Navodi biv&scaron;e poslove direktorice Javne ustanove Muzički centar Crne Gore&nbsp; Isidore Damjanović su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan poku&scaron;aj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema, poručeno je iz Ministarstva kulture.
Reagovanje Ministarstva prenosimo integralno:
"Povodom konferencije za medije koju je organizovala biv&scaron;a poslovna direktorica Javne ustanove Muzički centar Crne Gore, Isidora Damjanović, Ministarstvo kulture i medija sa indignacijom odbacuje sve navode koje je imenovana iznijela u javnost. Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan poku&scaron;aj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema.
Ministarstvo koristi ovu priliku da jasno i nedvosmisleno istakne da je gospođa Damjanović razrije&scaron;ena dužnosti isključivo zbog isteka četvorogodi&scaron;njeg mandata, u potpunosti u skladu sa zakonom. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju donijela je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 30. oktobra 2025. godine, na osnovu člana 47 stav 1 Zakona o kulturi (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12).
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, postupila je u skladu sa svojim zakonskim ovla&scaron;ćenjima i odgovornostima, predloživ&scaron;i Vladi da na mjesto poslovnog direktora Muzičkog centra imenuje Vučica Ćetkovića, čije iskustvo, stručnost i integritet mogu doprinijeti unapređenju rada ove važne institucije kulture i o tome obavijestila gospođu Damjanović.
Vlada je na sjednici održanoj 30. oktobra ove godine donijela Rje&scaron;enje o imenovanju poslovnog direktora Javne ustanove Muzički centar Crne Gore i imenovala Vučića Ćetkovića, diplomiranog ekonomistu, uz po&scaron;tovanje nadležnosti svih organa koji učestvuju u procesu imenovanja, onako kako zakonom i pripada i Ministarstvu i Vladi Crne Gore.
Podsjećamo javnost da je gospođa Damjanović, biv&scaron;a poslovna direktorica, započela svoj mandat 2022. godine u vrijeme madata 42. Vlade Crne Gore i da je nesmetano nastavila da obavlja dužnosti direktorice i u 44. Vladi, sve do isteka mandata, odnosno do isteka vremena na koji je imenovana za vr&scaron;enje dužnosti.
Svi pojedinačni navodi koje je gospođa Damjanović iznijela u javnost krajnje su neprimjereni, netačni i zlonamjerni, te ih Ministarstvo sa indignacijom odbacuje.
Ministarstvo kulture i medija izražava iznenađenje tonom i načinom javne komunikacije biv&scaron;e direktorice, ali podsjeća da svako bira svoj način obraćanja javnosti.
Ministarstvo će, kao i do sada, nastaviti da postupa isključivo u skladu sa zakonom, uz puno postovanje svih profesionalnih standarda i institucija sistema.
Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom i zaposlenima, stoji u potpunosti na raspolaganju svim nadležnim organima za eventualno preispitivanje zakonitosti svog rada. Podsjećamo javnost da o zakonitosti i transparentnosti poslovanja ovog Ministarstva najbolje svjedoči nedavno objavljeni izvje&scaron;taj Državne revizorske institucije o radu ovog organa."

Ministarstvo: Damjanović razrješena u skladu sa zakonom, njeni navodi su neprimjereni, netačni i zlonamjerni

REAGOVANJE

Damjanović: Vlada ćuti pred nezakonitim radnjama u resoru kulture, morala sam da odolijevam ucjenjivačkim sklonostima ministarke Vujović

"MOJI REZULTATI OSTVARENI NE ZNAČE NIŠTA"

Nik&scaron;ić je Evropska prijestonica kulture za 2030, odlučeno je danas u Briselu.
Odluku je saop&scaron;tio žiri Evropske komisije na svečanosti u Kući evropske istorije u Briselu, nakon finalne prezentacije u kojoj su se takmičili Nik&scaron;ić i ukrajinski Lavov.
Ministarka kulture Tamara Vujović kazala je da je to izuzetno priznanje za crnogorsku kulturu, stvarala&scaron;tvo i evropske vrijednosti koje ba&scaron;tini, ali i za loklanu snagu.
Vujović je čestitala građanima Nik&scaron;ića i cijele Crne Gore na, kako je navela, istorijskom uspjehu.
&bdquo;Nik&scaron;ić je danas postao simbol uspjeha, zajedni&scaron;tva i kulturne zrelosti Crne Gore. Titula Evropske prijestonice kulture potvrđuje da na&scaron; kulturni potencijal, identitet i kreativnost mogu stajati rame uz rame sa najboljima u Evropi", rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, to je priznanje radu i viziji svih koji su vjerovali da kultura može biti temelj razvoja, dijaloga i dru&scaron;tvene kohezije.
Vujović je istakla da će Ministarstvo kulture i medija, zajedno sa lokalnom samoupravom i partnerima iz zemlje i inostranstva, posvećeno raditi na realizaciji programa koji će Nik&scaron;ić pozicionirati kao evropski centar savremenog stvarala&scaron;tva, kulturne saradnje i inovacija.
&bdquo;Ova titula donosi novu energiju i obavezu da pokažemo da Crna Gora ima snagu da kroz kulturu povezuje ljude, podstiče razvoj i gradi mostove prema budućnosti. Nik&scaron;ić će 2030. godine biti grad umjetnosti, ideja i susreta&ldquo;, rekla je Vujović, prenosi agencija Mina.
Iz Ministarstva kulture i medija zahvalili su svima koji su doprinijeli tom uspjehu, timu koji je kreirao aplikaciju, umjetnicima, kulturnim institucijama, civilnom sektoru i međunarodnim partnerima.
"Ovaj istorijski rezultat predstavlja potvrdu da je Crna Gora spremna da kulturu postavi u sredi&scaron;te svog evropskog puta i razvoja zajednice zasnovane na stvarala&scaron;tvu i otvorenosti", kaže se u saop&scaron;tenju.

Nikšić izabran za Evropsku prijestonicu kulture 2030.

ODLUČENO U BRISELU

Reditelj i scenarista Zdravko &Scaron;otra, koji je potpisao vi&scaron;e od 120 televizijskih i filmskih ostvarenja preminuo je sinoć u 93. godini, javlja RTS.
Zdravko &Scaron;otra rođen je 14. februara 1933. u Stolcu. Diplomirao je režiju na Akademiji za pozori&scaron;te, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine. Na Televiziji Beograd bio je zaposlen od njenog osnivanja, 1958. do 2001.
&Scaron;otra je reditelj nekih od najgledanijih domaćih filmova, televizijskih serija i emisija poput "Zone Zamfirove", "Vi&scaron;e od igre", "Priče iz majstorske radionice", "Ranjeni orao" i "Obraz uz obraz".
Gledane su bile i njegove serije "Vi&scaron;e od igre" (1977), "Priče iz majstorske radionice" (1982), "Ranjeni orao" (2008), "Greh njene majke" (2009) i druge.
Snimio je žanrovski raznolike igrane filmove kao &scaron;to su ratni "Igmanski mar&scaron;" (1983), politička drama "Braća po materi" (1988), istoriojski "Boj na Kosovu" (1989), tinejdžerska komedija "Lajanje na zvijezde" (1998) i krimi komedija "Pljačka trećeg rajha" (2004).
Njegova književna adaptacija djela Stevana Sremca "Zona Zamfirova" (2002) bio je najgledaniji domaći film svih vremena sa 1.200.000 gledalaca u bioskopima.
&Scaron;otra je objavio autobiografiju "Držeći se za vazduh" 2013. kao i knjigu "Mojih 500 glumaca" 2024.&nbsp;

Preminuo Zdravko Šotra

U 93.GODINI

Rediteljka i univerzitetska profesorica, Radmila Vojvodić, podnijela je zahtjev za razrje&scaron;enje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, prenosi Antena M.
Zahtjev je uputila ministarki kuture i medija Tamari Vujović. Vojvodić je izrazila neslaganje sa saop&scaron;tenjem Ministarstva.
"Izražavam neslaganje sa navodima u javnom saop&scaron;tenju Ministarstva kulture i medija (objava na dan 28. septembra 2025.) povodom okončanja rada i tumačenja primjene procedura rada Komisije u čijem sam sastavu kao imenovana učestvovala. Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument", navodi Vojvodić.&nbsp;
U tom smislu, skrenula je pažnju na Poslovik o radu Komisijeza utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturnistvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog poslovnika.
"Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove poslovnika, odnosno načinjena kr&scaron;enja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je pau&scaron;alna ocjena o zavr&scaron;etku rada Komisije iz aktuenog saop&scaron;tenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kaoglasačke ma&scaron;ine", navodi Vojvodić.&nbsp;
Istiće i da je kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturnistvaralac.
"Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saop&scaron;tenja Ministarstva kulture i medija, smatram da je do&scaron;lo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac, te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razrije&scaron;ite od daljeg uče&scaron;ća, odnosno članstva u Komisiji", poručila je Vojvodić.&nbsp;

Vojvodić traži od Vujović da je razriješi iz Komisije: Kompromitovan institut dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac

PODNIJELA ZAHTJEV

Vr&scaron;iteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo Jelena Jovanović Nikolić podnijela je ostavku na funkciju, jer, kako je poručila, ne želi da bude dio procesa rada, koje doživljava i kao određene političke pritiske koji se (in)direktno reflektuju na cijelu kulturnu zajednicu.
"Skandal koji je pratio Trinaestojulsku nagradu, odluka da se dodjeli status festivala od posebnog značaja Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja - u trenutku kada se sprovodi procedura nove uredbe, povlačenje imenovanja direktorice Aleksandre Božović i proces dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac bez zaokružene procedure, tumačim kao svojevrsne političke pritiske koji su se nadvili nad Ministarstvom kulture i medija i koji, nažalost, kulturu i umjetnost stavljaju po strani i naru&scaron;avaju ugled ovog resora", napisala je Jovanović Nikolić u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
Ona je kazala da je od stupanja na dužnost, u aprilu pro&scaron;le godine, budžet Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo je povećan za 35 odsto, Konkurs za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva za ovu &nbsp;godinu je raspisan i zavr&scaron;en u roku sa najvećim iznosom do sada od 1,5 miliona eura.
Jovanović Nikolić je navela i da je od stupanja na dužnost, Javni konkurs za djecu i mlade uvećan&nbsp; 100 hiljada eura, da su manifestacije i festivali prepoznati kao značajni nosioci kulturnog života u Crnoj Gori pa su shodno tome i strategije razvijane u pravcu osnaživanja festivalske kulture.
Prema njenim riječima, saradnja sa kulturnim sektorom značajno unaprijeđena, otkočene su brojne blokade koje su kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo pratile od mandata Vesne Bratić.
"Donesena je Uredba o Istaknutim kulturnim stvaraocima, zavr&scaron;ena je Uredba o manifestacijama i festivalima koja je kvalitetno rađena sa radnom grupom i koja treba da ide u dalju proceduru. Zavr&scaron;ene su tri analitičke faze Zakona o kulturi, dok su Zakon o kinematografiji i pozori&scaron;noj djelatnosti pokrenuti i u procedurama izrade", istakla je Jovanović Nikolić.
Ona je rekla da kao doktor nauka, istaknuti stručnjak iz prakse koji predaje na Muzičkoj akademiji na Cetinju i kulturni djelatnik sa 17 godina iskustva i rada u državnom sektoru, nije saglasna i ne želim biti dio takvih procesa rada, koje doživljava i kao određene političke pritiske koji se (in)direktno reflektuju na cijelu kulturnu zajednicu.
"Uprkos korektnoj saradnji, posvećenosti i naporima koje minsitarka Vujović ulaže, izražavam duboku zabrinutost kao kulturni djelatnik i građanin, koji nikada nije bio dio nikakvih političkih podjela i partija, te podnosim neopozivu ostavku na funkciju koju sam od prvog dana obavljala savjesno, časno i po&scaron;teno", poručila je Jovanović Nikolić.

Jovanović-Nikolić podnijela ostavku na funkciju v.d generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo

"POLITIČKI PRITISCI KULTURU I UMJETNOST STAVLJAJU PO STRANI"

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić za Antenu M ističe da čitav proces zapravo nije ni zavr&scaron;en.
&ldquo;Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga &scaron;to se desilo&rdquo;, kaže Baletić.
Kako poja&scaron;njava, desilo se ne&scaron;to nevjerovatno.
&ldquo;Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspje&scaron;nije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje&rdquo;, otkriva sagovornik Antene M.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj za Antenu M nagla&scaron;ava da im se dva mjeseca nakon zavr&scaron;etka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
&ldquo;I to smo ispo&scaron;tovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mi&scaron;ljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost&rdquo;, podvlači Baletić i dodaje:
&ldquo;Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, za&scaron;to je Vlada to tako objavila, a da uop&scaron;te ne postoji finalno rje&scaron;enje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena&rdquo;, obja&scaron;njava sagovornik Antene M.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to &scaron;to je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
&ldquo;U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim &scaron;to vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ&rdquo;, poja&scaron;njava Baletić.
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
&ldquo;Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana&rdquo;, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
&ldquo;Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Po&scaron;to smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer za&scaron;to onda postoji komisija&rdquo;, obja&scaron;njava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
&ldquo;Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije pi&scaron;e da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to poku&scaron;ao i da dokažem&rdquo;, nagla&scaron;ava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
&ldquo;Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o pona&scaron;anju &ndash; jedan besmislen tekst, u kojem ona, dodu&scaron;e, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vje&scaron;tica, pa ako je neko sudski gonjen zbog &scaron;irenja mržnje, ona bi to usvojila, &scaron;to je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović&rdquo;, obja&scaron;njava dalje sagovornik Antene M.
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odi&scaron;e nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
&ldquo;&Scaron;to se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni&rdquo;, nagla&scaron;ava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
&ldquo;Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. &Scaron;ta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti&rdquo;, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
&ldquo;Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rje&scaron;ava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izja&scaron;njava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rje&scaron;ava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti&rdquo;, navodi sagovornik Antene M.
Nagla&scaron;ava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
&ldquo;Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa&rdquo;, napominje Baletić.
Komentari&scaron;ući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić obja&scaron;njava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
&ldquo;On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu&rdquo;, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, sagovornik Antene M ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
&ldquo;Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da ne&scaron;to negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić nagla&scaron;ava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
&ldquo;Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke &ndash; da se ne može na silu ne&scaron;to raditi. Tamo je, ipak, zavr&scaron;eno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uop&scaron;te postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo do&scaron;lo do prisilnog ponovnog glasanja&rdquo;, poja&scaron;njava Baletić.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mi&scaron;ljenje.
&ldquo;&Scaron;to ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim za&scaron;to se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog obja&scaron;njenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo poku&scaron;ali na silu da rije&scaron;e. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces&rdquo;, zaključuje Baletić.
&nbsp;

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

ISTAKNUTI REDITELJ ISTIČE DA ČITAV PROCES ZAPRAVO NIJE NI ZAVRŠEN

Čuveni američki glumac Robert Redford preminuo je u 89. godini života, prenose svjetski mediji. Nakon uspje&scaron;ne glumačke karijere, proslavljeni umjetnik oku&scaron;ao se i kao reditelj.
Robert Redford, legendarni glumac koji je osvojio publiku &scaron;armom i harizmom, a potom postao oskarovski reditelj i istaknuti zagovornik ekolo&scaron;kih pitanja, umro je danas u svom domu u saveznoj državi Utah. Njegovu smrt potvrdila je Cindi Berger, izvr&scaron;na direktorica PR agencije Rogers &amp; Cowan PMK. Navela je da je Redford preminuo u snu, ali nije saop&scaron;ila tačan uzrok smrti.
Redford je bio poznat po tome &scaron;to se protivio holivudskom &bdquo;pojednostavljivanju&ldquo; filmova, insistirajući da njegovi projekti imaju kulturnu i dru&scaron;tvenu težinu. Zahvaljujući svojoj harizmi i ozbiljnom pristupu, uspijevao je složene teme, poput tuge ili političke korupcije, približiti &scaron;irokoj publici.
&nbsp;

Preminula holivudska legenda Robert Redford

U 89.GODINI

Projekcija ostvarenja "Roda" na programu je bila u Ulici 27. marta na Zabjelu. Međutim, kako svjedoče oni koji su bili prisutni, u jednom momentu, do&scaron;lo je do prekida.
Pojedini posjetioci, koji su bili na projekciji, istakli su kako se prekid dogodio po&scaron;to je grupa mlađih ljudi negodovala jer je u pitanju film na albanskom jeziku.
Na Zabjelo je tim povodom dolazila i policija.
Reklo bi se, otud, da se tokom pomenutog programa de&scaron;avalo sve &scaron;to je, zapravo, u suprotnosti sa samom idejom - i podgoričkog festivala i umjetnosti.
Organizatori: Prekid iz predostrožnosti, dolazila policija, žalimo zbog neprijatnosti
Oganizatori Džada film festa istakli su za Portal Analitiku kako je grupa pojedinaca negodovala zbog projekcije, te da su je prekinuli iz predostrožnosti.
"Povodom neprijatne situacije koja se dogodila sinoć na Zabjelu, nakon &scaron;to je grupa pojedinaca negodovala zbog projekcije filma, dužni smo da se obratimo na&scaron;im dragim pratiocima i prije svega građanima Zabjela, jer je projekcija u revijalnoj selekciji nažalost prekinuta. Iako vjerujemo u slobodu umjetničkog izraza i dijalog koji film može da pokrene, odlučili smo da iz predostrožnosti prekinemo projekciju. Po službenoj dužnosti, policija je sinoć iza&scaron;la na lice mjesta", naglasili su oni.
Podsjećaju da je Džada priča o zajedni&scaron;tvu, o gledanju filmova pod vedrim nebom, o po&scaron;tovanju različitosti i povezivanju ljudi kroz film.
"Žao nam je &scaron;to je do&scaron;lo do neprijatnosti, ali nastavljamo dalje sa istim entuzijazmom i vjerom da je prostor za kulturu prostor za sve. U isto vrijeme zahvaljujemo publici na razumijevanju i podr&scaron;ci", dodali su oni.
Reditelj rođen u Crnoj Gori, film već prikazivan kod nas
Inače, sama radnja filma de&scaron;ava se u Crnoj Gori, u pograničnom mjestu nadomak Albanije. Kako je navedeno u sinopsisu, kroz tri paralelne priče ispreplijetani su motivi koji se tiču mentaliteta i običaja malog mjesta, film govori o ti&scaron;ini patrijarhata i sudbini njegovih zatočenika u zaboravljenim krajevima, o surovosti i duhovitosti života i oko&scaron;talih navika.
Ćosjino ostvarenje u vi&scaron;e je navrata prikazivano u na&scaron;oj državi.
Crnogorska premijera upriličena je krajem pro&scaron;le godine u Muzičkom centru u Podgorici, nakon toga je film vidjela i publika u Tuzima i u Baru, a nedavno je prikazan i tokom Filmskog festivala Herceg Novi.
Inače, među producentima filma "Roda" su i Ivan Đurović i Snežana Nikčević. Pritom, projekat je realizovan i uz podr&scaron;ku Filmskog centra Crne Gore.
Kako je već navedeno, Ćosja je rođen u Crnoj Gori, a preciznije u Vusanju. Autor je niza zapaženih filmova na albanskom jeziku, pri čemu su tokom niza decenija uloge u njegovim ostvarenjima tumačili i glumci poput Faruka Begolija i Abdurahmana &Scaron;alje.
Njegov film "Proka" iz 1988. godine, nagrađivan je i jednim od priznanja u Kanu.

Grupa mladića prekinula projekciju filma na albanskom jeziku; Organizatori Džada Film Festa: Žalimo zbog neprijatnosti

PROJEKCIJA FILMA "RODA"

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbri&scaron;e iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta&nbsp;Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako&nbsp; je rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana prvog jula.&nbsp;
Na pitanje da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, na &scaron;ta&nbsp; je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
"Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade", kazao&nbsp; je Ćorović.&nbsp;
Obja&scaron;njava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su&nbsp;ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
&Scaron;to se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skup&scaron;tina Op&scaron;tine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mi&scaron;ljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjetimo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine,&nbsp;tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ćorović: Ime Radovana Karadžića izbisano iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković,  sada je na potezu SO Bijelo Polje

"IZ MINISTARSTVA KULTURE SU NAM REKLI DA NIJESU NADLEŽNI ZA ODUZIMANJE OVE NAGRADE"

Nakon uspjeha prvog ciklusa, NVO &bdquo;Artro&ldquo; i Lu&scaron;tica Bay nastavljaju svoju misiju promocije crnogorskih umjetnika i očuvanja umjetničkih zanata kroz drugi ciklus radionica sa crnogorskim umjetnicama, saop&scaron;teno je iz te nevladine organizacije.
"Ovog avgusta svim ljubiteljima umjetnosti i tradicije pružili su jedinstveno iskustvo &ndash; radionice izrade dobrotske čipke tehnikom punto in aria, koje će voditi umjetnica Mila Mo&scaron;kov", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju organizatora.
Radionica će biti održana danas na ARTRO kreativnoj platformi, u kutku uz obalu Lu&scaron;tica Bay-a, dok je jedna već održana 12.avgusta.
"U intimnoj atmosferi i uz miris mora, učesnici će&nbsp; danas imati priliku da nauče osnove ove rijetke i dragocjene tehnike izrade čipke &bdquo;u vazduhu&ldquo;, naslijeđene iz venecijanske tradicije, koja se u Boki razvija vijekovima. Mila Mo&scaron;kov, koja je svoje vje&scaron;tine usavr&scaron;avala u Veneciji i stekla zvanični sertifikat za punto in aria, sa stra&scaron;ću prenosi znanje novim generacijama, čuvajući i oživljavajući kulturno nasljeđe. Program obuhvata kratak uvod o istoriji dobrotske čipke, upoznavanje sa materijalima i alatima, praktičan rad na malim motivima (cvijet, talas, spirala) te zavr&scaron;nu prezentaciju radova", navode organizatori.
&nbsp;

Drugi ciklus radionica: Dobrotska čipka na obali mora

NVO „ARTRO“ I LUŠTICA BAY PROMOVIŠU CRNOGORSKE UMJETNIKE U CILJU OČUVANJA UMJETNIČKIH ZANATA

Legendarna hrvatska pjevačica Gabi Novak umrla je u 89. godini života, javlja Jutarnji.hr.
Vijest dolazi samo dva mjeseca nakon &scaron;to je preminuo njen sin Matija Dedić u 53. godini života.
Bila je poznata hrvatska pop i jazz pevačica.
Rođena 8. jula 1936. godine u Berlinu, djetinjstvo je provela u Berlinu i na Hvaru.
Nakon preseljenja u Zagreb, zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti, a zatim je radila kao crtač i scenograf u Zagreb filmu.
Poznata je po svom jedinstvenom glasu i doprinosu hrvatskoj muzičkoj sceni, a bila je i supruga Arsena Dedića.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/NdbwjqQPrJc" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Preminula Gabi Novak

U Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu vide kao teret, saop&scaron;tila je savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore, Milena Pejović - Eraković.&nbsp;
<a href="https://www.dnevno.me/politika/-/radunovic-organizovati-referendum-na-kojem-bi-gradani-boke-odlucili-da-li-zele-da-kotor-ostane-na-listi-unesco-24-07-2025-13-31-50">Radunović: Organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO</a>
"Od kada je Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano na Listu svjetske kulturne i prirodne ba&scaron;tine UNESCO-a 1979. godine do danas mijenjali su se režimi, politički sistemi, dru&scaron;tveni prioriteti i ekonomske okolnosti. Međutim, nikome nikada nije palo na pamet da dovede u pitanje njegov UNESCO status. To je, prvi put, javno i bez zadr&scaron;ke, uradio ministar aktuelne Vlade", navodi Pejović-Eraković.&nbsp;
Nezamislivo je, kako ističe, da neko u Italiji zatraži brisanje Firence sa UNESCO liste jer su propisi previ&scaron;e strogi za investitore ili da u Grčkoj neko predloži da Akropolj izađe iz UNESCO-a jer &bdquo;koči razvoj.
Ili, dodaje,da neko u Hrvatskoj predloži da se Dubrovnik povuče sa liste da bi se rije&scaron;ili saobraćajni problemi.
Ocjenjuje da bi takve ideje bile direktno na &scaron;tetu građana koji upravo zahvaljujući UNESCO statusu uživaju međunarodni ugled, pažljivo planiran razvoj i održiv turizam.
"Iskrena posvećenost vrijednostima koje UNESCO predstavlja ne dokazuje se predsjedavanjem Nacionalnom komisijom nego spremno&scaron;ću da se donese odluka i po&scaron;alje jasna poruka da u Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu vide kao teret, umjesto da promovi&scaron;u i &scaron;tite izuzetnu univerzalnu vrijednost", zaključuje Pejović - Eraković.&nbsp;

Savjetnica za kulturu predsjednika CG: U Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret

"NIKOME NIKADA NIJE PALO NA PAMET DA DOVEDE U PITANJE UNESCO STATUS"

Ozi Ozborn, frontmen benda Black Sabbath, preminuo je u 77. godini, prenosi Gardijan.
"Sa vi&scaron;e tuge nego &scaron;to riječi mogu da prenesu, primorani smo da saop&scaron;timo da je na&scaron; voljeni Ozi Ozborn preminuo jutros. Bio je sa svojom porodicom i okružen ljubavlju. Molimo sve da po&scaron;tuju privatnost na&scaron;e porodice u ovom trenutku&rdquo;, objavila je njegova porodica.
Nije naveden uzrok smrti, iako je Ozborn posljednjih godina imao razne zdravstvene probleme.
Kako navodi Gardijan, on je bio jedna od najozlogla&scaron;enijih ličnosti u rokenrolu: inovator koji je pomogao u pojavi hevi metala, zavisnik čija je zloupotreba supstanci dovela do poku&scaron;aja ubistva njegove supruge, a kasnije i zvijezda rijaliti programa, voljena zbog svoje zbunjenosti porodičnim životom u emisiji Ozbornovi.
Njegova smrt dolazi manje od tri sedmice od kako se povukao sa scene.
&nbsp;

Preminuo Ozi Ozborn

U 77. GODINI

Sumnjivom procedurom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; trenutno se bave Osnovno državno tužila&scaron;tvo, Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo kulture i medija. Ovim slučajem će se baviti i Specijalno državno tužila&scaron;tvo, ali i Upravni sud.
Profesorica Jelena &Scaron;u&scaron;anj i advokat Nikola Belada podnijeli su juče krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, a profesor Dragan Hajduković je tužbu predao Upravnom sudu, zbog kr&scaron;enja brojnih članova Zakona o državnim nagradama.
Ova knjiga se jo&scaron; ne može naći u knjižarama &bdquo;Obodskog slova&ldquo;, koji je i izdavač ovog Vukovićevog djela, navodno 2024. godine. Knjige nema ni u Nacionalnoj biblioteci ,,Đurađ Crnojević&ldquo;, niti su bibliotekari dobili zahtjev za registraciju i dodjelu ISBN broja.
Zasad je knjiga viđena jedino u rukama Dragana Koprivice u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo; i Bećira Vukovića, kada je iz nje čitao stihove prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade. Ona postoji i u virtuelnom svijetu, u COBISS sistemu Srbije, u Narodnoj biblioteci u Beogradu. U toj biblioteci postoji jedan primjerak u čitaonici koji je namijenjen za pozajmicu. Kako Pobjeda svakodnevno provjerava Cobiss sistem, taj primjerak niko nije pozajmio od dana kada se pojavio, 9. jula.
Knjiga je trebalo da bude promovisana večeras u Narodnoj biblioteci &bdquo;Radosav Ljumović&ldquo;, a kao govornici su najavljeni autor, izdavač Radomir Uljarević i Milorad Durutović.
Međutim, juče je objavljeno da se promocija otkazuje &bdquo;zbog novonastalih obaveza autora&ldquo;, te da će novi datum promocije biti naknadno objavljen.
Prijava SDT-u zbog organizovanog djelovanja
Zbog kontroverzi, netačnih podataka i manipulacija, profesorica &Scaron;u&scaron;anj i advokat Belada juče su podnijeli krivičnu prijavu SDT-u jer su prekr&scaron;eni Zakon o državnim nagradama i Zakon o izdavačkoj djelatnosti.
U prijavi su naveli da je dovedena u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, &scaron;to je rezultat organizovanog djelovanja s umi&scaron;ljajem od strane vi&scaron;e lica.
&ldquo;Imajući u vidu navedeno, jasno je da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju vi&scaron;e lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovla&scaron;ćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu&rdquo;, pi&scaron;e u prijavi predatoj Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu.
Ističu da je zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje katalo&scaron;kog broja &ndash; CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, kao i zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće izvr&scaron;iti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade.
Upitno je, navode oni, između ostalog, da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini.
Naveli su i da je utvrđeno da se podaci iz impresuma ne odnose na knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; Bećira Vukovića, već na knjigu &bdquo;Poneti na pusto ostrvo&ldquo;, da su mijenjani podaci u COBISS-u pa je &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; zauzela mjesto u registru &bdquo;Njego&scaron;evim večerima poezije&ldquo;, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće &bdquo;&Scaron;tampar Makarije&ldquo;&hellip;
Podsjetili su i da je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a u kojoj se nalaze naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv &scaron;tampara, &scaron;to se mora dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. Navode da u konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste ,,Obodsko slovo&ldquo; Podgorica, koji kao izdavač nije izvr&scaron;io navedenu obavezu, jer u NBCG &bdquo;Đurđe Crnojević&ldquo;, po izjavi direktorice Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj.
&ldquo;Takođe, nevjerovatno je da se u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vr&scaron;i upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige&rdquo;, pi&scaron;e u krivičnoj prijavi.
Ističu i da je indikativno &bdquo;da predśednik Skup&scaron;tine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekr&scaron;en Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za &scaron;to postoje ozbiljne indicije&ldquo;.
Predlažu da SDT sprovede postupak u kojem će saslu&scaron;ati sve članove žirija, direktoricu Nacionalne biblioteke &bdquo;Đurđe Crnojević&ldquo;, odgovorno lice Narodne biblioteke Srbije, ministarku kulture i medija Crne Gore, gđu Tamaru Vujović, izdavače knjige &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; &ndash; odgovorna lica u izdavačkim kućama &bdquo;Obodsko slovo&ldquo; i &bdquo;&Scaron;tampar Makarije&ldquo;, autora knjige i dobitnika nagrade
Hajduković: Godinama tražim da se zakon po&scaron;tuje
Naučnik Dragan Hajduković podnio je tužbu Upravnom sudu zbog, kako je rekao, potpuno nezakonite i nevažeće odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Hajduković ističe da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od &scaron;est predviđenih oblasti, te da Zakon o državnim nagradama obavezuje da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.
&ldquo;Sa pravne tačke gledi&scaron;ta to je neosporno kr&scaron;enje zakona i odluka je nezakonita, a time i nevažeća. Sem kr&scaron;enja zakona, odluka žirija je gruba diskriminacija svih ostalih oblasti rada i stvarala&scaron;tva i oduzimanje prava na nagradu svim kandidatima van oblasti kulture i umjetničkog stvarala&scaron;tva&rdquo;, istakao je Hajduković.
Dodaje da je njegova tužba isključivo fokusirana na najbitniju stvar, a to je da žiri pri odlučivanju mora da po&scaron;tuje zakon.
&ldquo;Ne tražim ni&scaron;ta sem po&scaron;tovanja zakona i nijesam dio potpuno drugačijih kritika i polemika vezanih za ovogodi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu. Uvijek razlikujem najbitnije od manje bitnog ili nebitnog i pokrenem tužbu na jedini način koji može imati podr&scaron;ku svih dobronamjernih građana Crne Gore, bez obzira na inače duboke podjele među njima&rdquo;, naveo je Hajduković.
U pro&scaron;losti je, kako ističe, ,,mnogo puta žestoko i javno kritikovao prethodnu DPS vlast, kao nezavisni intelektualac&ldquo;.
&ldquo;Koji, i kada grije&scaron;i i kada je u pravu, uvijek misli svojom glavom. Nijesu tačne rasprostranjene laži i diskvalifikacije &bdquo;Hajduković sada priča, a ćutao je kada je to isto radio DPS&ldquo;. Nikada nijesam ćutao. Uvijek sam, uprkos ogromnoj ličnoj &scaron;teti, dizao glas u odbranu Crne Gore od političara i vlasti i opozicije, koji (uz rijetke izuzetke) zbog ličnog interesa već četvrtu deceniju nanose neprocjenjivu &scaron;tetu građanima i državi. Sem toga, zlo koje čine drugi ne može biti opravdanje za na&scaron;e zlo. Zlodjela sada&scaron;nje vlasti se ne mogu pravdati zlodjelima koje je činila prethodna vlast&rdquo;, kategoričan je Hajduković.
Kada, kako je rekao, Upravni sud proglasi odluku žirija nezakonitom, a time i nevažećom, nagrade moraju biti oduzete.
&ldquo;Postaviće se i pitanje krivične odgovornosti članova žirija i njihovih direktnih saučesnika u svjesnom i namjernom kr&scaron;enju zakona i drskoj zloupotrebi položaja. Biće to mala, ali potencijalno značajna pobjeda protiv vi&scaron;edecenijskog bezakonja i bezobzirnog ostvarivanja ličnih želja i interesa na &scaron;tetu građana i na&scaron;eg zajedničkog doma, države Crne Gore&rdquo;, ističe Hajduković.
Zna, kako je rekao, da &bdquo;uvijek postoji mogućnost da pod uobičajenim brutalnim pritiskom moćnika sud podrži bezakonje&ldquo;.
&ldquo;Mislim da se ovaj put to neće desiti, ali ako se desi, biće to skandal evropskih razmjera, koji će stvoriti ogroman problem u odnosima između Crne Gore i Evropske unije&rdquo;, zaključio je Hajduković.
Falsifikati i zloupotrebe
Direktorica Nacionalne biblioteke &bdquo;Đurađ Crnojević&ldquo; Dragica Lompar je upozoravala na falsifikat i manipulacije bibliotečkom nomenklaturom i registrom, kao i na nezakonito kori&scaron;ćenje imena ove ustanove (odnosno zloupotrebu), te na kr&scaron;enje Zakona o izdavačkoj djelatnosti.
Veliki je broj pitanja i kontroverzi oko izmjena u registru Cobiss, za koji su bibliotekari utvrdili da je naknadno mijenjan i da je, nakon &scaron;to je otkriveno da knjiga ne postoji, ona 4. jula upisana umjesto nekog izdanja od 2. aprila ove godine uz napomenu da je u &scaron;tampi, te da je 9. jula, jutro nakon dodjele nagrade unesen novi zapis u kome se navodi da je knjiga dostupna u biblioteci, odnosno iza&scaron;la iz &scaron;tampe. Ustanovljeno je i da bibliotečka nomenklatura izdanja koje je dato žiriju nije ista kao kod knjige koju je Koprivica predstavio javnosti u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo;&hellip;
Osim ovoga, problematizovano je i kr&scaron;enje Zakona o državnim nagradama, jer su sva tri dobitnika iz iste oblasti (kultura i umjetnost) iako zakon nalaže da se za jednu oblast može dodijeliti jedna nagrada. Sva tri ovogodi&scaron;nja laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva: Vuković je književnik, Milo&scaron; Karadaglić muzičar, a Veljo Stani&scaron;ić grafičar.
Prekr&scaron;en je i član zakona koji predviđa da se ovo državno priznanje dodjeljuje nekome ko radi na afirmaciji Crne Gore. To Vuković svakako nije, jer je osvjedočeni negator crnogorskog jezika, nacionalnosti, državnosti&hellip;
Pobjedi je u petak Agencija za sprečavanje korupcije Agencija za sprečavanje korupcije kazala da će pokrenuti upravni postupak, kako bi provjerili da li postoji konflikt interesa u slučaju dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo;.
Iz ASK su Pobjedi kazali da će, po okončanju postupka, javnost biti pravovremeno informisana o njegovom ishodu.
&ldquo;Napominjemo da je izuzetno važno da svaki segment procesa dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja bude oslobođen bilo kakvih sumnji u pristrasnost, sukob interesa ili politički uticaj&rdquo;, upozorili su iz ASK-a.

„Kuće beskućnika“ još nema u knjižarama, promocija otkazana, postoje samo prijave i tužbe

DODJELOM NAGRADE VUKOVIĆU BAVIĆE SE ODT, UPRAVNI SUD, MINISTARSTVO KULTURE, ASK, SDT

Uloga Ministarstva u dodjeli Trinaestojulske nagrade isključivo&nbsp; je administrativna, tvrdi resorna ministarka Tamara Vujović.
"Povodom javnih komentara i medijskih interpretacija nakon dono&scaron;enja Odluke Žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade za 2025., Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ukazuje na zakonom jasno definisanu ulogu ovog organa u predmetnoj proceduri, u cilju cjelovitog i istinitog informisanja javnosti,&nbsp;
U skladu sa članom 14 Zakona o državnim nagradama, Ministarstvo kulture i medija vr&scaron;i isključivo administrativne poslove u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ti poslovi obuhvataju pružanje tehničko-organizacione podr&scaron;ke radu Žirija, imenovanje sekretara Žirija i obezbjeđivanje uslova za realizaciju dodjele nagrada, uključujući izradu plaketa i isplatu novčanih iznosa", navodi Vujović.
Kako dalje ističe, suprotno nekim medijskim navodima, Ministarstvo ne učestvuje u predlaganju, odlučivanju, provjeri ispunjenosti uslova i validnosti, niti ima ikakav uticaj na izbor dobitnika nagrade.&nbsp;
"U skladu sa članom 19 istog zakona, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade imenuje Skup&scaron;tina Crne Gore, iz reda istaknutih naučnih, kulturnih, sportskih i javnih radnika. Žiri ima sedam članova i u potpunosti je nezavisan u svom radu, &scaron;to je dodatno precizirano i u Poslovniku o radu Žirija (članovi 5, 12, 14, 15 i 24)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Uloga Ministarstva, kako nabraja, ogleda se u: objavljivanju javnog poziva (član 8 Poslovnika), administrativnom zaprimanju prijedloga (član 9), imenovanju sekretara Žirija (član 10), dostavljanju zapremljene dokumentacije od strane predlagača, članovima Žirija (član 11), logističkoj i tehničkoj podr&scaron;ci tokom rada Žirija (član 28), obezbjeđivanju sredstava za realizaciju nagrade nakon &scaron;to Žiri donese Odluku (član 26).
Obja&scaron;njava da se Odluka o dodjeli nagrade donosi&nbsp; isključivo glasanjem članova Žirija, u skladu sa pravilima utvrđenim Zakonom i Poslovnikom.
"Ministarstvo je u obavezi da tu odluku sprovede, ali ni na koji način ne utiče na njen sadržaj, niti ima bilo koja zakonska ovla&scaron;ćenja da provjerava zakonsku ispunjenost dostavljenih predloga.
Prema članu 5 Poslovnika o radu Žirija, upravo Žiri &bdquo;razmatra pristigle prijedloge i utvrđuje ispunjenost uslova&rdquo;, i formira listu kandidata tako &scaron;to prethodno utvrdi da li kandidati ispunjavaju Zakonom propisane uslove. Žiri je formirao Listu kandidata i utvrdio na sjednici i time potvrdio da kandidati ispunjavaju zakonske uslove. Ministarstvo, nije zapremilo niti jedan upit od strane Žirija ili bilo kog člana Žirija u vezi sa dostavljanjem dodatne dokumentacije, niti je, tokom postupka utvrđivanja predloga izrazilo sumnju na validnost dostavljenih predloga. Nijedan drugi organ nema pravo da utiče ili samostalno djeluje u tom postupku, jer bi u suprotnom autonomija Žirija bila naru&scaron;ena. Dakle, Zakon ne ostavlja ni minimum ovla&scaron;ćenja Ministarstvu da na bilo koji način utiče na preispitivanje ili utvrđivanje ispunjenosti uslova za dodjelu Trinaestojulske nagrade", tvrdi Vujović.
Ni Zakon ni Poslovnik, kako nagla&scaron;ava, ne ovla&scaron;ćuju Ministarstvo kulture i medija da tokom rada Žirija može samoinicijativno provjeravati da li je konkretno književno djelo upisano u CIP katalog.
"Takva provjera može biti izvr&scaron;ena samo na zahtjev Žirija, jer se time zadire u autonomiju odlučivanja i nezavisnost rada Žirija, koja je za&scaron;tićena i Zakonom, ali i Poslovnikom o radu Žirija, jer su u istom u članu 20 sami propisali da &ldquo;nakon isteka roka za podno&scaron;enje prijedloga za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, Žiri utvrđuje da li su prijedlozi podneseni u skladu sa Zakonom i Poslovnikom&rdquo;,&nbsp; obja&scaron;njava Vujović i navodi:
U istom članu se propisuje da će Žiri provjeriti da li: a)se odnosi na fizičko lice koje nema prebivali&scaron;te u Crnoj Gori ili crnogorsko državljanstvo; b) se odnosi na pravno lice koje nema sjedi&scaron;te u Crnoj Gori; c) se ne odnosi na djela i ostvarenja u prethodnoj godini, u smislu člana 2 stav 2 ovog Poslovnika; d) se odnosi na lice kojem je ranije dodijeljenaTrinaestojulska godi&scaron;nja nagrada; e) je podnio Žiri ili član Žirija; f) se odnosi na djela ili ostvarenja za koja je već dodijeljena druga državna nagrada; g) nije podnesen u predviđenom roku; h) ne sadrži potrebne podatke o predloženom licu.
Ako bi, Ministarstvo kulture i medija po autmatizmu moralo provjeriti CIP katalogizaciju, to bi, kako ističe značilo:
"Da je recimo i Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova dužno da Žiriju samoinicijativno dostavi informaciju da određeno lice, kandidat za dodjelu Trinestojulske nagrade nema državljanstvo ili je podnijelo falsifikovan dokaz o posjedovanju državljanstva. Dakle, jasno je da to državni organ može učiniti samo na upit Žirija".
Napominje i da za istinitost podatka dostavljenih Žiriju odgovara isključivo predlagač, u ovom slučaju Radomir Uljarević.
"Takođe, ukoliko je u ovom ili bilo kom slučaju do&scaron;lo do ostvarenja bića krivičnog djela, svako lice pa i državni organ dužno je isto prijaviti nadležnom dravnom organu. Takođe, Nacionalna biblioteka će utvrditi da li je do&scaron;lo do povrede odredbi Zakona o izdavačkoj djelatnosti i s tim u vezi preduzeti određene mjere i radnje", saop&scaron;tila je Vujović.
Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno zakonitom, profesionalnom i transparentnom obavljanju svojih obaveza i podsjeća da je očuvanje integriteta najvi&scaron;eg državnog priznanja u interesu cjelokupne javnosti", zaključuje Vujović.

Vujović: Uloga Ministarstva u dodjeli Trinaestojulske nagrade isključivo administrativna

"ZA ISTINITOST PODATKA ODGOVARA RADOMIR ULJAREVIĆ"

Crnogorski umjetnik Milo&scaron; Karadaglić odbio je Trinaestojulsku nagradu - najvi&scaron;e državno priznanje koje je trebalo da mu bude uručeno sjutra.
Obraćanje Milo&scaron;a Karadaglića prenosimo integralno:
"Po&scaron;tovani predsjedniče Skup&scaron;tine,
Po&scaron;tovani članovi Žirija za dodjelu 13-to julske nagrade,
Po&scaron;tovani građani Crne Gore,
Dragi prijatelji,
Neizmjerno sam vam zahvalan na odluci da me predložite i izaberete za dobitnika najvećeg crnogorskog priznanja - 13-to julske Nagrade.
Tu odluku doživljavam ne samo kao priznanje za dosada&scaron;nji rad, već jo&scaron; vi&scaron;e kao obavezu za buduće vrijeme.
Moja namjera je bila da sav novčani iznos Nagrade usmjerim u Fondaciju koju sam osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore.
Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin".

Miloš Karadaglić: U ovakvim okolnostima ne mogu da primim Trinaestojulsku nagradu

"ODLUKU NE DOŽIVLJAVAM KAO PRIZNANJE VEĆ KAO OBAVEZU"

Glumac Džulijan Makman preminuo je u 57. godini, prenosi magazin "Pipl".
Makman, koji je najpoznatiji po ulogama serijama &bdquo;Čari&ldquo; (glumio Kola Tarnera) i "Reži me" (Nip/Tuck), preminuo je u Klirvotreru na Floridi, nakon duge borbe s rakom, prenosi &bdquo;People&ldquo;.
&bdquo;Otvorenog srca, želim da podelim vijest sa svetom da je moj voljeni suprug Džulijan Makman umro u miru ove sedmie nakon borbe s rakom&ldquo;, saop&scaron;tila je njegova supruga Keli i dodala: "Njegova najintimnija želja bila je da donese radost &scaron;to većem broju ljudi".
Makman je bio poznat i po ulogama u filmovima &bdquo;Fantastic Four&ldquo; i &bdquo;Fantastic Four: Rise of the Silver Surfer&ldquo;.
Ovaj australijski glumac irskog porijekla sin je australijskog premijera Vilijama Makmana. Bio je i model.
Ovda&scaron;njoj publici najpoznatiji je po ulozi neodoljivog Kristijana Troja iz "Reži me".
Za tu ulogu je nominovan za Zlatni globus u kategoriji &bdquo;Najbolji glumac u televizijskoj seriji - drami&ldquo; 2005.&nbsp;
Kao agent Džon Grant, bio je dio postavke serije "Profajler", u sve četiri sezone.

Preminuo Džulijan Makman

U 57.GODINI

Glumac Majkl Medsen preminuo je u 68. godini.
Kako je njegov menadžer Ron Smit rekao za The Guardian, uzrok smrti bio je srčani udar, a vlasti su potvrdile da nema naznaka nasilne smrti. Glumac je pronađen bez svijesti u jutarnjim časovima.
Medsen je rođen u Čikagu 25. septembra 1957, a glumačku karijeru započeo je početkom osamdesetih.
Početak njegove karijere vezan je za Steppenwolf Theatre Company u Čikagu, gdje je radio kao pripravnik pod mentorstvom Džona Malkoviča. Filmski debi imao je 1983. godine u naučno-fantastičnom filmu &bdquo;Ratne igre&ldquo;.
Neke od najpoznatijih uloga tumačio je u filmovima Kventina Tarantina &bdquo;Ulični psi&ldquo; i &bdquo;Ubiti Bila&ldquo;, kao i u ostvarenjima &bdquo;Telma i Luiz&ldquo;, &bdquo;Dorsi&ldquo;, &bdquo;Izvan zakona&ldquo;, &bdquo;Doni Brasko&ldquo;, &bdquo;Umri drugi dan&ldquo;, &bdquo;Ćerka mog &scaron;efa&ldquo;, &bdquo;Grad grijeha&ldquo;, &bdquo;Mrak film 4&ldquo;, &bdquo;Podlih osam&ldquo;, &bdquo;Bilo jednom u Holivudu&ldquo; i drugim.
&nbsp;

Preminuo glumac Majkl Medsen

U 68.GODINI

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučio je nagrada za 2025. bude dodijeljena književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milo&scaron;u Karadagliću i grafičaru Velju Stani&scaron;iću.
Predsjednik žirija je Nikola Rakočević, a članovi su Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stani&scaron;ić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
Podsjetili su da je žiri prethodno sačinio listu od 36 predloga za godi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu.
&nbsp;