Ekonomija

Elektroprivreda (EPCG) je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, odobrila vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju za građane Rožaja i okolnih naselja, zbog prekida u snabdijevanju.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saop&scaron;tili da ta odluka predstavlja konkretan odgovor države i energetskog sektora na pote&scaron;koće sa kojima su se suočili građani sjevera, ali i izraz odgovornosti i solidarnosti prema porodicama koje su danima trpjele posljedice prekida u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
&Scaron;ahmanović je kazao da građani ne smiju sami snositi teret posljedica vanrednih okolnosti i problema u elektroenergetskoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Kada građani ostanu bez električne energije gotovo tri dana, na&scaron;a je obaveza da reagujemo brzo, odgovorno i solidarno. Ovo nije samo pitanje računa za struju, već odnosa države prema građanima. Zbog toga sam inicirao da EPCG pronađe način da se ljudima makar djelimično nadoknadi ono kroz &scaron;ta su pro&scaron;li&rdquo;, naveo je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je pozdravio odluku EPCG, ističući da ona potvrđuje dru&scaron;tveno odgovoran odnos nacionalne energetske kompanije prema građanima.
&bdquo;Takve odluke pokazuju da državne kompanije razumiju potrebe građana i da su spremne da u izazovnim situacijama djeluju odgovorno, solidarno i u interesu zajednice. Upravo takav odnos jača povjerenje građana u institucije i energetski sektor&rdquo;, poručio je &Scaron;ahmanović, prenosi Mina business.
On je dodao da je odluka o umanjenju dijela računa rezultat zajedničkog djelovanja institucija i EPCG, sa ciljem da se građanima po&scaron;alje poruka da nijesu sami.
&bdquo;Energetska sigurnost podrazumijeva i odgovornost prema ljudima. U trenucima kada sistem zakaže ili nastupe ozbiljni poremećaji, institucije moraju pokazati sposobnost da stanu uz građane konkretnim mjerama, a ne samo riječima&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju biće obračunat korisnicima sa područja koja su bila pogođena vi&scaron;ednevnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
Tim potezom je, kako su saop&scaron;tili iz Ministarstva energetike i rudarstva, potvrđena opredijeljenost tog resora i EPCG da, osim ulaganja u razvoj i modernizaciju energetskog sistema, posebnu pažnju posvete za&scaron;titi interesa građana i očuvanju povjerenja javnosti u energetski sektor.

EPCG odobrila 50 posto popusta na dio računa za utrošenu električnu energiju građanima Rožaja

ZBOG PREKIDA U SNABDIJEVANJU

Predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da budu mudri i dobronamjerni i okončaju izbor članova Fiskalnog savjeta. Ponovo je za tu poziciju predložio ekonomistu Stevana Gajevića. Vlada jo&scaron; nema svog kandidata. Traže, kako je saop&scaron;teno, animiranje većeg broja stručnih ljudi radi povećanja konkurentnosti.
Predsjednik Odbora za ekonomiju iz Evropskog saveza, Boris Mugo&scaron;a, ocijenio je za RTCG da parlamentarna većina opstruira izbor članova tog tijela zarad, kako kaže, zadovoljavanja unutar koalicionih apetita. Apeluju da se proces okonča i zbog zatvaranja Poglavlja 17 - Monetarna politika.
I dalje je neizvjesno da li će Crna Gora dobiti Fiskalni savjet. Izbor članova u proceduri je već tri godine. Predsjednik države, Jakov Milatović, ponovio je da je svoj dio obaveze zavr&scaron;io i ponovo kandidovao ekonomistu Stevana Gajevića.
Sada je loptica u dvori&scaron;tu poslanika.
Predlog Odbora za ekonomiju za tri člana Fiskalnog savjeta razmotrila je Vlada pro&scaron;le sedmice. U saop&scaron;tenju se navodi da kandidati formalno ispunjavaju uslove, ali je ministar finansija, Novica Vuković, stava da ne treba predložiti nijednog kandidata, već animirati veći broj stručnih ljudi radi, kako je zaključeno, povećanja konkurentnosti.
Tu informaciju komentarisao je predsjednik odbora, Boris Mugo&scaron;a, uz napomenu da taj dokument jo&scaron; nije stigao u parlament.
"Prvo je važno napomenuti i konstatovati činjenicu da većina opstruira izbor članova Fiskalnog savjeta u prethodne tri godine, jer nam je sada na redu četvrti javni poziv samo iz razloga &scaron;to većina očigledno želi da politizuje i tu instituciju i zadovolji svoje unutarkoalicione apetite za foteljama&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Procedura je sljedeća, navodi Mugo&scaron;a: zakazuje se nova sjednica odbora i članovi se izja&scaron;njavaju o dva kandidata - Bratislavu Pejakoviću i Lidiju Martinović - jer je trećeg, Stevana Gajevića, već predložio predsjednik države.
"I tu, prije svega, očekujem od većine da ubrzo defini&scaron;e svoj stav. Znate da u Odboru za ekonomiju većina ima osam članova, opozicija pet, a do sada se pokazalo da većina ni oko jednog imenovanja ne želi dijalog niti kompromis sa opozicijom&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a za RTCG.&nbsp;
Ukoliko većina podrži kandidate predsjednika države i Odbora za ekonomiju, o konačnom imenovanju odlučivaće se na plenumu, naveo je Mugo&scaron;a i jo&scaron; jednom pozvao parlamentarnu većinu da okonča izbor članova Fiskalnog savjeta i omogući puni rad tog tijela kako bi bili ispunjeni kriterijumi za zatvaranje Poglavlja 17 - Monetarna politika.

Još nema dogovora o Fiskalnom savjetu; Mugoša: Parlamentarna većina opstruira izbor članova zarad zadovoljavanja unutar koalicionih apetita

IZBOR ČLANOVA JE VEĆ TRI GODINE U PROCEDURI

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina, a trajaće do 16.maja.
Posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
&nbsp;
&nbsp;

U Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina

TRAJAĆE DO 16.MAJA

Aprilski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena, pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije u Crnoj Gori porasla dva mjeseca uzastopno. U aprilu je godi&scaron;nja inflacija porasla na 3,8 odsto, dok je zabilježena mjesečna stopa inflacije od 1,4 odsto. U martu je godi&scaron;nja inflacija iznosila 3,1 odsto, a u februaru 2,6 odsto.
Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije u aprilu imali su rast cijena u grupama goriva i maziva za motorna vozila, povrće, krtolasto povrće i mahunarke, odjeća, meso i prerađevine od mesa, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu, voće i ora&scaron;asti plodovi, potro&scaron;ni proizvodi za održavanje domaćinstva; usluge smje&scaron;taja. Potro&scaron;ačke cijene u periodu januar-april 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su vi&scaron;e za 3,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama prevoz 6,1 odsto, odjeća i obuća 1,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,3 odsto, pokućstvo i rutinsko održavanje stana 1,1 odsto, restorani i usluge smje&scaron;taja i lična njega, socijalna za&scaron;tita i razna dobra i usluge po 0,9 odsto, rekreacija, sport i kultura 0,4 odsto i alkoholna pića i duvan 0,2 odsto.
Pad je zabilježen u grupi stanovanje, voda, električna energija, gas i ostali energenti 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Godi&scaron;nja inflacija bila je u konstantnom rastu do septembra pro&scaron;le godine kada je dostigla 4,9 odsto, da bi u oktobru pro&scaron;le godine godi&scaron;nja inflacija pala na 4,8 odsto, u novembru na 4,2 odsto, u decembru na četiri odsto, u januaru na 2,9 odsto, da bi u februaru ove godine zavr&scaron;ila na 2,6 odsto.
U decembru, novembru, oktobru i septembru pro&scaron;le godine zabilježena je čak negativna mjesečna stopa inflacije, odnosno deflacija na mjesečnom nivou.
Eurozona
Godi&scaron;nja inflacija u eurozoni, prema preliminarnoj procjeni, porasla je u aprilu sa martovskih 2,6 odsto na tri odsto, objavio je Eurostat.
Rast inflacije prije svega je posljedica snažnog skoka cijena energenata, koje su u aprilu porasle za 10,9 odsto na godi&scaron;njem nivou, dvostruko bržim tempom u odnosu na martovskih 5,1 odsto.
Cijene usluga zabilježile su u aprilu rast od tri odsto, &scaron;to je usporavanje u odnosu na 3,2 odsto iz marta.
Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana u eurozoni iznosila je 2,5 odsto, neznatno vi&scaron;e nego u martu kada je bila 2,4 odsto.
Industrijski proizvodi, osim energije, bilježe najskromniji rast cijena u aprilu, od svega 0,8 odsto, &scaron;to je ipak vi&scaron;e u odnosu na 0,5 odsto iz marta.
Podaci Eurostata za najveće privrede eurozone pokazuju da je godi&scaron;nja inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potro&scaron;ačkih cijena (HICP) porasla u Njemačkoj, sa 2,8 odsto na 2,9 odsto, Francuskoj, sa dva odsto na 2,5 odsto, &Scaron;paniji, sa 3,4 odsto na 3,5 odsto, a u Italiji sa 1,6 odsto na 2,9 odsto.
Region
Godi&scaron;nja inflacija u Srbiji u aprilu ove godine iznosila je 3,3 odsto, a mjesečna 0,8 odsto, objavio je juče srpski Republički zavod za statistiku.
Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, kojima se mjeri inflacija, u aprilu su u Srbiji, u odnosu na decembar 2025. godine, u prosjeku uvećane 2,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu, u odnosu na prethodni mjesec, rast cijena je zabilježen u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, transport 2,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića jedan odsto, restorani i hoteli 0,8 odsto, zdravlje 0,5 odsto, stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva 0,3 odsto i rekreacija, sport i kultura 0,2 odsto.
Pad cijena je u aprilu, u Srbiji je zabilježen u grupama predmeti i usluge lične njege, socijalna za&scaron;tita i ostale usluge 0,3 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana 0,2 odsto i obrazovanje 0,1 odsto.
Inflacija u Hrvatskoj, članici EU, u aprilu je ubrzala sa martovskih 4,8 odsto na 5,8 odsto i ponovno se udaljila od prosjeka eurozone.
Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je krajem aprila prvu procjenu indeksa potro&scaron;ačkih cijena, prema kojoj je u aprilu 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 odsto u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, dok su u odnosu na mart cijene porasle za 1,5 odsto.
Tako je, nakon &scaron;to je u decembru pro&scaron;le godine iznosila 3,3 odsto, u januaru ove godine 3,4 odsto, u februaru 3,8 odsto, u martu 4,8 odsto, inflacija u aprilu, u Hrvatskoj dominantno pod uticajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godi&scaron;njem nivou na 5,8 odsto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na tom nivou u oktobru 2023. godine.
Dominantno je na rast godi&scaron;nje inflacije u Hrvatskoj uticala energija, s rastom cijena za 17,5 odsto. Znatno su poskupjele na godi&scaron;njom nivou i usluge za 8,2 odsto, dok su hrana, piće i duvan poskupjeli 3,5 odsto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda su pale su 0,6 odsto.
Indikatori
Iz Monstata su pojasnili da su indeksi potro&scaron;ačkih cijena (CPI) jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za dono&scaron;enje odluka u oblasti ekonomije i finansija.
Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.
- Indeks potro&scaron;ačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe &ndash; rekli su iz Monstata.
Indeks potro&scaron;ačkih cijena se defini&scaron;e kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa potro&scaron;ačkih cijena izražavaju relativnu važnost odabranih proizvoda i usluga u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava na domaćoj teritoriji. Lista proizvoda i usluga se redovno revidira kako bi se očuvala njena reprezentativnost u pogledu strukture potro&scaron;nje i navika potro&scaron;ača.
- Uticaj pojedinih grupa na stopu inflacije pokazuje koliko je data grupa uticala na ukupnu stopu inflacije. Uticaj zavisi od pondera i stope inflacije date grupe. Ponderi predstavljaju relativno uče&scaron;će potro&scaron;nje domaćinstava određene grupe ili podgrupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji. Zbog toga ponderi imaju važnu ulogu u računanju stope inflacije. Oni predstavljaju ,,važnost&ldquo; određene grupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava u određenom referentnom periodu &ndash; pojasnili su iz Monstata.
Mjesečna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima.
- Godi&scaron;nja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. Dok se indeks potro&scaron;ačkih cijena najče&scaron;će primjenjuje kao op&scaron;ta mjera inflacije u nacionalnim okvirima, harmonizovani indeks potro&scaron;ačkih cijena (HICP) predstavlja uporedivu mjeru inflacije sa zemljama Evropske unije &ndash; naveli su iz Monstata.&nbsp;

Inflacija u Crnoj Gori porasla na 3,8 odsto

APRILSKI PODACI MONSTATA POKAZALI DA JE U POSLJEDNJA DVA MJESECA UBRZAO RAST POTROŠAČKIH CIJENA

Nijesam dobio odgovor od ministra finansija Novice Vukovića za&scaron;to Vlada već nekoliko sedmica bez ikakvog obrazloženja donosi odluke da smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel - sa 50 odsto na 35, zatim na 39 odsto i na kraju na 20 odsto, napisao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je to pitao Vukoviću juče u Skup&scaron;tini.
- Kao posljedica svega toga cijena dizela je 15 centi veća u odnosu na onu koja bi bila da je Vlada smanjila akcize na gorivo za 50 odsto, &scaron;to joj zakon dozvoljava.
Povećanja cijena naftnih derivata već su uticala na rast godi&scaron;nje stope inflacije koja je u aprilu veća 22 odsto nego u martu- ocjenjuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Vuković nije odgovorio zašto Vlada bez obrazloženja smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel

"POVEĆANJA CIJENA NAFTNIH DERIVATA VEĆ SU UTICALA NA RAST GODIŠNJE STOPE INFLACIJE"

Pregovori socijalnih partnera o novom Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), koji traju jo&scaron; od pro&scaron;le godine, ulaze u ključnu fazu, dok sindikati, poslodavci i Vlada poku&scaron;avaju da usaglase stavove o povećanju zarada, obračunske vrijednosti koeficijenta i za&scaron;titi radničkih prava za oko 100.000 zaposlenih u Crnoj Gori. Nova sjednica Predsjedni&scaron;tva Socijalnog savjeta, kako saznaje Pobjeda, zakazana je za petak, kada će biti nastavljeni razgovori o dokumentu koji predstavlja osnov za brojna prava zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
U fokusu pregovora nalazi se zahtjev sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sada&scaron;njih 90 na 100 eura, &scaron;to bi donijelo rast zarada od oko deset odsto. Sindikati smatraju da je povećanje neophodno kako bi se sačuvali efekti programa &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;, koje je, prema njihovim tvrdnjama, znatno umanjila inflacija i kontinuirani rast tro&scaron;kova života.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen je do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.
Od tada traje neizvjesnost oko postizanja novog sporazuma koji reguli&scaron;e znatan dio radničkih prava, uključujući naknade za prekovremeni i praznični rad, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, otpremnine, pomoć zaposlenima, kao i prava sindikalnog organizovanja i djelovanja.
Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim OKU, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, tro&scaron;kovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.
U pismu koje su socijalni partneri jo&scaron; u decembru pro&scaron;le godine uputili Ministarstvu finansija navedeno je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura bilo neophodno kako bi se očuvao standard zaposlenih i ublažile posljedice inflacije. Istovremeno, ukazano je i na potrebu očuvanja fiskalne stabilnosti, uz mogućnost da se dodatni izdaci nadomjeste iz unutra&scaron;njih budžetskih rezervi.
Nezadovoljstvo sindikata dodatno je kulminiralo prije deset dana kada je Unija slobodnih sindikata Crne Gore organizovala protest pod sloganom &bdquo;Zajedno za 100&ldquo; ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog nepotpisivanja novog OKU i odbijanja zahtjeva za povećanje zarada.
Na protestu su sindikalni predstavnici poručili da radnici vi&scaron;e nijesu spremni da čekaju i da će, ukoliko ne bude dogovora, uslijediti odlučniji sindikalni koraci.
Generalni sekretar USSCG Srđa Keković optužio je tada Vladu da poku&scaron;ava da napravi podjele između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ističući da sindikati traže povećanje zarada za sve zaposlene.
&ndash; Ovo &scaron;to radite sa Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom je zastiđe &ndash; poručio je Keković tokom protesta.
Predstavnici sindikata naglasili su da su se na protestu okupili radnici iz različitih sektora &ndash; prosvjete, zdravstva, energetike, uprave, kulture i privatnog sektora &ndash; sa zahtjevom za hitno povećanje zarada, ozbiljniji socijalni dijalog i pravedniju raspodjelu ekonomskog rasta.
Sindikalni predstavnici upozorili su i da nema socijalnog mira bez socijalne pravde, te da zaposleni vi&scaron;e neće pristajati na ignorisanje njihovih zahtjeva.
Podr&scaron;ku protestu pružili su i drugi sindikati, među kojima Sindikat uprave i pravosuđa i Nezavisni sindikat energetike, kao i predstavnici penzionera. Organizatori su zahvalili Evropskoj konfederaciji sindikata i međunarodnim sindikalnim organizacijama koje su pozvale Vladu Crne Gore da ozbiljnije pristupi socijalnom dijalogu.
S druge strane, poslodavci upozoravaju da je potrebno pronaći kompromisno i održivo rje&scaron;enje koje neće ugroziti poslovanje kompanija i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnik Unije poslodavaca Slavi&scaron;a &Scaron;ćekić kazao je tada da je tokom pregovora bilo poku&scaron;aja da se pronađe zajednički interes, ali da ostaje pitanje održivosti privrede i poslovanja.
On je upozorio da bi dodatna opterećenja mogla izazvati ozbiljne probleme u poslovanju kompanija, uključujući moguće otkaze i pad pojedinih sektora privrede.
Iz Vlade su ranije saop&scaron;tili da im nije prihvatljivo povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jer bi ono dominantno uticalo na rast zarada u javnom sektoru i dodatno opteretilo budžet. Sindikati, međutim, odbacuju takve tvrdnje i insistiraju da povećanje mora obuhvatiti i javni i privatni sektor.
Nastavak pregovora zakazan za 15. maj mogao bi biti odlučujući za postizanje dogovora između socijalnih partnera, ali i za očuvanje socijalnog dijaloga u Crnoj Gori. Od ishoda razgovora zavisiće ne samo pitanje zarada, već i budući položaj zaposlenih i očuvanje radničkih prava definisanih Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom.
Spajić: Vlada za povećanje zarada svim radnicima
Premijer Milojko Spajić je, komentari&scaron;ući status pregovora o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), kazao da se Vlada zalaže za povećanje zarada svim radnicima.
- Nećemo praviti razlike između javnog i privatnog sektora, to se neće desiti za vrijeme mandata ove vlade. Kada budu poslodavci i sindikati prona&scaron;li rje&scaron;enje koje odgovara ovakvim, po meni, interesima države i građana Crne Gore, mi ćemo to apsolutno prihvatiti &ndash; kazao je juče Spajić, nakon sastanka sa predstavnicima Evropske investicione banke.
Od 1. maja OKU nije na snazi, a predstavnici Sindikata odbijaju da potpi&scaron;u novi dok se prihvate njihovi uslovi oko povećanja koeficijenata obračunske vrijednosti i složenosti. Iz Vlade tvrde da bi na taj način samo javni sektor imao povećanje zarade, ali ne i privatni.

Socijalni savjet zasijeda u petak, pregovaraće o povećanju zarada

NOVI OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR I VEĆE ZARADE U FOKUSU

Kompanija Vodovod Podgorica uskoro otvara poslovnicu, sa naplatnim pultom, na prvom spratu &scaron;oping centra Mall of Montenegro
"Svi na&scaron;i sugrađani će biti u prilici da izmire svoje račune za vodu, na komforan, brz i efikasan način", poručuju iz Mall of Montenegro.
&nbsp;

Vodovod Podgorica uskoro otvara poslovnicu u Mall of Montenegro

NA PRVOM SPRATU

Vlada je juče na telefonskoj sjednici usvojila &nbsp;Prijedlog odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.
"Ova mjera ima za cilj ublažavanje uticaja rasta cijena goriva i očuvanje stabilnosti trži&scaron;ta naftnih derivata", saop&scaron;teno je iz Vlade.&nbsp;
Osim toga, usvojen je Prijedlog odluke o obrazovanju Komisije za integritet,&nbsp;
Vlada je odlučivala i o Prijedlogu platforme za radnu posjetu mr Milojka Spajića, predsjednika Vlade Crne Gore, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 12-15. maj 2026. godine i Prijedlogu za preusmjeravanje sredstava s potro&scaron;ačke jedinice Ministarstvo vanjskih poslova na potro&scaron;ačku jedinicu Uprava za ljudske resurse.

Vlada donijela odluku o umanjenju akcize bezolovnog benzina i gasnih ulja

NA JUČERAŠNJOJ TELEFONSKOJ SJEDNICI

Uprava za saobraćaj objavila je na svom YouTube kanalu video koji prikazuje trenutni stepen realizacije projekta izgradnje bulevara Tivat-Jaz.&nbsp;
<div class="ng-star-inserted">
"Trasa bulevara, od prve do sedme dionice je gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete dionice. Trenutno se izvode radovi na osmoj dionici gdje su aktivnosti fokusirane na zavr&scaron;etak trase i pripremu za asfaltiranje", saop&scaron;tili su iz Uprave za saobraćaj.
</div>
&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/DhLgeq5VA8U" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Uprava za saobraćaj: Trasa bulevara Tivat-Jaz od prve do sedme dionice gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete

POGLEDAJTE SNIMAK

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro, u periodu od 14. do 16.maja, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
"Biće to prilika da se posjetiocima prezentuju unikatni ručno vezeni i stolnjaci, pletenine,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, pa će se naći nakit rađen od drveta, bakra i poludragog kamena, a posebno atraktivna će biti ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi, na tradicionalan način", navedeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

U šoping centru Mall of Montenegro Sajam rukotvorina od 14. do 16. maja

ORGANIZATOR  NVU" RUKOTVORCI CRNE GORE"

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro od 18. do 20.maja domaćin je manifestacije "Sajam zdrave hrane". &nbsp; Kako je saop&scaron;teno, manifestacija je prilika proizvođačima zdrave hrane, da predstave svoje proizvode lokalnom trži&scaron;tu, a posjetiocima sajma da kupe proizvode, koje ne mogu naći svakodnevno, u trgovinama. &nbsp; &nbsp; "Posjetiocima će se predstaviti poljoprivredna domaćinstva iz različitih krajeva Crne Gore, sa bogatom i raznolikom ponudom domaćih proizvoda. Pored nekoliko renomiranih pčelara, koji će predstaviti med i proizvode na bazi meda, u ponudi će se naći i džemovi od kupina, malina, zatim domaći sokovi od dunje, drenjina, &scaron;ipka, kao i likeri. Proizvođači iz Bara i Ulcinja će na&scaron;im posjetiocima ponuditi maslinovo ulje, začinjene masline, sireve, salate, pomoradže i limun.Ni ovog puta, na sajmu neće izostati ponuda čajeva, ali i kozmetičkih proizvoda pripremljenoj na prirodnoj bazi", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Posebna draž manifestacije je, kako ističu, &scaron;to će izlagači prezentovati sopstvenu proizvodnju, domaće proizvode pripremljene na tradicionalan način.
"Bogata i raznolika sajamska ponuda je, svakako, dodatni razlog da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montenegro i ovog vikenda", poručuju iz &scaron;oping centra.

Sajam zdrave hrane u Mall of Montenegro od 18. do 20. maja