Ekonomija

Pregovori socijalnih partnera o novom Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), koji traju jo&scaron; od pro&scaron;le godine, ulaze u ključnu fazu, dok sindikati, poslodavci i Vlada poku&scaron;avaju da usaglase stavove o povećanju zarada, obračunske vrijednosti koeficijenta i za&scaron;titi radničkih prava za oko 100.000 zaposlenih u Crnoj Gori. Nova sjednica Predsjedni&scaron;tva Socijalnog savjeta, kako saznaje Pobjeda, zakazana je za petak, kada će biti nastavljeni razgovori o dokumentu koji predstavlja osnov za brojna prava zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
U fokusu pregovora nalazi se zahtjev sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sada&scaron;njih 90 na 100 eura, &scaron;to bi donijelo rast zarada od oko deset odsto. Sindikati smatraju da je povećanje neophodno kako bi se sačuvali efekti programa &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;, koje je, prema njihovim tvrdnjama, znatno umanjila inflacija i kontinuirani rast tro&scaron;kova života.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen je do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.
Od tada traje neizvjesnost oko postizanja novog sporazuma koji reguli&scaron;e znatan dio radničkih prava, uključujući naknade za prekovremeni i praznični rad, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, otpremnine, pomoć zaposlenima, kao i prava sindikalnog organizovanja i djelovanja.
Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim OKU, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, tro&scaron;kovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.
U pismu koje su socijalni partneri jo&scaron; u decembru pro&scaron;le godine uputili Ministarstvu finansija navedeno je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura bilo neophodno kako bi se očuvao standard zaposlenih i ublažile posljedice inflacije. Istovremeno, ukazano je i na potrebu očuvanja fiskalne stabilnosti, uz mogućnost da se dodatni izdaci nadomjeste iz unutra&scaron;njih budžetskih rezervi.
Nezadovoljstvo sindikata dodatno je kulminiralo prije deset dana kada je Unija slobodnih sindikata Crne Gore organizovala protest pod sloganom &bdquo;Zajedno za 100&ldquo; ispred zgrade Vlade u Podgorici zbog nepotpisivanja novog OKU i odbijanja zahtjeva za povećanje zarada.
Na protestu su sindikalni predstavnici poručili da radnici vi&scaron;e nijesu spremni da čekaju i da će, ukoliko ne bude dogovora, uslijediti odlučniji sindikalni koraci.
Generalni sekretar USSCG Srđa Keković optužio je tada Vladu da poku&scaron;ava da napravi podjele između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ističući da sindikati traže povećanje zarada za sve zaposlene.
&ndash; Ovo &scaron;to radite sa Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom je zastiđe &ndash; poručio je Keković tokom protesta.
Predstavnici sindikata naglasili su da su se na protestu okupili radnici iz različitih sektora &ndash; prosvjete, zdravstva, energetike, uprave, kulture i privatnog sektora &ndash; sa zahtjevom za hitno povećanje zarada, ozbiljniji socijalni dijalog i pravedniju raspodjelu ekonomskog rasta.
Sindikalni predstavnici upozorili su i da nema socijalnog mira bez socijalne pravde, te da zaposleni vi&scaron;e neće pristajati na ignorisanje njihovih zahtjeva.
Podr&scaron;ku protestu pružili su i drugi sindikati, među kojima Sindikat uprave i pravosuđa i Nezavisni sindikat energetike, kao i predstavnici penzionera. Organizatori su zahvalili Evropskoj konfederaciji sindikata i međunarodnim sindikalnim organizacijama koje su pozvale Vladu Crne Gore da ozbiljnije pristupi socijalnom dijalogu.
S druge strane, poslodavci upozoravaju da je potrebno pronaći kompromisno i održivo rje&scaron;enje koje neće ugroziti poslovanje kompanija i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnik Unije poslodavaca Slavi&scaron;a &Scaron;ćekić kazao je tada da je tokom pregovora bilo poku&scaron;aja da se pronađe zajednički interes, ali da ostaje pitanje održivosti privrede i poslovanja.
On je upozorio da bi dodatna opterećenja mogla izazvati ozbiljne probleme u poslovanju kompanija, uključujući moguće otkaze i pad pojedinih sektora privrede.
Iz Vlade su ranije saop&scaron;tili da im nije prihvatljivo povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jer bi ono dominantno uticalo na rast zarada u javnom sektoru i dodatno opteretilo budžet. Sindikati, međutim, odbacuju takve tvrdnje i insistiraju da povećanje mora obuhvatiti i javni i privatni sektor.
Nastavak pregovora zakazan za 15. maj mogao bi biti odlučujući za postizanje dogovora između socijalnih partnera, ali i za očuvanje socijalnog dijaloga u Crnoj Gori. Od ishoda razgovora zavisiće ne samo pitanje zarada, već i budući položaj zaposlenih i očuvanje radničkih prava definisanih Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom.
Spajić: Vlada za povećanje zarada svim radnicima
Premijer Milojko Spajić je, komentari&scaron;ući status pregovora o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru (OKU), kazao da se Vlada zalaže za povećanje zarada svim radnicima.
- Nećemo praviti razlike između javnog i privatnog sektora, to se neće desiti za vrijeme mandata ove vlade. Kada budu poslodavci i sindikati prona&scaron;li rje&scaron;enje koje odgovara ovakvim, po meni, interesima države i građana Crne Gore, mi ćemo to apsolutno prihvatiti &ndash; kazao je juče Spajić, nakon sastanka sa predstavnicima Evropske investicione banke.
Od 1. maja OKU nije na snazi, a predstavnici Sindikata odbijaju da potpi&scaron;u novi dok se prihvate njihovi uslovi oko povećanja koeficijenata obračunske vrijednosti i složenosti. Iz Vlade tvrde da bi na taj način samo javni sektor imao povećanje zarade, ali ne i privatni.

Socijalni savjet zasijeda u petak, pregovaraće o povećanju zarada

NOVI OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR I VEĆE ZARADE U FOKUSU

Uprava za saobraćaj objavila je na svom YouTube kanalu video koji prikazuje trenutni stepen realizacije projekta izgradnje bulevara Tivat-Jaz.&nbsp;
<div class="ng-star-inserted">
"Trasa bulevara, od prve do sedme dionice je gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete dionice. Trenutno se izvode radovi na osmoj dionici gdje su aktivnosti fokusirane na zavr&scaron;etak trase i pripremu za asfaltiranje", saop&scaron;tili su iz Uprave za saobraćaj.
</div>
&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/DhLgeq5VA8U" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Uprava za saobraćaj: Trasa bulevara Tivat-Jaz od prve do sedme dionice gotovo čitava pod asfaltom, kao i najveći dio devete

POGLEDAJTE SNIMAK

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro, u periodu od 14. do 16.maja, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
"Biće to prilika da se posjetiocima prezentuju unikatni ručno vezeni i stolnjaci, pletenine,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, pa će se naći nakit rađen od drveta, bakra i poludragog kamena, a posebno atraktivna će biti ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi, na tradicionalan način", navedeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

U šoping centru Mall of Montenegro Sajam rukotvorina od 14. do 16. maja

ORGANIZATOR  NVU" RUKOTVORCI CRNE GORE"

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti jedan do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće po jedan cent i ko&scaron;taće 1,60 eura, odnosno 1,64 eura.
Cijena eurodizela biće niža takođe četiri centa i iznosiće 1,67 eura.
Cijena lož ulja biće niža osam centi i iznosiće 1,72 eura.
Ova odluka primjenjivaće se od sjutra do 18. maja, prenosi Mina business.
&nbsp;

Jeftinije sve vrste goriva

OD PONOĆI

Predsjednik Vlade Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednicom Grupe Evropske investicione banke (EIB) Nadijom Kalvinjo danas u Podgorici rekao je da je ovo veliki dan za na&scaron;u zemlju, jer su potpisani ugovori vrijedni 250 miliona eura u cilju ulaganja u javnu infrastrukturu i druge sektore, ističući da su to konkretni benefiti procesa evropskih integracija.
Sastanak je održan u Vili Gorica. Potpisani su ugovori o kreditu za potrebe finansiranja Projekta opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, Projekta modernizacije elektrificirane jednokolosječne pruge na dionici Bar-Golubovci, uključujući klizi&scaron;te Ratac i tunel Sozina. Takođe i ugovor o investicionom grantu Orijent/Istočno Mediteranski koridor: Željeznička ruta 4 (željeznička pruga Bar- Vrbnica), dionica Golubovci &ndash; Bar, kao i ugovor o finansiranju između Evropske investicione banke i Razvojne banke Crne Gore.
Kalvinjo je rekla da je joj je veliko zadovoljstvo &scaron;to je danas u Podgorici sa premijerom Spajićem.
&ldquo;Ovo je mora prva posjeta Crnoj Gori i imam priliku da se upoznam sa ovom divnom zemljom. Imala sam veoma dobre sastanke i uvjerena sam da će i sastanci kasnije biti veoma plonodosni. Impresivno je svjedočiti iz prve ruke napretku koji je Crna Gora ostvarila na putu pristupanja EU, kao predvodnica ovom procesu. Mi kao banka EU, kao sama finansijska grana Unije, zaista nastavljamo da podržavamo ambicije va&scaron;e zemlje da postane naredna članica EU do 2028. godine. Obilježićete 20 godina obnove nezavsnosti uskoro, sa velikom samopouzdanjem gledamo na budućnost Crne Gore u EU. Grupacija EIB predstavalja investicioni zamajac na putu pristupanja EU i pruža sjajne mogućnosti podsticaja na putu pristupanja. Crna Gora je već u velikoj mjeri korisnica sredatava na&scaron;e banke&rdquo;, kazala je Kalvinjo.
Ona je rekla da su ovi sporazumi već pokazali &scaron;ta na&scaron;e partnerstvo znači, to nijesu izlolovane transakcije već pokazuju na&scaron;u posvećenost procesu pridruživanja.
&ldquo;To su investicije koje stvarni napredak pretvaraju u buduće članstvo. Takođe, cilj nam je da građanima ove divne zemlje omogućimo bolji životni standard. Danas postpisujemo ugovore vrijedne 250 miliona eura, kako bismo unaprijedili zdravstveni sistem najnovijom tehnologijom, modernizovali prugu Bar-Goluubovic i ubrzali zelenu tranziciju za mala i srednja partnerstva. Ovo je dokaz kako EU kroz na&scaron; rad isporučuje opipjive benefite za građane, ekonomiju i budućnost zemlje&rdquo;, kazala je Kalvinjo.
Navela je da će finansirati modernizaciju zdravstvenog sistema sa 27 milkiona eura radi kupovine moderne opreme za bolnice i klinike &scaron;irom zemlje. Istakla je da će se pobolj&scaron;ati kvalitet zdravstvenih usluga, &scaron;to je veoma važno za sve građane.
&ldquo;Najavljujemo iskorak za održivi transport i povezivanje unapređenjem pruge i ovo ćemo podržati sa 175 miliona eura zajma i grantom EU. Projekat će unaprijedit bezbjednost i jačanje regionalne integracije a skratiće se u znatnoj mjeri vrijeme putovanja. Osnažićemo podr&scaron;ku malim i srednjim preduzećima koji predatavljaju žilu kucavicu zemlje kroz 50 miliona eura kredita, radi postizanja energetske efikasnsoti i inovacija, te dekarbonizacije a radi upodobljavanja sa zahtjevima jedinstvenog trži&scaron;ta. Sve ove aktivnosti su utrle put da utrostručimo finansijskih zahvat u Crnoj Gori u odnosu na pro&scaron;lu godinu, &scaron;to je važan impuls u ovoj finalnoj fazi procesa prostupanja EU. Pomažemo prosvjetu, obrazovanje znači bolje prilike i kroz finansiranje omogućičemo da 1.700 dodatnih učenika dobije mjesto u srednjoj stručnoj &scaron;koli i da se zaposli jo&scaron; 500 nastavnika. Moja poruka je da možete vjerovati EIB, nastavićemo da stojimo uz vas podržavajući va&scaron;u buduću poziciju u EU&rdquo;, rekla je Kalvinjo.
Premijer Milojko Spajić rekao je da je ovo jako bitna posjeta Crnoj Gori, i da je danas veliki dan za na&scaron;u zemlju, jer su potpisani ugovori vrijedni 250 miliona eura.
&ldquo;Kada neko pita koji su to neki opipljivi benefiti evropskih integracija, upravo su danas prezentirani svima da mogu da to vide. Ovakvi potezi se jednostavno de&scaron;avaju zbog ogromnih reformi koje sprovodimo, ogromnog rada koji ulažemo, otavaranja poglavlja u pregovorima sa EU i svega &scaron;to smo uradili u ranije dvije ipo godine i nastavićemo. EIB je otvorila podružnicu u Podgorici ima tim posvećen Crnoj Gori, za nas je to velika stvar i pokazuje koliko EU i EIB ozbiljno račanaju na na&scaron;u zemlju. To moramo da iskoristimo, ne smijemo da protraćimo prilike koje nam se ukazuju. Ne propu&scaron;tamo prilike nego ih prihvatamo. Nastavićemo jo&scaron; jačim tempom i uz veliku podr&scaron;ku predsjednice Kalvinjo nastavićemo investicije u javnu infrastrukturu i druge sektore&rdquo;, rekao je Spajić.
Kada je u pitanju rekonstrucija Vlade, na to je, dodaje, već odgovorio.
&ldquo;Biće to rije&scaron;eno u nekom trenutku u budućnosti, vidjećemo kada&rdquo;, rekao je premijer.

Spajić: Potpisani ugovori sa EIB vrijedni 250 miliona eura

"OSNAŽUJE SE PODRŠKA MALIM I SREDNJIM PREDUZEĆIMA SA 50 MILIONA KREDITA"

Crna Gora nema mnogo mehanizama za za&scaron;titu od lo&scaron;ih scenarija u kontekstu krize na Bliskom istoku, jer jedino kroz fiskalnu politiku može za&scaron;tititi građane i privredu, kroz koju bi se moglo djelovati, ali ograničeno. Prema posljednjim događajima, djeluje da se situacija na Bliskom istoku smiruje i nadamo se da će se ipak doći do nekog prihvatljivog rje&scaron;enja za sve strane.
To je za Pobjedu ocijenio ekonomski analitičar Davor Dokić upitan da prokomentari&scaron;e projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za globalnu ekonomiju.
Pro&scaron;le sedmice je &scaron;efica MMF-a Kristalina Georgieva ukazala da bi se svijet mogao suočiti sa ozbiljnom krizom ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi i naredne godine, a cijene nafte dostignu 125 dolara po barelu.
Scenario
MMF-ov referentni scenario, kako je navela, podrazumijeva kratkotrajan sukob i njime se predviđalo blago usporavanje rasta globalne ekonomije na 3,1 odsto i minimalan rast cijena na 4,4 odsto. Ipak, kako je Georgieva saop&scaron;tila, taj scenario vi&scaron;e nije moguć.
&ndash; Nastavak rata, prognoze cijena nafte na oko ili iznad 100 dolara po barelu i rastući inflacioni pritisci znače da je nepovoljni scenario MMF-a već na snazi &ndash; kazala je Georgieva.
Dodala je da su dugoročna inflaciona očekivanja stabilna, te da do poo&scaron;travanja finansijskih uslova nije do&scaron;lo, ali da bi se to moglo promijeniti ukoliko se rat nastavi.
&ndash; Ako se to nastavi i u narednoj godini, a cijene nafte budu oko 125 dolara, onda moramo očekivati mnogo lo&scaron;iji ishod. Tada ćemo vidjeti rast inflacije i neizbježno će inflaciona očekivanja početi da odstupaju &ndash; upozorila je Georgieva.
MMF je nedavno objavio tri scenarija za kretanje rasta globalnog BDP-a u ovoj i narednoj godini. Nepovoljni scenario podrazumijeva usporavanje globalnog rasta na 2,5 odsto i ukupnu inflaciju od 5,4 odsto, a te&scaron;ki od dva odsto uz inflaciju od 5,8 odsto.
Komentari&scaron;ući ove projekcije, Dokić navodi da u sva tri slučaja najgore prolaze Kina i EU.
&ndash; Razlog tome je &scaron;to nemaju dovoljno sopstvene energije. One države koje imaju dobre energetske resurse su u prednosti. Svijet se drastično mijenja i kroz to će se vr&scaron;iti i prilagođavanje novonastalim situacijama &ndash; navodi Dokić.
Uticaj na Crnu Goru
Na pitanje Pobjede kako bi ova globalna kriza mogla uticati na Crnu Goru, Dokić navodi da je jasno da ćemo posredno osjetiti sva globalna ekonomska de&scaron;avanja.
&ndash; Imamo malo sreće sa gasom jer ga ne koristimo, cijena električne energije nam je jako povoljna i to je dobar dio priče. Za naftu ćemo vidjeti &ndash; navodi Dokić.
Dokić je krajem pro&scaron;le sedmice za Pobjedu naglasio da je pokazatelj da se tenzije na Bliskom istoku ipak smanjuju, to &scaron;to je cijena goriva u padu, procjenjujući da bi dizel gorivo na crnogorskom trži&scaron;tu od sjutra moglo biti jeftinije za devet centi ukoliko Vlada ne promijeni odluku o akcizama za promet goriva.
Za Pobjedu je ranije prof. dr Vasilije Kostić komentarisao da je izvjesno očekivati rast cijena te da će Vlada biti suočena sa zahtjevima da uvede dodatne mjere kako bi očuvala standard građana.
Na tu potrebu ukazuju iz opozicije, imajući u vidu da je predloženo vi&scaron;e mjera kojima bi se, kako su naveli, mogao za&scaron;tititi standard. Osim smanjenja akciza na dizel prvobitno za 50 odsto, a onda za 35 odsto, pa za 30 odsto, Vlada za sada nije uvodila druge mjere. Vlada je prvobitno u martu smanjila iznos akcize na dizel gorivo za 50 odsto i ta odluka je bila na snazi mjesec, do 20. aprila. Nakon čega je donijela odluku da akcize na dizel umanji za 35 odsto. Ta odluka je trebalo da bude na snazi do 25. maja, ipak Vlada je na elektronskoj sjednici, održanoj 27. aprila, odlučila da akciza na promet dizel goriva bude niža za 30 odsto.
Kostić je ranije ukazao da bi dodatne mjere, na&scaron; ionako ograničen fiskalni kapacitet stavile na ozbiljnu probu. To bi značilo potrebu za prenamjenom sredstava ili obezbjeđenje sredstava iz novih izvora. S jedne strane, kako je naveo, za&scaron;tita ionako niskog standarda je prioritet, ali s druge je neophodno donositi odluke koje neće ugroziti funkcionisanje sistema.
&ndash; Usklađivanje ta dva naizgled protivrječna cilja neće biti nimalo lako &ndash; naveo je ranije Kostić.
Prijedloge opozicije za smanjenje PDV-a na pojedine proizvode i usluge vidi kao najjednostavnije i efektivne mjere za smanjenje cijena, ali napominje da je ipak riječ o osnovnom izvoru punjenja budžeta. Zato smatra da o tome treba dobro promisliti te eventualno kombinovati vi&scaron;e mjera.
Privremeno smanjenje PDV-a
Duže od mjesec je u skup&scaron;tinskoj proceduri prijedlog Evropskog saveza o izmjenama PDV-a kojim bi se Vladi dala mogućnost privremenog snižavanja stope. Tim zakonskim prijedlogom je predviđeno da Vlada, u zavisnosti od prilika, može hitno da snizi određene stope PDV-a na određeni period. Između ostalog su predlagali da se na taj način snizi PDV na gorivo, ali i na druge proizvode i usluge.
Imajući u vidu mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija na ovaj prijedlog, mala je &scaron;ansa da zakon dobije podr&scaron;ku u parlamentu. U mi&scaron;ljenju se, između ostalog, navodi da je Evropska komisija u slučaju Poljske i &Scaron;panije zauzela stav da smanjenje stope PDV-a na gorivo nije dozvoljeno evropskom regulativom. To vide kao naru&scaron;avanje principa jednakosti zajedničkog trži&scaron;ta, zbog čega je državama ostavljena mogućnost privremenog smanjenja akciza, ali ne i PDV-a.
Ipak, iz MF-a nagla&scaron;avaju da im je izmjenama Zakona o akcizama iz 2022. godine omogućeno da u slučaju poremećaja na svjetskom trži&scaron;tu nafte smanje akcize do 50 odsto na period do tri mjeseca. Imajući u vidu da je prvo umanjenje akciza od 50 odsto bilo 20. marta, to znači da građani poslije 20. juna ne mogu vi&scaron;e računati na ovu mjeru.
U mi&scaron;ljenju koje potpisuje ministar finansija Novica Vuković stoji i da se ostavljanje mogućnosti Vladi da odlučuje o privremenom smanjenju stope PDV-a čini nezakonitim, jer Ustav propisuje da se porezi uvode samo zakonom. Osim toga, kako se navodi, dosada&scaron;nje analize su pokazale i da smanjenje poreskih stopa do sada nije dovodilo do smanjenja cijena, već samo povećanja profita kompanija.
Građanski pokret URA pozvao je početkom aprila Vladu da u najkraćem roku predloži paket antikriznih mjera, kako bi se za&scaron;titio standard građana i osigurala stabilnost domaće privrede.
&Scaron;ef poslaničkog kluba GP URA Milo&scaron; Konatar je nedavno podsjetio da nestabilnost na svjetskom trži&scaron;tu energenata već pojačava inflaciju i utiče na rast cijena robe i usluga, &scaron;to zahtijeva proaktivan pristup države u cilju za&scaron;tite standarda i stabilnosti privrede.
Konatar smatra da Vlada ne smije biti samo posmatrač i žmuriti na svaki problem, već da mora reagovati jer finansijska kriza kuca na vrata EU, pa samim tim i Crne Gore.
&ndash; Građani ne smiju sami snositi teret krize, već je upravo uloga države, odnosno Vlade da pomogne i za&scaron;titi standard i omogući stabilno poslovanje privredi. Zato je važno da se pravovremeno reaguje u tri pravca &ndash; poručio je ranije Konatar.
On je dodao da jedan od tih pravaca podrazumijeva limitiranje rasta cijena određene robe i usluga uz subvencije za osnovne životne namirnice i energente za socijalno ugrožene kategorije stanovni&scaron;tva.
Mjere bi, prema riječima Konatara, trebalo da se odnose i na podr&scaron;ku privredi kroz subvencije za mala i srednja preduzeća koja su najvi&scaron;e pogođena rastom tro&scaron;kova energenata i sirovina, uz otvaranje novih kreditnih linija za očuvanje likvidnosti privrede.

Dokić: Crna Gora ima ograničene mehanizme za zaštitu u slučaju loših scenarija MMF-a

KOMENTAR NA PROJEKCIJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

<div class="storyFull fix ">
Prema podacima Poreske uprave, sedam najvećih prijavljenih bruto zarada u Crnoj Gori tokom marta iznosile su vi&scaron;e od 100 hiljada eura.
Među djelatnostima dominiraju finansijski sektor, turizam i trgovina, a najveća evidentirana zarada isplaćena je u oblasti hotela i sličnog smje&scaron;taja i iznosila je 140.632,75 eura bruto.
Na listi slijedi ostalo monetarno posredovanje sa zaradom od 134.847,49 eura, dok je nespecijalizovana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duvanskim proizvodima zabilježila bruto zaradu od 134.427,98 eura.
Među najvećim prijavljenim zaradama na&scaron;le su se jo&scaron; tri isplate u oblasti ostalog monetarnog posredovanja &ndash; 133.594,47, pa 104.414,55 i 103.011,78 eura.
Na listi najvećih bruto zarada evidentirana je i djelatnost putničkih agencija sa 87.570,72 eura, dok su hoteli i sličan smje&scaron;taj zabilježili jo&scaron; jednu prijavljenu zaradu od 77.952,98 eura.
Na desetom mjestu nalazi se nespecijalizovana trgovina na veliko sa bruto zaradom od 77.027,82 eura.
Iz Poreske uprave nagla&scaron;avaju da su navedene zarade isplaćene za mart, te da se ne radi o iznosima koji su u kontinuitetu isplaćivani tokom 2026.
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper">&nbsp;</div>
</div>

Najveća martovska plata u Crnoj Gori veća od 140 hiljada eura

PODACI PORESKE UPRAVE

Javni dug Crne Gore povećan je od 2020. do kraja pro&scaron;le godine 770 miliona eura, pokazala analiza Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK).
Na kraju pro&scaron;le godine, javni dug je, uključujući depozite i 38,48 hiljada unci zlata, iznosio 5,19 milijardi eura, dok je na kraju 2020. godine bio 4,4 milijarde, pi&scaron;e Dan.
U tom periodu ministri finansija bili su Darko Radunović (2020), Milojko Spajić (2020&ndash;2022), Aleksandar Damjanović (2022&ndash;2023) i Novica Vuković (od 2023. do danas).
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju pro&scaron;le godine iznosio je 63,5 odsto, dok je na kraju 2020. godine bio 106,4 odsto. BDP je u 2020. godini iznosio 4,14 milijardi, a na kraju pro&scaron;le 8,17 milijardi, ili skoro dva puta vi&scaron;e.
&bdquo;Depoziti Ministarstva finansija na kraju pro&scaron;le godine iznosili su 804,7 miliona EUR. Vrijednost depozita u 2020. godini bila je na najvi&scaron;em nivou u posmatranom periodu i iznosila je 872,43 miliona, dok je najniži zabilježen 2022. godine, kada je bila na nivou od 111,75 miliona&ldquo;, precizirano je u analizi PBK-a.
Kada je u pitanju valutna struktura državnog duga, ona je na kraju pro&scaron;le godine u odnosu na 2024. ostala gotovo nepromijenjena.
&bdquo;Zahvaljujući realizovanim hedžing aranžmanima, uče&scaron;će eurskog duga u ukupnom državnom iznosi 99,75 odsto, dok je svega 0,25 odsto državnog duga izraženo u drugim valutama. U cilju unapređenja valutne strukture portfolija duga i obezbjeđivanja od valutnog rizika, Ministarstvo finansija je 2024. godine zaključilo hedžing aranžman za dolarski kredit kod kineske Eksim banke za projekat auto-puta Bar&ndash;Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu na međunarodnom trži&scaron;tu&ldquo;, obja&scaron;njeno je u analizi.
Kada je u pitanju kamatna struktura državnog duga, do&scaron;lo je do povećanja uče&scaron;ća duga sa varijabilnom kamatnom stopom, od oko 4,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine.
&bdquo;I pored toga, ukupan dug sa fiksnom kamatnom stopom i dalje preovladava sa 78,8 odsto uče&scaron;ća u ukupnom državnom dugu. Imajući u vidu značajne promjene na globalnom finansijskom trži&scaron;tu poslednjih godina, koje karakteri&scaron;e porast kamatnih stopa, kako fiksnih tako i varijabilnih, uticaj ovih kretanja odrazio se i na portfolio duga Crne Gore. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 21,2 odsto državnog duga&ldquo;, precizirano je u analizi.
Prosječno vrijeme dospijeća duga, odnosno prosječna ročnost duga na kraju pro&scaron;le godine na približno je istom nivou kao i na kraju 2024. godine.
&bdquo;Usljed nepovoljnijih uslova zaduživanja, koje, između ostalog, karakteri&scaron;u kraći rokovi otplate, kao i zbog redovne otplate duga, u periodu od 2020. do 2023. godine parametar prosječne ročnosti duga bilježi opadanje, da bi se taj trend zaustavio u 2023. godini. Od tada, parametar prosječne ročnosti bilježi blagi oporavak. Imajući u vidu da Ministarstvo finansija prepoznaje rizik refinansiranja kao jedan od ključnih faktora u portfoliju duga, poseban fokus je usmjeren na aktivnosti koje imaju za cilj povećanje ovog parametra&ldquo;, navodi se u analizi.
Prosječna ponderisana kamatna stopa na kraju pro&scaron;le godine ostala je na istom nivou kao na kraju 2024. i iznosi 3,92 odsto.
Stanje duga na kraju pro&scaron;le godine, prema garancijama izdatim domaćim i stranim kreditorima, iznosilo je 116,1 milion eura, &scaron;to predstavlja 1,42 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2024. godine, na kraju pro&scaron;le godine stanje duga po osnovu izdatih državnih garancija smanjilo se 15,4 miliona.
Ugovoreni iznos izdatih državnih garancija na kraju pro&scaron;le godine iznosio je 432,21 milion eura, &scaron;to je 93,4 miliona manje u odnosu na kraj 2024. Od tog iznosa, angažovana sredstva iznosila su 286,54 miliona eura.
&bdquo;Domaće garancije uglavnom su izdate u cilju podr&scaron;ke kompanijama za realizaciju kapitalnih projekata, za restrukturiranje i kao podr&scaron;ku realizaciji sanacionih planova lokalnih samouprava. Spoljne garancije su izdate za implementaciju infrastrukturnih projekata, obezbjeđenje podr&scaron;ke razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i u cilju podr&scaron;ke za restrukturiranje željezničke infrastrukture, modernizaciju aerodroma i energetskog sektora&ldquo;, obja&scaron;njeno je u analizi.

Javni dug za pet godina povećan 770 miliona eura

POKAZALA ANALIZA PARLAMENTARNE BUDŽETSKE KANCELARIJE

Vjetroelektrana (VE) Gvozd večeras je zvanično pu&scaron;tena u probni rad, a vrijednost projekta je 82 miliona eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Na svečanoj ceremoniji na Krnovu saop&scaron;teno je da su radovi zavr&scaron;eni prije roka.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva, kapacitet vjetroparka je 150 gigavat-sati električne energije, &scaron;to je dovoljno za snabdijevanje strujom 25 hiljada domaćinstava.
Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović poručio je da se danas ne pu&scaron;ta u rad samo nova vjetroelektrana, već se otvara novo poglavlje razvoja Crne Gore.
&bdquo;Pu&scaron;tanjem u rad VE Gvozd, Crna Gora dobija prvi veliki državni projekat iz obnovljivih izvora. To nije samo energetski projekat, već simbol jednog novog razvojnog pravca&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović, prenosi Mina business.
To je, kako je rekao, dokaz da je energetska tranzicija stvarnost.
&ldquo;&Scaron;aljemo poruku da Crna Gora zna kuda ide i da je energija pitanje razvoja i stabilnosti&ldquo;, poručio je &Scaron;ahmanović.
VE Gvozd je, kako je istakao, investicija u sigurnost Crne Gore, u energetsku nezavisnost i ekonomsku budućnost.
&bdquo;Veliki korak ka eri zelene energije. Crna Gora jasno bira svoju stranu budućnosti. Na&scaron;a budućnost je u domaćoj, čistoj energiji. Ovo nije kraj jednog projekta, već jednog novog investicionog ciklusa u energetici&ldquo;, naglasio je &Scaron;ahmanović.
On je zahvalio inženjerima, radnicima, stručnim timovima i menadžmentu Elektroprivrede (EPCG) u čijem je vlasni&scaron;tvu VE Gvozd.
Premijer Milojko Spajić naglasio je da za VE Gvozd građani neće plaćati dodatne subvencije.
&bdquo;VE Gvozd je vlasni&scaron;tvo EPCG i poslovaće se po trži&scaron;nim principima. Ulaganja u energetiku su prioritet i tu je na&scaron;a razvojna &scaron;ansa. VE Gvozd &scaron;titimo životnu sredinu, jer će se smanjiti emisije &scaron;tetnih gasova koje proizvede 60 hiljada automobila&ldquo;, kazao je Spajić, prenosi agencija Mina.
On je istakao da VE Gvozd jedan od najvažnijih projekata u savremenoj istoriji države.
&bdquo;Po formiranju 44. Vlade ovaj projekat je krenuo. Upravo ovakvi projekti postavljaju temelje ekonomskog razvoja i energetske stabilnosti. VE Gvozd najbolja je potvrda da EPCG ima resurse i kapacitete da finalizuje projekte ove veličine i to isključivo na korist države i na&scaron;ih građana&ldquo;, poručio je Spajić.
Na svečanom pu&scaron;tanju VE Gvozd u probni rad, pored predstavnika EPCG i ostatka energetskog sektora, bili su ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, predstavnici njemačke kompanije Nordex koja je bila izvođač radova na projektu izgradnje VE Gvozd, kao i predstavnici Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Projekat je realizovan iz kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Vjetroelektrana Gvozd puštena u probni rad; Spajić: Ovo je ključni projekat na putu zelene tranzicije, građani neće plaćati dodatne subvencije

VRIJEDNOST PROJEKTA 82 MILIONA EURA

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro jo&scaron; danas je domaćin sajma koji je okupio brojne crnogorske preduzetnice, promovi&scaron;ući kreativnost, inovacije i domaće stvarala&scaron;tvo.
Manifestacija koju organizuje Udruženje preduzetnica počela je prije dva dana, pružajući priliku posjetiocima da se upoznaju sa radom lokalnih proizvođača i podrže razvoj ženskog biznisa u na&scaron;oj zemlji.
Ponuda je raznovrsna i obuhvata:
&bull; &nbsp; &nbsp;Poljoprivredne proizvode sa domaćih gazdinstava;
&bull;&nbsp; &nbsp; Nakit ručne izrade koji odi&scaron;e originalno&scaron;ću;
&bull; &nbsp; &nbsp;Prirodnu kozmetiku rađenu po tradicionalnim recepturama;
&bull; &nbsp; &nbsp;Ljekovito bilje i čajeve sakupljene na crnogorskim planinama.
&nbsp;
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/smy 2 9 5 2026.jpg" alt="" width="465" height="319" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 10 9 5 2026.jpg" alt="" width="467" height="314" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 5 9 5 2026.jpg" alt="" width="471" height="314" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 33 9 5 202.jpg" alt="" width="460" height="309" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/smz 9 5 2026.jpg" alt="" width="457" height="306" />
Foto: Mall of Montenegro

Posjetite sajam: Mall of Montenegro i danas je adresa kreativnosti i ženskog preduzetništva

MANIFESTACIJU ORGANIZUJE UDRUŽENJE PREDUZETNICA CRNE GORE

Vlada je juče na telefonskoj sjednici usvojila &nbsp;Prijedlog odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.
"Ova mjera ima za cilj ublažavanje uticaja rasta cijena goriva i očuvanje stabilnosti trži&scaron;ta naftnih derivata", saop&scaron;teno je iz Vlade.&nbsp;
Osim toga, usvojen je Prijedlog odluke o obrazovanju Komisije za integritet,&nbsp;
Vlada je odlučivala i o Prijedlogu platforme za radnu posjetu mr Milojka Spajića, predsjednika Vlade Crne Gore, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 12-15. maj 2026. godine i Prijedlogu za preusmjeravanje sredstava s potro&scaron;ačke jedinice Ministarstvo vanjskih poslova na potro&scaron;ačku jedinicu Uprava za ljudske resurse.

Vlada donijela odluku o umanjenju akcize bezolovnog benzina i gasnih ulja