Ministar vanjskih poslova Pakistana Ishaq Dar, saop&scaron;tio je da je Iran dao odobrenje za prolazak 20 brodova pod pakistanskom zastavom kroz Hormu&scaron;ki moreuz, potez koji je opisao kao "nagovje&scaron;taj mira".
&ldquo;Prema ovom dogovoru, Iran će svakog dana dozvoliti prolazak po dva broda pod pakistanskom zastavom kroz ovaj ključni plovni put. Ova pozitivna objava predstavlja značajan korak ka miru i ojačaće na&scaron;e zajedničke napore u tom pravcu", dodao je Dar.
Posljednjih sedmica Iran je već dozvolio prolazak nekoliko plovila povezanih s Pakistanom, koji pomaže u posredovanju pregovora između Va&scaron;ingtona i Teherana, prenosi Klix.ba.
Predsjednik IranaMasoud Pezeshkian, pohvalio je posredničke napore Pakistana u cilju zaustavljanja američko-izraelskog rata protiv njegove zemlje.
Razgovor je održan u trenutku kada se ministri vanjskih poslova Saudijske Arabije, Egipta i Turske pripremaju za sastanak s pakistanskim zvaničnicima u Islamabadu, gdje će razgovarati o ratu.

Iran dopustio prolazak 20 pakistanskih brodova kroz Hormuški moreuz:"Nagovještaj mira"

KLJUČNI PLOVNI PUT

Jemenski Huti, koje podržava Iran, lansirali su raketu ka Izraelu prvi put od početka rata koji traje već mjesec. Intervencija Huta sada otvara mogućnost &scaron;irenja rata, ocjenjuje BBC.
Ta pobunjenička grupa koju podržava Iran ispalila je raketu na Izrael iz Jemena, dan nakon &scaron;to su upozorili da će intervenisati ako se napadi na Iran nastave. Izrael je saop&scaron;tio da je presreo raketu.
Već sedmica pokret Huta u Jemenu izražava podr&scaron;ku Iranu &ndash; svom najvećem snabdjevaču vojne, finansijske i političke pomoći &ndash; poručujući da je njihovo uče&scaron;će u ratu samo pitanje vremena, navodi BBC.
Dodatna prijetnja stigla je sinoć u televizijskom obraćanju vojnog portparola Huta, Jahje Sarea.
&bdquo;Potvrđujemo da su nam prsti na obaraču za direktnu vojnu intervenciju&ldquo;, rekao je, dodajući da će grupa ući u rat ukoliko se formiraju novi savezi uz Va&scaron;ington i Izrael protiv Irana i njegovih saveznika, ili ako se Crveno more koristi za &bdquo;neprijateljske operacije&ldquo; protiv Irana.
Danas je obarač povučen &ndash; izraelska vojska saop&scaron;tila je da je registrovala lansiranje rakete iz Jemena, &scaron;to je aktiviralo sirene u i oko južnog izraelskog grada Ber&scaron;eve.
Intervencija Huta sada otvara mogućnost &scaron;irenja rata, uz novi front na Arapskom poluostrvu.
Posebnu zabrinutost izaziva prijetnja napadima na brodove u Crvenom moru, &scaron;to su Huti činili i nakon napada 7. oktobra.
Godine 2025. Donald Tramp pokrenuo je kampanju bombardovanja (zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom) kako bi spriječio te napade.
Vi&scaron;enedeljna operacija pogodila je hiljade ciljeva i ubila vi&scaron;e visokorangiranih zvaničnika Huta, ali je na kraju zavr&scaron;ena dogovorenim primirjem.
Ko su Huti?
To je naoružana politička i vjerska grupa koja zastupa &scaron;iitsku muslimansku manjinu u Jemenu. Oni kontroli&scaron;u veći dio sjeverozapadnog Jemena od 2014. godine, kada su zbacili međunarodno priznatu vladu iz prijestonice Sane.
Ime su dobili po osnivaču pokreta, Huseinu al Hutiju. Grupa je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tada&scaron;njeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha.
Saleh je, uz podr&scaron;ku vojske Saudijske Arabije, poku&scaron;ao 2003. da elimini&scaron;e Hute, ali bez uspjeha.
Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklari&scaron;u kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i &scaron;ireg Zapada.
Ko podržava Hute?
Pobunjeničkoj grupi Huta uzor je &scaron;iitska oružana grupa u Libanu, Hezbolah, koja im od 2014. pruža podr&scaron;ku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom na to da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran snabdjeva Hute oružjem i da im dostavlja važne obavje&scaron;tajne informacije koji im omogućuju da napadaju brodove u Crvenom moru.

Huti ušli u rat - lansirali raketu ka Izraelu: Šta se mijenja na Bliskom istoku?

DAN NAKON ŠTO SU UPOZORILI DA ĆE INTERVENISATI AKO SE NAPADI NA IRAN NASTAVE

Na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu pronađeno je tijelo ženske osobe stare oko 25 godina, a prema prvim informacijama, prethodno je na petom spratu fakulteta do&scaron;lo do aktiviranja i zapaljenja pirotehničkih sredstava, nakon čega je, kako se sumnja, djevojka skočila kroz prozor, kazao je načelnik Policijske stanice Stari grad Radenko Resanović, saop&scaron;tio je MUP Srbije.
Resanović je precizirao da su policijski službenici obavje&scaron;tenje dobili sinoć u 22.40, nakon čega su odmah iza&scaron;li na lice mjesta, gdje je zatečena ženska osoba bez znakova života, dodaje se u saop&scaron;tenju, prenosi N1.
&bdquo;Prema prvim saznanjima dobijenim od očevidaca, na petom spratu Filozofskog fakulteta do&scaron;lo je do aktiviranja i zapaljenja pirotehničkih sredstava, nakon čega je, kako se sumnja, ženska osoba, najvjerovatnije student fakulteta, skočila kroz prozor&ldquo;, naveo je Resanović.
Istakao je da je o događaju obavije&scaron;teno nadležno tužila&scaron;tvo, koje je naložilo uviđaj.
&bdquo;Uviđajne ekipe su na licu mjesta, u toku je fiksiranje i dokumentovanje svih tragova, kao i prikupljanje izjava očevidaca&ldquo;, rekao je Resanović i dodao da su pirotehnička sredstva koja su bila aktivirana, nakon izvjesnog vremena uga&scaron;ena od zaposlenih na fakultetu, a da za sada nije poznato kako su dospjela u objekat.
&nbsp;
&nbsp;

Na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu pronađeno tijelo ženske osobe

POTVRDIO MUP SRBIJE

Izraelska vojska saop&scaron;tila je rano jutros da je izvela talas udara "u srcu Teherana", dok se dim vidi nad Bejrutom, nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp odgodio prijetnju da će uni&scaron;titi iranske energetske objekte zbog zatvaranja Ormuskog moreuza.
Izrael je prebacio hiljade vojnika preko granice u Liban, gdje namjerava da preuzme kontrolu nad cijelim područjem južno od rijeke Litani - oko 30 kilometara sjeverno od granice, javlja AP.
Suočen sa haotičnim berzanskim trži&scaron;tem, Tramp je u četvrtak produžio rok za ponovno otvaranje moreuza Ormuz do 6. aprila. Rekao je da je Iran zatražio odgađanje i da razgovori idu "veoma dobro", iako Teheran javno i dalje tvrdi da ne pregovara sa Bijelom kućom o predlogu u 15 tačaka za okončanje sukoba.
Bahrein je kasno prije podne oglasio sirenu zbog iranskog napada. Katar je, takođe, aktivirao uzbune, prvi put poslije vi&scaron;e dana.
Tajlandski brod "Majuri Nari" koji je napadnut u Ormuskom moreuzu 11. marta i napu&scaron;ten od posade, nasukao se kod sela Ramčah na ostrvu Ke&scaron;m, javili su iranski mediji.
Tajlandsko ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da su iranske i omanske vlasti pokrenule spasilačku misiju. Trojica mornara i dalje se vode kao nestali.
Kuvajt je saop&scaron;tio da je luka &Scaron;uvaik u Kuvajt Sitiju napadnuta i pretrpela "materijalnu &scaron;tetu". Niko nije povrijeđen.
Rat je do sada odnio vi&scaron;e od 1.900 života u Iranu i skoro 1.100 u Libanu. U Izraelu je poginulo 18 osoba, dok su tri izraelska vojnika stradala u Libanu. Poginulo je i 13 američkih vojnika, kao i vi&scaron;e civila na kopnu i moru u regionu Zaliva. Milioni ljudi u Libanu i Iranu su raseljeni.

Tramp odgodio napade na iranske energetske objekte do šestog aprila

ZBOG ZATVARANJA ORMUSKOG MOREUZA

&Scaron;panski Kongres odobrio je kraljevski dekret-zakon kojim se planira izdvajanje vi&scaron;e od pet milijardi eura za ublažavanje ekonomskih posljedica zbog sukoba na Bliskom istoku.
Dekret predviđa smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na električnu energiju, gas i gorivo, smanjenje poreza na ugljovodonike, suspenziju posebnog poreza na proizvodnju struje, kao i bonus od 20 centi po litru goriva za profesionalne vozače, prenosi B92.
&Scaron;panski ministar ekonomije Karlos Kuerpo rekao je da će dekret "za&scaron;tititi građane i pripremiti ih" za neposredne posljedice sukoba, dok će istovremeno ojačati energetski suverenitet zemlje.
Dekret je dobio podr&scaron;ku vladajućih stranaka, dok su opozicione snage izrazile kritike zbog nedostatka kontrole cijena i potrebu za dodatnim mjerama socijalne za&scaron;tite.&nbsp;
Većina benzinskih pumpi u zemlji počela je da primjenjuje smanjenje poreza, dok se očekuje dalja implementacija mjera u narednim sedmicama.

Španija preduzima hitne mjere: Smanjuje PDV na električnu energiju, gas i gorivo

RADI UBLAŽAVANJA POSLJEDICA KRIZE

Donald Tramp ponavlja da SAD ubjedljivo pobjeđuju i da Iran "moli" da se postigne dogovor. Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između Va&scaron;ingtona i Teherana. IDF likvidirao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde. Benjamin Netanajhu najavljuje nastavak udara "punom snagom". Iran razmatra otmicu američkih zvaničnika, vojnika i biznismena, prenosi tamo&scaron;nja agencija "Mer njuz".
Izraelska vojska: Pogođeni objekti za proizvodnju balističkih raketa u Teheranu
Izraelsko ratno vazduhoplovstvo saop&scaron;tilo je da je tokom noći napalo proizvodne objekte balističkih raketa i sisteme protivvazdu&scaron;ne odbrane u Iranu.
Kako se navodi, u Teheranu su avioni izraelskog ratnog vazduhoplovstva pogodili infrastrukturu i objekte koje režim koristi za proizvodnju oružja, sa naglaskom na objekte za proizvodnju balističkih raketa&ldquo;, prenosi Tajms ov Izrael.
U zapadnom Iranu, navodi izraelska vojska, pogodile su lansirne sisteme balističkih raketa i skladi&scaron;ta, koji, kako se ističe, "predstavljaju pretnju državi Izrael&ldquo;.
UAE spremni da pomognu u operaciji otvaranja Ormuskog moreuza
Ujedinjeni Arapski Emirati saop&scaron;tili su Va&scaron;ingtonu i drugim zapadnim saveznicima da su spremni da učestvuju u multinacionalnoj pomorskoj operativnoj grupi čiji je cilj ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, objavio je danas Fajnen&scaron;el tajms, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.
Kako navodi list, UAE bi se pridružili međunarodnim snagama u okviru planirane operacije.
Savjet bezbjednosti UN održaće zatvorenu sjednicu o Iranu
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas zatvorenu sjednicu o Iranu.
Sastanak je zatražila Rusija, koja je pokrenula pitanje američko-izraelskih napada na civilnu infrastrukturu u toj zemlji, saop&scaron;tilo je dvoje diplomata u UN kasno sinoć, pod uslovom anonimnosti, jer sjednica nije otvorena za javnost.
Sjedinjene Američke Države, koje trenutno predsjedavaju SB, zakazale su sastanak.
Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da ga Iranci "preklinju" da se postigne dogovor. Na prvom sastanku kabineta od kako je počeo rat, 28. februara, Tramp se hvali da ubkedljivo pobjeđuju.
"Oni mole da se sklopi dogovor. Ne ja. Iranci su lo&scaron;i borci, ali su odlični pregovarači. Pregovaraju jer su doživjeli katastrofu, poraženi su. Sada imaju &scaron;ansu da trajno napuste svoje nuklearne ambicije i zacrtaju novi put napred. Ako to ne žele, mi ćemo biti njihova najgora noćna mora", naveo je Tramp na sjednici u Beloj kući.
Tvrdi da je Iran propustio 10 tankera sa naftom kroz Ormuski moreuz, ističući da je riječ o "veoma velikom poklonu".
Smatra i da taj potez pokazuje ozbiljnost Teherana u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.
Nakon toga, na mreži Trut Sou&scaron;al, objavio je da do 6. aprila u 20 sati po istočnoameričkom vremenu produžava moratorijum na napade na iransku energetsku infrastrukturu.
SAD vjeruju da postoje jaki signali da će ubijediti Iran da je plan od 15 tačaka koji su poslali Teheranu najbolja opcija. I iranske vlasti priznaju da je bilo kontakata.
"Nije bilo pregovora niti dijaloga sa Amerikom do sada, ali je posljednjih dana američka strana poslala različite poruke preko vi&scaron;e posrednika, nama prijateljskih zemalja. Činjenica da oni sada govore o pregovorima jeste priznanje poraza. Zar nisu tražili bezuslovnu predaju?", kaže iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči.
Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između SAD i Irana.
Sa druge strane, navodeći da je IDF eliminisao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde Alirezu Tangsirija, izraelski premijer Benjamin Netanjahu kaže da nastavljaju sa napadima na "punom snagom&ldquo;
Iranska novinska agencija Mer njuz pi&scaron;e da tamo&scaron;nji zvaničnici razmatraju kori&scaron;ćenje otmica kao "efikasne akcije&ldquo; protiv SAD, po uzoru na događaje iz osamdesetih godina pro&scaron;log vijeka.

SAD preko Pakistana poslale Iranu plan; Mer njuz: Teheran razmatra otmicu američkih zvaničnika

SAVJET BEZBJEDNOSTI UN ODRŽAĆE ZATVORENU SJEDNICU O IRANU

Gotovo mjesec od početka sukoba na Bliskom istoku iz Bijele kuće tvrde da se razgovori SAD i Irana nastavljaju. Iz Teherana poručuju da je plan koji su dobili iz Va&scaron;ingtona &ldquo;maksimalistički&rdquo; i negiraju da se pregovori počeli.
IDF: Izraelsko ratno vazduhoplovstvo izvelo talas udara &scaron;irom Irana
Odbrambene snage Izraela (IDF) saop&scaron;tile su da je Izraelsko ratno vazduhoplovstvo nedavno zavr&scaron;ilo &ldquo;opsežan&rdquo; talas vazdu&scaron;nih udara u nekoliko oblasti Irana.
Vojska kaže da su udari bili usmjereni na infrastrukturne objekte iranskog režima, dodajući da će dodatne detalji objaviti naknadno, prenosi Times of Israel.
Takođe, IDF navodi da je nekoliko raketa koje je Hezbolah ispalio na centralni Izrael tokom noći uspje&scaron;no presrela protivvazdu&scaron;na odbrana.
Hezbolah je u saop&scaron;tenju preuzeo odgovornost za napad, koji se dogodio oko jedan sat ujutru po lokalnom vremenu, tvrdeći da su ciljali sjedi&scaron;te izraelske vojske u Kiriji i jo&scaron; jednu bazu u centralnom Izraelu.
Tramp: Iran želi dogovor, ali se pla&scaron;i da to prizna
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran želi da pregovara o mirovnom sporazumu, ali da iranski zvaničnici to javno negiraju iz straha od reakcije sopstvene strane.
Govoreći na večeri za republikanske članove Kongresa, Tramp je rekao da Teheran, prema njegovim riječima, zapravo želi da postigne dogovor, ali da se pregovarači pla&scaron;e da to otvoreno priznaju, prenio je CBS.
&ldquo;Oni pregovaraju i toliko žele da postignu dogovor. Ali se pla&scaron;e da to kažu, jer misle da će ih ubiti njihov sopstveni narod&rdquo;, rekao je Tramp.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da se &ldquo;nastavljaju razgovori&rdquo; između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i da američki predsjednik Donald Tramp &ldquo;želi mir&rdquo;, ali da će, ako Iran ne shvati da je poražen, ta zemlja biti pogođena napadima &ldquo;jače nego ikada ranije&rdquo;.
Sjedinjene Američke Države nisu uspjele da ostvare svoje ratne ciljeve u ratu protiv Irana, &scaron;to uključuje brzu vojnu pobjedu i smjenu režima u Iranu, izjavio je ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči.
Poručio je i da nema nikakvih pregovora između SAD i Irana.
Visokorangirani diplomatski izvor potvrdio je Al Džaziri da je Teheran primio plan od 15 tačaka koji su predložile SAD, ali ga je opisao kao &ldquo;izuzetno maksimalistički i nerazuman&rdquo;.
Američke i izraelske snage izvele su niz vazdu&scaron;nih i raketnih udara &scaron;irom Irana, ciljajući stambena područja, &scaron;kole i kulturne centre, &scaron;to je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva i povreda, saop&scaron;tile su iranske vlasti.
Cijena nafte ponovo prema&scaron;ila 100 dolara po barelu, zlato pojeftinilo
Cijena nafte jutros je ponovo prema&scaron;ila granicu od 100 dolara po barelu. Sirova nafta Brent, koja važi za svjetski standard, poskupila je 1,61 odsto i dostigla cijenu od 103,87 dolara po barelu, prenosi Skaj njuz.
Kako se navodi, cijena nafte juče je pala ispod 100 dolara nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa o mogućem postizanju mirovnog sporazuma sa Iranom.
Međutim, Iran je porekao da su ikakvi pregovori u toku, pa je nafta ponovo poskupjela.
U međuvremenu, cijene zlata i srebra su opale, prenosi AP. Zlato je pojeftinilo 0,8 odsto, a srebro za 0,9 odsto.
Vrijednost američkog dolara opala je u odnosu na japanski jen, a vrijednost eura je "skočila" u odnosu na dolar.
&nbsp;

Tramp: Iran očajnički želi sporazum; Teheran negira da vode mirovni pregovori

CIJENA NAFTE PONOVO PREMAŠILA 100 DOLARA PO BARELU, ZLATO POJEFTINILO

<div class="ng-star-inserted">
Komesarka EU za pro&scaron;irenje Marta Kos odbacila je predlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame, koji su pozvali na ubrzanu integraciju zemalja kandidata u jedinstveno trži&scaron;te EU i &Scaron;engenski prostor, bez dobijanja prava veta, pi&scaron;e portal European Western Balkans.
<blockquote class="twitter-tweet">
Marta Kos dismissed the proposal by Aleksandar Vučić and Edi Rama, who called for the accelerated integration of candidate countries into the EU Single Market and the Schengen area, without gaining veto power.<a href="https://t.co/NNYN4pxAa1">https://t.co/NNYN4pxAa1</a>
&mdash; European Western Balkans 🇪🇺 (@EWB_eu) <a href="https://twitter.com/EWB_eu/status/2036718287166283803?ref_src=twsrc%5Etfw">March 25, 2026</a></blockquote>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Naime, Kos je navela da nije sigurna da li Aleksandar Vučić i Edi Rama znaju koliko moraju da postignu ako žele da budu dio &Scaron;engena.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
&bdquo;Nijesam sigurna da li Vučić i Rama znaju koliko moraju da postignu ako žele da budu dio &Scaron;engena ili zajedničkog trži&scaron;ta i da je proces reformi težak za ekonomsku integraciju, kao i za članstvo u EU&ldquo;, rekla je Kos u jučera&scaron;njem intervjuu za Politiko.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Ona je dodala da je Evropska komisija već predstavila tri opcije (za politiku pro&scaron;irenja) zemljama.
</div>
<div id="div-article-body-01" class="flex justify-center w-full my-8 ng-star-inserted" data-google-query-id="CJurx6Cau5MDFRuhgwcdZGcmeg">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-01_10__container__"></div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
&bdquo;I bez odluka zemalja članica ne možemo dalje... EU mora da promijeni svoja pravila kako bi omogućila novi talas priključivanja zemalja&ldquo;, rekla je Kos.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kos je, takođe, pozvala zemlje članice EU koje ne podržavaju ideje Komisije o pro&scaron;irenju da predlože sopstvene planove.
</div>

EWB: Marta Kos odbila predlog Vučića i Rame

DVOJICA LIDERA POZVALI NA UBRZANU INTEGRACIJU ZEMALJA KANDIDATA U JEDINSTVENO TRŽIŠTE EU I ŠENGENSKI PROSTOR, BEZ DOBIJANJA PRAVA VETA

Sjedinjene Američke Države su Iranu, preko Pakistana, dostavile listu od 15 zahtjeva, rekla su za CNN dva regionalna izvora, navodeći da među tim tačkama postoje ograničenja iranskih odbrambenih kapaciteta, prekid podr&scaron;ke savezničkim grupama i priznanje prava Izraela na postojanje.
Predsjednik Donald Tramp je u ponedJeljak iznio i neke detalje, rekav&scaron;i da su SAD i Iran postigli "značajne tačke saglasnosti".
Dodao je da je ključni zahtjev da Iran ne posjeduje nuklearno oružje. Tramp je za CNN rekao da se Iran obavezao da neće imati nuklearno oružje, &scaron;to su i ranije javno tvrdili.
Tramp je dodao da će SAD, takođe, insistirati na preuzimanju iranskog visoko obogaćenog uranijuma.
"Oni zaista žele da postignu dogovor. I mi bismo voljeli da postignemo dogovor", rekao je Tramp u ponedjeljak, dodajući da će se sastanak održati "vrlo, vrlo uskoro".
Tramp je rekao da su u razgovorima učestvovali njegovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Ku&scaron;ner, za koje tvrdi da ih je Iran inicirao. Nije precizirao s kim SAD razgovaraju u Iranu, osim &scaron;to je naveo da je riječ o "uglednom" lideru koji nije vrhovni vođa Modžtaba Hamnei.
Postoji i predlog da Pakistan kasnije ove sedmice bude domaćin sastanka između SAD i Irana, kojem bi mogao prisustvovati potpredsjednik Džej Di Vens, rekla su dva izvora za CNN.

Šta se zna o američkom predlogu od 15 tačaka za Iran

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE SU IRANU, PREKO PAKISTANA, DOSTAVILE LISTU ZAHTJEVA

Evropska komisija (EK) upozorila je da odluka slovačke Vlade da uvede različite cijene dizela za vozače sa slovačkim i stranim tablicama na 30 dana predstavlja diskriminaciju i kr&scaron;i pravo Evropske unije.
Vozači sa stranim registarskim tablicama sada u Slovačkoj plaćaju prosečno 1,826 eura po litru dizela, &scaron;to je&nbsp; oko 20 odsto vi&scaron;e od cijene koje plaćaju domaći potro&scaron;ači.
Portparol EK Rikardo Kardozo istakao je da mjere članica Unije u ovakvim situacijama moraju da bude koordinisane i da ne smiju da diskrimini&scaron;u vozače po državljanstvu.
Kako je naveo, Komisija će preduzeti pravne korake kako bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU, prenosi Ta3.
Slovački premijer Robert Fico je prethodno izjavio da ne očekuje da će EK pokrenuti formalni postupak, jer je regulativa uvedena privremeno, na samo 30 dana, ali odluka već izaziva značajnu pažnju u Briselu, navodi slovački TV kanal.
Vlada Slovačke uvela je različite cijene dizela kako bi za&scaron;ititila domaće potro&scaron;ače i spriječila vozače iz drugih zemalja, posebno Poljske, da u Slovačkoj toče gorivo po nižim cijenama.
Prethodna iskustva Evropske unije sa sličnim slučajevima pokazuju da Brisel reaguje brzo.
Evropska komisija je u 2022. pokrenula je postupak protiv Mađarske zbog slične prakse diskriminacije stranih vozila pri kupovini goriva, kada su domaći vozači na pumpama plaćali za 60&ndash;70 odsto manje od stranih.

EK: Odluka Slovačke o cijenama dizela predstavlja diskriminaciju i krši pravo EU

REAGOVAO BRISEL

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu da su svi lideri u Iranu nestali i da je "saglasan da nikada neće imati nuklearno oružje".
Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tio je da je pokrenuo novi talas operacije "Pravo obećanje 4", tokom kojeg su, kako navode, gađani vojni i strate&scaron;ki ciljevi u Izraelu, Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu, uključujući i pojedine američke vojne baze u regionu.
&nbsp;Iran signalizira da bi radije pregovarao sa Vensom nego sa Vitkofom i Ku&scaron;nerom
Iran je signalizirao administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da bi radije vodio pregovore sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom nego sa specijalnim izaslanicima Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom, navela su dva izvora.
Prema tim navodima, poruka je prenijeta Va&scaron;ingtonu neformalnim kanalima i ukazuje na procjenu Teherana da pregovori sa Vitkofom i Ku&scaron;nerom ne bi bili produktivni zbog nedostatka povjerenja nakon &ldquo;propasti&rdquo; prethodnih razgovora, koji su prethodili vojnoj akciji Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, prenio je CNN.
Izvori navode da se Vens u regionu doživljava kao političar skloniji ideji okončanja sukoba nego drugi članovi američkog diplomatskog tima, među kojima su i državni sekretar Marko Rubio i Vitkof.
Regionalni sagovornici, takođe, ocjenjuju da bi Vensovo uključivanje u pregovore moglo da bude rizično, jer bi postizanje dogovora o okončanju sukoba moglo da bude te&scaron;ko.
Izvori, takođe, navode da Vitkof ostaje snažno uključen u američki diplomatski angažman i da Iran vjerovatno neće imati izbora osim da pregovara sa onim predstavnikom koga administracija u Va&scaron;ingtonu odredi.
Ranije je Tramp rekao da su svi ključni članovi njegovog diplomatskog tima uključeni u pregovore, dok je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit naglasila da predsjednik SAD odlučuje ko pregovara u ime zemlje.
Prema njenim riječima, u pregovorima će učestvovati Vens, Rubio i Vitkof i Ku&scaron;ner. Jedan zvaničnik Bijele kuće ocijenio je da informacije koje dolaze od regionalnih izvora predstavljaju poku&scaron;aj &ldquo;potkopavanja Trampove administracije&rdquo;.
Prema navodima izvora, moguć je i sastanak predstavnika SAD i Irana kasnije ove nedjelje u Islamabadu, iako postoji sumnja da će se on zaista održati.
IRGC pokrenuo 80. talas operacije &ldquo;Pravo obećanje 4&rdquo;, gađani ciljevi u četiri zemlje
Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tio je jutros da je pokrenuo 80. talas operacije &ldquo;Pravo obećanje 4&rdquo;, usmjeren na strate&scaron;ke tačke i vojne centre na sjeveru okupiranih teritorija, kao i na američke vojne baze u regionu, a gađani su ciljevi u Izraelu, Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
U saop&scaron;tenju je navedeno da je najnoviju fazu operacije sprovela Vazduhoplovna snaga IRGC-a, u znak podr&scaron;ke ofanzivama libanskog pokreta Hezbolah protiv izraelskih ciljeva i stanovnika južnog Libana, prenio je portal Press TV.
Prema istom izvoru, mete su bile lokacije na centralnim okupiranim teritorijama, uključujući Tel Aviv, Kirjat &Scaron;monu i Bnei Brak, kao i američke vojne baze Ali el-Salem i Arifdžan u Kuvajtu, El-Azrak u Jordanu i &Scaron;eik Isa u Bahreinu.
Prema navodima IRGC-a, strate&scaron;ke tačke i vojni centri na sjevernim okupiranim teritorijama pogođeni su te&scaron;kim i kontinuiranim raketnim napadima, a među glavnim metama bila je vojna komanda izraelske vojske u sjevernom gradu Safedu, zadužena za koordinaciju operacija duž sjevernih granica.
U saop&scaron;tenju je dodato da napadi predstavljaju početak serije unaprijed najavljenih operacija protiv, kako je navedeno, &ldquo;cionističkog režima&rdquo;.
IRGC je naveo da će sjeverne tačke okupljanja izraelskih snaga i Pojas Gaze biti izloženi intenzivnim raketnim i napadima bespilotnim letjelicama, uz poruku da korpus neće popustiti tokom izvođenja kontranapada.
Operacija &ldquo;Pravo obećanje 4&rdquo; počela je 28. februara, nakon &scaron;to su, prema navodima IRGC-a, Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli novu rundu napada na Iran, a korpus je poručio da će operacije trajati do &ldquo;potpune pobjede&rdquo;.
Britanija rasporedila PVO sisteme Stormer na Kipru
Britanske oružane snage rasporedile su sistem protivvazdu&scaron;ne odbrane Stormer na Kipru kako bi ojačale za&scaron;titu vazdu&scaron;nog prostora na tom mediteranskom ostrvu, saop&scaron;tilo je danas britansko ministarstvo odbrane.
Raketni sistemi velike brzine Stormer, opremljeni projektilima zemlja-vazduh Starstreak, raspoređeni su nakon &scaron;to su britanske snage presrele 14 dronova u tom dijelu Mediterana.
Ovaj PVO sistem je namijenjen za suprotstavljanje brzim, niskoletjećim neprijateljskim projektilima prijetnjama, uključujući dronove.
Raketa Starstreak, koja leti brzinama većim od 3 maha (3.700 kilometara na sat) i koristi sistem laserskog navođenja. Namijenjena je za neutralisanje vazdu&scaron;nih prijetnji sa minimalnim vremenom reakcije, čak i u uslovima elektronskih ometanja.
Ovo raspoređivanje dio je jačanja britanskog vojnog prisustva oko Kipra koje se intenziviralo otkako je dron iranske proizvodnje ranije ovog mjeseca pogodio bazu Akrotiri.
U ponedjeljak je britanski razarač HMS Dragon stigao u vode kod Kipra, a njegov komandir Jan Grifin izjavio je da je &ldquo;izuzetno ponosan na brzo raspoređivanje i spremnost posade&rdquo;. Brod je opremljen raketnim sistemom Sea Viper, koji može istovremeno da prati vi&scaron;e vazdu&scaron;nih prijetnji i da presrijeće neprijateljske projektile, uključujući dronove i nadžvučne rakete.
Britansko ministarstvo odbrane je navelo da su raspoređena i dodatna vazduhoplovna sredstva, uključujući helikoptere Njildcat i Merlin, zajedno sa specijalizovanim osobljem zaduženim za koordinaciju operacija protivvazdu&scaron;ne odbrane.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da je bezbjednost Kipra &ldquo;fundamentalna&rdquo; za Veliku Britaniju i da britanske baze na tom ostrvu neće biti kori&scaron;ćene za ofanzivne operacije.
Tramp: SAD su pobijedile u ratu protiv Irana
Američki predsednik Donald Tramp izjavio da su Sjedinjene Američke Države pobijedile u ratu protiv Irana, dodav&scaron;i da se Iran složio da nikad u budućnosti ne posjeduje nuklearno naoružanje.
Iranski mediji izvje&scaron;tavaju da su izraelsko-američki napadi usmjereni na dva gasna postrojenja i jedan cjevovod, nekoliko sati nakon &scaron;to je Tramp odustao od svoje prijetnje da će napasti energetsku infrastrukturu.
Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) započele su pregovore o rezolucijama za za&scaron;titu komercijalne plovidbe u Ormuskom moreuzu i oko njega, dok Bahrein predlaže upotrebu &ldquo;svih neophodnih sredstava&rdquo;, čemu se Francuska protivi, upozoravajući da takav tekst te&scaron;ko da može da dobije podr&scaron;ku.
Sejed Abas Arakči, iranski ministar spoljnih poslova, izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila &ldquo;agresorskih zemalja i njihovih pristalica&rdquo;.
Ministarstvo spoljnih poslova Katara pozvalo je na diplomatsko rje&scaron;enje sukoba na Bliskom istoku, poručiv&scaron;i da potpuno uni&scaron;tenje Irana nije prihvatljiva opcija.
Njujork tajms, Rojters i izraelski Kanal 12 izvje&scaron;tavaju da su SAD predale Iranu plan od 15 tačaka, preko Pakistana, koji je ranije ponudio da bude domaćin mirovnih pregovora između zaraćenih zemalja.

Tramp: Svi iranski lideri su nestali; IRGC pokrenuo novi talas operacije "Pravo obećanje 4", gađani ciljevi u četiri zemlje

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Iran je počeo da naplaćuje prolazak brodovima kroz Hormu&scaron;ki moreuz, jednu od ključnih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa.
Dio komercijalnih plovila sve če&scaron;će prolazi kroz iranske teritorijalne vode takozvanim &bdquo;Teheranskim koridorom za naplatu&ldquo;, gdje iranske snage pregledaju brodove i u nekim slučajevima naplaćuju prolaz, pokazuje analiza pomorskih podataka koju je izradio Lojdz List.
"Najmanje dva broda platila su Iranu za siguran prolaz, a jedna naknada iznosila je oko dva miliona dolara", navodi se u analizi.
Riječ je o ruti između iranskih ostrva Ke&scaron;m i Larak, kojom brodovi ulaze u iranske vode kako bi izbjegli bezbjednosne rizike u ostatku moreuza.
Tim koridorom je, prema dostupnim podacima, do sada pro&scaron;lo vi&scaron;e od 20 većih plovila.
Saobraćaj kroz Hormu&scaron;ki moreuz i dalje je smanjen zbog sukoba na Bliskom istoku, ali je posljednjih dana zabilježen blagi oporavak.
U kratkom periodu moreuzom je pro&scaron;lo najmanje 16 brodova.

Iran počeo da naplaćuje prolaz kroz Hormuški moreuz: Kompanije plaćaju milionske iznose

JEDNA OD KLJUČNIH SVJETSKIH POMORSKIH RUTA ZA TRANSPORT NAFTE I GASA

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto priznao je da je zvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova tokom zatvorenih sastanaka Evropske unije (EU) tvrdeći da je to standardna diplomatska praksa, prenio je Euronews.
"Diplomatija je razgovor sa liderima drugih zemalja", rekao je Sijarto na jednom predizbornom skupu u Mađarskoj, dodajući da razgovara i sa američkim, turskim, izraelskim ili srpskim zvaničnicima, pi&scaron;e N1.
Sijarto je rekao da se na ministarskom nivou u EU ne razmatraju osjetljive informacije i negirao je bilo kakvo kr&scaron;enje bezbjednosnog protokola.
Ta otkrića, koja je mađarska vlada prvobitno demantovala, objavio je nedavno američki list Va&scaron;ington post (The Washington Post) koji tvrdi da je mađarski ministar spoljnih poslova redovno komunicirao sa Moskvom tokom tih povjerljivih sastanaka.
Evropska komisija ocijenila je te informacije zabrinjavajućim i pozvala Budimpe&scaron;tu da pruži poja&scaron;njenja, s obzirom da razgovori u okviru Savjeta EU treba da ostanu povjerljivi prema principu iskrene saradnje.

Euronews: Sijarto priznao da je zvao Lavrova tokom samita EU

MAĐARSKA VLADA PRVOBITNO DEMANTOVALA TU INFORMACIJU

Najmanje 66 osoba poginulo je nakon &scaron;to se kolumbijski vojno-transportni avion sru&scaron;io ubrzo poslije polijetanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazona, saop&scaron;tile su vlasti.
Ministar odbrane Kolumbije Pedro Sančez rekao je da se nesreća dogodila kada je avion tipa "lockheed martin C-130 hercules" poletio iz grada Puerto Leguizamo, u blizini granice sa Peruom, prenio je Gardijan.
U letjelici je bila ukupno 121 osoba, i to su uglavnom bili pripadnici oružanih snaga.
Prema podacima kolumbijskih vazduhoplovnih snaga, najmanje 77 ljudi izvučeno je sa mjesta nesreće sa povredama, dok se tačan broj poginulih i dalje utvrđuje.
Spasilačke ekipe upućene su u područje pada, koje se nalazi oko dva kilometra od aerodroma, prenosi RTS.
Komandant kolumbijskog ratnog vazduhoplovstva Karlos Fernando Silva rekao je da uzrok nesreće jo&scaron; nije poznat, ali da je avion prijavio problem pre nego &scaron;to se sru&scaron;io nedaleko od piste.
Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je incident kao "stra&scaron;nu nesreću koja nikada nije smjela da se dogodi".

Najmanje 66 poginulih u padu kolumbijskog vojnog aviona u Amazonu

U LETJELICI JE BILA UKUPNO 121 OSOBA

Sukob na Bliskom istoku ulazi u novu fazu uz oprečne tvrdnje o mogućim pregovorima i nastavak vojnih udara na terenu. Dok Va&scaron;ington govori o napretku u razgovorima, Teheran to negira, a tenzije u regionu ne jenjavaju. Izraelska vojska izvela je udare na Iran, najavljujući moguće pomjeranje granice s Libanom do rijeke Litani. Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) odgovorio je novim vazdu&scaron;nim napadima na vojnu infrastrukturu SAD i Izraela.&nbsp;
&Scaron;est osoba lak&scaron;e povrijeđeno u udaru na centar Tel Aviva
Prijavljeni su udari u centru Tel Aviva nakon najnovijeg iranskog raketnog napada.
&Scaron;est osoba je, prema navodima izraelskog Crvenog krsta, lak&scaron;e povrijeđeno, prenosi Times od Israel.
O&scaron;tećeno je vi&scaron;e zgrada i vozila.
Libanske vlasti: Dvije osobe poginule u napadu južno od Bejruta
Izraelski napad jugoistočno od Bejruta ubio je dvije osobe, a povrijedio pet osoba, saop&scaron;tilo je libansko ministarstvo zdravlja, dok su napadi na južna predgrađa prijestonice nastavljeni tokom cijele noći.
Kako se navodi, na meti udara IDF bio je na grad B&scaron;amun u okrugu Alej, prenosi Gardijan.
B&scaron;amun se nalazi u planinskom okrugu Alej, u kojem većinski žive Druzi, jugoistočno od Bejruta i nalazi se van tradicionalnih upori&scaron;ta Hezbolaha.
<h4 class="short-story-title">Netanjahu razgovarao sa Trampom o Iranu</h4>
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="social-icons">Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saop&scaron;tio je da je razgovarao u ponedjeljak telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mogućem sporazumu sa Iranom, objavio je izraelski portal Ynet.</div>
</div>
</div>
&ldquo;Razgovarao sam sa Trampom ranije danas. Tramp vjeruje da postoji prilika da se iskoristi značajan napredak izraelskih odbrambenih snaga i američke vojske kako bi se osigurali vojni ciljevi u okviru sporazuma koji će za&scaron;tititi na&scaron;e strate&scaron;ke interese&rdquo;, istakao je izraelski premijer.
Poručio je takođe da će Izrael braniti svoje interese u svakoj situaciji i da će IDF u međuvremenu nastaviti da napada Iran i Liban.
&ldquo;Do srži uni&scaron;tavamo raketni i nuklearni program i nastavljamo da ozbiljno &scaron;tetimo Hezbolahu. Prije samo nekoliko dana eliminisali smo jo&scaron; dva nuklearna naučnika (uključena u iranski nuklearni program) i na&scaron;a ruka je i dalje ispružena. Čuvaćemo na&scaron;e vitalne interese u svakoj situaciji&rdquo;, upozorio je premijer Izraela.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp naložio je odgađanje napada na iransku energetsku mrežu, tvrdeći da su Va&scaron;ington i Teheran postigli dogovor o 15 glavnih tačaka prekida rata, uključujući i obavezu Irana da u budućnosti ne posjeduje nuklearno oružje.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf negirao je te tvrdnje, ocjenjujući ih kao &ldquo;lažne vijesti&rdquo; čiji je cilj manipulacija finansijskim i naftnim trži&scaron;tima.
Na suprotstavljene izjave reagovao je i Kremlj, navodeći da prati brojne oprečne tvrdnje u vezi sa navodnim pregovorima između SAD i Irana i izražavajući nadu u brzi prelazak sa vojne eskalacije na diplomatsko rje&scaron;enje.
Uprkos najavama o mogućim razgovorima, borbe se nastavljaju. Izraelska vojska saop&scaron;tila je da izvodi nove udare na Teheran, dok je Korpus čuvara islamske revolucije pokrenuo novi talas uzvratnih napada na američke i izraelske vojne ciljeve u regionu.
Dodatnu zabrinutost izazivaju izjave izraelskih zvaničnika o mogućem &scaron;irenju vojnih operacija.
Predsjednik Izraela Isak Hercog naglasio je potrebu uspostavljanja &ldquo;strate&scaron;ke dubine&rdquo; u Libanu, dok je ministar finansija Bezalel Smotrič predložio pomjeranje granice do rijeke Litani.

Iran pokrenuo nove napade; Predsjednik Izraela najavljuje “stratešku dubinu”

Cijena nafte Brent porasla je jutros iznad 100 dolara po barelu, poslije pada od vi&scaron;e od 10 odsto u ponedjeljak, poslije odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da odgodi dalje napade na Iran i najave razgovora sa Teheranom.
U Aziji jutros cijena nafte Brent iz Sjevernog mora porasla je 2,9 odsto na 102,84 dolara po barelu, prenijeli su francuski mediji.
Cijena nafte Vest Teksas Intermedijar (WTI), američke referentne nafte, porasla je 3,5 odsto i dostigla 91,20 dolara.

Ponovo skočila cijena nafte

POSLIJE JUČERAŠNJEG PADA

<div class="flex items-start ">
<div id="excerpt" class="md:mt-0 xl:mt-0 mb-0 font-sans font-semibold text-lg lg:text-xl leading-6 md:leading-7">Nedugo nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp najavio obustavu napada na iransku energetsku infrastrukturu, cijene nafte su pale.</div>
</div>
<div id="intext_container"></div>
<div id="text" class="break-words mt-3 text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-8 dark:text-gray-200">
Prema zvaničnim berzanskim podacima, cijene nafte su vi&scaron;e od 13 odsto.
Brent sirova nafta pala je oko 17 dolara, odnosno 15 posto na najniži nivo u sedmici od 96 dolara po barelu.
Osim nafte, u padu su i cijene plina.
Inače, Tramp je u svojoj objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social izjavio kako je imao odlične razgovore s Iranom.
"Na osnovu tona i pravca ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom sedmice, dao sam instrukcije Ministarstvu rata da odgodi sve vojne udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na period od pet dana, pod uslovom da tekući sastanci budu uspje&scaron;ni", rekao je Tramp.
Trampova objava uslijedila je u trenutku kada je rat s Iranom u&scaron;ao u petu sedmicu, a tenzije su eskalirale tokom vikenda.
Tramp je prijetio napadom na iranske elektrane ako se Hormu&scaron;ki moreuz - ključna ruta za transport nafte i drugih energetskih proizvoda - ne ponovo otvori.
Iran je odgovorio rekav&scaron;i da će ciljati američku infrastrukturu, ako SAD sprovede svoju prijetnju.
</div>

Cijena nafte na svjetskom tržištu pala više od 13 odsto

NAKON TRAMPOVE OBJAVE

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su SAD imale dobre i produktivne razgovore sa Iranom i da će narediti vojsci da odgodi sve vojne napade na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na pet dana.
Tramp je na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Istina napisao da su se razgovori vodili o potpunom rje&scaron;avanju "neprijateljstva" na Bliskom istoku.
"Sudeći po tonu ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom nedjelje, zatražio sam od Ministarstva da odloži napade na energetsku infrastrukturu i elektrane na pet dana, &scaron;to će zavisti od uspjeha pregovora i diskusija", napisao je Tramp.
On je u subotu izjavio da će, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države uni&scaron;titi iranske elektrane, počev&scaron;i od najveće.
Iranska revolucionarna garda je saop&scaron;tila da će Iran uzvratiti u slučaju napada na iranski elektroenergetski sektor napadima na izraelske elektrane, kao i na elektrane koje snabdjevaju američke baze u zemljama regiona Persijskog zaliva.

Tramp: Narediću vojsci da na pet dana odgodi sve napade na iransku energetsku infrastrukturu

AMERIČKI PREDSJEDNIK IZNENADA PROMIJENIO ODLUKU

Vladajući lijevo-liberalni Pokret Sloboda u tijesnom je vođstvu nakon obrađenih 99,28 odsto biračkih mjesta za parlamentarne izbore u Sloveniji, objavila je sinoć Državna izborna komisija (DVK).
Pokret Sloboda aktuelnog premijera Roberta Goloba osvojio je 28,54 odsto ili 325.757 glasova, dok je desničarska Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Jan&scaron;e osvojila 0,37 odsto glasova manje (321.521).
Prve izlazne ankete pokazivale su veću razliku između Pokreta Sloboda i SDS-a (2,4 odsto u korist Pokreta Sloboda), ali je do promjena do&scaron;lo već prilikom prvih zvaničnih rezultata DVK-a na 45 odsto obrađenih glasova, kada se činilo da će najveću podr&scaron;ku dobiti SDS.
S obzirom na to da su male razlike između najjače vladajuće i opozicione stranke za konačno progla&scaron;enje pobjednika biće potrebno sačekati rezultate glasanja po&scaron;tom i u inostranstvu.
U Državni zbor prema očekivanjima u&scaron;lo je jo&scaron; pet stranaka, a to su desničarska Nova Slovenija (koalicija sa Slovenskom ljudskom strankom i strankom Fokus) sa 9,33 odsto glasova (devet mandata), Socijaldemokrate sa 6,71 odsto, Demokrate Anžea Logara (desni centar) sa 6,69 odsto (po &scaron;est mandata), antisistemska stranka Resnica (Istina) sa 5,57 odsto i Levica sa 5,40 odsto podr&scaron;ke (po pet mandata).
Najvi&scaron;e mandata osvojio je Pokret Sloboda &ndash; 29, ali zajedno sa svojim sada&scaron;njim koalicionim partnerima (SD i Ljevica) ima ukupno 40 mandata, &scaron;est manje od potrebnog za formiranje vlade.
SDS ima 28 mandata, jedan vi&scaron;e u odnosu na prethodni saziv, a sa svojim potencijalnim partnerima Novom Slovenijom i Demokratama imaju 43 mandata.
Predsjednik SDS-a osporio je rezultate izbora, navodeći da imaju podatke o prednosti te stranke.
&bdquo;Mi imamo prebrojano približno oko milion glasova sa biračkih mjesta, ali je kod nas 50.000 glasova u korist SDS-a. To su podaci sa istih biračkih mesta&hellip; Mi provjeravamo podatke po izbornim jedinicama, neke stvari nijesu logične. Pozivamo odgovorne u DVK i one koji pripremaju računarske programe, nad kojima nam nikada nije bio dozvoljen nadzor, da budu svjesni da ćemo mi prebrojati svaki glas, sa svih biračkih mjesta&ldquo;, istakao je Jan&scaron;a, prenio je slovenački javni servis.
Sa druge strane u pobjedničkom raspoloženju pristalicima se obratio aktuelni slovenački premijer.
&bdquo;Ja sam veče proveo u velikom i&scaron;čekivanju, ali ne zbog toga kakav će biti rezultat, već prije svega u i&scaron;ečkivanju da možemo da kažemo da idemo napred. I to je ono &scaron;to je najvažnije&hellip; Čekaju nas tvrdi pregovori, ali o jednoj stvari nećemo pregovarati &ndash; o na&scaron;oj suverenosti. Strancima nećemo pustiti da vladaju ovdje&ldquo;, rekao je Golob, aludirajući na nedavnu &scaron;pijunsku aferu koja je uključivala saradnju izraelske privatne obavje&scaron;tajne službe &bdquo;Blek Kjub&ldquo; i opozicione SDS.
Odlučujuću ulogu u formiranju vlade imaće stranka Resnica, čiji je predsjednik Zoran Stevanović istakao da neće ulaziti u koaliciju sa SDS-om, kao i da će se zalagati za borbu protiv korupcije i jačanje suverenizma.
Dva mandata pripadaju predstavnicima mađarske i italijanske nacionalne manjine.
Na izbore je iza&scaron;lo blizu 68,5 odsto birača, a pravo glasa imalo je malo manje od 1,7 miliona državljana Slovenije.

Golob: Nećemo dozvoliti strancima da upravljaju; Janša: Neke stvari nijesu logične, svaki glas ćemo prebrojati

VLADAJUĆI POKRET SLOBODA RELATIVNI POBJEDNIK PARLAMENTARNIH IZBORA U SLOVENIJI

Na Trampove prijetnje da ukoliko se potpuno ne obnovi saobraćaj kroz Ormuski moreuz da će SAD uni&scaron;titi kompletnu energetsku infrastrukturu Irana, iz Teherana odgovaraju da taj strate&scaron;ki morski put nije blokiran i da su Amerika i Izrael odgovorni za &ldquo;eskalaciju opasnosti&rdquo;.&nbsp;
Broj povrijeđenih u subotnjim iranskim napadima na izraelske gradove Arad i Dimona porastao je na 175 od čega je 38 hospitalizovano, saop&scaron;tila je lokalna bolnica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da su premijer Benjamin Netanjahu i on naložili izraelskoj vojsci da ubrza ru&scaron;enje kuća u libanskim selima na prvoj liniji kako bi se otklonile prijetnje po izraelske zajednice kao i ru&scaron;enje svih mostova na rijeci Litani.
Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je izraelske napade na infrastrukturu u južnom dijelu zemlje, istakav&scaron;i da su oni &ldquo;uvod u kopnenu invaziju&ldquo; i &ldquo;jasno kr&scaron;enje&ldquo; međunarodnog prava.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu da će SAD uni&scaron;titi iransku energetsku infrastrukturu ukoliko Teheran u potpunosti ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati.
Tramp je potom jo&scaron; zao&scaron;trio retoriku upozorenjem Teheranu da će se suočiti sa &ldquo;potpunim uni&scaron;tenjem ako ne popusti&rdquo;.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kaže da je &ldquo;apsolutno uvjeren&ldquo; da će Alijansa moći ponovo da otvori Ormuski moreuz.
U razgovoru za Fox News, Rute se osvrnuo na o&scaron;tre kritike koje je Tramp uputio NATO-u, rekav&scaron;i da tajna priroda vojne operacije zahtijevala od zemalja članica Alijanse da odvoje vrijeme da razmotre svoj odgovor.
Iranski islamski korpus revolucionarne garde (IRGC) odgovorio je da će Teheran potpuno zatvoriti strate&scaron;ki Ormuski moreuz ako Tramp sprovede svoje prijetnje.
Ministarstvo spoljnih poslova Irana saop&scaron;tilo je da Ormuski moreuz nije pod blokadom dok su je za eskalaciju opasnosti okrivilo SAD i Izrael.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Iran je usvojio set mjera da se &ldquo;agresori i njihovi pomagači ne zloupotrebe Ormuski moreuz za ciljeve agresije&rdquo;.
Prethodno je iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči u objavi na&nbsp; mreži X istakao da pomorski saobraćaj ne prolazi kroz Ormuski moreuz, jer su osiguravajuće kompanije zabrinute zbog rata koji su pokrenule SAD.
&nbsp;
&nbsp;