Nakon uspjeha prvog ciklusa, NVO &bdquo;Artro&ldquo; i Lu&scaron;tica Bay nastavljaju svoju misiju promocije crnogorskih umjetnika i očuvanja umjetničkih zanata kroz drugi ciklus radionica sa crnogorskim umjetnicama, saop&scaron;teno je iz te nevladine organizacije.
"Ovog avgusta svim ljubiteljima umjetnosti i tradicije pružili su jedinstveno iskustvo &ndash; radionice izrade dobrotske čipke tehnikom punto in aria, koje će voditi umjetnica Mila Mo&scaron;kov", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju organizatora.
Radionica će biti održana danas na ARTRO kreativnoj platformi, u kutku uz obalu Lu&scaron;tica Bay-a, dok je jedna već održana 12.avgusta.
"U intimnoj atmosferi i uz miris mora, učesnici će&nbsp; danas imati priliku da nauče osnove ove rijetke i dragocjene tehnike izrade čipke &bdquo;u vazduhu&ldquo;, naslijeđene iz venecijanske tradicije, koja se u Boki razvija vijekovima. Mila Mo&scaron;kov, koja je svoje vje&scaron;tine usavr&scaron;avala u Veneciji i stekla zvanični sertifikat za punto in aria, sa stra&scaron;ću prenosi znanje novim generacijama, čuvajući i oživljavajući kulturno nasljeđe. Program obuhvata kratak uvod o istoriji dobrotske čipke, upoznavanje sa materijalima i alatima, praktičan rad na malim motivima (cvijet, talas, spirala) te zavr&scaron;nu prezentaciju radova", navode organizatori.
&nbsp;

Drugi ciklus radionica: Dobrotska čipka na obali mora

NVO „ARTRO“ I LUŠTICA BAY PROMOVIŠU CRNOGORSKE UMJETNIKE U CILJU OČUVANJA UMJETNIČKIH ZANATA

Legendarna hrvatska pjevačica Gabi Novak umrla je u 89. godini života, javlja Jutarnji.hr.
Vijest dolazi samo dva mjeseca nakon &scaron;to je preminuo njen sin Matija Dedić u 53. godini života.
Bila je poznata hrvatska pop i jazz pevačica.
Rođena 8. jula 1936. godine u Berlinu, djetinjstvo je provela u Berlinu i na Hvaru.
Nakon preseljenja u Zagreb, zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti, a zatim je radila kao crtač i scenograf u Zagreb filmu.
Poznata je po svom jedinstvenom glasu i doprinosu hrvatskoj muzičkoj sceni, a bila je i supruga Arsena Dedića.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/NdbwjqQPrJc" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Preminula Gabi Novak

U 89.GODINI

U Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu vide kao teret, saop&scaron;tila je savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore, Milena Pejović - Eraković.&nbsp;
<a href="https://www.dnevno.me/politika/-/radunovic-organizovati-referendum-na-kojem-bi-gradani-boke-odlucili-da-li-zele-da-kotor-ostane-na-listi-unesco-24-07-2025-13-31-50">Radunović: Organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO</a>
"Od kada je Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano na Listu svjetske kulturne i prirodne ba&scaron;tine UNESCO-a 1979. godine do danas mijenjali su se režimi, politički sistemi, dru&scaron;tveni prioriteti i ekonomske okolnosti. Međutim, nikome nikada nije palo na pamet da dovede u pitanje njegov UNESCO status. To je, prvi put, javno i bez zadr&scaron;ke, uradio ministar aktuelne Vlade", navodi Pejović-Eraković.&nbsp;
Nezamislivo je, kako ističe, da neko u Italiji zatraži brisanje Firence sa UNESCO liste jer su propisi previ&scaron;e strogi za investitore ili da u Grčkoj neko predloži da Akropolj izađe iz UNESCO-a jer &bdquo;koči razvoj.
Ili, dodaje,da neko u Hrvatskoj predloži da se Dubrovnik povuče sa liste da bi se rije&scaron;ili saobraćajni problemi.
Ocjenjuje da bi takve ideje bile direktno na &scaron;tetu građana koji upravo zahvaljujući UNESCO statusu uživaju međunarodni ugled, pažljivo planiran razvoj i održiv turizam.
"Iskrena posvećenost vrijednostima koje UNESCO predstavlja ne dokazuje se predsjedavanjem Nacionalnom komisijom nego spremno&scaron;ću da se donese odluka i po&scaron;alje jasna poruka da u Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu vide kao teret, umjesto da promovi&scaron;u i &scaron;tite izuzetnu univerzalnu vrijednost", zaključuje Pejović - Eraković.&nbsp;

Savjetnica za kulturu predsjednika CG: U Vladi prve buduće članice EU nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret

"NIKOME NIKADA NIJE PALO NA PAMET DA DOVEDE U PITANJE UNESCO STATUS"

Ozi Ozborn, frontmen benda Black Sabbath, preminuo je u 77. godini, prenosi Gardijan.
"Sa vi&scaron;e tuge nego &scaron;to riječi mogu da prenesu, primorani smo da saop&scaron;timo da je na&scaron; voljeni Ozi Ozborn preminuo jutros. Bio je sa svojom porodicom i okružen ljubavlju. Molimo sve da po&scaron;tuju privatnost na&scaron;e porodice u ovom trenutku&rdquo;, objavila je njegova porodica.
Nije naveden uzrok smrti, iako je Ozborn posljednjih godina imao razne zdravstvene probleme.
Kako navodi Gardijan, on je bio jedna od najozlogla&scaron;enijih ličnosti u rokenrolu: inovator koji je pomogao u pojavi hevi metala, zavisnik čija je zloupotreba supstanci dovela do poku&scaron;aja ubistva njegove supruge, a kasnije i zvijezda rijaliti programa, voljena zbog svoje zbunjenosti porodičnim životom u emisiji Ozbornovi.
Njegova smrt dolazi manje od tri sedmice od kako se povukao sa scene.
&nbsp;

Preminuo Ozi Ozborn

U 77. GODINI

Sumnjivom procedurom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; trenutno se bave Osnovno državno tužila&scaron;tvo, Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo kulture i medija. Ovim slučajem će se baviti i Specijalno državno tužila&scaron;tvo, ali i Upravni sud.
Profesorica Jelena &Scaron;u&scaron;anj i advokat Nikola Belada podnijeli su juče krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, a profesor Dragan Hajduković je tužbu predao Upravnom sudu, zbog kr&scaron;enja brojnih članova Zakona o državnim nagradama.
Ova knjiga se jo&scaron; ne može naći u knjižarama &bdquo;Obodskog slova&ldquo;, koji je i izdavač ovog Vukovićevog djela, navodno 2024. godine. Knjige nema ni u Nacionalnoj biblioteci ,,Đurađ Crnojević&ldquo;, niti su bibliotekari dobili zahtjev za registraciju i dodjelu ISBN broja.
Zasad je knjiga viđena jedino u rukama Dragana Koprivice u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo; i Bećira Vukovića, kada je iz nje čitao stihove prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade. Ona postoji i u virtuelnom svijetu, u COBISS sistemu Srbije, u Narodnoj biblioteci u Beogradu. U toj biblioteci postoji jedan primjerak u čitaonici koji je namijenjen za pozajmicu. Kako Pobjeda svakodnevno provjerava Cobiss sistem, taj primjerak niko nije pozajmio od dana kada se pojavio, 9. jula.
Knjiga je trebalo da bude promovisana večeras u Narodnoj biblioteci &bdquo;Radosav Ljumović&ldquo;, a kao govornici su najavljeni autor, izdavač Radomir Uljarević i Milorad Durutović.
Međutim, juče je objavljeno da se promocija otkazuje &bdquo;zbog novonastalih obaveza autora&ldquo;, te da će novi datum promocije biti naknadno objavljen.
Prijava SDT-u zbog organizovanog djelovanja
Zbog kontroverzi, netačnih podataka i manipulacija, profesorica &Scaron;u&scaron;anj i advokat Belada juče su podnijeli krivičnu prijavu SDT-u jer su prekr&scaron;eni Zakon o državnim nagradama i Zakon o izdavačkoj djelatnosti.
U prijavi su naveli da je dovedena u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, &scaron;to je rezultat organizovanog djelovanja s umi&scaron;ljajem od strane vi&scaron;e lica.
&ldquo;Imajući u vidu navedeno, jasno je da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju vi&scaron;e lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovla&scaron;ćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu&rdquo;, pi&scaron;e u prijavi predatoj Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu.
Ističu da je zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje katalo&scaron;kog broja &ndash; CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, kao i zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće izvr&scaron;iti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade.
Upitno je, navode oni, između ostalog, da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini.
Naveli su i da je utvrđeno da se podaci iz impresuma ne odnose na knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; Bećira Vukovića, već na knjigu &bdquo;Poneti na pusto ostrvo&ldquo;, da su mijenjani podaci u COBISS-u pa je &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; zauzela mjesto u registru &bdquo;Njego&scaron;evim večerima poezije&ldquo;, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće &bdquo;&Scaron;tampar Makarije&ldquo;&hellip;
Podsjetili su i da je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a u kojoj se nalaze naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv &scaron;tampara, &scaron;to se mora dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. Navode da u konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste ,,Obodsko slovo&ldquo; Podgorica, koji kao izdavač nije izvr&scaron;io navedenu obavezu, jer u NBCG &bdquo;Đurđe Crnojević&ldquo;, po izjavi direktorice Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj.
&ldquo;Takođe, nevjerovatno je da se u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vr&scaron;i upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige&rdquo;, pi&scaron;e u krivičnoj prijavi.
Ističu i da je indikativno &bdquo;da predśednik Skup&scaron;tine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekr&scaron;en Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za &scaron;to postoje ozbiljne indicije&ldquo;.
Predlažu da SDT sprovede postupak u kojem će saslu&scaron;ati sve članove žirija, direktoricu Nacionalne biblioteke &bdquo;Đurđe Crnojević&ldquo;, odgovorno lice Narodne biblioteke Srbije, ministarku kulture i medija Crne Gore, gđu Tamaru Vujović, izdavače knjige &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo; &ndash; odgovorna lica u izdavačkim kućama &bdquo;Obodsko slovo&ldquo; i &bdquo;&Scaron;tampar Makarije&ldquo;, autora knjige i dobitnika nagrade
Hajduković: Godinama tražim da se zakon po&scaron;tuje
Naučnik Dragan Hajduković podnio je tužbu Upravnom sudu zbog, kako je rekao, potpuno nezakonite i nevažeće odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Hajduković ističe da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od &scaron;est predviđenih oblasti, te da Zakon o državnim nagradama obavezuje da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.
&ldquo;Sa pravne tačke gledi&scaron;ta to je neosporno kr&scaron;enje zakona i odluka je nezakonita, a time i nevažeća. Sem kr&scaron;enja zakona, odluka žirija je gruba diskriminacija svih ostalih oblasti rada i stvarala&scaron;tva i oduzimanje prava na nagradu svim kandidatima van oblasti kulture i umjetničkog stvarala&scaron;tva&rdquo;, istakao je Hajduković.
Dodaje da je njegova tužba isključivo fokusirana na najbitniju stvar, a to je da žiri pri odlučivanju mora da po&scaron;tuje zakon.
&ldquo;Ne tražim ni&scaron;ta sem po&scaron;tovanja zakona i nijesam dio potpuno drugačijih kritika i polemika vezanih za ovogodi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu. Uvijek razlikujem najbitnije od manje bitnog ili nebitnog i pokrenem tužbu na jedini način koji može imati podr&scaron;ku svih dobronamjernih građana Crne Gore, bez obzira na inače duboke podjele među njima&rdquo;, naveo je Hajduković.
U pro&scaron;losti je, kako ističe, ,,mnogo puta žestoko i javno kritikovao prethodnu DPS vlast, kao nezavisni intelektualac&ldquo;.
&ldquo;Koji, i kada grije&scaron;i i kada je u pravu, uvijek misli svojom glavom. Nijesu tačne rasprostranjene laži i diskvalifikacije &bdquo;Hajduković sada priča, a ćutao je kada je to isto radio DPS&ldquo;. Nikada nijesam ćutao. Uvijek sam, uprkos ogromnoj ličnoj &scaron;teti, dizao glas u odbranu Crne Gore od političara i vlasti i opozicije, koji (uz rijetke izuzetke) zbog ličnog interesa već četvrtu deceniju nanose neprocjenjivu &scaron;tetu građanima i državi. Sem toga, zlo koje čine drugi ne može biti opravdanje za na&scaron;e zlo. Zlodjela sada&scaron;nje vlasti se ne mogu pravdati zlodjelima koje je činila prethodna vlast&rdquo;, kategoričan je Hajduković.
Kada, kako je rekao, Upravni sud proglasi odluku žirija nezakonitom, a time i nevažećom, nagrade moraju biti oduzete.
&ldquo;Postaviće se i pitanje krivične odgovornosti članova žirija i njihovih direktnih saučesnika u svjesnom i namjernom kr&scaron;enju zakona i drskoj zloupotrebi položaja. Biće to mala, ali potencijalno značajna pobjeda protiv vi&scaron;edecenijskog bezakonja i bezobzirnog ostvarivanja ličnih želja i interesa na &scaron;tetu građana i na&scaron;eg zajedničkog doma, države Crne Gore&rdquo;, ističe Hajduković.
Zna, kako je rekao, da &bdquo;uvijek postoji mogućnost da pod uobičajenim brutalnim pritiskom moćnika sud podrži bezakonje&ldquo;.
&ldquo;Mislim da se ovaj put to neće desiti, ali ako se desi, biće to skandal evropskih razmjera, koji će stvoriti ogroman problem u odnosima između Crne Gore i Evropske unije&rdquo;, zaključio je Hajduković.
Falsifikati i zloupotrebe
Direktorica Nacionalne biblioteke &bdquo;Đurađ Crnojević&ldquo; Dragica Lompar je upozoravala na falsifikat i manipulacije bibliotečkom nomenklaturom i registrom, kao i na nezakonito kori&scaron;ćenje imena ove ustanove (odnosno zloupotrebu), te na kr&scaron;enje Zakona o izdavačkoj djelatnosti.
Veliki je broj pitanja i kontroverzi oko izmjena u registru Cobiss, za koji su bibliotekari utvrdili da je naknadno mijenjan i da je, nakon &scaron;to je otkriveno da knjiga ne postoji, ona 4. jula upisana umjesto nekog izdanja od 2. aprila ove godine uz napomenu da je u &scaron;tampi, te da je 9. jula, jutro nakon dodjele nagrade unesen novi zapis u kome se navodi da je knjiga dostupna u biblioteci, odnosno iza&scaron;la iz &scaron;tampe. Ustanovljeno je i da bibliotečka nomenklatura izdanja koje je dato žiriju nije ista kao kod knjige koju je Koprivica predstavio javnosti u emisiji &bdquo;Načisto&ldquo;&hellip;
Osim ovoga, problematizovano je i kr&scaron;enje Zakona o državnim nagradama, jer su sva tri dobitnika iz iste oblasti (kultura i umjetnost) iako zakon nalaže da se za jednu oblast može dodijeliti jedna nagrada. Sva tri ovogodi&scaron;nja laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvarala&scaron;tva: Vuković je književnik, Milo&scaron; Karadaglić muzičar, a Veljo Stani&scaron;ić grafičar.
Prekr&scaron;en je i član zakona koji predviđa da se ovo državno priznanje dodjeljuje nekome ko radi na afirmaciji Crne Gore. To Vuković svakako nije, jer je osvjedočeni negator crnogorskog jezika, nacionalnosti, državnosti&hellip;
Pobjedi je u petak Agencija za sprečavanje korupcije Agencija za sprečavanje korupcije kazala da će pokrenuti upravni postupak, kako bi provjerili da li postoji konflikt interesa u slučaju dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu &bdquo;Kuće beskućnika&ldquo;.
Iz ASK su Pobjedi kazali da će, po okončanju postupka, javnost biti pravovremeno informisana o njegovom ishodu.
&ldquo;Napominjemo da je izuzetno važno da svaki segment procesa dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja bude oslobođen bilo kakvih sumnji u pristrasnost, sukob interesa ili politički uticaj&rdquo;, upozorili su iz ASK-a.

„Kuće beskućnika“ još nema u knjižarama, promocija otkazana, postoje samo prijave i tužbe

DODJELOM NAGRADE VUKOVIĆU BAVIĆE SE ODT, UPRAVNI SUD, MINISTARSTVO KULTURE, ASK, SDT

Uloga Ministarstva u dodjeli Trinaestojulske nagrade isključivo&nbsp; je administrativna, tvrdi resorna ministarka Tamara Vujović.
"Povodom javnih komentara i medijskih interpretacija nakon dono&scaron;enja Odluke Žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade za 2025., Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ukazuje na zakonom jasno definisanu ulogu ovog organa u predmetnoj proceduri, u cilju cjelovitog i istinitog informisanja javnosti,&nbsp;
U skladu sa članom 14 Zakona o državnim nagradama, Ministarstvo kulture i medija vr&scaron;i isključivo administrativne poslove u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ti poslovi obuhvataju pružanje tehničko-organizacione podr&scaron;ke radu Žirija, imenovanje sekretara Žirija i obezbjeđivanje uslova za realizaciju dodjele nagrada, uključujući izradu plaketa i isplatu novčanih iznosa", navodi Vujović.
Kako dalje ističe, suprotno nekim medijskim navodima, Ministarstvo ne učestvuje u predlaganju, odlučivanju, provjeri ispunjenosti uslova i validnosti, niti ima ikakav uticaj na izbor dobitnika nagrade.&nbsp;
"U skladu sa članom 19 istog zakona, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade imenuje Skup&scaron;tina Crne Gore, iz reda istaknutih naučnih, kulturnih, sportskih i javnih radnika. Žiri ima sedam članova i u potpunosti je nezavisan u svom radu, &scaron;to je dodatno precizirano i u Poslovniku o radu Žirija (članovi 5, 12, 14, 15 i 24)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Uloga Ministarstva, kako nabraja, ogleda se u: objavljivanju javnog poziva (član 8 Poslovnika), administrativnom zaprimanju prijedloga (član 9), imenovanju sekretara Žirija (član 10), dostavljanju zapremljene dokumentacije od strane predlagača, članovima Žirija (član 11), logističkoj i tehničkoj podr&scaron;ci tokom rada Žirija (član 28), obezbjeđivanju sredstava za realizaciju nagrade nakon &scaron;to Žiri donese Odluku (član 26).
Obja&scaron;njava da se Odluka o dodjeli nagrade donosi&nbsp; isključivo glasanjem članova Žirija, u skladu sa pravilima utvrđenim Zakonom i Poslovnikom.
"Ministarstvo je u obavezi da tu odluku sprovede, ali ni na koji način ne utiče na njen sadržaj, niti ima bilo koja zakonska ovla&scaron;ćenja da provjerava zakonsku ispunjenost dostavljenih predloga.
Prema članu 5 Poslovnika o radu Žirija, upravo Žiri &bdquo;razmatra pristigle prijedloge i utvrđuje ispunjenost uslova&rdquo;, i formira listu kandidata tako &scaron;to prethodno utvrdi da li kandidati ispunjavaju Zakonom propisane uslove. Žiri je formirao Listu kandidata i utvrdio na sjednici i time potvrdio da kandidati ispunjavaju zakonske uslove. Ministarstvo, nije zapremilo niti jedan upit od strane Žirija ili bilo kog člana Žirija u vezi sa dostavljanjem dodatne dokumentacije, niti je, tokom postupka utvrđivanja predloga izrazilo sumnju na validnost dostavljenih predloga. Nijedan drugi organ nema pravo da utiče ili samostalno djeluje u tom postupku, jer bi u suprotnom autonomija Žirija bila naru&scaron;ena. Dakle, Zakon ne ostavlja ni minimum ovla&scaron;ćenja Ministarstvu da na bilo koji način utiče na preispitivanje ili utvrđivanje ispunjenosti uslova za dodjelu Trinaestojulske nagrade", tvrdi Vujović.
Ni Zakon ni Poslovnik, kako nagla&scaron;ava, ne ovla&scaron;ćuju Ministarstvo kulture i medija da tokom rada Žirija može samoinicijativno provjeravati da li je konkretno književno djelo upisano u CIP katalog.
"Takva provjera može biti izvr&scaron;ena samo na zahtjev Žirija, jer se time zadire u autonomiju odlučivanja i nezavisnost rada Žirija, koja je za&scaron;tićena i Zakonom, ali i Poslovnikom o radu Žirija, jer su u istom u članu 20 sami propisali da &ldquo;nakon isteka roka za podno&scaron;enje prijedloga za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, Žiri utvrđuje da li su prijedlozi podneseni u skladu sa Zakonom i Poslovnikom&rdquo;,&nbsp; obja&scaron;njava Vujović i navodi:
U istom članu se propisuje da će Žiri provjeriti da li: a)se odnosi na fizičko lice koje nema prebivali&scaron;te u Crnoj Gori ili crnogorsko državljanstvo; b) se odnosi na pravno lice koje nema sjedi&scaron;te u Crnoj Gori; c) se ne odnosi na djela i ostvarenja u prethodnoj godini, u smislu člana 2 stav 2 ovog Poslovnika; d) se odnosi na lice kojem je ranije dodijeljenaTrinaestojulska godi&scaron;nja nagrada; e) je podnio Žiri ili član Žirija; f) se odnosi na djela ili ostvarenja za koja je već dodijeljena druga državna nagrada; g) nije podnesen u predviđenom roku; h) ne sadrži potrebne podatke o predloženom licu.
Ako bi, Ministarstvo kulture i medija po autmatizmu moralo provjeriti CIP katalogizaciju, to bi, kako ističe značilo:
"Da je recimo i Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova dužno da Žiriju samoinicijativno dostavi informaciju da određeno lice, kandidat za dodjelu Trinestojulske nagrade nema državljanstvo ili je podnijelo falsifikovan dokaz o posjedovanju državljanstva. Dakle, jasno je da to državni organ može učiniti samo na upit Žirija".
Napominje i da za istinitost podatka dostavljenih Žiriju odgovara isključivo predlagač, u ovom slučaju Radomir Uljarević.
"Takođe, ukoliko je u ovom ili bilo kom slučaju do&scaron;lo do ostvarenja bića krivičnog djela, svako lice pa i državni organ dužno je isto prijaviti nadležnom dravnom organu. Takođe, Nacionalna biblioteka će utvrditi da li je do&scaron;lo do povrede odredbi Zakona o izdavačkoj djelatnosti i s tim u vezi preduzeti određene mjere i radnje", saop&scaron;tila je Vujović.
Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno zakonitom, profesionalnom i transparentnom obavljanju svojih obaveza i podsjeća da je očuvanje integriteta najvi&scaron;eg državnog priznanja u interesu cjelokupne javnosti", zaključuje Vujović.

Vujović: Uloga Ministarstva u dodjeli Trinaestojulske nagrade isključivo administrativna

"ZA ISTINITOST PODATKA ODGOVARA RADOMIR ULJAREVIĆ"

Crnogorski umjetnik Milo&scaron; Karadaglić odbio je Trinaestojulsku nagradu - najvi&scaron;e državno priznanje koje je trebalo da mu bude uručeno sjutra.
Obraćanje Milo&scaron;a Karadaglića prenosimo integralno:
"Po&scaron;tovani predsjedniče Skup&scaron;tine,
Po&scaron;tovani članovi Žirija za dodjelu 13-to julske nagrade,
Po&scaron;tovani građani Crne Gore,
Dragi prijatelji,
Neizmjerno sam vam zahvalan na odluci da me predložite i izaberete za dobitnika najvećeg crnogorskog priznanja - 13-to julske Nagrade.
Tu odluku doživljavam ne samo kao priznanje za dosada&scaron;nji rad, već jo&scaron; vi&scaron;e kao obavezu za buduće vrijeme.
Moja namjera je bila da sav novčani iznos Nagrade usmjerim u Fondaciju koju sam osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore.
Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin".

Miloš Karadaglić: U ovakvim okolnostima ne mogu da primim Trinaestojulsku nagradu

"ODLUKU NE DOŽIVLJAVAM KAO PRIZNANJE VEĆ KAO OBAVEZU"

Glumac Džulijan Makman preminuo je u 57. godini, prenosi magazin "Pipl".
Makman, koji je najpoznatiji po ulogama serijama &bdquo;Čari&ldquo; (glumio Kola Tarnera) i "Reži me" (Nip/Tuck), preminuo je u Klirvotreru na Floridi, nakon duge borbe s rakom, prenosi &bdquo;People&ldquo;.
&bdquo;Otvorenog srca, želim da podelim vijest sa svetom da je moj voljeni suprug Džulijan Makman umro u miru ove sedmie nakon borbe s rakom&ldquo;, saop&scaron;tila je njegova supruga Keli i dodala: "Njegova najintimnija želja bila je da donese radost &scaron;to većem broju ljudi".
Makman je bio poznat i po ulogama u filmovima &bdquo;Fantastic Four&ldquo; i &bdquo;Fantastic Four: Rise of the Silver Surfer&ldquo;.
Ovaj australijski glumac irskog porijekla sin je australijskog premijera Vilijama Makmana. Bio je i model.
Ovda&scaron;njoj publici najpoznatiji je po ulozi neodoljivog Kristijana Troja iz "Reži me".
Za tu ulogu je nominovan za Zlatni globus u kategoriji &bdquo;Najbolji glumac u televizijskoj seriji - drami&ldquo; 2005.&nbsp;
Kao agent Džon Grant, bio je dio postavke serije "Profajler", u sve četiri sezone.

Preminuo Džulijan Makman

U 57.GODINI

Glumac Majkl Medsen preminuo je u 68. godini.
Kako je njegov menadžer Ron Smit rekao za The Guardian, uzrok smrti bio je srčani udar, a vlasti su potvrdile da nema naznaka nasilne smrti. Glumac je pronađen bez svijesti u jutarnjim časovima.
Medsen je rođen u Čikagu 25. septembra 1957, a glumačku karijeru započeo je početkom osamdesetih.
Početak njegove karijere vezan je za Steppenwolf Theatre Company u Čikagu, gdje je radio kao pripravnik pod mentorstvom Džona Malkoviča. Filmski debi imao je 1983. godine u naučno-fantastičnom filmu &bdquo;Ratne igre&ldquo;.
Neke od najpoznatijih uloga tumačio je u filmovima Kventina Tarantina &bdquo;Ulični psi&ldquo; i &bdquo;Ubiti Bila&ldquo;, kao i u ostvarenjima &bdquo;Telma i Luiz&ldquo;, &bdquo;Dorsi&ldquo;, &bdquo;Izvan zakona&ldquo;, &bdquo;Doni Brasko&ldquo;, &bdquo;Umri drugi dan&ldquo;, &bdquo;Ćerka mog &scaron;efa&ldquo;, &bdquo;Grad grijeha&ldquo;, &bdquo;Mrak film 4&ldquo;, &bdquo;Podlih osam&ldquo;, &bdquo;Bilo jednom u Holivudu&ldquo; i drugim.
&nbsp;

Preminuo glumac Majkl Medsen

U 68.GODINI

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučio je nagrada za 2025. bude dodijeljena književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milo&scaron;u Karadagliću i grafičaru Velju Stani&scaron;iću.
Predsjednik žirija je Nikola Rakočević, a članovi su Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stani&scaron;ić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
Podsjetili su da je žiri prethodno sačinio listu od 36 predloga za godi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu.
&nbsp;

Vuković, Karadaglić i Stanišić dobitnici Trinaestojulske nagrade

BILO JE 36 PRIJEDLOGA ZA NAGRADU

Momčilo Momo Pićurić bio je glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti, koji je svojom autentično&scaron;ću obilježio pozori&scaron;ni i filmski prostor Crne Gore, kazali su iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
Kako su naveli, bio je doživotni član Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Rođen je 26.5.1947. godine u Nik&scaron;iću. Poslije zavr&scaron;enog Ekonomskog fakulteta, 1973. godine počeo je da radi u Dječjem pozori&scaron;tu (dana&scaron;njem Gradskom pozori&scaron;tu) u Podgorici. Iz Dječjeg pozori&scaron;ta pre&scaron;ao je u Crnogorsko narodno pozori&scaron;te, u kojem postaje stalni član ansambla 1993. godine. U CNP &ndash; u igrao je u predstavama: Lažni car &Scaron;ćepan Mali (rd. Blagota Eraković), Lažni car (rd. Branislav Mićunović), Let u mjestu (rd. Branko Stavrev), Maksim drugi (rd. Blagota Eraković), Zlo sudi&scaron;te (rd. Nikola Vavić), Trag u magli (rd. Blagota Eraković), Žene u narodnoj skup&scaron;tini (rd. Slobodan Milatović), Kralj umire (rd. Blagota Eraković), Vražje verige (rd. Blagota Eraković), Robespjer (rd. Blagota Eraković), Snaha je doputovala (rd. Blagota Eraković), Luda kuća (rd. Goran Bulajić), Marko Miljanov (rd. Blagota Eraković), Izvanjac (rd. Jovica Pavić), Danilo (rd. Radmila Vojvodić), Poludjela lokomotiva (rd. Eduard Miler), Nova zemlja (rd. Ivica Buljan), San ljetnje noći (rd. Paolo Mađeli), Revizor (rd. Veljko Mićunović), Gorski vijenac (rd. Diego de Brea), Vjera ljubav nada (rd. Ana Vukotić), Ribarske svađe (rd. Ana Vukotić), Očevi su gradili (rd. Boris Lije&scaron;ević), Predstava Hamleta u selu Mrdo&scaron;a Donja (rd. Luka Kortina), Urnebesna tragedija (rd. Veljko Mićunović), Povratak (rd. Mirko Radonjić), Otvoren kraj (rd. Petar Pejaković), Ekvinocijo (rd. Ivica Kunčević) .
Iz CNP-a su kazali da će Pićurić ostati upamćen po brojnim drugim značajnim ulogama u pozori&scaron;tu, na filmu i televiziji.
O terminu komemoracije javnost će, kako su saop&scaron;tili, biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Pićurić je preminuo juče u Podgorici u 79. godini.
Biće sahranjen danas, 12. juna u 15 sati na Novom groblju u Podgorici.

CNP: Pićurić je bio glumac snažne scenske prisutnosti i duboke emotivne izražajnosti

PREMINUO JUČE U 79.GODINI

Poznati crnogorski pozori&scaron;ni, televizijski i filmski glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je danas u 79. godini. Biće sahranjen sjutra na Novom groblju u Podgorici u 15 sati.
Pićurić je rođen u Nik&scaron;iću 26. maja 1947. godine. Zavr&scaron;io je Ekonomski fakultet. Bio je član Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta.
Igrao je u predstavama - ,,Slavuj ili mehanička ptica&ldquo;, ,,Ženidba Maksima Crnojevića&ldquo;, ,,Trag u magli&ldquo;, ,,Zlo sudi&scaron;te&ldquo;, ,,Robespjer&ldquo;, ,,Vražje verige&ldquo;, ,,Let u mjestu&ldquo;, ,,Lažni car &Scaron;ćepan Mali&ldquo;, ,,Doživljaji Nikoletine Bursaća&ldquo;, ,,Delije na Bihaću&ldquo;, ,,Ura za sunce i ki&scaron;u&ldquo;, ,,Marko Kraljević super star&ldquo;, ,,Snaha je doputovala&ldquo;, ,,Petar Pan&ldquo;, ,,Kralj umire&ldquo;, ,,Žene u narodnoj skup&scaron;tini&ldquo;, ,,Luda kuća&ldquo;, ,,Izvanjac&ldquo;&hellip; Ostvario je niz zapaženih uloga u domaćim i regionalnim televizijskim i filmskim produkcijama poput ,,Đekna jo&scaron; nije umrla, a ka' će ne znamo&ldquo;, ,,Vilju&scaron;ka se drži u lijevu ruku&ldquo;, ,,Dani AVNOJ-a&ldquo;, ,,Stare granice očevog imanja&ldquo;, ,,Oriđinali&ldquo;, ,,Atomski zdesna&ldquo;, ,,Živi i zdravi&ldquo;, ,,Besa&ldquo;, ,,Božićni ustanak&ldquo;, ,,Gorčilo&ldquo;, ,,Nebesa&ldquo;, ,,Radnička klasa ide u pakao&ldquo; i drugim.

Preminuo Momčilo Pićurić

ODLAZAK BARDA CRNOGORSKOG GLUMIŠTA

Poznati hrvatski muzičar Matija Dedić umro je u Zagrebu u 53. godini života, javlja Jutarnji list.
Bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih džes muzičara. Dolazi iz muzičke porodice (sin Arsena Dedića i Gabi Novak), a 1997. diplomirao je jazz na Umjetničkoj akademiji u Gracu.
Od 1994. član je Boilers Quarteta, a krajem1990-ih formirao je svoj bend.
Sarađivao je sa poznatim džez muzičarima (Bo&scaron;ko Petrović, Darko Jurković, Tamara Obrovac, Ladislav Fidri, Buster Williams, Jeff Ballard, Lenny White, Larry Grenadier, Antonio Sanchez, Scott Colley, Kendrick Scott, Vicente Archer, Mark Murphy, Ignacio Berroa i dr.) te s najpoznatijim muzičarima drugih žanrova.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/qcj8ydd2QoQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Godine 2000. izdavačka kuća Cantus records objavljuje njegov prvi solo album pod nazivom &ldquo;Solo Part 1&rdquo;, a 2001. i drugi pod nazivom &ldquo;Handwriting&rdquo;, za koji je sljedeće godine osvojio tri diskografske nagrade Porin.
Godine 2004. objavljuje album &ldquo;Tempera&rdquo;.
Dedić je na njemu snimio dvanaest Džibonijevih kompozicija po vlastitom izboru.
Godinu dana kasnije za istog izdavača objavljuje album &ldquo;Drugi pogled&rdquo; koji sadrži najpopularnije kompozicije njegovog oca Arsena Dedića poput &ldquo;Sve te vodilo k meni&rdquo;, &ldquo;Kuća pored mora&rdquo;, &ldquo;Ni ti ni ja&rdquo;, &ldquo;Ne plači&rdquo;, &ldquo;Razgovor s konobarom&rdquo; i &ldquo;Moderato cantabile&rdquo;.
Vi&scaron;estruki je dobitnik nagrada Porin, kako za albume, tako i za razne kompozicije, solo izvedbe, aranžmane, produkciju i saradnje.
&nbsp;

Preminuo Matija Dedić

ISTAKNUTI DŽEZ PIJANISTA

Nina Vukčević direktorica Muzeja i galerija Podgorice koju je Savjet smijenio zbog lo&scaron;eg izvje&scaron;taja o poslovanju ove institucije, ističe da je u pitanju brutalni revan&scaron;izam i politička igra.
"Kao brutalni revan&scaron;izam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspje&scaron;no realizovanog najobimnijeg plana ustanove dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i java&scaron;luk. Bez dileme, smatram da je u pitanju politička igra, &scaron;to se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja izvje&scaron;taj o finansijskom poslovanju", nagla&scaron;ava Vukčević u reagovanju.
Podsjetila je da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvje&scaron;taj koji je dalje trebalo korigovati samo sa nekoliko tehničkih izmjena, pa uop&scaron;te nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran.
"Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko upori&scaron;te, a done&scaron;ena je nova odluka o neusvajanju izvje&scaron;taja. Nemam problem s tim da vi&scaron;e ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana. Stojim iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu. Po&scaron;to sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: 'Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka'", navodi Vukčević.
Nagla&scaron;ava da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke. S druge strane, ne bi da komentari&scaron;e, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks vi&scaron;e vrijednosti nad tom istom strukom i umjetno&scaron;ću koje su tema ove institucije, i previ&scaron;e prisutni.
Podsjećamo, Vukčević je na čelu Muzeja i galerija od kraja decembra 2023. godine, a prema tada&scaron;njem koalicionom dogovoru partija na vlasti u Glavnom gradu ovo mjesto pripalo je Građanskom pokretu URA.

Vukčević: Moja smjena je brutalni revanšizam i politička igra

SMIJENJENA DIREKTORICA MUZEJA I GALERIJA PODGORICE

Iranski reditelj i disident Džafar Panahi osvojio je sinoć Zlatnu palmu na 78. Međunarodnom filmskom festivalu Kanu za ostvarenje "It Was Just an Accident", koji je snimljen u tajnosti.
Panahi (64) je prvi put poslije 15 godina mogao da prisustvuje Kanskom festivalu i primi nagradu, koju mu je uručila predsjednica žirija, francuska glumica Žilijet Bino&scaron; (Julliette Binoche).
Reditelj je poslije primanja nagrade rekao da je najvažnija stvar &ndash; sloboda njegove zemlje.
Panahi, koji je dva puta bio zatvoren u Iranu, zemlji koju do nedavno nije mogao da napusti, obećao je da će se vratiti kući poslije Kanskog festivala uprkos riziku od nepovoljne reakcije vlasti.
Dodjelom Zlatne palme, sinoć je zavr&scaron;eno 77. izdanje&nbsp; Kanskog festivala koji je počeo 13. maja i tokom kojeg su se za glavnu nagradu takmičila 22 ostvarenja.
Tokom festivala su prikazani dokumentarni filmovi o Ukrajini na danu posvećenom ratnom sukobu u toj zemlji.
Organizatori festivala su saop&scaron;tili da je Dan Ukrajine posvećen podsećanju na angažman umjetnika, autora i novinara koji govore o sukobu u srcu Evrope, koji već tri godine pogađa ukrajinski narod i cio svijet.
Na festivalu se govorilo i o ratu u Pojasu i cio program je imao ton političke angažovanosti.
Festival je počeo dodjelom počasne Zlatne palme Robertu de Niru (81), velikanu Holivudu koji je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trampa.

Zlatna palma Džafaru Panahiju: Nagrađen iranski reditelj i disident prvi put poslije 15 godina u Kanu

ZAVRŠENO 77. IZDANJE KANSKOG FESTIVALA

Austrija je ovogodi&scaron;nji pobjednik Evrovizije koja je održana u &scaron;vajcarskom Bazelu.
Sa ukupno 436 poena Austrija je odnijela pobjedu na ovogodi&scaron;njem izdanju &bdquo;Pjesme Evrovizije&ldquo;, prenosi N1.
To je četvrta pobjeda Austrije na najvećem muzičkom takmičenju na svijetu.
Titulu najbolje pesme Evrope osvojila je Protraćena ljubav (Wasted Love) koju je izveo Džej-Džej.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/onOex2WXjbA" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
U finalnoj večeri jo&scaron; jedne "Pesme Evrovizije" nastupilo je 26 finalista koji su se borili za evropski muzički tron.
Austrija je dobila i najvi&scaron;e glasova publike.
Predstavnica Crne Gore,Nina Žižić, nije uspjela da se plasira u veliko finale 69. izdanja &bdquo;Pjesme Evrovizije&ldquo;.&nbsp;

Austrija pobijedila na "Pjesmi Evrovizije"

ČETVRTA POBJEDA AUSTRIJE NA NAJVEĆEM MUZIČKOM TAKMIČENJU NA SVIJETU

Poznati crnogorski tekstopisac Milan Minjo Perić preminuo je u 79. godini poslije kraće bolesti.
Perić je autor stihova za poznate numere &bdquo;Balerina&ldquo;, &bdquo;Ćao amore&ldquo;, &bdquo;Zauvijek moja&ldquo;, &bdquo;Moja ljubavi&ldquo;, &bdquo;Hajde, kroči&ldquo;...
Njegove su pjesme izvodili Đorđe Marjanović, Prele, Oliver Dragojević, Tifa, Dado Topić, Makadam, &ldquo;No name&rdquo;, te gotovo svi crnogorski solisti...
&nbsp;

Preminuo Milan  Perić

POZNATI CRNOGORSKI TEKSTOPISAC

Književnik i profesor Filip David preminuo je danas poslije duge i te&scaron;ke bolesti, potvrđeno je za N1.
Filip David rođen je 1940. godine u Kragujevcu.
Bio je jevrejsko-srpski književnik, esejista, dramturg, scenarista, dugogodi&scaron;nji urednik Dramskog programa Televizije Beograd, redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i član osnivač Udruženja za kulturu, umjetnost i međunarodnu saradnju Adligat u okviru kojeg je skoro dvije decenije aktivno pomagao stvaranje Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti.
David se sa majkom tokom Drugog svetskog rata skrivao podno Fru&scaron;ke gore, dok je većina braće, sestara i rođaka njegovog oca stradala u logoru na Sajmi&scaron;tu i u Jasenovcu.
Talenat za pisanje je pokazao jo&scaron; kao osnovac i srednjo&scaron;kolac, dobiv&scaron;i već tada dvadesetak nagrada.
Diplomirao je jugoslovensku i svjetsku književnost na Filolo&scaron;kom fakulettu i dramaturgiju na Akademiji za pozori&scaron;te, film, radio i televiziju u Beogradu.
Jedan je od osnivača Nezavisnih pisaca (1989) i Beogradskog kruga (1990) &ndash; udruženja značajnih, nezavisnih intelektualaca. Bio je jedan od utemeljivača nezavisne književne asocijacije Forum pisaca.
Napisao je vi&scaron;e televizijskih drama i filmskih scenarija.
Objavio je knjige pripovjedaka Bunar u tamnoj &scaron;umi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom i Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje, San o ljubavi i smrti i Kuća sjećanja i zaborava, knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena, Jesmo li čudovi&scaron;ta, Svjetovi u haosu.
S Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995.
Dobitnik je mnogih nagrada za prozu, između ostalih nagrade &ldquo;Mladost&rdquo;, &ldquo;Milan Rakić&rdquo;, BIGZ-ove i Prosvjetine nagrade za najbolju knjigu godine, NIN-ove i Andrićeve nagrade.
Spada u najznačajnije intelektualce i književnike posljednjih decenija.
Dkela su mu prevođena na &scaron;vedski, francuski, poljski, mađarski, italijanski, albanski, esperanto, makedonski, slvenački, hebrejski, a njegove pripovjetke se nalaze u dvadesetak antologija.
Kao dramaturg i scenarista radio je na filmovima: Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Ko to tamo pjeva, Bure baruta, Poseban tretman, Paviljon 6, San zimske noći, Optimisti i drugi.

Preminuo Filip David

SPADA U NAJZNAČAJNIJE INTELEKTUALCE I KNJIŽEVNIKE POSLJEDNJIH DECENIJA

Peruanski pisac i nobelovac Mario Vargas Ljosa preminuo je u 89. godini.
Preminuo je u rodnom Peruu, a bio je izuzetna ličnost latinoameričke književnosti i kulture, koji se rijetko kada klonio kontroverzi, pi&scaron;e BBC.
Sa vi&scaron;e od 50 djela iza sebe, od kojih su mnoga prevedena na brojne jezike, Vargas Ljosa je dobio Nobelovu nagradu za književnost 2010. godine, kada su ga članovi žirija nazvali &bdquo;božanski nadarenim pripovedačem&ldquo;. Njegovi prikazi autoritarizma, nasilja i mačizma, ispunjeni bogatim jezikom i slikovito&scaron;ću, učinili su ga zvijezdom latinoameričkog književnog Buma &mdash; pokreta koji je globalno skrenuo pažnju na ovaj kontinent.
Isprva naklonjen ljevičarskim idejama, kasnije se razočarao u revolucionarne pokrete Latinske Amerike, te se 1990. kandidovao za predsjednika Perua kao predstavnik jedne stranke centra-desnice, ali bez uspeha.
Njegov prvi roman, Vrijeme heroja, predstavljao je optužbu za korupciju i zlostavljanje u peruanskoj vojnoj &scaron;koli. Napisao ga je u vrijeme kada je vojska u zemlji imala veliku političku i dru&scaron;tvenu moć, a objavljen je 1962. godine.
Snažne i preteće slike iz romana osudili su brojni peruanski generali. Jedan ga je čak optužio da ima &bdquo;izopačen um&ldquo;.
Roman je bio inspirisan njegovim tinejdžerskim danima u Vojnoj akademiji Leoncio Prado, koju je 1990. godine opisao kao &bdquo;izuzetno traumatično iskustvo&ldquo;. Dvije godine provedene tamo navele su ga da na svoju zemlju gleda kao na &bdquo;nasilno dru&scaron;tvo, puno gorčine, sastavljeno od socijalnih, kulturnih i rasnih frakcija u potpunoj suprotnosti&ldquo;. Vargas Ljosa je tvrdio da je &scaron;kola spalila 1.000 primjeraka romana u svom dvori&scaron;tu.
Njegov eksperimentalni drugi roman, Zelena kuća (1966), smje&scaron;ten je u peruansku pustinju i džunglu, i prikazuje savez svodnika, misionara i vojnika okupljenih oko javne kuće.
Ova dva romana pomogla su utemeljenju latinoameričkog književnog Buma tokom 1960-ih i 1970-ih godina. Taj pokret bio je karakterisan eksperimentalnim i izričito političkim djelima koja su odražavala kontinent u previranju.
Vodeći autori tog pokreta &mdash; među kojima i kolumbijski pisac i povremeni rival Vargasa Ljose, Gabrijel Garsija Markes, poznat po stilu magičnog realizma &mdash; postali su poznati &scaron;irom svijeta.
&nbsp;

Preminuo nobelovac Mario Vargas Ljosa

Lijepo je probuditi pravu emociju kod ljudi, ali je to te&scaron;ko danas i to dobro zna muzičar Ivan Ćupić koji iza sebe ima album &ldquo;Kriziram&rdquo;, a u najavi je i novi &ldquo;To sam ja&rdquo;.
&ldquo;Ljudi traže refleksiju sebe u drugom. Za pokretanje emocije morate otvoriti svoju du&scaron;u, &scaron;to može ko&scaron;tati.
Istakao bih i da postoji jo&scaron; ne&scaron;to &scaron;to stvara privid emocije, zapravo to su manipulacije kojima svjedočimo svakodnevno na dru&scaron;tvenim mrežama&hellip;Ubrzan život, svakodnevni pritisak na ljude, život koji zna da bude jako težak, svakome na svoj način, i onda se ljudi okrenu virtuelnom svijetu, i eto caka manipulacije u trenucima opu&scaron;tanja. A svako od nas poslije te&scaron;kog dana, naći će se u tom lažnom svijetu dru&scaron;tvenih mreža, koji je namijenjen za okupiranje svijesti. Mnogo toga &scaron;to nije lijepo se radi zarad jednog lajka ili pratioca .... Tako zapravo životi, danas mnogima postaju rijaliti &scaron;ou&rdquo;, mi&scaron;ljenja je Ćupić.
Emocija je, smatra, danas potcijenjena i nerijetko &ldquo;prekrivena&rdquo; upravo manipulacijom. Ipak, optimistično poručuje svima da nikada ne zaborave da male stvari mogu da donesu jednu lijepu emociju, a to je - sreća, a na&scaron;a je dužnost &nbsp;biti srećan.
 Ćupića u stvarala&scaron;tvu vodi splet emocija iz različitih životnih ciklusa, kako uspona, tako i padova. A emocija stvaranja, kako kaže, jednostavno se desi, ili ne.
&ldquo;Ako je ugrabim, suptilno je pretočim, a ona me sama vodi. Često je tuga okidač, ali i to je dar. Iz bola izlaze najdublje emocije, liječe du&scaron;u. Vode me sjećanja na najljep&scaron;e trenutke, kratkog daha, ali snažnog pečata. Srećan sam jer sam za svaki bol dobio duplo veću nagradu u divnim momentima i zahvalnost za dar da sve to napi&scaron;em i otpjevam", kaže Ćupić koji se osvrnuo na naziv albuma &ldquo;Kriziram&rdquo;:
&ldquo;Cijeli život težimo, kriziramo za nečim nedostupnim, a obično je to vezano za ono materijalno, a tu ne leži prava sreća. Možemo reći da je to samo materijalna olak&scaron;ica, ali ne i istinska sreća za stvarima za koje i nijesmo sigurni da će nas učiniti srećnim. Zapravo, su&scaron;tina je u samo jednom:&nbsp; da li smo, zaista, na kraju dana srećni u dubini du&scaron;e, da li je to ono &scaron;to nas ispunja ili je ne&scaron;to drugo, stvar prestiža i nametanja da nam neko zavidi &scaron;to imamo ne&scaron;to &scaron;to nam na kraju i ne treba. Svima nama je potrebno da osjetimo onaj najdublji osjećaj ispunjenosti, spokoja i da uživamo u tome. E, to je prava sreća&rdquo;.
Ćupić priznaje da otvoreno krizira ba&scaron; za tim pravim osjećajem sreće.
&ldquo;I istinskim radovanjem, nečim &scaron;to postoji zbog mene i zbog čega ja postojim,&rdquo; kaže Ćupić.
Dodaje i da je album &ldquo;Kriziram&rdquo; i posljedica emocija koje istinski osjeća, i želi da podijeli sa svima. Album čini 10 pjesama, a neki od naziva su: &ldquo;Kriziram&rdquo; &ldquo;Eksplozija&rdquo;, &ldquo;Svi smo jedno&ldquo;,&rdquo;Na krilima ljubavi &ldquo;&hellip;
&ldquo;&Scaron;ta nas to provocira?! Pa dosta toga u dana&scaron;njem vremenu; dru&scaron;tvene mreže, lažna predstavljanja ljudi, sadržaji koji su na tankoj ivici sodome i gomore, a predstavljeni su kao najljep&scaron;i raj ... to jeste provokativno, a ujedno i jako nestabilno za zdravi mentalni razvoj pojedinca....&rdquo;
Na albumu se na&scaron;la i numera pod nazivom &ldquo;Provokativno nestabilan&rdquo;.
&nbsp;"Ta igra riječi 'provokativno nestabilan' odraz je davne emotivne krize. Lude godine naprave od nas takvu osobu - sve bih, a ne bih ba&scaron; ni&scaron;ta.&nbsp; Kroz takve periode prođu mnogi, jer životno iskustvo je ne&scaron;to &scaron;to nas oblikuje, nauči&rdquo;.
Ćupić za maj najavljuje novi album &ldquo;To sam ja&rdquo;.
&ldquo;Autentičnost je danas rijetka i dragocjena. U svijetu gdje se mnogi trude da se uklope i dopadnu, istinsko "Ja" često ostaje skriveno. Biti vjeran sebi zahtijeva hrabrost, samopouzdanje i spremnost da se izdrže neslaganja, čak i sa samim sobom. To je snaga koja izvire iznutra, iz vjere u vlastitu vrijednost i sposobnost da se prebrode prepreke.
Maske koje nosimo da bismo se svidjeli drugima su prolazne. Istinska snaga leži u prihvatanju i izražavanju svog pravog "Ja". To podrazumijeva (emocionalnu ) inteligenciju da razumijemo sebe,( a onda i druge), vjeru u vlastite principe i izdržljivost da ostanemo vjerni sebi, čak i kada je te&scaron;ko, a nerijetko je ba&scaron; tako. Biti autentičan je put ka istinskoj slobodi&rdquo;, zaključuje Ćupić.