Snage Centralne komande SAD pokrenule su napade na iranske vojne ciljeve u blizini Ormuskog moreuza kao odgovor na "kontinuiranu iransku agresiju protiv komercijalnih brodova", saop&scaron;tila je Centralna komanda. IRGC uzvraća &ndash; tvrde da je pokrenuta velika operacija napada raketama i dronovima na osam američkih vojnih objekata u regionu Bliskog istoka.
IDF: Izvr&scaron;en napad na naoružane operativce Hezbolaha u oblasti Nabatije
Izraelske odbrambene snage (IDF) saop&scaron;tile su da su izvr&scaron;ile napad na nekoliko operativaca libanske militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran, koji su bili naoružani ručnim raketnim bacačima i koji su djelovali blizu izraelskih trupa na jugu Libana.
U saop&scaron;tenju se navodi da je IDF, nakon &scaron;to su u subotu operativci Hezbolaha identifikovani, izvr&scaron;ila napade i na operativce i na strukturu u kojoj su se nalazili u oblasti Nabatije.
U odvojenom incidentu, trupe IDF-a su uni&scaron;tile raketni bacač Hezbolaha za koji vojska kaže da je predstavljao prijetnju snagama.
Tramp: Ako budemo primorani da s vojskom zavr&scaron;avamo posao, Iran vi&scaron;e neće postojati
Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je da je američka vojska napala iranska skladi&scaron;ta raketa i dronova, kao i obalske radarske lokacije, zbog, kako je naveo, ponovnog kr&scaron;enja sporazuma o prekidu vatre od strane Teherana, i upozorio da bi moglo doći do značajnije upotrebe američkih snaga protiv Irana.
&ldquo;Možda će doći trenutak kada vi&scaron;e nećemo moći da budemo razumni i bićemo primorani da vojno zavr&scaron;imo posao koji smo veoma uspje&scaron;no započeli&ldquo;, napisao je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
On je naglasio i da &ldquo;ako se to desi, Islamska Republika Iran vi&scaron;e neće postojati&ldquo;.
IRGC: Napadnuto osam američkih vojnih objekata u regionu Bliskog istoka
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tio je da je pokrenuo veliku operaciju raketnih i napada bespilotnim letjelicama na osam američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, kao &bdquo;odlučan odgovor&ldquo; na, kako navode, obnovljenu američku agresiju protiv te zemlje.
IRGC je saop&scaron;tio da su mornaričke i vazduhoplovne snage zajednički izvele operaciju tokom noći, između 2.00 i 3.00 po lokalnom vremenu, protiv osam &bdquo;ključnih američkih vojnih objekata&ldquo;, uključujući vazduhoplovnu bazu Ali al Salem u Kuvajtu i &scaron;tab Pete flote Sjedinjenih Američkih Država u luci Salman u Bahreinu, prenosi iranska televizija Pres TV.
U saop&scaron;tenju se navodi da su objekti koji su bili mete napada uni&scaron;teni.
Prema navodima IRGC-a, operacija je uslijedila nakon napada koje su SAD u subotu izvele na pet iranskih priobalnih upori&scaron;ta, &bdquo;pod izgovorom da odgovaraju na sukob mornarice IRGC-a s brodom&ldquo; koji je u&scaron;ao u Ormuski moreuz.
IRGC navodi da pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz spada u nadležnost Irana, u skladu s memorandumom o razumijevanju koji su nedavno potpisali Iran i SAD uz posredovanje Pakistana.
U saop&scaron;tenju se upozorava da će se ubuduće prema plovilima za koja bude utvrđeno da kr&scaron;e propise postupati strože nego ranije, kao i da će &bdquo;svaka buduća agresija neprijatelja, bez obzira na izgovor, pa čak i ako, kao sinoć i večeras, bude usmjerena na ciljeve koji se smatraju manje važnim, biti dočekana žestokim odgovorom&ldquo;.
&bdquo;Neprijatelj treba da shvati da kr&scaron;enje primirja predstavlja kr&scaron;enje klauzule 1 Islamabadskog sporazuma i da će rezultirati potpunom obustavom svih povezanih procesa&ldquo;, navodi IRGC.
SAD izvele dodatne napade na Iran
Sjedinjene Američke Države izvele su dodatne napade na Iran, gađajući vi&scaron;e lokacija, uključujući vojnu infrastrukturu za nadzor, saop&scaron;tila je američka Centralna komanda.
&bdquo;Snage Centralne komande pokrenule su napade kao direktan odgovor na kontinuiranu iransku agresiju protiv komercijalnih brodova&ldquo;, navodi se u objavi Centralne komande na platformi Iks.
Ističe se da je nakon američkih udara na Iran u petak, kao odgovora na iranski napad na brod &bdquo;Ever Lavli&ldquo;, Teheranu pružena prilika da po&scaron;tuje sporazum o prekidu vatre, ali da je to odbio kada su iranske snage u subotu ujutro lansirale dron koji je pogodio brod &bdquo;Kiku&ldquo;.
U drugoj objavi navodi se da su borbeni avioni američke mornarice i ratnog vazduhoplovstva večeras izveli napade na deset iranskih vojnih ciljeva na vi&scaron;e lokacija u i u blizini Ormuskog moreuza, kao odgovor na iranski napad dronom na tanker &bdquo;Kiku&ldquo;.
Aun: Liban preuzima odgovornost za sprovođenje sporazuma, Tramp obećao podr&scaron;ku
Predsjednik Libana Džozef Aun izjavio je u razgovoru s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom da će libanska država preuzeti odgovornost za sprovođenje postignutog sporazuma, saop&scaron;tilo je u subotu Predsjedni&scaron;tvo Libana.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Aun je izrazio očekivanje da će Va&scaron;ington doprinijeti sprečavanju bilo kakvog kr&scaron;enja sporazuma i obezbijediti njegovo puno po&scaron;tovanje, kao i da će izvr&scaron;iti pritisak na Izrael da se povuče s teritorija na jugu Libana koje i dalje kontroli&scaron;e.
Predsjednik Libana zahvalio je Trampu na podr&scaron;ci Libanu, njegovim legitimnim vlastima i državnim institucijama, prenosi Al Džazira.
Tramp je poručio da će Sjedinjene Američke Države doprinositi jačanju libanske ekonomije i pružati podr&scaron;ku legitimnim bezbjednosnim snagama.
Prema navodima iz Bejruta, istakao je da će Va&scaron;ington učiniti sve &scaron;to je u njegovoj moći kako bi podržao suverenitet Libana, jačanje državne vlasti i njegovih oružanih snaga.

Tramp: Ako budemo primorani da s vojskom završavamo posao, Iran više neće postojati

SAD POKRENULE NAPADE NA IRANSKE VOJNE CILJEVE U BLIZINI ORMUSKOG MOREUZA, IRAN UZVRAĆA

Sjedinjene Američke Države SAD izvele su udare na Iran kao odgovor na ranije iranske napade dronovima na brodove u Ormuzu. Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na novi američki napad koji će, kako kažu, biti &ldquo;brz i odlučan&rdquo;. Poslanik iz redova Hezbolaha Hasan Fadlalah upozorio je da libanske vlasti neće biti u stanju da sprovedu okvirni sporazum o prekidu vatre sa Izraelom, osim ako, uz podr&scaron;ku SAD, &ldquo;ne krenu u građanski rat&rdquo;.
Vens: Na nasilje ćemo odgovoriti nasiljem
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da će Va&scaron;ington odgovoriti &ldquo;silom&rdquo; na svaki napad, nakon američkih udara na Iran izvedenih poslije incidenta sa komercijalnim brodom u Ormuskom moreuzu.
&ldquo;Ako im nije jasno kako se Memorandum o razumijevanju primjenjuje, mogu da pozovu telefonom&rdquo;, naveo je Vens u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.
On je poručio da će &ldquo;nasilje biti odgovoreno nasiljem&rdquo;.
IRGC tvrdi da je napao vojne ciljeve SAD-a kao odgovor na udare na iransku obalu
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tila je da je izvela napade na američke vojne ciljeve u regionu kao odgovor na, kako ističe, prethodne američke vazdu&scaron;ne udare na područja duž iranske obale.
U saop&scaron;tenju je navedeno da su akcije bile usmjerene na lokacije raspoređivanja američkih snaga u regionu i predstavljaju odgovor na, kako tvrdi Teheran, &ldquo;kontinuirano kr&scaron;enje obaveza Sjedinjenih Američkih Država&rdquo;, prenio je portal Pres TV.
IRGC je naveo da su američke snage izvele napade pozivajući se na incident sa brodom koji je, prema američkim tvrdnjama, plovio neovla&scaron;ćenom rutom kroz Ormuski moreuz.
Tramp tvrdi da je sporazum prekr&scaron;en
Američki predsjednik Donald Tramp okarakterisao je napade iranskih dronova na brodove u Ormuzu kao &ldquo;kr&scaron;enje sporazuma o prekidu vatre&rdquo; Teherana i Va&scaron;ingtona, a na koje su SAD odgovorile udarima na Iran.
Iranska Islamska revolucionarna garda najavila je da će njen odgovor na novi američki napad na Iran biti &ldquo;brz i odlučan&rdquo;, prenijela je iranska državna televizija.
Međutim, neimenovani američki zvaničnik rekao je za CNN da posljednji američki udari ne nagovje&scaron;tavaju povratak velikim borbenim operacijama, barem za sada.
Američki državni sekretar Marko Rubio saop&scaron;tio je da je potpisan trilateralni okvirni sporazum nakon pete runde diplomatskih pregovora u Va&scaron;ingtonu o okončanju izraelsko-libanskog sukoba.
Okvirni sporazum otvara put za Liban da povrati svoju suverenost, da se razoruža Hezbolah i razmontira njegova infrastruktura, pojasnio je Rubio.
Premijer Benjamin Netanjahu je, u video-obraćanju, pozdravio potpisivanje sporazuma.
Kasnije se oglasio i poslanik iz redova Hezbolaha Hasan Fadlalah, koji je upozorio da libanske vlasti neće biti u stanju da sprovedu sporazum, osim ako, uz podr&scaron;ku SAD, &ldquo;ne krenu u građanski rat&rdquo;.

Vens: Na nasilje ćemo odgovoriti nasiljem; Sporazum iz Vašingtona razljutio Hezbolah

IRGC TVRDI DA JE NAPAO VOJNE CILJEVE SAD-A KAO ODGOVOR NA UDARE NA IRANSKU OBALU

Pregovarači iz Izraela, Libana i Sjedinjenih Američkih Država potpisali su večeras trilateralni okvirni sporazum nakon pete runde diplomatskih pregovora u Va&scaron;ingtonu radi okončanja izraelsko-libanskih sukoba.
"Pred nama je mnogo posla. Danas je napravljen prvi korak. Prvi korak je ponekad i najteži", rekao je američki državni sekretar Marko Rubio na ceremoniji potpisivanja, prenijela je Al Džazira.
Pregovori su nastavljeni i danas, iako je trebalo da budu zavr&scaron;eni u četvrtak.
Izraelski i libanski zvaničnici su negirali tvrdnje o povlačenju izraelskih snaga iz tampon zone na jugu Libana, nakon ranijih izve&scaron;taja da je Izrael povukao deo svojih trupa kao gest dobre volje.
Pregovori su obuhvatili razmatranje predloga, koji podržavaju SAD, da izraelske snage predaju dio teritorije koju trenutno drže pod kontrolom libanskoj vojsci.
Liban je, uoči pregovora, zahtijevao potpuno povlačenje izraelskih snaga sa libanske teritorije, dok je za Izrael ključni uslov bio da svaki vid povlačenja mora da bude uslovljen potpunim razoružavanjem libanske militantne grupe Hezbolah i garancijama da ta grupa neće ponovo da uspostavi svoje vojno prisustvo duž granice.

Izrael i Liban potpisali sporazum o prekidu vatre nakon pregovora u Vašingtonu

PETA RUNDA DIPLOMATSKIH PREGOVORA

Broj žrtava dva zemljotresa koji su pogodili Venecuelu porastao je na 920, a 3.360 je povrijeđenih. Hiljade ljudi vode se kao nestali. Američki geolo&scaron;ki zavod procijenio je da postoji velika vjerovatnoća da će broj poginulih prema&scaron;iti 10.000, &scaron;to bi ove zemljotrese svrstalo među najsmrtonosnije u Latinskoj Americi.
Zemljotresi jačine 7,5 i 7,2 stepena po Rihteru pogodili Venecuelu tokom noći između srijede i četvrtka. &nbsp;Američki geolo&scaron;ki zavod saop&scaron;tio je da je riječ o rijetkoj pojavi poznatoj kao "dublet", odnosno dvostruki zemljotres. Poslije ova dva potresa zabilježeno je najmanje 138 naknadnih zemljotresa.
U zemlji je progla&scaron;eno vanredno stanje, a obustavljen je vazdu&scaron;ni i željeznički saobraćaj, kao i nastava u &scaron;kolama.
Mnogi se vode kao nestali ili su i dalje zarobljeni pod ru&scaron;evinama, dok spasilačke ekipe tragaju za preživjelima. Brojni stanovnici ostali su bez krova nad glavom po&scaron;to su im domovi sravnjeni sa zemljom u lučkom gradu La Gvaira, prijestonici Karakasu i okolnim oblastima.
Katastrofa je pogodila Venecuelu u trenutku kada se zemlja već suočava sa dubokom političkom i finansijskom krizom. Spasilački timovi iz različitih djelova svijeta pripremaju se za dolazak, dok obećanja o stranoj pomoći pristižu. Međutim, takozvani "zlatni period" za pronalaženje preživjelih sve je kraći.
Ujedinjene nacije saop&scaron;tile su da koordini&scaron;u raspoređivanje timova za potragu i spasavanje u Venecueli, dok sve vi&scaron;e država nudi pomoć. Sjedinjene Američke Države najavile su 150 miliona dolara pomoći, a američka vojska saop&scaron;tila je da će u region uputiti raspoložive snage južne komande.
Unicef je upozorio da su hiljade dece ugrožene i da je mnogim porodicama neophodna hitna pomoć.
Zemljotresi su dodatno opteretili venecuelanski zdravstveni sistem, koji je već godinama u krizi.&nbsp;
Privremena predsjednica Delsi Rodrigez posjetila je u četvrtak saveznu državu La Gvaira, područje najteže pogođeno zemljotresima.

Broj žrtava zemljotresa u Venecueli porastao na 920

SPASIOCI U TRCI S VREMENOM TRAGAJU ZA GRAĐANIMA POD RUŠEVINAMA

Ljudi se rashlađuju u fontani Trokadero, u blizini Ajfelovog tornja, dok temperature rastu tokom toplotnog talasa koji je zahvatio veliki dio zemlje. Omega blok, vreli talas iz Sahare, nastavlja da mori Francusku, Italiju, &Scaron;paniju, djelove Velike Britanije. U Francuskoj, koja bilježi rekordne temperature, javili su se i problemi sa električnom energijom.
"London ne samo da zove, London se kuva", rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija koji se nalazi u ovom gradu na konferenciji o klimatskim promjenama.
Južni djelovi Engleske i Vels bilježe temperature&nbsp; oko 38 stepeni. Na snazi je crveni alarm i upozorenje da se ne ide željeznicom ako se ne mora.
"Dugo nijesam mogla da zaspim a onda sam se probudila u pola pet. Bilo je dosta te&scaron;ko da ohladim kuću. Ventilator mi je duvao u lice, ali sam se probudila u pola pet", rekla je Britanka Ketrin Taket.
Druga prolaznica kazala je:"Te&scaron;ko mi je da putujem do Londona, jer voz koijm dolazim nema klimu. Danas je bilo vruće, ali strepim od povratka kući. Na povratku će da bude jo&scaron; gore."
Vi&scaron;e od 1.000 &scaron;kola je ili zatvoreno ili radi sa skraćenim časovima. Neki pronalaze osvježenje pored i u Londonskim kanalima.
Temperature u Francuskoj su jo&scaron; veće nego u Velikoj Britaniji - između 40 i 42 stepena, bez da&scaron;ka vjetra.
Opterećenje elektromreže je takvo da je vi&scaron;e od 68.000 domaćinstava ostalo bez struje u koju bi mogli da uključe ventilator, klimu ili stave ne&scaron;to u frižider.
Zatvoren je za posjetu Ajfelov toranj, &scaron;to je neke turiste duboko razočaralo.
Turista iz Brazila je dodao da u Brazilu ni&scaron;ta ne zatvaraju kad je vruće.
"Nije nam ba&scaron; jasno, ali stvari su ovde drugačije. Možda su ljudi navikli da hladnije, vlažnije vrijeme i možda im se ovdje slo&scaron;i od vrućine&rdquo;, kazao je on.
Na opasnost po zdravlje, ne samo starijih i djece, već svih, upozoravaju ljekari i zvaničnici svih zemalja pogođenih ovim vrelim talasom.
Upozorava i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutere&scaron;.
"&Scaron;irom svijeta, klimatske katastrofe postaju sve če&scaron;će, sve destruktivnije, i sve skuplje. Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija upozorava da jo&scaron; ni&scaron;ta nijesmo vidjeli", rekao je Gutere&scaron;.
Narednih dana temperatura će, predviđaju meteorolizi, biti jo&scaron; vi&scaron;a, a Omega blok kreće se ka Istoku.

Francuska na 42 stepena, Britanija pod crvenim alarmom

EKSTREMNE VRUĆINE

Va&scaron;ington i Teheran nastavljaju razgovore o sprovođenju sporazuma, dok SAD uvjeravaju saveznike u Persijskom zalivu da njihova bezbjednost neće biti ugrožena. S druge strane, Izrael najavljuje nastavak vojnog prisustva u južnom Libanu, dok Iran i Turska kritikuju izraelsku politiku u regionu.
RGC: Tranzit kroz Ormuski moreuz moguć samo uz koordinaciju sa Iranom
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) upozorila je da je bezbjedan prolaz kroz Ormuski moreuz moguć isključivo preko ruta koje su odredile iranske vlasti, navodeći da je svako kretanje van zvanično utvrđenih koridora "zabranjeno i opasno".
U saop&scaron;tenju IRGC-a navedeno je da su alternativne tranzitne rute "neprihvatljive i potpuno opasne" i da će svaki saobraćaj izvan odobrenih pravaca biti predmet nadzora i reakcije, prenio je portal Pres TV.
Iranske vlasti su istakle da je koordinacija sa mornaricom IRGC-a "obavezna" za sva plovila koja prolaze kroz taj strate&scaron;ki plovni put.
Upozorenje je uslijedilo nekoliko dana nakon izjave predsjednika iranskog parlamenta Mohameda Bakera Kalibafa, koji je poručio da se upravljanje Ormuskim moreuzom neće vratiti na stanje koje je postojalo prije 28. februara.
Iran je ranije saop&scaron;tio da je ograničio prolaz kroz moreuz za zemlje koje smatra neprijateljskim, kao odgovor na, kako navodi, američke mjere protiv iranskih luka i brodova.
Nakon toga Teheran je počeo da uvodi strožu kontrolu pomorskog saobraćaja kroz moreuz.
Prema navodima iranskih zvaničnika, Teheran i Va&scaron;ington su u međuvremenu postigli memorandum o razumijevanju s ciljem smanjenja tenzija i normalizacije pomorskog saobraćaja, koji su potom potpisali predsjednici dvije zemlje.
Memorandum predviđa da Iran tokom perioda od 60 dana omogući bezbjedan prolaz komercijalnim brodovima između Persijskog zaliva i Omanskog moreuza bez naplate naknada.
Međutim, Teheran nagla&scaron;ava da pravo prolaza ostaje uslovljeno prethodnom koordinacijom sa iranskim vlastima, koje će nastaviti da nadziru saobraćaj kroz Ormuski moreuz.
Ormuski moreuz predstavlja ključnu pomorsku vezu između Persijskog zaliva i Indijskog okeana, kroz koju prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tvrdi da Iran pravi značajne ustupke u pregovorima sa Va&scaron;ingtonom, dok dvije strane nastavljaju razgovore o sprovođenju sporazuma.
Takođe, američki državni sekretar Marko Rubio poručuje da SAD neće ugroziti bezbjednost saveznika u Persijskom zalivu i najavljuje nastavak tehničkih pregovora sa Teheranom krajem mjeseca.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac kaže da se vojska neće povući iz južnog Libana i da će nastaviti da djeluje protiv svih prijetnji po svoje snage.
Za to vrijeme, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ocjenjuje da Izrael poku&scaron;ava da potkopa diplomatske napore usmjerene ka miru i stabilnosti na Bliskom istoku.
S druge strane, &scaron;ef iranskog pravosuđa Golam-Hosein Mohseni Edžei traži da SAD i Izrael budu pozvani na odgovornost zbog "počinjenih zločina tokom nedavnog rata".

Bez mira poslije rata – SAD i Iran nastavljaju pregovore, tenzije na Bliskom istoku i dalje velike

AMERIKA UVJERAVA SAVEZNIKE U PERSIJSKOM ZALIVU DA NJIHOVA BEZBJEDNOST NEĆE BITI UGROŽENA

Najmanje 188 osoba poginulo je u zemljotresima koji su pogodili Venecuelu, najmanje 200 je zarobljeno, a oko 1,5 hiljada osoba je povrijeđeno, rekao je Horhe Rodrigez, koji predsjedava Nacionalnom skup&scaron;tinom Venecuele.
U dva zemljotresa koja su se desila u razmaku od jednog minuta uni&scaron;teno je najmanje 250 zgrada.
Vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delci Rodrigez rekla je ranije je da će od sredstava Međunarodnog monetarnog fonda biti formiran početni fond od 200 miliona dolara za obnovu infrastrukture, bolnica i stambenih objekata, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihterovojs kali pogodio je oko 160 kilometara (km) zapadno od Karakasa, a manje od minut kasnije uslijedio je potres jačine 7,5 stepeni, prema američkom Geolo&scaron;kom zavodu (USGS).
Koristeći prediktivne modele za procjenu broja poginulih, USCS je saop&scaron;tio da bi broj najvjerovatnije mogao dostići hiljade, uz značajnu vjerovatnoću da pređe deset hiljada.
Rodrigez je rekla da početni podaci o žrtvama ne uključuju one iz najpogođenije države La Gvaire, koja se nalazi u blizini Karakasa, i gdje je gradski aerodrom, koji je bio zatvoren.
"Desetine zgrada su se sru&scaron;ile i trenutno sprovodimo veoma intenzivne spasilačke napore da spasimo &scaron;to vi&scaron;e života koliko nam Bog dozvoli", rekla je Rodrigez u obraćanju na državnoj televiziji neposredno prije jedan sat poslije ponoći po lokalnom vremenu.
Ona je navela da je to prava tragedija i da upućuju poruku solidarnosti porodicama koje su izgubile voljene potvrđujemo sauče&scaron;će i podr&scaron;ku u ovim te&scaron;kim satima.
Veb-sajt za praćenje nestalih osoba, koji su na mreži X objavili lideri opozicije, od kojih su mnogi van zemlje, naveo je vi&scaron;e od 6,6 hiljada osoba koje se vode kao nestale ubrzo nakon dva sata ujutru po lokalnom vremenu, odnosno osam sati po centralno evropskom vremenu.
Rodrigez je rekla da je država fokusirana na spasilačke napore, očekujući u narednim satima dolazak spasilačkih timova iz drugih zemalja, zahvaljujući liderima uključujući predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Tramp je u objavi na dru&scaron;tvenim mrežama rekao da su SAD spremne, voljne i sposobne da pomognu u katastrofi.
"Dva velika zemljotresa koji su upravo pogodili veliki narod Venecuele su ogromni po razmjeri i ostavili su razoran broj poginulih", rekao je Tramp, koji je naredio hap&scaron;enje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u januaru.
Lideri Salvadora, Dominikanske Republike, Brazila i &Scaron;panije ponudili su podr&scaron;ku i sauče&scaron;će, dok je američki Stejt department rekao da je u kontaktu sa venecuelanskim vlastima i da mobilizuje pomoć.
Američka ambasada u Karakasu saop&scaron;tila je da pažljivo prati posljedice zemljotresa i pozvala građane da potraže sigurno skloni&scaron;te.
<blockquote class="twitter-tweet">
<a href="https://x.com/hashtag/Internacional?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Internacional</a> ||​🚨 Reportan da&ntilde;os considerables en la infraestructura del Aeropuerto Internacional de Maiquet&iacute;a, en Caracas, tras los potentes terremotos que sacudieron Venezuela. Equipos de emergencia eval&uacute;an las instalaciones ante la magnitud de la afectaci&oacute;n. 🇻🇪✈️ <a href="https://t.co/pcZWciqQGF">pic.twitter.com/pcZWciqQGF</a>
&mdash; TNH (@TNH2026) <a href="https://x.com/TNH2026/status/2069944395231645860?ref_src=twsrc%5Etfw">June 25, 2026</a></blockquote>

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli porastao na 188

STRAHUJE SE OD VEĆEG BROJA ŽRTAVA

Za evropsku populističku desnicu, zagrljaj američkog predsjednika Donalda Trampa nekada se smatrao političkom predno&scaron;ću. Vi&scaron;e ne.
Godinama su nacionalistički lideri &scaron;irom kontinenta tretirali podr&scaron;ku američkog predsjednika kao dokaz da je njihova politika postala globalna. Ali kako se približavaju važni izbori 2027. godine, uključujući one u Italiji, Francuskoj i Poljskoj, mnogi preispituju vrijednost tog transatlantskog oslonca, pi&scaron;e Politiko.
Trampov imidž u Evropi je oslabio &ndash; naru&scaron;en njegovim trgovinskim ratovima, prijetnjama u vezi sa Grenlandom i ratom u Iranu koji je povećao cijene energenata.
Njegove intervencije, koje su ranije pozdravljali njegovi ideolo&scaron;ki saveznici, sada se doživljavaju kao političke &bdquo;eksplozije&ldquo; koje mogu odbiti umjerene birače, podijeliti nacionalistička biračka tijela i dati municiju protivnicima.
Primjer za to je italijanska premijerka Đorđa Meloni, nekada viđena kao Trampova najistaknutija saveznica u Evropi. Nakon &scaron;to je Tramp tvrdio da je &bdquo;molila&ldquo; za zajedničku fotografiju na samitu G7, Meloni je izrekla ono &scaron;to ankete već mjesecima pokazuju.
Odbaciv&scaron;i objavu na dru&scaron;tvenim mrežama u kojoj je Tramp rekao da ona &bdquo;lo&scaron;e stoji u Italiji po pitanju popularnosti&ldquo;, premijerka je odgovorila: &bdquo;To &scaron;to sam va&scaron;a prijateljica svakako nije pomoglo.&ldquo;
&bdquo;U svakom slučaju, moja popularnost nije va&scaron;a briga&ldquo;, dodala je. &bdquo;Predlažem da se bavite svojom.&ldquo;
U Francuskoj, Žordan Bardela &mdash; lider krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje i jedan od favorita za predsjedničke izbore &mdash; pravi istu računicu. U intervjuu za Politiko pro&scaron;le sedmice odlučno je odbacio Trampovu podr&scaron;ku i opisao pona&scaron;anje američkog predsjednika kao &bdquo;nepredvidljivo&ldquo;.
Iako su visoki zvaničnici Trampove administracije pružili podr&scaron;ku evropskim nacionalističkim partijama, sam Trampov uticaj postao je &bdquo;otrovni poklon&ldquo;, rekao je Žan-Iv Dormažen, predsjednik istraživačkog instituta Klaster 17.
&bdquo;Tramp zaista stvara problem ovim liderima&ldquo;, rekao je. Dok su njihova biračka tijela podijeljena oko Trampa, sve ga vi&scaron;e vide kao prijetnju, dodao je.
Januarsko istraživanje Klastera 17 u sedam zemalja EU pokazalo je da, iako birači desnice imaju pozitivniji stav o Trampu nego op&scaron;ta populacija, samo manjina ga vidi kao &bdquo;prijatelja Evrope&ldquo; &mdash; 18 odsto među biračima Nacionalnog okupljanja, 23 odsto među biračima stranke Braća Italije i 25 odsto među pristalicama krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).
Prema istraživanju koje je za Politiko sprovela kompanija Pablik first u junu, samo 31 odsto birača AfD-a i 36 odsto birača Nacionalnog okupljanja smatra da su Sjedinjene Američke Države &bdquo;pouzdan saveznik&ldquo;.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, Tramp je postao politički teret za desničarsku populističku Reformsku stranku Ujedinjenog Kraljevstva Najdžela Faraža, posebno među neodlučnim biračima. Isto važi i za Francusku, gdje je američki predsjednik nepopularan među biračima centra i desnog centra koje Nacionalno okupljanje poku&scaron;ava da privuče, rekao je Dormažen.
Ono &scaron;to situaciju čini posebno neprijatnom za Va&scaron;ington jeste činjenica da su političari koji se sada udaljavaju od Trampa upravo oni koje je njegova administracija nastojala da pridobije.
U svojoj Strategiji nacionalne bezbjednosti objavljenoj pro&scaron;le godine, Bijela kuća pohvalila je &bdquo;rast uticaja patriotskih evropskih partija&ldquo;. U mjesecima koji su uslijedili, administracija je tu retoriku podržala javnim političkim podr&scaron;kama visokog profila i diskretnim kontaktima sa pokretima koji sada procjenjuju da bi ih Tramp mogao ko&scaron;tati glasova.
U jednom od najzapaženijih primjera, američki potpredsjednik Džej Di Vens otputovao je u Mađarsku kako bi podržao biv&scaron;eg premijera Viktora Orbana u njegovoj izbornoj kampanji za reizbor u aprilu, rekav&scaron;i da je to &bdquo;ispravna stvar koju treba uraditi&ldquo;.
Međutim, nakon &scaron;to je Orbanova &scaron;esnaestogodi&scaron;nja vladavina zavr&scaron;ena te&scaron;kim izbornim porazom, većina lidera krajnje desnice koji ciljaju na najvi&scaron;e političke funkcije naredne godine ili preispituje svoj odnos prema Trampu, ili ga u potpunosti mijenja.
Kraj političke romanse
Promjena je posebno uočljiva u Italiji i Njemačkoj, gdje je krajnja desnica istorijski bila veoma naklonjena američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Đorđa Meloni bila je među prvim evropskim liderima koji su čestitali Trampu na njegovom reizboru 2024. godine. Kada je pokrenuo transatlantski trgovinski rat, brzo je poku&scaron;ala da se predstavi kao mogući most između zabrinute Evrope i predsjednika koji nastupa agresivno i bez zadr&scaron;ke.
Njihov odnos je u početku bio veoma srdačan. Tokom sastanka u Bijeloj kući pro&scaron;log aprila, Tramp je Meloni nazvao &bdquo;veoma posebnom osobom&ldquo; i prihvatio njen poziv da posjeti Rim (&scaron;to se nikada nije dogodilo).
Danas je situacija potpuno drugačija. Njih dvoje javno razmjenjuju kritike nakon &scaron;to je Meloni odbila da dozvoli američkim ratnim avionima, koji učestvuju u ratu protiv Irana, kori&scaron;ćenje italijanskih vojnih baza.
U međuvremenu, u Njemačkoj je rat sa Iranom dodatno produbio krizu povjerenja između Trampa i krajnje desnice, koja se razvijala i prije samog sukoba. Ovog proljeća lideri stranke AfD pozvali su stranačke funkcionere da smanje broj putovanja u SAD uoči važnih regionalnih izbora.
Ipak, ne preispituju svi evropski desničarski lideri javno svoj odnos sa Trampom.
Poljska desničarsko-populistička stranka Pravo i pravda i dalje njeguje bliske veze sa Trampom. Var&scaron;ava, koja sljedeće godine izlazi na parlamentarne izbore, važan je politički i vojni saveznik SAD i jedan od najvećih evropskih kupaca američkog naoružanja za svoje ubrzano rastuće oružane snage.
Predsjednik Karol Navrocki, koga podržava stranka Pravo i pravda, nastoji da iskoristi svoje veze sa Trampom u političkom nadmetanju sa premijerom Donaldom Tuskom, koji obavlja najmoćniju funkciju u zemlji.
Za Pravo i pravdu &bdquo;korisnije je nego rizično biti u veoma dobrim odnosima sa Donaldom Trampom iz mnogo razloga&ldquo;, rekao je Vojćeh &Scaron;acki, &scaron;ef političkog odjeljenja istraživačkog centra Politika insajt.
&bdquo;To im daje određenu prednost u unutra&scaron;njoj politici jer je predsjednik Poljske trenutno jedina osoba koja ima pristup Bijeloj kući&ldquo;, dodao je.
Na konferenciji za novinare u Var&scaron;avi u petak, lider stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski pohvalio je &bdquo;odlične odnose sa američkim predsjednikom&ldquo; Navrockog i pozdravio navodni &bdquo;uspjeh&ldquo; poljske inicijative za uspostavljanje stalne američke vojne baze.
&bdquo;Većina Poljaka i dalje smatra da nas prisustvo američkih vojnika u Poljskoj čini bezbjednim&ldquo;, rekao je &Scaron;acki.
Prema istraživanju instituta Klaster 17, 17 odsto svih ispitanika u Poljskoj izjavilo je da je Tramp &bdquo;prijatelj Evrope&ldquo; &ndash; &scaron;to je najveći procenat među sedam država Evropske unije obuhvaćenih anketom.

Evropski lideri se distanciraju od Trampa

„SVE GA VIŠE VIDE KAO PRIJETNJU“

Predsjednik SAD Donald Tramp o&scaron;tro je kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovla&scaron;ćenjima u vezi s Iranom, ocijeniv&scaron;i da je glasanje do&scaron;lo u "lo&scaron;e vrijeme" i oslabilo poziciju Va&scaron;ingtona u odnosima s Teheranom. Nakon &scaron;to su SAD i Iran iznijeli oprečne tvrdnje o potencijalnim nuklearnim inspekcijama, direktor IAEA Rafael Grosi tvrdi da će do njih ipak doći, jer su predviđene memorandumom koji su potpisale obje strane.
Grosi: Inspektori IAEA će posjetiti iranska nuklearna postrojenja
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi rekao je da će inspektori posjetiti iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma, jer je to, kaže, ključna komponenta sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.
"Mogu da razumijem političke izjave, dio su stvarnosti, ali osnovna stvar na koju bih želio da vas podsetim je Memorandum o razumijevanju, koji su potpisala oba predsjednika", rekao je Grosi.
Prema njegovim riječima, u Memorandumu se "eksplicitno navodi da će nuklearne aktivnosti koje će se sprovoditi u vezi sa postrojenjima, biti pod nadzorom IAEA"..
"Da bismo to uradili, moramo da obavimo inspekciju &ndash; sjutra, prekosjutra ili za sedam ili deset dana. Inspekcija će se desiti", poručio je Grosi.
Istakao je, takođe, da su inspekcije ključne za sporazum, koji predviđa da se iranske zalihe uranijuma "smanje" sa visoko obogaćenih nivoa.
Oman uspostavio privremeni koridor kroz Ormuz
Oman je saop&scaron;tio da je u saradnji sa Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), uspostavio privremeni pomorski koridor za brodove koji žele da prolaze kroz Ormuski moreuz.&nbsp;
Brodovi koji budu željeli da koriste ovaj privremeni koridor moraće da koordini&scaron;u sa IMO-om, u skladu sa koordinatama koje su objavili ta organizacija i omanske vlasti.
Navodi se da je cilj ove mjere obezbjeđivanje slobode plovidbe kroz strate&scaron;ki važan moreuz u skladu sa međunarodnim pravom i pomorskim pravom, koji garantuju slobodu plovidbe bez naplate tranzitnih taksi.
Saobraćaj kroz Ormuz počeo je da se oporavlja nakon napretka u pregovorima između SAD i Irana, a podaci o praćenju brodova pokazuju da su dva supertankera napustila moreuz, dok je sedam praznih tankera za tečni prirodni gas povezanih sa Katarom u&scaron;lo u Persijski zaliv radi novog utovara, objavile su ranije kompanije za praćenje pomorskog saobraćaja.&nbsp;
Tramp: Američka administracija poku&scaron;ava da postigne pravedan sporazum
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da njegova administracija poku&scaron;ava da postigne pravedan sporazum sa Iranom.
Tramp je istakao da odnosi između Va&scaron;ingtona i Teherana dobro funkcioni&scaron;u.
Tramp o&scaron;tro je, takođe, kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovla&scaron;ćenjima u vezi sa Iranom, ocijeniv&scaron;i da je glasanje do&scaron;lo u "lo&scaron;e vrijeme" i da je oslabilo poziciju Va&scaron;ingtona u odnosima sa Teheranom.
Istakao je da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslijevi&scaron;e decenija pokazivao po&scaron;tovanje prema SAD i američkom predsjedniku.&nbsp;
"Iran je na 'konopcima', spreman da padne, da nam da praktično sve, prvi put u decenijama, po&scaron;tujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovla&scaron;ćenjima, u lo&scaron;e vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono &scaron;to im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utehu neprijatelju", naveo je Tramp.&nbsp;
Ocijenio je da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establi&scaron;menta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.
Tramp je, takođe, optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na trži&scaron;tu.&nbsp;
Peta runda pregovora delegacija Izraela i Libana održava se u Va&scaron;ingtonu. Iako Teheran insistira da su mirovni procesi za Iran i Liban povezani, američki zvaničnici insistiraju na tome da su to dva odvojena puta.
Američki državni sekretar Marko Rubio istakao je da su pregovori i održavanje prekida vatre u Libanu odvojeni od bilo kakvog dogovora sa Iranom.
&ldquo;Taj proces je odvojen. Odvojen je jer je Liban suverena zemlja. Razgovaraćemo i direktno ćemo sarađivati sa libanskom vladom&ldquo;, rekao je Rubio.
Izraelski ambasador u SAD Jehijel Lajter i učesnik u pregovorima upozorio je da bi povezivanje libanskog i iranskog pitanja moglo da &ldquo;isklizne voz iz &scaron;ina&ldquo;.
Kako je dodao, kada su počeli direktni pregovori između Izraela i Libana, &ldquo;svi smo se ukrcali u isti voz&ldquo;.
&ldquo;Danas je ovaj voz u opasnosti da isklizne iz &scaron;ina. Nadam se da ćemo ga vratiti na pravi put&ldquo;, kaže Lajter.
Prema navodima izraelskog Kanala 13, IDF će djelimično povući trupe iz južnog Libana o čemu se razgovara na sastanku u Va&scaron;ingtonu.
Na tvrdnje iz Va&scaron;ingtona da je Teheran pristao da pusti inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u svoja nuklearna postrojenja, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei rekao je tokom razgovora u &Scaron;vajcarskoj Iran nije preuzeo nikakve nove obaveze po tom pitanju.
Američki predsjednik Donald Tramp uzvratio je u objavi na svojoj mreži Trut Sou&scaron;al da je Iran je u potpunosti pristao na &ldquo;najvi&scaron;i nivo nuklearnih inspekcija u dugom vremenskom periodu&rdquo; jer u suprotnom, kako tvrdi, ne bi bilo daljih razgovora.
Kasnije je u izjavi za novinare dodao da se sa time ne žuri i da će inspektori doći u "odgovarajuće vrijeme".
Brodska agencija Ujedinjenih nacija saop&scaron;tila je da se sprovodi plan evakuacije koji bi omogućio stotinama brodova sa 11.000 pomoraca nasukanih u Persijskom zalivu da plove kroz Ormuski moreuz.

SAD i Iran oprečno o inspekcijama IAEA; Oman uspostavio privremeni koridor kroz Hormuz

TRAMP KRITIKOVAO SENAT ZBOG REZOLUCIJE O IRANU

Tehnički timovi SAD i Irana nastavljaju razgovore u &Scaron;vajcarskoj, dok obje strane različito tumače domete dosada&scaron;njih pregovora. Ujedno, Va&scaron;ington ublažava ograničenja za izvoz iranske nafte, a na libansko-izraelskoj granici primirje se uglavnom po&scaron;tuje uz pojačane mjere kontrole vojnih aktivnosti.
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens kaže da delegacije Va&scaron;ingtona i Teherana nastavljaju pregovore u &Scaron;vajcarskoj na tehničkom nivou, nagla&scaron;avajući da je ostvaren napredak ka postizanju konačnog sporazuma.
S druge strane, Iran poručuje da nije pregovarao o svom nuklearnom programu, uz najavu da će saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nastaviti u skladu sa postojećim obavezama i odlukama državnih institucija.
U okviru sprovođenja memoranduma o razumijevanju, američko Ministarstvo finansija izdalo je privremenu licencu kojom se do 21. avgusta omogućava proizvodnja, isporuka i prodaja iranske nafte i petrohemijskih proizvoda.
U međuvremenu, Njujork tajms pi&scaron;e da su Izraelske odbrambene snage (IDF) dobile naređenje da se vojne operacije u Libanu ograniče na odbrambena dejstva i stroge kontrole upotrebe oružja i ru&scaron;enje objekata.
Libanski bezbjednosni zvaničnici navode da se primirje između Izraela i Hezbolaha od subote uveče po&scaron;tuje gotovo u potpunosti, iako povremeni incidenti usporavaju povratak raseljenih stanovnika na jug zemlje.
Kalibaf: Ormuski moreuz se nikada neće vratiti u stanje prije rata
&Scaron;ef iranskog pregovaračkog tima Mohamed Bager Kalibaf poručuje da se Ormuski moreuz nikada neće vratiti u stanje prije rata i da će njime upravljati Islamska Republika Iran, u skladu sa međunarodnim pravom.
Tokom povratka sa razgovora u &Scaron;vajcarskoj, Kalibaf je rekao da je nedavni sporazum između Irana i Sjedinjenih Država fundamentalno promijenio situaciju u tom strate&scaron;kom plovnom putu.
&ldquo;Svi treba da znaju da se upravljanje Ormuskim moreuzom nikada neće vratiti na stanje kakvo je bilo prije rata&rdquo;, rekao je Kalibaf u intervjuu za iranske medije.
&ldquo;Naravno, međunarodni propisi će se po&scaron;tovati, ali Iran će upravljati Ormuskim moreuzom&rdquo;, naglasio je Kalibaf.

Vašington i Teheran nastavljaju pregovore; Kalibaf: Ormuski moreuz se nikada neće vratiti u stanje prije rata

NOVA RUNDA PREGOVORA

Britanski premijer Kir Starmer rekao je da će podnijeti ostavku na funkciju premijera i lidera Laburističke partije, tokom obraćanja ispred Dauning strita 10.
"Podnijeću ostavku na mjesto lidera Laburističke partije&ldquo;, rekao je Starmer.
U obraćanju javnosti, Starmer je rekao da je njegova stranka pred sobom imala pitanje da li je on najbolja osoba da je vodi na naredne parlamentarne izbore.
"Čuo sam odgovor svoje stranke na to pitanje i prihvatam ga dostojanstveno&ldquo;, rekao je Kir Starmer.
On je naveo da je svaku odluku tokom mandata donosio vodeći se time da "zemlju koju voli stavi na prvo mjesto&ldquo;.
Prije nego &scaron;to je najavio ostavku, Starmer je rekao da je naslijedio Laburističku partiju koja je bila "politički, finansijski i moralno bankrotirana&ldquo;.
Dodao je da su mu "iznova i iznova&ldquo; govorili da je stranka "zavr&scaron;ena&ldquo;, ali da je, kako je ocijenio, dokazao da ti ljudi nijesu bili u pravu.
Govoreći o promjenama koje je sproveo u stranci, Starmer je istakao da je Laburističku partiju promijenio "iskorijenjivanjem otrova antisemitizma&ldquo;, kao i obnavljanjem povjerenja u oblasti ekonomije, odbrane i nacionalne bezbjednosti.
Starmerov položaj na vlasti već mjesecima je nesiguran - oslabljen zaokretima u politici, katastrofalnim rezultatima na lokalnim izborima i njegovom odlukom da naimenuje Pitera Mendelsona, koji je povezivan sa Džefrijem Epstinom, za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u Sjedinjenim Američkim Državama, pi&scaron;e CNN.

Kir Starmer podnosi ostavku

NA FUNKCIJU PREMIJERA VELIKE BRITANIJE I LIDERA LABURISTIČKE PARTIJE

Prva runda tehničkih pregovora u &Scaron;vajcarskoj o sankcijama, izvozu nafte i odmrzavanju iranske imovine održana je u sjenci novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa. Diplomatski izvori ističu da je, iako je iranska delegacija napustila zgradu u kojoj se razgovaralo, proces &ldquo;na pauzi&rdquo;.&nbsp;
Bagei: Tehnički timovi delegacija SAD i Irana danas nastavljaju pregovore
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da je iranska delegacija u nedjelju prekinula sastanak sa delegacijom Sjedinjenih Američkih Država u &Scaron;vajcarskoj, zbog prijetećih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, ali da će tehnički timovi delegacija dvije zemlje nastaviti rad danas, i u narednim danima.
&ldquo;Imali smo veoma dug dan na neki način. Sastanci su počeli u nedjelju ujutru. Tokom četvorostranog sastanka objavljena je prijeteća izjava Sjedinjenih Država, &scaron;to je navelo Iran da objavi da nije spreman da nastavi četvorostrani sastanak pod takvim okolnostima. Katar i Pakistan su poku&scaron;ali da nastave razgovore, a mi smo rekli da to neće biti četvorostrani&rdquo;, rekao je Bagei, prenosi Tasnim.
Istakao je da je &ldquo;stav iranske delegacije da mora da prisili drugu stranu da ispuni svoje obaveze&rdquo;.
&ldquo;Na četvorostranim sastancima i prije toga, izražena je na&scaron;a zabrinutost u vezi sa kr&scaron;enjem obećanja druge strane. Posebno u vezi sa kontinuiranim kr&scaron;enjem primirja od strane cionističkog režima. Rat na svim frontovima, uključujući i u Libanu, mora da se zavr&scaron;i&rdquo;, naveo je Bagei.
Istakao je da je tokom pregovora sa SAD, uz posredovanje Pakistana i Katara u &Scaron;vajcarskoj, postignut napredak u prodaji nafte i oslobađanju zamrznute iranske imovine.
&ldquo;Vođeni su razgovori o preostalim klauzulama koje su neophodne za početak konačnih pregovora. Razgovaralo se o izdavanju potrebnih licenci za prodaju nafte i oslobađanju iranske imovine i postignut je dobar napredak. Odlučeno je da se organizuje mehanizam za bezbjedan prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, &scaron;to je važno&rdquo;, rekao je Bagei.
Prema njegovim riječima, na pregovorima je razmatrana osnova za početak pregovora o konačnom sporazumu, i donijeta je odluka da će tehnički timovi nastaviti svoj rad na pitanjima koja su neophodna za efikasnu primjenu memoranduma o razumijevanju, koji su SAD i Iran potpisali pro&scaron;le nedjelje.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova najavio je da će posrednici, Katar i Pakistan objaviti saop&scaron;tenje o rezultatima sastanka u &Scaron;vajcarskoj, koje će predstavljati &ldquo;dokument o sporazumima koji su postignuti tokom 18-časovnog sastanka&rdquo; u &Scaron;vajcarskoj.
&ldquo;Pored ovog dokumenta, tri tačke koje sam pomenuo, uključujući izdavanje neophodne dozvole za prodaju iranske nafte i diskusiju o oslobađanju zamrznute imovine Irana, su dva važna pitanja. Ovi događaji moraju da se dese kako bismo mogli da započnemo pregovore o konačnom sporazumu u skladu sa članom 13 memoranduma o razumijevanju&rdquo;, istakao je Bagei.
Dodao je da će biti formiran mehanizam za praćenje sprovođenja obaveza uključenih strana.
Katar i Pakistan su u zajedničkom saop&scaron;tenju, koje je proslijedilo Ministarstvo spoljnih poslova Katara, navodi se da su se razgovori delegacija SAD i Irana u &Scaron;vajcarskoj odvijali u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi, i da je postignut ohrabrujući napredak, kao i da će se tehnički razgovori o svim pitanjima nastaviti do kraja nedjelje u odmarali&scaron;tu Burgen&scaron;tok, u &Scaron;vajcarskoj.
U zajedničkom saop&scaron;tenju se navodi i da su se delegacije SAD i Irana na visokom nivou dogovorile o putu ka postizanju konačnog sporazuma u roku od 60 dana.
Strane su se dogovorile i o osnivanju tijela za rje&scaron;avanje sukoba, kako bi se osiguralo po&scaron;tovanje prekida vojnih operacija u Libanu, gdje je u toku sukob Izraela i militantne libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran.
Arakči: Pravi test biće uspje&scaron;na primjena primirja u Libanu
Iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči pohvalio je Pakistan i Katar zbog njihovih posredničkih napora, rekav&scaron;i da je postignut veliki napredak ka okončanju rata u Libanu, ali da će pravi test biti uspje&scaron;na primjena primirja u toj zemlji.
&ldquo;Neumorno posredovanje Pakistana i Katara donijelo je značajan napredak u okončanju rata u Libanu. Sankcije na izvoz nafte i petrohemikalija su ukinute, blokada je ukinuta, neka zamrznuta sredstva su oslobođena, a za Iran je pokrenut veliki plan rekonstrukcije i razvoja&rdquo;, rekao je Arakči u objavi na dru&scaron;venoj mreži X.
Kako je dodao, prvi pravi test biće uspje&scaron;na primjena primirja u Libanu.
Podsjećamo, Prva runda tehničkih pregovora delegacija SAD i Irana u &Scaron;vajcarskoj okončana je poslije ne&scaron;to vi&scaron;e od sat vremena po&scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp ponovo javno zaprijetio vlastima u Teheranu.
Član iranskog tima rekao je da je gotov nacrt dokumenta o izuzećima od embarga za njihovu naftu, kao i da se razgovaralo o odmrzavanju imovine.
Diplomatski izvori svjetskih agencija naveli su da su iranski pregovarači napustili zgradu u kojoj se razgovaralo, ali da je time &ldquo;dijalog samo prekinut, ali ne i okončan&ldquo;.
U telefonskom razgovoru za Fox news, Tramp je rekao da bi SAD mogle da &ldquo;preuzmu&ldquo; Ormuski moreuz ako se ne postigne dogovor sa Teheranom, zaprijetiv&scaron;i je iranskoj delegaciji koja se okupila u &Scaron;vajcarskoj.
&ldquo;Zatvorite li ga (Ormuski moreuz), nećete imati državu. Nećete se ni vratiti u svoju prokletu zemlju&ldquo;, poručio je Tramp iranskim zvaničnicima.
Prethodno je u objavi na mreži Truth Social zaprijetio novim udarima na Iran, istakav&scaron;i da Teheran mora odmah zaustaviti napade libanske militantne grupe Hezbolah na Izrael.
Potom je iranska delegacija, koja trenutno prisustvuje pregovorima u &Scaron;vajcarskoj, uložila protest.
Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Galibaf odbacio je prijetnje, rekav&scaron;i da je Teheran spreman da odgovori ako je potrebno.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens, pred sastanak na visokom nivou u &Scaron;vajcarskoj, rekao je da su SAD spremne da &ldquo;fundamentalno transformi&scaron;u&ldquo; svoje odnose sa tom zemljom.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu istakao je da će, uprkos zahtjevima Teherana, trupe IDF ostati u &ldquo;bezbjednosnoj zoni&ldquo; u južnom Libanu, duž izraelske granice, &ldquo;koliko god bude potrebno&ldquo;.

MSP Irana: Dvije strane danas nastavljaju tehničke pregovore u Švajcarskoj; Netanjahu: Trupe IDF ostaju na jugu Libana

“STAV IRANSKE DELEGACIJE DA MORA DA PRISILI DRUGU STRANU DA ISPUNI SVOJE OBAVEZE”

&nbsp;Iranska delegacija napustila je zgradu u kojoj su se vodili pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u &Scaron;vajcarskoj, prenijela je agencija IRNA.
Ti razgovori, u kojima su posredovali Pakistan i Katar, "u&scaron;li su u te&scaron;ku fazu poslije 80 minuta razgovora i prekida nakon objavljivanja uvredljive poruke predsjednika SAD", dodala je IRNA.
Donald Tramp je zaprijetio da će nastaviti napade na Iran "ako zemlja ne spriječi svoje saveznike iz libanskog pokreta Hezbolaha da izazivaju probleme u Libanu".
Prethodno je Gosein Gorbanzade, član iranskog pregovaračkog tima sa SAD rekao da su se razgovori fokusirali na odmrzavanje iranske imovine koja je blokirana u inostranstvu kao i na modalitete njihovog oslobađanja, prenijela je katarska televizija Al Džazira.
On je dodao da su se razgovori, takođe, odnosili na privremeno izuzeće od sankcija na iransku naftu i njene derivate.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens rekao je ranije danas da postoji prilika da se "okrene novi list sa Iranom", jer su strane pokrenule razgovore usmjerene na izgradnju prelaznog sporazuma o okončanju rata u Iranu, o čemu su se dogovorili pro&scaron;le sedmice.
Memorandum je potpisan pro&scaron;le sedmice, a sada su vodeći američki i iranski pregovarači u 60-dnevnom napornom pohodu kako bi postigli dogovor o tehničkim detaljima koji imaju ogromne implikacije za svjetsku ekonomiju i globalnu bezbjednost, javila je agencija AP.

Iranska delegacija napustila sastanak sa delegacijom SAD u Švajcarskoj

NAKON PRIJETNJI AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Izraelska vojska saop&scaron;tila je da nastavlja operacije u južnom Libanu, uključujući napade na strate&scaron;ki sistem podzemnih tunela militantne grupe Hezbolah. Istovremeno, najavljen je nastavak pregovora na tehničkom nivou između Irana i SAD u Birgen&scaron;toku u &Scaron;vajcarskoj, uz posredstvo Pakistana i Katara.&nbsp;
Vens stigao u &Scaron;vajcarsku
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens doputovao je u &Scaron;vajcarsku, gdje bi, kako je ranije najavio, tokom narednih nekoliko dana trebalo da učestvuje u mirovnim razgovorima sa iranskim zvaničnicima.
Vens je sa suprugom stigao u vazduhoplovnu bazu Emen u 5.59 po lokalnom vremenu, saop&scaron;tio je portparol potpredsjednika SAD.
Iranski glavni pregovarač je Mohamed Bager Kalibaf.
Izrael i dalje napada Liban
Dan nakon &scaron;to je stupio na snagu prekid vatre između Izraela i Hezbolaha, najmanje 23 osobe su poginule, a 25 ih je povrijeđeno u izraelskim napadima na jugu Libana, javile su tamo&scaron;nje hitne službe i mediji.
Libanska militantna grupa Hezbolah, saop&scaron;tila je da će po&scaron;tovati prekid vatre, ali da neće oklijevati, kako je istakla, da se suprotstavi svakom poku&scaron;aju Izraela da zauzme teritoriju u Libanu.
Islamska revolucionarna garda, u međuvremenu, saop&scaron;tava da je ponovo obustavljen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, zbog kr&scaron;enja primirja od strane Izraela.
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohamed Mokber, takođe, poručio je da će protok energenata na Bliskom istoku, uključujući plovidbu kroz tjesnac, zavisiti od pune primjene američko-iranskog sporazuma.
Američka vojska, međutim, odbacila je iranske tvrdnje, navodeći da je taj ključni plovni put i dalje otvoren i da snage SAD prate situaciju kako bi osigurale nesmetan prolaz brodova.
Izraelske odbrambene snage saop&scaron;tile su, da nastavljaju operacije u okviru progla&scaron;ene &ldquo;bezbjednosne zone&rdquo; u južnom Libanu, uključujući napade na, kako su navele, strate&scaron;ki sistem podzemnih tunela Hezbolaha.
Za to vrijeme, najavljen je nastavak pregovora na tehničkom nivou između Irana i SAD u Birgen&scaron;toku u &Scaron;vajcarskoj, uz posredstvo Pakistana i Katara.

Vens stigao u Švajcarsku, iransku delegaciju predvodi Kalibaf; Izrael ne prestaje da napada jug Libana

NAJAVLJEN NASTAVAK PREGOVORA UZ POSREDSTVO PAKISTANA I KATARA

Pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz ponovo je obustavljen, saop&scaron;tila je Revolucionarna garda. Razlog za zatvaranje moreuza su izraelski napadi na jug Libana, gdje je vi&scaron;e od 20 ljudi stradalo.&nbsp;
U saop&scaron;tenju se navodi da je odluka o ponovnom zatvaranju Ormuza donijeta zbog "naru&scaron;avanje bezbjednosne situacije u regionu", s obzirom na očigledno kr&scaron;enje obećanja Va&scaron;ingtona i nesprovođenja prvog pasusa Memoranduma o razumijevanju za okončanje rata, koji nalaže prekid neprijateljstava na svim frontovima uključujući Liban, prenosi agencija Tasnim.
Ukazuje se na "neprekidno i kontinuirano" kr&scaron;enje prekida vatre od strane Izraela u južnom Libanu i "nemilosrdno ubijanje i raseljavanje stotina hiljada ugnjetavanih ljudi te zemlje", ali i na to da se izraelske snage nijesu povukle sa teritorija južnog Libana.
Ističe se da će zbog svega ovoga Ormuski moreuz biti zatvoren za brodski saobraćaj i napominje da je ovo "prvi korak odgovora na kr&scaron;enje obećanja neprijatelja".
"Ukoliko se agresija nastavi, biće planirani i preduzeti dalji koraci kako bi se neprijatelj primorao da ispuni svoje obaveze", zaključuje se u saop&scaron;tenju.
Nova runda libansko-izraelskih pregovora održaće se od 23. do 25. juna u Va&scaron;ingtonu, najavio je Stejt department.
Nastavak pregovora Irana i SAD na tehničkom nivou sjutra u &Scaron;vajcarskoj, saop&scaron;tilo Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana.

Iran: Ormuski moreuz ponovo zatvoren

ZBOG KRŠENJA PRIMIRJA

I Sjedinjene Američke Države i Iran proglasili su pobjedu u pregovorima, a spoljnopolitički komentator Bo&scaron;ko Jak&scaron;ić kaže da su obje strane gubitnici. Jak&scaron;ić ukazuje da je potpisan memorandum, a ne sporazum i da SAD nijesu ostvarile ciljeve zbog kojih su u&scaron;le u rat.
U srijedu uveče, predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je dokument o sporazumu sa Iranom u u Versajskoj palati u Francuskoj, saop&scaron;tila je Bijela kuća za BBC. Dokument je, prema navodima Bijele kuće, potpisao i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan. Potpisivanjem sporazuma počinje produživi period od 60 dana u kojem bi SAD i Iran trebalo da postignu konačniji dogovor.
Međutim, spoljnopolitički komentator Jak&scaron;ić ističe da je potpisan memorandum, a ne sporazum i da je to bitna razlika. Nijedna strana nije pravi pobjednik, ukazuje on.
&ldquo;Obje strane su proglasile pobjedu, i jedna i druga sa malo razloga. Iran je imao ogromna razaranja, a Izrael i SAD nijrsu ostvarili nijedan od proklamovanih ciljeva koje su imali na početku ove agresije", obja&scaron;njava on.
Ipak, Iran je potvrdio vje&scaron;tinu svoje diplomatije i dobio je ono &scaron;to je tražio.
"Ako bi se podvukla crta, mislim da su Iranci bolje pro&scaron;li zasad", navodi sagovornik N1.
SAD su u početku rata odredile ciljeve koje su smatrale da će ostvariti.
"Oni su se svodili na to da treba uni&scaron;titi iranska nuklearna postrojenja, spriječiti proizvodnju balističkih raketa, finansiranje i saradnju saradnicima sa Bliskog istoka i dodatno je bilo da se steknu uslovi za obaranje režima u Teheranu", dodao je Jak&scaron;ić.
Kaže da će se o najbitnijim stavkama tek voditi razgovori.
"O nuklearnom programu će se tek razgovarati. Mi danas govorimo o memorandumu, a ne o sporazumu. To je velika razlika. U ovih 14 tačaka memonraduma ne pominje raketni program ni saveznici. To je ostavljeno za kasnije pregovore. A jasno je da, po&scaron;to nije do&scaron;lo do kapitulacije Irana, da režim u Teheranu ne samo da nije smijenjen nego bez obzira na likvidaciju vrha političkog (Ali Hamnei) brzo su se pojavili novi konzervativni lideri", smatra on.
Ovo je i, dodaje, najveći Trampov proma&scaron;aj.
"Čini mi se da je ovo najveći spoljnopolitički proma&scaron;aj Donalda Trampa. On je doprinio gubitku kredibiliteta SAD&hellip; Tramp daje do znanja čitavom svijetu da se na njegove riječi ne može osloniti", navodi on.
Kaže da se Tramp hvali odblokiranjem Ormuskog moreuza, ali dodaje da kriza ne bi ni nastala da nije bilo rata.
&ldquo;Dakle, sada se hvali da je postigao mnogo jer je to zavr&scaron;io, a sve kapitalne stvari su ostale za kasnije&rdquo;, ukazuje Jak&scaron;ić.
Izrael je strana u sukobu, a ne i u pregovorima, a opstanak ovog memoranduma, prema Jak&scaron;iću, zavisiće od dalje situacije u Libanu.

Jakšić ukazuje da su SAD i Iran potpisali memorandum, ne sporazum: Tramp nije ostvario ciljeve, Teheran pokazao vještinu diplomatije

"OBJE STRANE GUBITNICI"

Nakon &scaron;to je i zvanično potpisan sporazum između Amerike i Irana, Centralna komanda SAD saop&scaron;tila je da su američke oružane snage ukinule blokadu iranskih luka i priobalnih područja. Sa druge strane, iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost naveo je da će preduzeti mjere da bi brodovima koji žele da prođu kroz Ormuz brzo bile izdate potrebne dozvole.
Tramp: Očekujem potpuni prekid vatre na Bliskom istoku, uključujući i u Libanu
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Va&scaron;ington ostaje posvećen miru i pozvao sve strane na Bliskom istoku da nastave da podržavaju pregovore, navodeći da očekuje potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, libanski militantni pokret Hezbolah i Izrael.
&ldquo;Sjedinjene Američke Države su posvećene miru i ohrabrujemo sve u regionu Bliskog istoka da zadrže svoju posvećenost kako bismo omogućili da se na&scaron;i pregovori uspje&scaron;no nastave&rdquo;, napisao je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži.
On je ocijenio da trži&scaron;ta pozitivno reaguju na razvoj događaja, navodeći da su cijne nafte značajno pale, dok su indeksi na berzi porasli.
&ldquo;Očekujemo potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, Hezbolah i Izrael&rdquo;, naglasio je američki predsjednik.
Rojters: Otkazani pregovori između SAD i Irana u &Scaron;vajcarskoj
Razgovori koji su bili planirani za danas između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u planinskom odmarali&scaron;tu Burgen&scaron;tok u &Scaron;vajcarskoj neće se održati, navodi se u saop&scaron;tenju &scaron;vajcarskog Ministarstva spoljnih poslova, prenosi Rojters.
Saop&scaron;tenje je uslijedilo je nakon &scaron;to je portparol Bijele kuće tokom noći saop&scaron;tio da je potpredsjednik SAD Džej Di Vens odustao od planiranog putovanja u &Scaron;vajcarsku, gdje je trebalo da se sastane sa iranskim pregovaračima kako bi započeli razgovore o sprovođenju sporazuma postignutog između Teherana i Va&scaron;ingtona o okončanju rata.
Bijela kuća: Vens odgodio put u &Scaron;vajcarsku zbog pregovora
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens odgodio je planirano putovanje u &Scaron;vajcarsku gdje bi trebalo da budu održani razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, saop&scaron;tila je Bijela kuća.
Kako je prenio Akisos, prema navodima administracije, razlog za promjenu planova su logistički izazovi, a Vens je na konferenciji za novinare rekao da pregovori jo&scaron; nisu konačno potvrđeni i da bi iranski zvaničnici mogli da imaju pote&scaron;koće sa putnim aranžmanima.
&ldquo;Američka delegacija je bila spremna da ode čim se ukaže prva prilika. Ali logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna ili predvidljiva&rdquo;, navela je Bijela kuća i dodala da se očekuje skori početak tehničkih razgovora.

Otkazani pregovori između SAD i Irana u Švajcarskoj; Iran najavio brže izdavanje dozvola za plovidbu kroz Ormuz

TRRAMP OČEKUJE POTPUNI PREKID VATRE NA SVIM FRONTOVIMA, UKLJUČUJUĆI LIBAN

Vi&scaron;i sud u Beogradu izrekao je danas presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka koji je 3. maja 2023. počinio masovno ubistvo u O&Scaron; "Vladislav Ribnikar". Na ponovljenom suđenju oba roditelja su osuđena na zatvorske kazne.
Okrivljeni Vladimir Kecmanović - zbog izvr&scaron;enja krivičnih djela Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti i Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica - osuđen je na jedinstvenu kaznu u trajanju od 14 godina i &scaron;est meseci, u koju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, saop&scaron;tio je Vi&scaron;i sud u Beogradu.
Okrivljena Miljana Kecmanović - zbog izvr&scaron;enja krivičnog djela Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloletnog lica - osuđena je na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i 11 mjeseci.
Miljani Kecmanović produžena je mjera zabrane prilaženja, sastajanja ili komuniciranja sa svedokom K.K, koja može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do njenog upućivanja na zatvorsku kaznu.
Vladimiru Kecmanoviću izrečena je mjera bezbednosti oduzimanja predmeta, i to oružja i municije opisanih u izreci presude, a o&scaron;tećeni su upućeni da svoj imovinskopravni zahtjev ostvare u parničnom postupku.
Podsjetimo, za Vladimira Kecmanovića tužilac je prethodno predložio jedinstvenu kaznu u trajanju od 14 godina i 11 mjeseci zatvora, a za Miljanu Kecmanović kaznu od tri godine zatvora.
Apelacija je prethodno smanjila kaznu Nemanji Marinkoviću, instruktoru u streljačkom klubu Partizan u koji je Vladimir Kecmanović odvodio svog sina da vježba pucanje. Njegova kazna je smanjena sa godinu i tri meseca na godinu dana kućnog zatvora.
Osuđen je i vlasnik streljačkog kluba Partizan Ratko Ivanović, koji je sklopio sporazum sa tužila&scaron;tvom, priznao krivicu za davanje lažnog iskaza. On je osuđen na pet meseci kućnog zatvora.
Ovo ponovljeno suđenje je trajalo od kraja januara do danas kada se izriče presuda.
Nakon suđenja učesnici u postupku moći će da podnesu žalbe na presudu Vi&scaron;eg suda u Beogradu, odnosno prvostepenog suda, i tada će Apelacija donijeti konačnu odluku u slučaju "Ribnikar".
Tokom zavr&scaron;nih riječi, obratili su se i o&scaron;tećeni u ovom postupku, ali i njihovi punomoćnici.
Jedna majka je kazala da presuda nije borba da se vrati pro&scaron;lost, već da se spasi budućnost.

Viši sud u Beogradu izrekao presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović

RODITELJI DJEČAKA KOJI JE IZVRŠIO MASOVNO UBISTVO U "RIBNIKARU"

Američki predsjednik Donald Tramp formalno je potpisao sporazum tokom samita G7 u Francuskoj.
Sporazum od 14 tačaka, poznat kao Memorandum o razumijevanju, predviđa da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje, a uključuje i plan za osnivanje fonda vrijednog 300 milijardi dolara za obnovu i ekonomski razvoj te zemlje, iako SAD nijesu obavezne da finansijski učestvuju.
Ovaj diplomatski iskorak uslijedio je četiri mjeseca nakon izbijanja žestokog sukoba između SAD-a, Irana i Izraela.
Administracija predsjednika Trampa sporazum je opisala kao model zasnovan na rezultatima, prema kojem će Iran ostvarivati koristi samo ukoliko ispuni preuzete obaveze.
Iako dokument ostavlja brojna pitanja otvorenim, u nastavku donosimo pregled ključnih tačaka sporazuma.
Tačka 1: Kraj sukoba na svim frontovima
Prva tačka predviđa &bdquo;trenutan i trajan&ldquo; prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Liban.
Iz američke perspektive postoji zabrinutost da bi izraelske operacije protiv Hezbolaha mogle ugroziti sporazum, dok je Teheran vi&scaron;e puta isticao da primirje mora obuhvatiti i Liban.
Sporazumom se predviđa da nijedna strana neće pokretati vojne operacije niti prijetiti drugoj, uz po&scaron;tovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Libana.
I dalje nije poznato kako će Izrael reagovati na ovu odredbu, s obzirom na ranije poruke izraelskih zvaničnika da ih američko-iranski sporazum ne obavezuje.
Tačka 2: Po&scaron;tovanje unutra&scaron;njih poslova
SAD i Iran obavezali su se na međusobno po&scaron;tovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i na uzdržavanje od mije&scaron;anja u unutra&scaron;nje poslove druge strane.
Ovakva odredba mogla bi izazvati nezadovoljstvo među iranskim opozicionim i disidentskim grupama.
Tačka 3: Rok od 60 dana za konačni sporazum
Dvije strane obavezale su se da će u roku od 60 dana poku&scaron;ati da postignu konačni sporazum, uz mogućnost produženja roka uz obostranu saglasnost.
Prema navodima Bijele kuće, Memorandum je potpisan tokom večere nakon samita G7 u Francuskoj, a dokument je potpisao i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan.
Tačka 4: Ukidanje blokade
SAD će nakon potpisivanja sporazuma početi da ukidaju pomorsku blokadu i sva ograničenja koja utiču na rad iranskih luka.
Prema sporazumu, blokada bi trebalo da bude potpuno ukinuta u roku od 30 dana.
U istom periodu planirano je i povlačenje američkih vojnih snaga na pozicije koje su zauzimale prije početka sukoba.
Tačka 5: Hormu&scaron;ki moreuz
Iran se obavezao da omogući bezbjedan prolaz komercijalnih brodova kroz Hormu&scaron;ki moreuz bez naplate tranzitnih taksi.
Dokument predviđa hitno obnavljanje pomorskog saobraćaja, uz uklanjanje vojnih i tehničkih prepreka i sprovođenje operacija deminiranja.
Tačka 6: Fond za obnovu Irana
Predviđeno je formiranje fonda vrijednog najmanje 300 milijardi dolara za obnovu i razvoj Irana.
SAD će odobravati licence i dozvole za projekte, ali nijesu obavezne da direktno finansiraju fond.
Tačka 7: Ukidanje sankcija
SAD će ukinuti ekonomske sankcije protiv Irana, uključujući one povezane sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a i jednostrano uvedene američke sankcije.
Precizan vremenski okvir biće definisan tokom pregovora o konačnom sporazumu.
Tačka 8: Nema nuklearnog oružja
Iran se obavezao da neće razvijati niti nabavljati nuklearno oružje.
Dvije strane saglasile su se da će pitanje postojećih zaliha obogaćenog uranijuma biti rije&scaron;eno pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Tačke 9 i 10: Očuvanje statusa kvo
Do konačnog rje&scaron;enja pitanja nuklearnog programa obje strane će zadržati postojeće stanje.
To podrazumijeva da SAD neće uvoditi nove sankcije, dok će Iran nastaviti određene izvozne aktivnosti uz posebna izuzeća.
Tačka 11: Odmrzavanje sredstava
SAD su se obavezale da stave na raspolaganje zamrznutu iransku imovinu, a detalji procesa biće utvrđeni tokom narednih pregovora.
Prema američkim zvaničnicima, oslobađanje sredstava biće povezano sa po&scaron;tovanjem obaveza iz sporazuma.
Tačke 12&ndash;14: Nadzor i zavr&scaron;ni pregovori
Posljednje tačke predviđaju uspostavljanje mehanizma za nadzor sprovođenja Memoranduma i budućeg konačnog sporazuma.
Nakon početka primjene Memoranduma, dvije strane će odmah započeti pregovore o trajnom rje&scaron;enju.
Konačni sporazum trebalo bi da bude potvrđen obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Analiza sporazuma SAD-a i Irana: Dokument od 14 tačaka mijenja sudbinu Bliskog istoka

KRAJ SUKOBA

Nakon &scaron;to su obje strane potvrdile da je potpisan Memorandum o razumjevanju između SAD i Irana, on je stupio na snagu. Razvoj događaja u Ormuskom moreuzu nagovje&scaron;tava moguće smirivanje krize koja je uzdrmala svjetsko energetsko trži&scaron;te.
&Scaron;arif: Potpisivanje memoranduma odmah otvara Ormuski moreuz i ukida blokadu Irana
Potpisivanje memoranduma o razumijevanju između Irana i SAD o okončanju rata na Bliskom istoku znači da će Ormuski moreuz biti ponovo otvoren &ldquo;odmah&rdquo; i da će američka blokada iranskih luka biti okončana &ldquo;odmah&rdquo;, saop&scaron;tio je pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif.
On je u objavi na X mreži dodao da su &ldquo;istorijski Islamabadski memorandum o razumijevanju između SAD i Irana&rdquo; potpisali predsjednici obje zemlje, i da ga je podržao i on kao posrednik.
&Scaron;arif je dodao i da bi ovaj Memorandum o razumijevanju trebalo da posluži kao trajna osnova, za kako je naveo, &ldquo;veće razumijevanje, međusobno po&scaron;tovanje i zajednički prosperitet za cjeli region&rdquo;.
Tramp potpisao Memorandum o razumijevanju SAD i Irana za okončanje rata
Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je Memorandum o razumijevanju Sjedinjenih Američkih Država i Irana za okončanje rata sa Iranom.
Tekst sporazuma između SAD i Irana zvanično su potpisali predsjednici obje strane, javili su iranski državni mediji, pozivajući se na portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmaila Bageija.
Prethodno je novinar američkog portala Aksios Barak Ravid objavio na platformi X, pozivajući se na dva visoka američka zvaničnika, da su Sjedinjene Američke Države i Iran elektronski potpisali Memorandum o razumijevanju za okončanje rata i da je on stupio na snagu.
Memorandum o razumijevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država obje strane potpisale su elektronskim putem, potvrdio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai, prenijela je Al Džazira.
Dodao je da neće biti organizovana ceremonija potpisivanja u &Scaron;vajcarskoj. Naveo je i da je dolazak iranskog pregovaračkog tima u Ženevu i dalje u planu, ali da je sam čin potpisivanja već obavljen elektronskim putem.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da su američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan potpisali elektronski Memorandum o razumijevanju za okončanje rata, prenosi Rojters.
Dok se u &Scaron;vajcarskoj pripremalo potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ostatak svijeta i dalje je malo &scaron;ta mogao da razumije i zaključi iz brojnih &ndash; često i kontradiktornih &ndash; saop&scaron;tenja sukobljenih strana.
Predsjednik SAD Donald Tramp u jednom je danu tvrdio da je stvar svr&scaron;ena, dogovor privremen i novi pregovori izvjesni ako Teheran ne stavi paraf, uz prijetnju o novom bombardovanju za dva mjeseca.
Između ostalog, zahvalio je kolegama iz Rusije i Kine, Vladimiru Putinu i Siju Đinpingu, &scaron;to su bili uzdržani tokom krize i negirao da je Islamskoj Republici obećao fond za obnovu u iznosu od 300 milijardi dolara.
Za to vrijeme, Islamska Republika pokrenula je svoje tankere iz zone Persijskog zaliva u vode Ormuza, probijajući tako ranije postavljenu blokadu Pentagona, za naznaku smirivanja situacije u moreuzu.
Američka strana nastojala je da potpisivanje sporazuma usledi prije posljednjeg radnog dana u nedjelji, nudeći mogućnost potpisivanja i putem video-veze, &scaron;to je, prema poslednjim dostupnim informacijama, odbijeno. Sve dok obje strane nisu potvrdile elektronski paraf na Memorandumu.
<div class="wallThumbHolder">&nbsp;</div>