Baletska predstava &bdquo;Krik&ldquo; baletske trupe Ballo biće izvedena večeras i sjutra veče na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP) sa početkom u 20 sati, saop&scaron;teno je iz CNP-a.
Na muziku Kevina Mekleoda, koreografkinje Tamara Vujo&scaron;ević Mandić i Slavka Nelević su, zajedno sa igračima (Jelena Simić, Ana Babić i Marko Radonjić) na početnu ideju smi&scaron;ljale rje&scaron;enja i stvorile predstavu &ldquo;Krik&ldquo;.
"U predstavi &bdquo;Krik&ldquo; bavimo se međuljudskim odnosima koje često karakteri&scaron;u netolerancija, samoživost i nasilje. Otvoreno i direktno, kroz pokret &nbsp;i skspresiju oslikan je ljudski nagon za potčinjavanjem, postepeno gradiran ka neminovnom uni&scaron;tenju onog drugog &ndash; žrtve", kazali su iz baletske trupe Ballo.
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti na zvaničnom web sajtu pozori&scaron;ta www.cnp.me.

Baletska predstava „Krik“ na Sceni Studio

U CRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU

Izložba Voja Stanića podsjećanje je na vrhunske domete crnogorske kulture i neprolazna djela velikog umjetnika, koja najbolje svjedoče o karakteru crnogorskog identiteta, kazala je ministarka kulture i medija u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović.
Ona je na otvaranju izložbe u Galeriji Gayo u Porto Montenegru kazala da Stanićevi radovi, iako nose karakteristike slikarskog istraživanja, u načinu su slobodni, brzi u registrovanju i doslovni u pokazivanju ideja.
&ldquo;Ova postavka donosi uvijek zanimljiv susret sa sazvježđem Mediterana kojem Crna Gora snažno pripada, a na to nas Stanićev jedinstven stvaralački genij stalno podsjeća&rdquo;, istakla je Vlaović.
Poručila je da zahvalnost za ovakvu priliku pripada galeriji Gayo, kao osvjedočenom umjetničkom medijumu, domu mladih i talentovanih umjetnika, ali i prepoznatom podijumu velikana umjetnosti.
&ldquo;Trodecenijske aktivnosti galerije su obuhvatale i izdavačku djelatnost u oblasti likovne umjetnosti koja je adekvatno pratila snagu i rasko&scaron; talenata prezentovanih umjetnika, a galerija Gayo je oslonac i podsticaj domaćim autorima i pouzdani partner sistemu kulture, &scaron;to i Ministarstvo kulture i medija prepoznaje i uvažava&rdquo;, istakla je Vlaović.
Istoričarka umjetnosti Ivana Milojko istakla je da je Stanić u jednostavnosti primorskog života bio kadar spoznati obilje ljudskih emocija i su&scaron;tinu postojanja, te da je kompleksnom simbolikom u svojim djelima uvio u fantastiku naočgled obične djelove svakodnevice.
"U svedenosti života na Jadranu Vojo Stanić isčitavao je razne sociolo&scaron;ke i filozofske strukture, pretvarajući ono prolazno i efemerno u nepromjenjivost i vječnost", kazala je Milojko.
Galeristkinja Tamara Vojvodić u svom obraćanju osvrnula se na dugu tradiciju galerije, koja je otvorila mnoge međunarodne razmjene umjetnika.
&ldquo;Priča o galeriji Gayo nastajala je prije gotovo tridesetpet godina, a poznanstvo njenog osnivača, na&scaron;eg istaknutog galeriste Gaja Vojvodića i Stanića je dalekosežnije i predstavlja posebnu vrstu sinergije&rdquo;, istakla je Vojvodić.
&nbsp;

Vlaović: Djela Stanića podsjećanje na vrhunske domete crnogorske kulture

OTVORILA IZLOŽBU

Večeras je posljednja noć bazara &ldquo;Majska priče u Prijestonici&rdquo; gdje će se održati koncert Nine Žižić, koji su Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje prvi put organizovale ovog proljeća.&nbsp;
"Za nama su 22 dana raznovrsnog muzičkog, kulturno-zabavnog i dječijeg programa, tokom kojih je Prijestonica bila prava oaza dobre zabave, pozitivne energije i gastronomije", saop&scaron;teno je iz Prijestonice.&nbsp;
Podsjetili su da su besplatan karusel za najmlađe, suveniri, bogata gastro ponuda, dječiji programi, dnevne žurke, muzički koncerti Lexington benda, Gorana Karana, Ansambla Toć, Andrijane Božović i mnogih drugih, samo su dio uspje&scaron;ne manifestacije "Majska priča u Prijestonici".&nbsp;
Turistička organizacija i Prijestonica Cetinje pozivaju građane Crne Gore da večeras od 21 sat uživaju u koncertu sjajne Nine Žižić i budu gosti Cetinja, kako bi zajednički ispratili jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu &ldquo;priču u Prijestonici&rdquo;.

Večeras zatvaranje "Majske priče u Prijestonici"

"ZA NAMA SU 22 DANA RAZNOVRSNOG PROGRAMA"

Podgorički altrenativni rok bend Vrpca objavio je na svom YouTube kanalu video snimak koncerta održanog u KIC "Budo Tomović" povodom deset godina postojanja benda.
Na koncertu je predstavljen kompletan rad benda a publika je uz sjajan audio vizuelni ugođaj uživala u muzičko poetskom performansu, karakterističnom za ovaj sastav, saop&scaron;tili su organizatori Festivala kulture Zabjelo.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/u9huu0fzXdo?ab_channel=Vrpca" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Vrpca je bend koji postoji od 2012. godine i koji čine : Milo&scaron; Pejović gitara, Danilo Pendo bas, Ivan Bakić bubanj, frontmen Braco Subotić a od skoro se bendu pridružio i Dino Kapetanović na gitari.
"Muzika koju Vrpca stvara nije vezana striktno za jedan žanr, može se reći dream pop, cross over, grunge, ambient, indie, r'n'r... Najjednostavnije &ndash; alternativni rok", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kazali su da je album prvijenac "Oko sfere", objavljen 2021, odu&scaron;evio je ljubitelje rokenrola &scaron;irom Crne Gore i regiona.
"Bend Vrpca je kroz devet pjesama koje čine "Oko sfere" objedinio kritičko - posmatrački osvrt na grad i dru&scaron;tvo u kom živimo, ljubav &ndash; kao dominantni motiv većine pjesama i ono esencijalno vječno filozofsko pitanje &ndash; ko smo, odakle smo i koja je na&scaron;a uloga na svijetu", istakli su organizatori festivala.
Vrpcu će publika imati priliku da čuje 10. juna, na drugom izdanju Festivala kulture Zabjelo u Podgorici. Na stadionu &bdquo;Nikola &Scaron;ćepović" podgoričani će dijeliti binu sa regionalnim zvijezdama alternativne scene: vodećim alter pop imenom regiona Letu &Scaron;tuke, beogradskim repkor-krosover sastavom Sunshine i splitskim rep-rok bendom TBF.
Vrpca je do sada održala brojne svirke od kojih se izdvajaju nastupi na festivalima: Sea Rock, Nik&scaron;ićko Rocks, PAF, FIAT, Lake Fest, Rockam Rorćol, Rockstrikcija...

Vrpca objavila snimak koncerta povodom desetogodišnjice postojanja

PODGORIČKI ALTERNATIVNI ROK BEND

U organizaciji Arhivskog odsjeka Podgorica i Državnog arhiva Cetinje biće priređena izložba dokumenata i fotografija &ldquo;Prosvjeta u Podgorici&rdquo; autorki Biljane Dra&scaron;ković i Sandre Marković, saop&scaron;teno je iz Kulturno informativnog centra (KIC) Budo Tomović.&nbsp;
Izložba će, kako su kazali, u izložbenom holu KIC-a biti otvorena u ponedjeljak, 29. maja, u 12 sati i trajaće do 6. juna.

Izložba dokumenata i fotografija “Prosvjeta u Podgorici” u KIC-u

OD 29. MAJA DO 6. JUNA

Film francuske rediteljke Žistin Trie (Justine Triet) osvojio je večeras u Kanu Zlatnu palmu za najbolje ostvarenje na 76. Međunarodnom filmskom festivalu.
Film &bdquo;Anatomie d&rsquo;une chute&ldquo; (Anatomija pada) osvojio je glavnu nagradu, dok je u trci ove godine bio 21 film.
Žistin Trie (44) je postala treća nagrađena rediteljka u istoriji Kanskog festivala. Prije nje su to bile Džejn Kempion (Jane Campion) za film &bdquo;Čas klavira&ldquo; (1993) i Žilija Dikurno (Julia Ducournau) 2021. godine za ostvarenje &bdquo;Titan&ldquo; (Titane).
Gran pri žirija je osvojio Džonatan Glejzer (Jonathan Gasler) za film &nbsp;&bdquo;The Zone of Interest&ldquo; (Zona interesovanja) o svakodnevnom životu nacističkog komandanta Au&scaron;vica. Žiri je na taj način uputio poruku o zastra&scaron;ujućoj banalnosti zla, ocijenila je agencija Frans pres.
Dodjelom nagrada u Kanu je večeras zavr&scaron;en festival, tokom kojeg su crvenim tepihom pre&scaron;le brojne zvijezde među kojima Harison Ford (Harrison), Džoni Dep (Johnny Depp).
Predsjednik žirija je bio &scaron;vedski reditelj Ruben Ostlund, pro&scaron;logodi&scaron;nji dobitnik Zlatne palme za film &bdquo;Bez filtera&ldquo;.
Za&scaron;titno lice festivala je ove godine bila francuska glumica Katrin Denev (Catherine Deneuve) sa njenim ogromnim portretom na ulazu palate. Crno-bijela fotografija je iz 1968. godine iz ostvarenja &bdquo;La chamade&ldquo; reditelja Alena Kavalijea (Alain Cavalier).
Među zvijezdama koje su se takmičile za Zlatnu palmu, bili se već nagrađivane ličnosti poput Britanca Kena Louča (Loach) (86), dvostrukog pobjednika (2006. i 2016.), Njemca Vima Vendersa (Wim Wenders), koji je osvojio nagradu 1984. za &bdquo;Pariz Teksas&ldquo;, i Italijana Nanija Moretija (Nanni Moretti).
Film koji je privukao pažnju ove godine je ostvarenje &bdquo;Žan de Bari&ldquo; francuske rediteljke Maiven (Maiwenn). Njen film je priča o miljenici kralja Luja XV kojeg igra Dep, zvijezda filmova &bdquo;Pirati sa Kariba&ldquo; i koji je persona non grata na američkim televizijama od optužbi za porodično nasilje.
Dep je na festivalu rekao da je mnogo toga &scaron;to je napisano o njemu &bdquo;stra&scaron;na fikcija&ldquo;.
Dep, koji je postao neomiljen u SAD od suđenja sa biv&scaron;om suprugom Amber Herd (Heard) zbog optužbi za porodično nasilje, u Kanu je dobio sve počasti svijeta kinematografije na otvaranju festivala.
Na marginama festivala koji je &nbsp;počeo 16. maja, održani su protesti francuskog sindikata CGT, organizatora protesta protiv penzione reforme u Francuskoj. Ti skupovi su održani bez većih incidenata, a festival je kao i prethodnih godina obezbjeđivala policija, koja je ranije naznačila mjesta zabrane okupljanja.

Zlatna palma za „Anatomiju pada“

FESTIVAL U KANU

Predstava &ldquo;Ana Karenjina&rdquo;, rađena prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja, u režiji Mirka Radonjića, ponovo će biti na repertoaru Kraljevskog pozori&scaron;ta &ldquo;Zetski dom&rdquo; u ponedjeljak, 29. maja.
Vi&scaron;estruko nagrađivana predstava, koja je između ostalog osvojila i Gran pri na pro&scaron;logodi&scaron;njem sarajevskom MESS-u, donosi potragu za načinima da se pročita Tolstojev klasik, te da se s njim uđe u dijalog kao platformu za promi&scaron;ljanje izvođača i publike o tome kako voljeti u dana&scaron;nje vrijeme.
U pitanju je trodjelna predstava (Priroda zaljubljivanja, Priroda vremena i Priroda ludila).
Uloge tumače Sanja Vujisić, Aleksandar Gavranić i Pavle Prelević, dok je predstava nastala u koprodukciji nZetskog doma i Dramskog studija &ldquo;Prazan prostor&rdquo;.
Predstava će početi u 19 časova.&nbsp;

"Ana Karenjina" u ponedjeljak u Zetskom domu

OD 19 SATI

Crna Gora ima potencijala da se razvije na polju kreativnih industrija i postane filmska destinacija, ali je neophodno vi&scaron;e rada u tom smislu, poručila je ambasadorka Velike Britanije Keren Medoks sa CIM Foruma.&nbsp;
&nbsp;&bdquo;Mislim da Crna Gora ima veliki potencijal u kreiranju kreativnih ekonomija. Va&scaron;a ekonomija treba da bude raznovrsnija i da ne zavisi samo od turizma. To će uključiti mnogo posla, neće se desiti slučajno. Va&scaron;e prelijepo more neće privući filmske stvaraoce. Treba vam infrastruktura i talenti koji sigurno postoje, ali i podr&scaron;ka Vlade&ldquo;, kažala je Medoks.
Dodala je da Crna Gora već ima punu podr&scaron;ku Velike Britanije u razvoju kreativnih ekonomija.
&bdquo;Velika Britanija je veoma dobar primjer kako je Vlada kreirala prave uslove sa strate&scaron;kim ciljem stvaranja kreativne ekonomije i srećni smo da dijelimo to iskustvo sa Crnom Gorom&ldquo;, poručila je ambasadroka Velike Britanije.
Da u Vadi ima volje za stvaranjem kreativnog sektora poručio je ministar ekonomskog razvoja i turzma Goran Đurović.&nbsp;
&bdquo;Ne da ima volje, nego mislim da to moramo da uradimo. Kada pokrećete čeličnu industriju trebaju vam stotine miliona da uložite, a u kreaitvnim industrijama vam trebaju olovka i papir. Mislim da imamo ljude koji mogu donijeti jedan globalan proizvod. Treba da razmi&scaron;ljamo globalno. Potrudići se da kreativna industrija dobije posebno mjesto i da vidimo kako to da finansiramo i promovi&scaron;emo, jer sam ubijeđen da će se to vi&scaron;estruko vratiti Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Đurović.
Dodao je da je CIM Forum značajan za turističku ponudu Crne Gore.
&bdquo;Ne bi se ni druge zemlje postiđele da imaju ovakve učesnike. Ovo je jedan vid promocije Crne Gore, a i &scaron;irenja na&scaron;e sezone&ldquo;.
Na temu kreativne ekonomije i značaja filmske industije, na CIM Forumu su govorili eksperti iz tih oblasti iz Velike Britanije, a uz podr&scaron;ku British Council-a. Dali su odgovor na pitanje kako ohrabriti razvoj kreativnog sektora u Crnoj Gori na osnovu iskustva iz Velike Britanije.
&bdquo;Imate prelijepu državu sa posebnom kulturom. Imate mnogo mladih koji žele da izraze kreativnost. Treba im stvoriti mogućnosti da se izraze i to je način na koji se stvara kreativni sektor. Morate imati i uče&scaron;će Vlade, a dolazak ministar pokazuje da ima želje za tim&ldquo;, kaže ekspert iz oblasti kreativnih industrija Džon Njubigin.
Dodaje da je siguran da Crna Gora može biti filmska destinacija.&nbsp;
&bdquo;Ali ne treba da budete destinacija za inostrane filmove, već za svoje i to je jako važno. Sviđa mi se Kotor, kako može da mi se ne svidi? CIM Forum je fantastična ideja i činjenica da dolaze ljudi iz čitavog regiona je odlična stvar&ldquo;, rekao je Njubigin.
Direktoricu Filmskog centra Aleksandru Božović raduje &scaron;to je, od vodećih eksperata iz Velike Britanije, dobila odgovore, &scaron;ta je potrebno da Crna Gora uradi u razvoju kreativnih industrija.
&bdquo;Treba da shvatimo da ono &scaron;to je na&scaron;a posebnost i različitost može da bude na&scaron;a prednost ne samo na nacionalnom i regionalnom, već na globalnom nivou. Mislim da već jesmo filmska destinacija. Pogotovo &scaron;to se ovaj panel de&scaron;ava u okviru CIM Foruma u Kotoru, koji je jedan od najfilmičnijih gradova i nema nikoga ko je do&scaron;ao ovdje, a da nije odreagovao kao na&scaron;i gosti koji su bili odu&scaron;evljeni njime&ldquo;, zaključila je Božović.

Medoks: Crna Gora ima potencijala da postane filmska destinacija i razvije kreativne industrije

"TREBA VAM INFRASTRUKTURA I PODRŠKA VLADE"

Predstava &bdquo;Pokojnik&ldquo; Branislava Nu&scaron;ića u režiji i adaptaciji Egona Savina u produkciji Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta uspje&scaron;no nastavlja svoj pozori&scaron;ni život, saop&scaron;tili su iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
"Nakon odličnih reakcija publike u Podgorici, Tivtu, Nik&scaron;iću, Brčkom, Beogradu i Zrenjaninu na koju je nai&scaron;ao ansambl predstave koji je nacionalni teatar radio u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat, &bdquo;Pokojnik&ldquo; će u nedjelju 28. maja biti izveden u okviru takmičarskog programa 68. izdanja Sterijinog pozorja", kazali su iz CNP-a.&nbsp;
U predstavi "Pokojnik" igraju: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović. Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Dubravka Drakić, scenski govor, organizatorka Gordana Smodlaka, izvr&scaron;na producentkinja Nela Ota&scaron;ević, i asistentkinja reditelja Radmila Božović.

Predstava "Pokojnik" na Sterijinom pozorju

U NEDJELJU, 28. MAJA

Solistički koncert poznate crnogorske umjetnice Nine Strugar pod nazivom &ldquo;Pjevaćemo &scaron;ta nam srce zna&ldquo; biće održan u ponedjeljak, 29.maja, u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&ldquo;, u 20 sati.
Na repertoaru koncerta su tradicionalne pjesme sa Balkana koje će umjetnica izvesti u pratnji orkestra Ivana Pekovića.
Gosti koncerta su Tatjana Lazičić Popović, Petar Bulatović i Renata Perazić.
Besplatne ulaznice se radnim danima mogu preuzeti na biletarnici KIC-a (9-20h).

Solistički koncert Nine Strugar u ponedjeljak u KIC-u

"PJEVAĆEMO ŠTA NAM SRCE ZNA"

Sea Dance nikoga ne ucjenjuje, Crnoj Gori je donosio milionske prihode, kazali su organizatori festivala, reagujući na dana&scaron;nju izjavu ministra ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Gorana Đurovića.
Podsjetimo, Đurović je jutros kazao da "niko državu Crnu Goru neće da ucjenjuje, pa ni Sea Dance".
<a href="https://dnevno.me/ekonomija/-/durovic-niko-nece-ucjenjivati-cg-pa-ni-sea-dance-kovacevic-vraticemo-se-naredne-godine-25-05-2023-08-51-01">Đurović: Niko neće ucjenjivati CG, pa ni Sea Dance; Kovačević: Vratićemo se naredne godine</a>
"Nakon devet godina rada i doprinosa Crnoj Gori, osim &scaron;to ovakvu izjavu ministra smatramo duboko nepravednom, posebno nagla&scaron;avamo da državu Crnu Goru nikada nismo ucjenjivali, već sve suprotno tome &ndash; donijeli smo joj vi&scaron;e od 60 miliona evra turističkog prihoda, neprocjenjivu vrijednost promocije destinacije, kao i neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda, među kojima su The Prodigy, Jamiroquai, David Guetta, Skrillex, Underworld, Fatboy Slim", navodi se u saop&scaron;tenju Sea Dance Festivala.
Podsjećaju da su najveći svjetski mediji, kao &scaron;to su CNN, New York Times, Guardian, Metro, Daily Mirror i mnogi drugi opisivali su Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na Mediteranu, dok je, zahvaljujući festivalu, Lonely Planet 2015. proglasio plažu Jaz najljep&scaron;om i najuzbudljivijom plažom Evrope.
Status Sea Dance festivala krunisan je, dodaju, već na samom početku održavanja najprestižnijom titulom &bdquo;Najbolji evropski festival", u kategoriji do 40.000 posjetilaca dnevno.
"Sigurni smo da je svega ovoga svjestan i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je u maju pro&scaron;le godine o Sea Dance festivalu javno pričao ovako: &bdquo;Vi&scaron;estruka je korist za Crnu Goru, ekonomska, turistička i promotivna. Ekonomska &scaron;to produžavamo sezonu, festival je krajem avgusta, nadamo se da će biti na&scaron;a rivijera i Budva puna, produžavamo sezonu, a samim tim radimo i jednu veliku promociju Crne Gore, jer je EXIT i Sea Dance svjetski prepoznati festivali. Ja sam siguran da će biti mnogo turista iz svih krajeva Evrope, &scaron;to je strate&scaron;ki važno za promociju Crne Gore u svijetu. Tako da, eto, zadovoljstvo mi je da mogu da kažem ispred Vlade Crne Gore da ćemo podržati ovaj festival i u narednom periodu, da ćemo podržavati ovaj festival i narednih godina". Ostalo je nejasno &scaron;ta se u međuvremenu promijenilo, ali reputacija i kvalitet Sea Dance festivala sigurno nije", ističu u saop&scaron;tenju.
Kažu da su iz po&scaron;tovanja prema fanovima juče obavijestili javnost da ove godine nemaju mogućnost da održe festival u Crnoj Gori, zbog blokade podr&scaron;ke državnih institucija, koju je bez ikakvih osnova naložila Agencija za za&scaron;titu konkurencije, kategori&scaron;ući dosada&scaron;nju saradnju države i Op&scaron;tine Budva sa festivalom kao &bdquo;državnu pomoć", iako je, kako kažu, potpuno jasno da je u pitanju komercijalna saradnja u vezi sa realizacijom muzičkog festivala, a u cilju pospje&scaron;ivanja budvanskog turizma i promocije destinacije.
"Ovakve komercijalne saradnje sa državnim institucijama Exitovi festivali imaju u brojnim zemljama &scaron;irom svijeta, uključujući vi&scaron;e zemalja Evropske unije. Među njima je i Sea Star festival u Hrvatskoj, koji je prethodnog vikenda sa ogromnim uspjehom održan u Umagu pred preko 40.000 ljudi i uz značajnu podr&scaron;ku Grada Umaga i Hrvatske turističke zajednice", navode u saop&scaron;tenju.
Na ovaj način, dodaju, zemlje Evropske unije podržavaju brojne manifestacije, od Olimpijskih igara, preko ATP turnira i drugih sportskih manifestacija, pa do muzičkih događaja kao &scaron;to su &scaron;panski Sonar i Primavera Sound, mađarski Sziget, slovački Pohoda festival, hrvatski Ultra festival i mnogi drugi.
"Da je istina ono &scaron;to Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Agencija za za&scaron;titu konkurencije tvrde &ndash; da je država limitirana zakonskim mogućnostima kada je u pitanju finansijska pomoć događajima &ndash; &nbsp;Evropa bi ostala bez svojih najvećih manifestacija", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Sea Dance: Nikoga ne ucjenjujemo, festival je Crnoj Gori donosio milionske prihode

REAGOVALI NA IZJAVU ĐUROVIĆA

Memorandumom o saradnji, koji su potpisali predstavnici Ministarstva kulture i Fondacije Petrović Njego&scaron;, predviđeno je zajedničko djelovanje u oblastima kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva i prezentovanje crnogorske kulture i istorije kroz različite oblike saradnje, u cilju njene dodatne valorozacije i afirmacije, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Memorandum su, kako navode, potpisali ministarka kulture i medija u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović i Princ Nikola Petrović Njego&scaron; ispred Fondacije Petrović Njego&scaron;.&nbsp;
Vlaović je kazala da je Memorandum o saradnji definisan na principima zajedničkog djelovanja u oblastima kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva, istraživačke djelatnosti i stručnog savjetovanja.&nbsp;
Ukazala je, kako dodaju, da ciljevi saradnje obuhvataju zajedničko djelovanje kroz konkretne aktivnosti u sprovođenju promocije i organizacije Cetinjskog Bijenala - ponovnog pokretanja, logistike, promocije crnogorskog kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva, likovne umjetnosti i kulture, uspostavljanje saradnje sa relevantim međunarodnim kulturnim institucijama, &scaron;tampanje i distribucija sadržaja od nacionalnog i međunarodnog značaja za crnogorsku kulturu.
"Raduje nas &scaron;to ćemo u budućnosti, zajedničkim aktivnostima, unaprijediti kulturnu ponudu Prijestonice, te oživjeti Cetinjsko bijenale koje je predstavljalo jednu od najznačajnijih kulturnih događaja. Cetinjsko bijenale ima potencijal da domaćoj i &scaron;iroj publici predstavi crnogorsku istoriju i savremenu umjetnost, čineći je svima lako razumljivom i dostupnom, te da u tom kontekstu pruži razumijevanje i lokalne i &scaron;ire socio-kulturolo&scaron;ke stvarnosti, a sve kroz umjetnost kao univerzalni medij za komunikaciju", navela je ministarka.&nbsp;
Princ Nikola Petrović Njego&scaron; ocijenio je da je potpisivanje Memoranduma iskorak u cilju unapređenja saradnje sa Ministarstvom kulture i medija.&nbsp;
&bdquo;Prijestonica Cetinje treba da bude prepoznata kao grad kulture. Cetinjsko Bijenale je dobar način da Prijestonica ponovo postane centar kulturnih de&scaron;avanja", istakao je Petrović Njego&scaron;.

Vlaović: Zajednički sprovoditi aktivnosti promocije i organizacije Cetinjskog Bijenala

"PRIJESTONICA DA BUDE PREPOZNATA KAO GRAD KULTURE"

Povodom saop&scaron;tenja Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma da ne postoje zakonske mogućnosti kada je u pitanju finansijska pomoć Sea Dance festivalu, organizatori festivala su se oglasili i poručili da to nije tačno.
<a href="https://dnevno.me/ekonomija/-/mert-odlazak-sea-dance-a-nece-uticati-na-rekordnu-turisticku-sezonu-24-05-2023-14-39-00">MERT: Odlazak Sea Dance-a neće uticati na rekordnu turističku sezonu</a>
"De minimis ograničenje koje Ministarstvo spominje u saop&scaron;tenju važi za državnu pomoć, međutim, jo&scaron; jednom nedvosmisleno ističemo da podr&scaron;ka države Sea Dance festivalu nije pomoć, već komercijalna saradnja u vezi sa realizacijom muzičkog festivala, a u cilju pospje&scaron;ivanja lokalne turističke privrede i jačanja promocije destinacije", kazali su u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako navode, ovakve komercijalne saradnje sa državnim institucijama Exitovi festivali imaju u brojnim zemljama &scaron;irom svijeta, uključujući vi&scaron;e zemalja Evropske unije.
"Među njima je i Sea Star festivalu Hrvatskoj, koji je prethodnog vikenda sa ogromnim uspjehom održan u Umagu pred preko 40.000 ljudi i uz značajnu podr&scaron;ku Grada Umaga i Hrvatske turističke zajednice. Na ovaj način se u Hrvatskoj finansiraju i druge velike manifestacije koje podržavaju hrvatske institucije, poput APT u Umagu, Ultra festivala u Splitu i brojnih drugih, čije finansiranje i održavanje ne bi bilo moguće da je istina ono &scaron;to je istaknuto u saop&scaron;tenju MERT-a", dodaju u saop&scaron;tenju.
Ističu da je&nbsp;Sea Dance crnogorskoj turističkoj privredi do sada donio preko 60 miliona eura i neprocjenjivu promociju &scaron;irom planete, dok se, kako kažu, u dokumentu koji je usvojila Vlada Crne Gore 2014. godine ističe da su procjene da će ovaj festival do 2025. crnogorskom turizmu donijeti preko 100 miliona eura i da će u &bdquo;značajnoj mjeri doprinijeti pobolj&scaron;anju poslovanja, ne samo turističke, već i ukupne privrede Crne Gore&ldquo;.
"Ne želimo da opterećujemo dalje crnogorsku javnost polemikom u medijima, jer ako državnim institucijama i nakon 60 miliona evra doprinosa crnogorskom turizmu, najvećih svjetskih zvijezda koje su posjetile Crnu Goru i neprocjenjive vrijednosti promocije destinacije, nije jasno da podr&scaron;ka Sea Dance-u nije državna pomoć, već jedna od najboljih investicija &ndash; to je jasan pokazatelj da ovaj festival nije dobrodo&scaron;ao od strane MERT-a i da ne treba ove godine da bude održan u Crnoj Gori",&nbsp;zaključuje se u saop&scaron;tenju organizatora festivala Sea Dance.

Sea Dance: Nema političke volje za podršku festivalu

"ZAKONSKIH MOGUĆNOSTI IMA"

Cilj Ministarstva jeste da stvorimo uslove za kontinuirano kreiranje &scaron;to vi&scaron;e kulturnih sadržaja za djecu i mlade, da kulturni sadržaji budi dostupni svoj djeci u svim krajevima Crne Gore, a da sistem prepoznaje mlade talente i stvara uslove za puni razvoj njihovih potencijala, kazala je ministarka kulture i medija u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović na dana&scaron;njem sastanku sa Asjom Džogović.
Vlaović se sastala sa Asjom Džogović povodom njenog velikog uspjeha na 29. Međunarodnom Đurđevdanskom festivalu diječije pjesme održanom u Banjaluci, gdje je Džogović osvojila tri nagrade sa pjesmom &ldquo;Želim&rdquo;, i to drugu nagradu za interpretaciju, drugu nagradu za najbolju kompoziciju i nagradu za najbolji aranžman.
Džogović je rekla da je zadovoljna uče&scaron;ćem na Festivalu i svojim plasmanom.
Susretu u Ministarstvu kulture i medija prisustvovao je i kompozitor pjesme Danijel Alibabić, koji je istakao da je mu je saradnja sa Asjom bila veliko zadovoljstvo.
&ldquo;Rezultat koji je Asja postigla predstavlja ogroman uspjeh, kako za nju, tako i za čitav tim, budući da je riječ o festivalu koji važi za jedan od vodećih u regionu u ovoj oblasti&rdquo;, kazao je Alibabić.
Ministarstvo kulture i medija je, prepoznajući nedostatak sadržaja za djecu i mlade, kreiralo posebnu programsku liniju namijenjenu programima i projektima za djecu i mlade, u okviru koje će uskoro raspisati i konkurs.&nbsp;
&ldquo;U okviru ovog segmenta nastojaćemo da kreiramo i realizujemo sadržaje namijenjene djeci i mladima, kroz čije forme će se razvijati kulturne navike stanovni&scaron;tva od ranog djetinjstva&rdquo;, kazala je Vlaović.

Vlaović: Sistem mora da prepoznaje mlade talente i stvara uslove za puni razvoj njihovih potencijala

MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA

Uzbudljivo čitanje Čehovljevog &ldquo;Ujka Vanje&rdquo; u rediteljskom rukopisu Mirka Radonjića publika može da pogleda danas i sjutra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP) u 20 sati, saop&scaron;teno je iz CNP.
&ldquo;Ono &scaron;to je Mirko Radonjić uspio, sada već u duhu prepoznatljive poetike, jeste da od ove drame ne napravi atmosferu mrtvila i čamotinje, kako su to, suprotno Čehovljevim željama, radili mnogi reditelji. Ova inscenacija živo svjedoči o apsurdnosti ljudske egizistencije, ali i o dru&scaron;tvenoj nejednakosti i uslovima u kojima ljudi žive u zajednici, uključujući i na&scaron;u, polemi&scaron;ući živo sa tekstom i nadograđujući ga kroz istraživački umjetnički proces&rdquo;, napisala je Iva Čukić So&scaron;kić u kritici ove predstave.
Uloge su povjerene: Aleksandru Gavraniću, Jelici Vukčević, Anji Misović (studentkinji II godine studijski program Gluma u klasi red. prof. Branislava Đage Mićunovića &ndash; FDU), Tihani Ćulafić, Pavlu Preleviću, Ivanu Bezmareviću, Iliji Gajeviću i Jeleni Laban.
Tekst je preveo Mirko Radonjić, adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Ilija Đurović, scenografiju Andreja Rondović, kostimografiju Lina Leković, dizajn svjetla Mirko Radonjić. Za muziku u predstavi zadužen je bend &ldquo;Pojačano prisustvo&rdquo; koji čine Ilija Gajević, Jelena Laban i Pavle Prelević.
Asistentkinja režije i dramaturgije je Marija Backović, asistentkinja scenografa Jelena Ivančević a izvr&scaron;na producentkinja Nela Ota&scaron;ević.
&nbsp;

“Ujka Vanja” na Velikoj sceni CNP-a

DANAS I SJUTRA

Sea Dance, ovjenčan titulom Najboljeg evropskog festivala i jedan od najznačajnijih festivala Mediterana, koji je domaćoj turističkoj privredi do sada donio preko 60 miliona evra i neprocjenjivu promociju &scaron;irom planete, neće ove godine biti održan na crnogorskom primorju, saop&scaron;tili su organizatori tog muzičkog događaja.
"Razlog ovome je blokada podr&scaron;ke državnih institucija festivalu, koju je bez ikakvih osnova naložila Agencija za za&scaron;titu konkurencije, kategori&scaron;ući dosada&scaron;nju saradnju države i Op&scaron;tine Budva sa festivalom kao &bdquo;državnu pomoć&ldquo;, iako je potpuno jasno da je u pitanju komercijalna saradnja u vezi sa realizacijom muzičkog festivala, a u cilju pospje&scaron;ivanja budvanskog turizma i promocije destinacije. Ovo je potpuno jasno i transparentno definisano u Ugovoru koji je Op&scaron;tina Budva zaključila sa festivalom, u kojem postoje konkretne obaveze obje strane, a koji je usvojila Skup&scaron;tina Op&scaron;tine Budve 2015. godine, nakon opsežne javne rasprave duge gotovo godinu dana", navode u saop&scaron;tenju. &nbsp; Dodaju da ovakve komercijalne saradnje sa državnim institucijama Exitovi festivali imaju u brojnim zemljama &scaron;irom svijeta, uključujući vi&scaron;e zemalja Evropske unije, na čije propise se Agencija u ovom slučaju poziva. Među njima je i Sea Star festival u Hrvatskoj, koji je prethodnog vikenda sa ogromnim uspjehom održan u Umagu pred preko 40.000 ljudi i uz značajnu podr&scaron;ku Grada Umaga i Hrvatske turističke zajednice. &nbsp; "Pokretanjem postupka, Agencija za za&scaron;titu konkurencije je naložila Op&scaron;tini Budva, Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore i Turističkoj organizaciji Op&scaron;tine Budva da obustave svaku saradnju sa Sea Dance festivalom, time onemogućiv&scaron;i njegov dalji rad, i to samo nekoliko mjeseci pred planirano održavanje", kažu u saop&scaron;tenju. &nbsp; Imajući u vidu to da, kako dodaju, u prethodnih devet godina nijedan državni organ nije uputio ni najmanju primjedbu ovog tipa, te da je postupak pokrenut ba&scaron; sada, pred predstojeće izbore &ndash; čitava situacija navodi na sumnju da su posrijedi predizborni politički obračuni, čiji muzički festival ne želi da bude dio, niti kolateralna &scaron;teta. &nbsp; &bdquo;Žao nam je zbog na&scaron;ih brojnih fanova u Crnoj Gori, ali nažalost u ovim uslovima nije moguće realizovati Sea Dance festival na crnogorskoj obali. Mi već imamo ponude za održavanje ovogodi&scaron;njeg izdanja festivala od nekoliko zemalja, među kojima su Hrvatska, Bugarska i Turska, a sve zahvaljujući reputaciji i prihodima koje Exitovi festivali donose destinacijama u kojima se održavaju&ldquo;, istakao je Du&scaron;an Kovačević, osnivač EXIT i Sea Dance festivala, dodajući da će se ubrzo znati destinacija na kojoj će biti održan Sea Dance ove godine, te da će definitivnu odluku o preseljenju donijeti nakon razgovora sa partnerima iz Op&scaron;tine Budva. &nbsp; U saop&scaron;tenju podsjećaju da je Sea Dance festival do sada crnogorskoj turističkoj privredi donio desetine miliona eura, dok se u dokumentu koji je usvojila Vlade Crne Gore 2014. godine ističe da su procjene da će Sea Dance do 2025. crnogorskom turizmu donijeti preko 100 miliona eura i da će u &bdquo;značajnoj mjeri doprinijeti pobolj&scaron;anju poslovanja, ne samo turističke, već i ukupne privrede Crne Gore&ldquo;. Sea Dance je prvi festival koji je EXIT realizovao van Srbije, dok je Exitov tim pro&scaron;le godine organizovao 26 događaja u 10 zemalja Evrope i svijeta. &nbsp; "Ostaće upisano u festivalskoj istoriji Crne Gore da je Sea Dance već nakon prvog izdanja dobio najprestižniju nagradu za &bdquo;Najbolji evropski festival&ldquo; u kategoriji do 40.000 posjetilaca dnevno, te da je svake godine od tada ovaj najveći crnogorski festival bio izglasan u top deset najboljih festivala Evrope u pomenutoj kategoriji", kažu organizatori i dodaju: &nbsp; "Veliki svjetski mediji, kao &scaron;to su CNN, New York Times, Guardian, Metro, Daily Mirror i mnogi drugi opisivali su Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na Mediteranu, te vi&scaron;emilionskom broju čitalaca redovno preporučivali da posjete Crnu Goru i Sea Dance, čime su pro&scaron;irili turističku ponudu Budve i Crne Gore, i predstavili je kao vrhunsku svjetsku manifestacionu turističku destinaciju." &nbsp; Sea Dance je u Crnu Goru, poja&scaron;njavaju, doveo neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda, među kojima su The Prodigy, Jamiroquai, David Guetta, Skrillex, Underworld, Fatboy Slim, John Newman, Sean Paul, Robin Schulz, Boris Brejcha, Tale of Us, Sven V&auml;th, Nina Kraviz, Amelie Lens, Maceo Plex, Richie Hawtin, Rudimental, R&oacute;is&iacute;n Murphy, Hurts, Lost Frequencies, Nile Rodgers, Mahmut Orhan, kao i najveća regionalna imena.&nbsp; &nbsp; "Svi oni su tokom prethodnih devet godina uspostavili neraskidive veze sa domaćom i svjetskom publikom, stvarajući prijateljstva, uspomene i emocije koje će jo&scaron; dugo odjekivati jadranskom obalom Crne Gore", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Sea Dance se seli iz Crne Gore, u opticaju Hrvatska, Turska i Bugarska

SAOPŠTILI ORGAIZATORI

Sedmo izdanje književnog festivala KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; &ldquo;Literitorija&rdquo; biće otvoreno sjutra sa temom &ldquo;Poezija u pokretu&rdquo;.
"U okviru glavnog programa u 20h, kroz razgovor i čitanja predstaviće se pisci Alen Brlek, &Scaron;tefan &Scaron;micer, Ma&scaron;a Seničić i Nikola Ćorac, uz moderaciju književnog kritičara Vladimira Arsenića", istakli su iz KIC-a.
Najavljuju da će na ovogodi&scaron;njoj Literitoriji sva tri dana festivala prevoditeljka Elvira Veselinović voditi prevodilačke radionice sa grupom studenata Studijskog programa za njemački jezik i književnost Filolo&scaron;kog fakulteta u Nik&scaron;iću.
Alen Brlek autor je pjesničke trilogije Metakmorfoze, Prati&scaron;ina, Sang, te zbirke Halal zumra. Izbor njegovih pjesama objavljen je 2022. na francuskom jeziku.
Pjesme su mu zastupljene u vi&scaron;e hrvatskih i međunarodnih antologija te prevedene na desetak jezika. Dobitnik je nagrade Na vrh jezika i nagrade Mali Kvirin. Zajedno sa drugim pjesnicima iz Hrvatske i kolegama iz Turske učestvovao je 2018. u programu prevođenja turske poezije. Trenutno radi kao urednik.
Ma&scaron;a Seničić radi kao naučni saradnik na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gdje radi na svom doktoratu. Učestvovala je u brojnim projektima, radionicama i manifestacijama iz domena filma, pozori&scaron;ta, vizuelne kulture i poezije, a kao autorka, predavačica, urednica i voditeljka sarađivala je i s filmskim festivalima.
Prozu, liriku i eseje objavljivala je u antologijama i časopisima u zemljama biv&scaron;e Jugoslavije i cijele Evrope. Za &bdquo;Okean&ldquo;, prvu zbirku poezije, 2015. dobila je nagradu Mladi Dis, a 2019. za drugu, &bdquo;Povremena poput vikend-naselja&ldquo;, nagradu Du&scaron;anVasiljev.
&Scaron;tefan &Scaron;micer je pjesnik, pisac, kritičari performer. Studirao je istoriju, umjetnost, filozofiju i germanistiku u Gracu i Beču. Od 2005. do 2009. bio je referent za književnost u Forumu Stadtpark u Gracu, od 2010. do 2013. član uprave udruženja slobodnih umjetnika &Scaron;tajerske IG Kultur Steiermark. Od 2015.
&Scaron;micer je nekoliko godina radio kao urednik za Fixpoetry, portal posvećen lirici, a od 2021. urednik je književnog časopisa za savremenu književnost &bdquo;perspektive&ldquo;. Između ostalog, &Scaron;micer je dobio stipendiju Gisela Scherer od Hausacher Leselenzesa 2018. i književnu stipendiju grada Graca 2020. godine.
Nikola Ćorac autor je knjige poezije &bdquo;Niko nas nije upozorio&ldquo;. Student je na Odsjeku za crnogorski jezik i južnoslovensku književnost na Filolo&scaron;kom fakultetu u Nik&scaron;iću, a kao student na razmjeni boravio je na univerzitetu u Gracu.
Poezija mu je objavljena u brojnim zbornicima, antologijama i literarnim časopisima, među kojima u: Lichtungenu, ARS-u, Poeziji i Povelji. Jedan je od finalista 33. Festivala mladih pesnika u Zaječaru i 49. Ratkovićevih večeri poezije u Bijelom Polju, gdje je osvojio treću nagradu. Poezija mu je prevođena na njemački, francuski, engleski i grčki.
Elvira Veselinović rođena je u biv&scaron;em DDR-u, odrasla u biv&scaron;oj Jugoslaviji, doktorirala je lingvistiku u Kelnu i već dugo se bavi prevođenjem, ne samo književnosti. Radi i kao sudski tumač i nastavnica jezika, a bila je uključena u pro&scaron;irenje fokusa berlinske izdavačke kuće &bdquo;eta&ldquo; na čitavu jugoistočnu Evropu. Sa srpskog, hrvatskog i bosanskog je do sada prevela brojna djela poput knjiga Slobodana Ti&scaron;me, Dane Todorović, Sa&scaron;e Ilića, Ivane &Scaron;ojat, Faruka &Scaron;ehića, Bojana Krivokapića i Tanje Stupar Trifunović.
U posljednje dvije godine značajno je doprinijela vidljivosti crnogorskih autora na njemačkom govornom području, prevedev&scaron;i djela Ilije Đurovića, Stefana Bo&scaron;kovića, Olje Knežević i Milorada Popovića. Takođe prevodi i sa irskog.
Vladimir Arsenić rođen je u Beogradu, 1972. Magistrirao je komparativnu književnost na Telavivskom univerzitetu. Redovni je kritičar nekoliko regionalnih internet portal. Pisao je za Treći program HRT-a, Books, Proletter, Quorum, Beton, Pe&scaron;čanik.
Tekstovi su mu prevođeni na slovenački i albanski. Prevodi sa engleskog i hebrejskog. Sa piscem Srđanom Srdićem vodi Radionicu kreativnog pisanja u UK Parobrod, u Beogradu. Uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Urednik je u izdavačkoj kući Partizanska knjiga, koju je osnovao sa Srđanom Srdićem.

Počinje sedmi književni festival “Literitorija”

SJUTRA U 20 SATI

Većina zaposlenih u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu (CNP) uputila je otvoreno pismo Predsjedniku Crne Gore, Vladi Crne Gore i Ministarstvu kulture i medija Crne Gore.
&ldquo;Povodom najnovijih kadrovskih rje&scaron;enja Vlade Crne Gore za dvije najvažnije pozori&scaron;ne institucije u Crnoj Gori i načina na koji je razrije&scaron;en dosada&scaron;nji direktor a imenovani direktor i umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, pozivamo nadležne institucije da se preispitaju done&scaron;ene odluke i spriječi dalje naru&scaron;avanje funkcionisanja i ugleda na&scaron;eg pozori&scaron;ta", navode u otvorenom pismu.
Smatraju da je nedopustiv odnos nadležnog ministarstva prema institucijama koje su nosioci pozori&scaron;nog života u Crnoj Gori, a koji se, kako ističu, "temelji na potpunom odsustvu ozbiljne evaluacije postignutih rezultata, nepostojanju jasnih strategija i izostanku sistemskog i trajnog promi&scaron;ljanja funkcionisanja ustanove, dono&scaron;enju ishitrenih odluka koje se ne baziraju na kriterijumima struke i potrebama ustanova, i to na krajnje nestransparentan način".
"Pored potpunog izostanka bilo kakve ozbiljne analize rada Pozori&scaron;ta ili komunikacije sa stručnim ljudima, o ignorantskom i elementarno neprofesionalnom odnosu čelnika MK prema na&scaron;oj instituciji govori i činjenica da dosada&scaron;nji direktor CNP-a nije ni obavije&scaron;ten da će biti razrije&scaron;en. Na&scaron;e reagovanje nije odbrana dosada&scaron;njeg direktora niti napad na nova imenovana lica, već apel struke i svih onih ljudi koji pozori&scaron;te čine, da se ovako krupne odluke i rje&scaron;enja moraju donositi u skladu sa najvi&scaron;im profesionalnim kriterijumima, u odnosu na realne potrebe institucije i reference svakog potencijalnog upravnika pozori&scaron;ta, kako poslovnog, tako i umjetničkog", ističu u pismu.
Podsjećaju da se u proteklom periodu radilo na dono&scaron;enju nove Nacionalne strategije razvoja kulture, a koja predviđa da se i u Crnoj Gori, u skladu sa uporednom praksom iz svih država u okruženju, čelni ljudi javnih ustanova i institucija kulture biraju putem konkursa.&nbsp;
"Crnogorsko narodno pozori&scaron;te vodeća je institucija kulture u državi, čija je misija u proteklim decenijama bila mnogo vi&scaron;e od nosioca pozori&scaron;nog života. Nemjerljiv je doprinos i uloga CNP-a u kreiranju kulturnog i umjetničkog identiteta na&scaron;e države, stvaranju najvrjednijih umjetničkih ostvarenja, formiranju pozori&scaron;nih umjetnika, stvaraoca i stručnjaka, povezivanju Crne Gore sa drugim državama, o čemu svjedoče brojne saradnje, gostovanja, nagrade&hellip;", navode oni.
Ističu da je&nbsp;Crnogorsko narodno pozori&scaron;te bilo i ostalo institucija koja je pod svojim krovom decenijama razvijala i muzički i filmski program, bavila se izdavačkom djelatno&scaron;ću, i sredi&scaron;te je najvažnijih kulturnih i državnih događaja u zemlji.
"Institucija koja se nalazi u objektu od preko 5.000 metara kvadratnih, kroz koji godi&scaron;nje prođe skoro 80.000 posjetilaca, koja ima 140 stalno zaposlenih, najbrojniji glumački ansambl i godi&scaron;nji budžet koji iznosi preko tri miliona eura, zaslužuje ozbiljan i odgovoran odnos svoje države i donosioca odluka prilikom izbora čelnih ljudi koji će na stručan i svrsishodan način upravljati ovim resursima, i koji će svojim profesionalnim biografijama i referencama biti autoriteti svakom zaposlenom u kompleksnom sistemu kakvo svako veliko i ozbiljno pozori&scaron;te jeste", navodi se u pismu.
Naročito, kako kažu, skreću pažnju na važnost funkcije umjetničkog direktora u pozori&scaron;tu, koji pored kreiranja repertoara ima ključnu ulogu u upravljanju glumačkim ansamblom, u radu na razvoju svakog glumca, u izboru novih glumaca i glumica.
Ova funkcija, dodaju, podrazumijeva vrhunske umjetnike i stvaraoce sa velikim iskustvom u pozori&scaron;tu i pozori&scaron;nim procesima.
"Na žalost, svjedočimo tome da je, u ne tako davnoj pro&scaron;losti, do&scaron;lo do degradiranja i unižavanja institucije izborima direktora pozori&scaron;ta koji nisu zadovoljavali ni elementarne stručne i profesionalne reference koje se odnose na rad u pozori&scaron;noj djelatnosti. &Scaron;teta koja je nane&scaron;ena takvim odlukama nemjerljiva je i sa nekim posljedicama lo&scaron;eg upravljanja pozori&scaron;tem suočavamo se i danas", dodaju u otvorenom pismu.
Prema njihovom mi&scaron;ljenju, način na koji se do&scaron;lo do novih kadrovskih rje&scaron;enja nije samo pitanje Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
"To je pitanje odnosa i odgovornosti države i nadležnih organa prema kulturi, pitanje sistemskih gre&scaron;aka koje se usvajaju kao matrica umjesto da se raskida sa lo&scaron;im praksama. Država koja, na žalost, ima samo četiri stalna repertoarska pozori&scaron;ta, ne smije sebi dozvoliti da svoje umjetnike, stručnjake i radnike u kulturi dovodi pred svr&scaron;en čin, donoseći privremena rje&scaron;enja.
Zbog toga vas pozivamo da preispitate done&scaron;ene odluke i napravite ozbiljnu analizu trenutnog stanja u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu, svih usvojenih planova kao i potreba u svim segmentima na&scaron;eg rada i obavljavnja djelatnosti &ndash; programskom, finansijskom, kadrovskom i tehničkom", zaključuju u pismu.

Zaposleni u CNP-u: Dosadašnji direktor nije bio ni obaviješten da će biti razriješen

UPUTILI OTVORENO PISMO MILATOVIĆU, VLADI I MINISTARSTVU KULTURE I MEDIJA

Svim građanima i građankama Crne Gore želim srećan 21. maj, dan kada slavimo na&scaron;u nezavisnost, veliki datum na&scaron;e moderne istorije, dan na&scaron;e nade, odlučnosti, obećanja i mogućnosti, kazala je ministarka kulture u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović.
"Čuvajmo na&scaron;e bogato nasljeđe i ba&scaron;tinu, i gradimo nove mogućnosti za sljedeće generacije", saop&scaron;tila je Vlaović.

Vlaović: Gradimo nove mogućnosti za sljedeće generacije

ČESTITKA POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Sedmo izdanje LiTeritorije, međunarodnog književnog festivala KIC-a &bdquo;Budo Tomović&ldquo;, održaće se od 24. do 26. maja.
Kako je saop&scaron;teno, ovogodi&scaron;nja manifestacija, pod nazivom &rdquo;Poezija u pokretu&ldquo; okupiće pjesnike iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Austrije i &Scaron;vajcarske. &nbsp;
Riječ je o nastavku projekta Kuće poezije i Berlinskog festivala poezije VERSschmuggel/Krijumčarenje stihova u kojem je KIC &rdquo;Budo Tomović&rdquo; bio partner iz Crne Gore.
"U okviru projekta pjesnici koji pi&scaron;u na njemačkom jeziku i na B/H/C/S jeziku, su u parovima, međusobno prevodili stihove na svoj jezik. To je omogućeno uz posredovanje tumača i unaprijed pripremljenih &bdquo;grubih&rdquo; prevoda, da u timovima po troje, &bdquo;&scaron;vercuju&rdquo; (schmuggel) svoje stihove, stilske kontekste i kulturolo&scaron;ke konotacije preko granica jezika", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kao i ranijih godina, programi su dijalo&scaron;ki.
"U okviru prve dvije večeri biće održan razgovor sa piscima Alenom Brlekom, &Scaron;tefanom &Scaron;micerom, Ma&scaron;om Seničić i Nikolom Ćorcem (24.05), Sa&scaron;om Garcetijem, Bojanom Vasićem, Janom Radičević i Franciskom Fiksl (25.05), a treće večeri biće predstavljena vi&scaron;ejezična antologija, u nizu čitanja zastupljenih autora, uz simultani prevod. Moderator programa biće književni kritičar Vladimir Arsenić. Ovi programi održavaće se u sali DODEST, od 20 sati", dodaju u saop&scaron;tenju.
Na ovogodi&scaron;njoj LTteritoriji, sva tri dana, prevoditeljka Elvira Veselinović vodiće prevodilačke radionice sa grupom studenata Studijskog programa za njemački jezik i književnost Filolo&scaron;kog fakulteta u Nik&scaron;iću.&nbsp; Festival su ove godine podržali Ambasada Austrije u Crnoj Gori i &scaron;vajcarski program za kulturu Pro Helvetia.&nbsp;