Italijanska policija uhapsila je 56 ljudi &scaron;irom zemlje zbog povezanosti sa zloglasnom mafija&scaron;kom grupom Ndrangeta i zaplijenila imovinu vrijednu oko 250 miliona eura.
Uhap&scaron;enima se stavljaju na teret brojna kriminalna djela, a osim za nasilje sumnjiče ih i za korupciju, iznude, prevare, kidnapovanja...
U operaciji je učestvovao specijalni policijski odred grada Katancaro, a kaznene mjere donio je okružni sudija iz tog grada, prenijela je agencija ANSA.
Frančesko Mesina, centralni direktor organa nacionalne policije za borbu protiv kriminala, rekao je da je snažna operacija pravosudne policije omogućila da se razbije žestoka mafija&scaron;ka koterija.
Dodao je da ogromna suma zaplijenjene imovine potvrđuje ekonomsku moć klana Ndrangeta, koji je konačno pogođen.
Policijska operacija izvr&scaron;ena je samo nedjelju dana nakon &scaron;to je jedan od najtraženijih italijanskih bjegunaca, ozlogla&scaron;eni &scaron;ef sicilijanske mafije Mateo Mesina Denaro, uhap&scaron;en u Palermu.
Klan Ndrangeta ima svoje korijene u južnom regionu Kalabrije, ali se do sada pro&scaron;irio na poluostrvo i ostatak kontinenta. Klan je u velikoj mjeri uključen u &scaron;vercovanje droge u Evropu, održavajući jake veze sa južnoameričkim kartelima.
Akcija je izvedena u Kalabriji, prevashodno u Vibo Valentiji, Katancaru i Ređo Kalabriji, ali i &scaron;irom zemlje u Parmi, Milanu, Palermu, Beneventu, Avelinu...
Ndrangeta je kriminalna organizacija koja drži Kalabriju i smatra se jednom od tri najjače mafije u Italiji, uz Kamoru (Napulj) i Koza nostru (Sicilija).

Uhapšeno 56 članova Ndrangete, zaplijenjena imovina vrijedna 250 miliona eura

SUMNJIČE IH ZA KORUPCIJU, IZNUDE, PREVARE, KIDNAPOVANJA

Kod mosta na Velikom bačkom kanalu u Somboru do&scaron;lo je do pucnjave između dvije grupe migranata.
Dvije osobe su povređene, saznaje RTS.
Do&scaron;lo je do obračuna između dvije grupe migranata. RTS nezvanično saznaje da su dvije osobe povrijeđene i prevezene u somborsku bolnicu.
Saobraćaj ka Apatinu u tom pravcu je bio zatvoren, a saobraćaj se preusmjeravao.

Sombor: Obračun dvije grupe migranata, ima povrijeđenih

PUCNJAVA KOD MOSTA NA VELIKOM BAČKOM KANALU

SAD su danas uvele dodatne sankcije ruskoj privatnoj vojnoj kompaniji &ldquo;Vagner grupa&rdquo;, saop&scaron;tilo je ministarstvo finasija.
Ministarstvo finansija SAD saop&scaron;tilo je da je imenovalo Vagner grupu kao &bdquo;značajnu transnacionalnu zločinačku organizaciju&ldquo;, prenosi Rojters.
&bdquo;Vagnerovo osoblje je angažovano u ozbiljnim kriminalnalnim aktivnostima, uključujući masovna pogubljenja, silovanja, otmice djece i fizičko zlostavljanje u Centralnoafričkoj Republici i Maliju&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva finansija.
Sankcijama se zamrzava svaka američka imovina koju Vagner može da ima i zabranjuje državljanima SAD da obezbjeđuju sredstva, robu ili usluge toj grupi.
Trezor SAD je takođe uveo dodatne sankcije Vagneru optužujući grupu da je odgovorna ili saučesnik u tjeranju civila na prisilno raseljavanje i napade na bolnice u Centralnoafričkoj Republici.
Va&scaron;ington je naveo i druge entitete koje optužuju da podržavaju vojne operacije Vagner grupe u Rusiji, uključujući akcionarsko dru&scaron;tvo Tera Teh sa sjedi&scaron;tem u Rusiji i Institut za istraživanje svemirskih nauka i tehnologije Čang&scaron;a Tiani u Kini.
&bdquo;Dana&scaron;nje pro&scaron;irene sankcije Vagneru, kao i nove sankcije njihovim saradnicima i drugim kompanijama koje omogućavaju ruski vojni kompleks, dodatno će ometati Putinove sposobnosti da naoruža i opremi svoju ratnu ma&scaron;inu&ldquo;, izjavila je ministarka finansija Dženet Jelen u saop&scaron;tenju.

SAD proglasile Vagner grupu zločinačkom organizacijom

ZAMRZNULI IM IMOVINU

Mu&scaron;karac u američkoj saveznoj državi Kanzas preminuo je nakon &scaron;to je pas kojeg je vozio stao na pu&scaron;ku i upucao ga iz zadnjeg dijela kamiona.
Policija nije navela ime žrtve. Mu&scaron;karac je, naime, pronađen na mjestu suvozača, a pogođen je metkom u leđa.
Sky News prenosi da je hitna pomoć poku&scaron;ala da reanimira mu&scaron;karca (30), ali mu nije bilo spasa. Preminuo je na licu mjesta.
&Scaron;ef vatrogasne službe u Velingtonu rekao je da je jo&scaron; jedna osoba pronađena nepovrijeđena na mjestu vozača.
Istražni organi smatraju da je nesreća bila povezana s lovom jer je pronađena oprema za lov koja je bila u zadnjem dijelu vozila.
&ldquo;Pas koji je pripadao vlasniku vozila nagazio je na pu&scaron;ku i tako je ispaljen metak", saop&scaron;tila je kancelarija &scaron;erifa okruga u saop&scaron;tenju. Istraga je u toku, prenosi N1.

Pas stao na pušku i usmrtio muškarca u vozilu

DRUGA OSOBA PRONAĐENA NEPOVRIJEĐENA

Članstvo Srbije u Evropskoj uniji podržava 43 odsto građana Srbije, trećina je protiv, dok reforme neophodne za članstvo podržava dvije trećine građana, pokazuje novo istraživanje javnog mnjenja koje je sprovelo Ministarstvo za evropske integracije.
Ukoliko bi sjutra bio održan referendum sa pitanjem &bdquo;Da li podržavate članstvo Srbije u EU?&rdquo;, 43 odsto građana Srbije glasalo bi za, 32 odsto protiv, dok uop&scaron;te ne bi glasalo 13 odsto, a 12 ne zna &scaron;ta bi odgovorilo na to pitanje, rezultat je najnovijeg istraživanja javnog mnjenja &bdquo;Evropska orijentacija građana Srbije&ldquo;.
Dvije trećine ispitanika (65 odsto) smatra da bi reforme neophodne za ulazak u EU trebalo sprovoditi, zbog dobrobiti građana i stvaranja bolje i uređenije Srbije.
Na pitanje o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji od 2000. godine do danas, 28 odsto ispitanika je prepoznalo da je EU najveći donator, a iza njih se nalaze Kina, Rusija i Norve&scaron;ka.
Trećina ispitanika upoznata je sa činjenicom da se u Srbiji sprovode projekti finansirani EU sredstvima, a taj procenat je jo&scaron; veći u pograničnim oblastima, gdje 48 odsto anketiranih zna da se u njihovim sredinama sprovode projekti u okviru prekogranične saradnje. Vi&scaron;e od 80 odsto njih se u potpunosti ili djelimično slaže da vide konkretne rezultate sprovođenja ovih projekata finansiranih iz fondova EU.
Da bi i država i oni lično imali koristi od članstva Srbije u EU, smatra 38 odsto učesnika istraživanja.
Najvi&scaron;e koristi imale bi velike kompanije, industrija, mala i srednja preduzeća prema mi&scaron;ljenju 35 odsto ispitanika, zatim zdravstvo (11 odsto), &scaron;kolstvo (10 odsto), te sudstvo i socijalna za&scaron;tita (po sedam odsto).
S druge strane, 21 odsto građana misli da će domaća poljoprivreda najvi&scaron;e izgubiti ulaskom Srbije u EU. &nbsp;
Borbu protiv korupcije i reformu zdravstvenog sistema (po 17 odsto), bolju za&scaron;titu ljudskih prava, reformu obrazovnog sistema (po 12 odsto) i reformu pravosuđa (11 odsto) građani vide kao najznačajnije i kao one koje najvi&scaron;e utiču na njihov svakodnevni život. Sledeće po važnosti su im unapređenje poljoprivrede (11 odsto) i bolja za&scaron;tita životne sredine (10 odsto).
Za najveći broj građana članstvo u EU predstavlja mogućnost putovanja unutar EU (15 odsto), vi&scaron;e mogućnosti zapo&scaron;ljavanja (14 odsto), put ka boljoj budućnosti mladih ljudi (13 odsto), ali za 13 odsto ispitanika predstavlja i rizik da izgube sopstveni kulturni identitet.
Veliki broj građana (41 odsto) izrazio je spremnost da, ako je to s ciljem ulaska u EU, izmijeni dosada&scaron;nje životne navike, kao na primjer da počne da odvaja smeće za reciklažu, da plaća kauciju za PET ambalažu, da &scaron;tedi energiju i vodu. Trećina navodi da bi bila spremna da mijenja i svoje radne navike, prije svega radno vrijeme, dužinu godi&scaron;njeg odmora, beneficije koje na poslu ima.
Na pitanje u kakvom bi dru&scaron;tvenom sistemu voljeli da žive, građani kao uzor najprije navode &Scaron;vajcarsku (25 odsto), a potom Njemačku (20 odsto) i Norve&scaron;ku (14 odsto).
U istraživanju je učestvovalo 1.050 ispitanika starijih od 18 godina, na teritoriji Srbije, bez Kosova i Metohije, prema standardu Evrobarometra, saop&scaron;tilo je Ministarstvo.

Članstvo Srbije u EU podržava 43 odsto građana, protiv 32 odsto

KAO UZOR NAJPRIJE NAVODE ŠVAJCARSKU

Hiljade radnika na Kipru, među kojima državni službenici, nastavnici i građevinari, danas su na tri sata obustavile rad u znak protesta protiv odstupanja poslodavaca od sporazuma koji bi trebalo da donese povećanje plata radi ublažavanja posljedica inflacije.
&Scaron;trajk je organizovalo četrnaest sindikata koji predstavljaju &scaron;irok spektar radnika, od vozača autobusa do osoblja aerodroma, a stotine su protestovale na ulicama glavnog grada Nikoziji tražeći veće plate.
Spor je oko dugogodi&scaron;njeg procesa prilagođavanja tro&scaron;kova života kojim se povremeno odobravaju povi&scaron;ice plata sa ciljem da se nadoknadi gubitak zbog inflacije. Sporazum o tome je suspendovan poslije finansijske krize iz 2013. godine koja je Kipar bio na ivici bankrota.
Ministar za rad Kirijakos Ku&scaron;os izjavio je da je jaz između stavova poslodavaca i sindikata isuvi&scaron;e &scaron;irok da bi odlazeća vlada mogla da ga premosti prije izbora sljedećeg mjeseca.
Radnički nemiri biće prioritet za narednu administraciju koja će vlast preuzeti u martu.
&Scaron;ef Kiparske federacije poslodavaca i industrijalaca Mihalis Antoniou rekao je da su poslodavci spremni da sklope sporazum koji bi povećao plate, ali uz neke uslove da ne bi umanjio konkurentnost poslovanja. Rekao je i da samo petina radnika u privatnom sektoru ima pravo na povi&scaron;icu u okviru prilagođavanja plata tro&scaron;kovima života.

Veliki štrajk radnika na Kipru, traže povećanje plata

NA TRI SATA OBUSTAVILI RAD

Desetine demonstranata sukobile su se sa policajcima u Bejrutu kada su silom poku&scaron;ali da uđu u Palatu pravde, protestujući &scaron;to zvaničnici ometaju istragu razorne eksplozije u bejrutskoj luci 2020. godine.
Nekolicina demonstranata je povrijeđena dok su ih pripadnici policijskih jedinica za rasturanje nereda gurali ispred zgrade i udarali palicama.
U srijedu je glavni tužilac Libana Gasan Ovejdat naredio da se oslobode svi osumnjičeni pritvoreni u istrazi eksplozije koja se dogodila 2020. godine i podnio tužbu protiv istražnog sudije Tareka Bitara.
Sudija Bitar je ponedjeljak obnovio istragu poslije 13 mjeseci zastoja zbog pritužbi optuženih političara.
On je takođe optužio vi&scaron;e od deset političkih, sudskih i bezbjednosnih zvaničnika, uključujući glavnog tužioca Ovejdata.
To je dovelo do sukoba između istražnog sudije i glavnog tužioca i međusobnog optuživanja za kr&scaron;enje zakona.
Istraga je u zastoju već mjesecima, a prijeti da uzdrma vladajuću libansku elitu koju Libanci krive za korupciju i lo&scaron;e upravljanje zbog čega je zemlja dospjela u ekonomsku krizu bez presedana u proteklih nekoliko godina.
U bejrutskoj luci je 4. avgusta 2020. godine eksplodiralo gotovo 3.000 tona jako eksplozivnog amonijum nitrata, koji se koristi za đubrivo.
Poginulo je 218 ljudi, a vi&scaron;e od 6.000 je ranjeno i veliki djelovi glavnog libanskog glavnog grada su razoreni u toj najvećoj nenuklearnoj eksploziji u svijetu.
Četvrt miliona ljudi ostalo je bez svojih domova. Luka, carina i pravni dokumenti su kasnije otkrili da je amonijum nitrat godinama stajao nepropisno uskladi&scaron;ten u luci, a da su visoki političari i bezbjednosni zvaničnici to znali. Istragu su blokirali libanski politički krugovi od decembra 2021.
Sudija Bitar je u srijedu izjavio za AP da će nastaviti istragu čak i po cijenu života i da će stati samo ako ga vlasti zvanično smjene.
Najvi&scaron;e libansko sudsko tijelo, Vi&scaron;i sudski savjet, trebalo je da se sastane danas popodne da diskustuje o najnovijim de&scaron;avanjima u istrazi, ali nije bilo kvoruma. Tužilac Ovejdat je bio u zgradi, ali nije oti&scaron;ao na sastanak već je ostao u svojoj kancelariji i kasnije iza&scaron;ao u pratnji pripadnika bezbjednosnih snaga.
Demonstranti, među kojima rođaci žrtava eksplozije, su skandirali protiv Ovejdata i visokih zvaničnika.
Jedan demonstrant čiji je brat poginuo u eksploziji pozvao je na međunarodnu istragu umjesto libanske.
Nereda je bilo i u samoj Palati pravde gdje se desetina poslanika iz reformističkih i tradicionalno opozicionih partija sastala sa vr&scaron;icem dužnosti minstra pravde Henrijem Kurijem.
Žučna rasprava o istrazi dovela je do sukoba sa čuvarima ministra.

Sukob demonstranata i policije u Bejrutu zbog ometanja istrage eksplozije

POKUŠALI NASILNO DA UĐU U PALATU PRAVDE

Peruanska predsjednica Dina Boluarte pozvala je parlament da &scaron;to prije raspi&scaron;e prijevremene izbore pritisnuta talasom nasilnih protesta, koji traju već tri meseca.
Boluarte je govoreći na sastanku Organizacije američkih država istakla potrebu za dijalogom kako bi se okončali neredi, u kojima je posljednjih nedjelja u sukobu s policijom ubijeno vi&scaron;e od 50 ljudi.
Parlament tek treba da da konačno odobrenje za prijevremene izbore u 2024. Protesti su uslijedili nakon opoziva biv&scaron;eg predsjednika Pedra Kastilja, koji je nezakonito poku&scaron;ao da raspusti parlament i reorganizuje pravosuđe.
Njegova nasljednica pozvala je na mir i dijalog nakon &scaron;to su protesti u državi prouzrokovali &scaron;tetu, od vi&scaron;e od milijardu dolara.
&bdquo;Pitala bih takođe neke svoje kolege, koji put izlaska iz krize u Peruu predlažete, put nasilja ili mir i demokratiju? Zatražila sam od Kongresa da odobri prijevremene izbore &scaron;to je prije moguće i iskreno se nadam da će ih prijateljske zemlje regije podržati&ldquo;, rekla je predsjednica Perua.

Predsjednica Perua, suočena s protestima, pozvala parlament da raspiše izbore

ZBOG NASILNIH PROTESTA

Evropska komisija je ponovila da se protivi zahtjevu nekih članica Evropske unije (EU) za finansiranje zidova ili ograda oko granica Unije u okviru borbe protiv nelegalne imigracije.
"Nema novca u budžetu EU za ovo. Ako bismo tro&scaron;ili novac na zidove ili ograde, ne bi bilo novca za druge stvari", rekla je evropska komesarka za unutra&scaron;nje poslove Ilva Johanson po dolasku na sastanak ministara unutra&scaron;njih poslova zemalja EU u Stokholmu.
Austrijski kancelar Karl Nehamer posjetio je u ponedjeljak granicu između Bugarske i Turske, duž koje je Sofija podigla ogradu kako bi spriječila dolazak migranata.
On je rekao da &bdquo;podržava&ldquo; zahtjev bugarskog predsjednika Rumena Radeva Evropskoj komisiji za izdvajanje &bdquo;dvije milijarde evra za pro&scaron;irenje ove ograde u cilju stvarne za&scaron;tite EU&ldquo;.
Riječ je o nabavci tehničke opreme, kamera za nadzor, dronova, helikoptera, vozila, kao i o samoj infrastrukturi.
&bdquo;Austrija je na strani Bugarske kada je u pitanju podr&scaron;ka ovom procesu&ldquo;, rekao je austrijski kancelar koji namjerava da pokrene ovo pitanje na sljedećem evropskom samitu 9-10. februara.

Evropska komisija: EU nema novca za zidove ili ograde protiv migranata

PROTIVE SE ZAHTJEVU NEKIH ČLANICA EU

Četvorodnevni &scaron;trajk radnika Čistoće zavr&scaron;io je danas, nakon &scaron;to je dogovor s njima postigao gradonačelnik, Tomislav Toma&scaron;ević, koji je nakon toga s radnicima oti&scaron;ao na ulice glavnog grada Hrvatske i krenuo čistiti smeće. Kaže da će čistiti ulice kao "pomoćni radnik".
Podsjetimo, tokom pregovora u Čistoći dogovoreno je da se pet zahtjeva &scaron;trajka&scaron;a odmah ispuni, a o ostalih &scaron;est će se razgovarati u idućih mjesec dana, izjavio je gradonačelnik novinarima nakon razgovora s radnicima u Čistoći.
Gradonačelnik, koji je pred novinare do&scaron;ao obučen u radno odijelo Čistoće, takođe je rekao da će idućih par sati zajedno s radnicima učestvovati u odvoženju smeća, tj "na edukaciji kao pomoćni radnik", kako bi bolje razumio njihov posao.
"Ja sam se ponudio da idem danas provesti nekoliko sati s radnicima na terenu. Zato sam tako obučen. Idem vidjeti kako je njima na terenu, sljedećih nekoliko sati sam na terenu. Znam da je Skup&scaron;tina i sljedećih nekoliko sati ću raditi sve &scaron;to smijem kao pomoćni radnik", rekao je gradonačelnik Toma&scaron;ević.
"Radnici su tražili da dođem i ja sam do&scaron;ao. Ja bih odradio cijelu smjenu, ali moram se vratiti na sjednicu. Apsolutno svi kreću sad raditi. Već su krenuli, idemo &scaron;to prije počistiti grad", dodao je Toma&scaron;ević, prenosi "Index".

Gradonačelnik u uniformi Čistoće skupljao smeće na ulicama

U ZAGREBU

Ne&scaron;to prije podneva sjever Italije pogodio je jači zemljotres magnitude 5.0 po Rihteru.
Epicentar potresa bio je 23 kilometra od grada Riminija.
Potres se dogodio na dubini od 10 kilometra, javlja EMSC, a osjetio se &scaron;irom regije Emilia-Romanja.
Zemljotres je trajao svega nekoliko sekundi.
''Krevet se tresao, osjetio se jako!''; ''Stolice su se pomjerale od jačine, tresao se i luster'', pi&scaron;u korisnici na dru&scaron;tvenim mrežama.
&nbsp;

Jak zemljotres pogodio Italiju, građani uznemireni

MAGNITUDE 5.0 PO RIHTERU

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da francusko-njemački plan o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u centru treba da ima međusobno priznanje.
&bdquo;Sporazum treba da ima uzajamno priznanje u centru, jer samo tako možemo u potpunosti da normalizujemo odnose Kosova i Srbije&ldquo;, rekao je Kurti novinarima nakon otvaranja Međunarodne konferencije o sajber bezbjednosti u Pri&scaron;tini.
Kurti je rekao da je, kada je u septembru stigao nacrt sporazuma, izjavio kako je on dobra osnova za dalje razgovore i da predstavlja okvir i platformu koja omogućava da se ide dalje, ali da su potrebni i razgovori da bi se do&scaron;lo do sporazuma.
&bdquo;Postoje 33 briselska sporazuma iz pro&scaron;le decenije i ne postoji nijedan sporazum koji ima prioritet nad drugim&ldquo;, rekao je Kurti.
Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Pri&scaron;tine Miroslav Lajčak saop&scaron;tio je da se sa Kurtijem i zamjenikom premijera Besnikom Bisljimijem tokom radne večere u srijedu uveče saglasio da svi ranije postigniti sporazumi u dijalogu moraju biti u potpunosti sprovedeni.
&bdquo;Vratio sam se na Kosovo da nastavim iskrene, otvorene i intenzivne razgovore sa premijerom Kurtijem i potpredsjednikom vlade Bisljimijem o narednim koracima i napretku u normalizaciji odnosa sa Srbijom&ldquo;, objavio je Lajčak na Tviteru.
Lajčak je u srijedu uveče za pri&scaron;tinsku televiziju Klan Kosova izjavio da je njemačko-francuski plan u su&scaron;tini plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i da sadrži 11 tačaka.
On je rekao da očekuje da Kosovo i Srbija prihvate plan i potpi&scaron;u ga, dodajući da sporazumom Kosovo mnogo dobija i ne gubi ni&scaron;ta.
&bdquo;Sa objema stranama vodimo odvojene razgovore i kada ih okupimo očekujemo da prihvate plan, potpi&scaron;u ga i sprovedu. Naravno da ćemo se pobrinuti da ono &scaron;to bude potpisano bude i sprovedeno&ldquo;, kazao je on.

Kurti: Međusobno priznanje da bude dio predloženog sporazuma

SAOPŠTIO PREMIJER KOSOVA

U Kini je broj dnevnih smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 opao za skoro 80 ​​odsto od početka januara, saop&scaron;tili su kineski centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
Kineske bolnice su u ponedeljak, 23. januar zabilježile 896 smrtnih slučajeva od korona virusa, &scaron;to je 79 odsto manje u odnosu na 4. januar.
Broj te&scaron;kih slučajeva u bolnicama je takođe opao za 72 odsto.
Do pada broja smrtnih slučajeva od kovida-19 do&scaron;lo je nakon &scaron;to je talas epidemije dostigao vrhunac krajem decembra pro&scaron;le godine i početkom januara.
Vlasti su upozorile i na mogući novi porast zaraze nakon proslava i putovanja povodom Lunarne Nove godine koja je počela 21. januara.
Peking je pro&scaron;log mjeseca iznenada odustao od politike &bdquo;nultog kovida&ldquo; posle čega je novi talas zaraze zahvatio zemlju.

Broj smrtnih slučajeva u Kini u vezi sa koronom opao za skoro 80 ​​odsto

VLASTI IPAK UPOZORAVAJU NA NOVI TALAS ZARAZE

Berlinski aerodrom saop&scaron;tio je da je u srijedu otkazao sve putničke letove zbog &scaron;trajka koji je organizovao sindikat Verdi.
Spor znači da 300 polijetanja i slijetanja neće biti moguće, &scaron;to će uticati na oko 35.000 putnika, navodi se u jutro&scaron;njoj izjavi operatera aerodroma BER.
Među najvećim vazdu&scaron;nim prevoznicima aerodroma su stručnjaci za popuste &ldquo;EasyJet Plc&rdquo; i &ldquo;Deutsche Lufthansa AG&rdquo;.
Potparol Lufthanse rekao je da vazduhoplovna kompanija nudi putnicima prebukirane letove u četvrtak ili alternativne željezničke linije.
Jedan let, kojim upravlja nacionalni prevoznik Luxair i koji je prvobitno trebao da poleti u 18.40 časova, takođe je pogođen otkazivanjem.
Sindikat Verdi sazvao je &scaron;trajk upozorenja, navodeći kao razlog nezadovoljstvo prijedlozima koje je uprava aerodroma dala u tri kruga kolektivnih pregovora.
Zahtjeva povećanje od 500 eura mjesečno za zaposlene zemaljskih službi tokom perioda od 12 mjeseci, kao i veće bonuse za osoblje vazdu&scaron;ne bezbjednosti koje radi vikendima i državnim praznicima, prenosi &ldquo;Lux Times&rdquo;.

Berlinski aerodrom otkazao sve letove

ZBOG ŠTRAJKA SINDIKATA VERDI

Unutar EU nema razgovora o prekidu pregovora sa Srbijom, ali neće biti napretka u pregovaračkom procesu ako ne bude pomaka u domenu vladavine prava, dijalogu Beograda i Pri&scaron;tine i usklađivanju spoljne politike sa Briselom, prije svega u domenu sankcija Rusiji, izjavio je za Glas Amerike izvjestilac Evorpskog parlamenta (EP) za Srbiju Vladimir Bilčik.
On je precizirao da je moguće da strane investicije budu ugrožene zbog aktuelne pozicije Srbije.
&bdquo;Mislim da je važno razumijeti da su ove tri stvari isprepletane: normalizacija odnosa Beograda i Pri&scaron;tine, rad na vladavini prava, demokratiji i reformama, kao i usklađivanje sa pozicijom EU u spoljnoj politici, posebno od kako je Rusija krenula u invaziju na Ukrajinu&ldquo;, istakao je Bilčik.
Prema njegovim riječima, &scaron;to vi&scaron;e Srbija bude uradila na reformama, demokratiji i usklađivanju, biće lak&scaron;e diskusije u dijalogu Beograda i Pri&scaron;tine.
Takođe, istakao je, &scaron;to vi&scaron;e bude napredovala u dijalogu, biće lak&scaron;e otvaranje i drugih oblasti u evropskim integracijama.
Bilčik je upozorio da neće biti zamrzavanja, ali ni napretka u pregovorima ako se ne ispune uslovi u tri oblasti, napominjući da su ključne odluke u rukama Srbije.
Kako je precizirao nije riječ o spoljnom pritisku, niti o ultimatumu EU, već, &bdquo;o izboru Srbije&ldquo;.
&bdquo;Želimo da Srbija bude dosljedna svom izboru. Nastavićemo da razgovaramo, nastavićemo da &scaron;aljemo iste političke poruke i procjenjivaćemo napredak u pregovorima na osnovu izbora koje Srbija bude pravila u domenu spoljne poltitike, dijalogu Beograda i Pri&scaron;tine i unutra&scaron;njim reformama&ldquo;, naglasio je izvjestilac Evropskog parlamenta.
Na pitanje da li zadržavanjem aktuelne politike prema Rusiji, Srbija može do članstva u EU, Bilčik je rekao da Srbija mora da izabere.
&bdquo;Srbija je suverena zemlja za koju vjerujem da joj je mjesto u EU, i da ima kapacitet da ispuni uslove za članstvo. Samo je potrebno donijeti neke te&scaron;ke političke odluke&ldquo;, rekao je Bilčik i dodao da je Srbija prije nekoliko godina donijela odluku da otpočne pregovore sa EU.
&bdquo;Želimo da to uspje&scaron;no privedemo kraju. Ali, cio taj proces nije kompatibilan sa razvijanjem veza sa ratnohu&scaron;kačkim, autokratskim zemljama. Da budem veoma jasan &ndash; pro&scaron;lo je vrijeme kada ste mogli da sjedite na vi&scaron;e stolica&ldquo;, naglasio je Bilčik, i ponovio da, &bdquo;ako Srbija želi da napreduje ka EU, mora da napravi jasne izbore&ldquo;.
Kako je naveo, ako Srbija sjedi u začelju voza koji vodi ka EU, jasno je da će to imati posljedice.
Bilčik je takođe ukazao da nema nikakvih tajnih razgovora, niti tajnih planova u EU.
&bdquo;Ako su uslovi u nekoj zemlji takvi da investitori imaju sumnje u održivost investicija, ako postoje problemi u vezi sa sigurno&scaron;ću, strate&scaron;kom pozicijom, stabilno&scaron;ću &ndash; a vidjeli smo &scaron;ta se de&scaron;avalo na Kosovu proteklih nedjelja; ako postoje problemi u vezi sa javnim institucijama, vladavinom prava; ako ima potencijalnog uticaja trećih zemalja na politiku, biznis, životnu sredinu &ndash; i ti uticaji dolaze iz država koje su otvoreno neprijateljski nastrojene prema Evropi, njenim principima, onda se podrazumijeva da će to imati važne posljedice po ekonomiju, politiku, investicionu klimu&ldquo;, upozorio je izvjestilac EP.
Precizirao je da to nije pitanje nekih tajnih razgovora, već realnosti.
&bdquo;Želimo da Srbija bude članica EU i važno je da napravi suverene izbore, dosledne strate&scaron;kom opredjeljenju od prije nekoliko godina&ldquo;, kazao je Bilčik, napominjući da je dio procesa integracija i uklanjanje ruskog uticaja.
Govoreći o opadanju popularnosti EU kod građana Srbije, on je ocijenio da razlog tome &bdquo;nisu samo spoljni uticaji, ili kontekst, već i retorika koju čujemo u javnosti u Srbiji&ldquo;.
&bdquo;Ako bi polovina poliičara iz cijelog spektra govorila o EU kao o strate&scaron;kom cilju, nečemu &scaron;to donosi korist građanima, ali i podrazumijeva te&scaron;ke izbore &ndash; ubijeđen sam da bi se srpsko javno mjenjenje promijenilo u korist integracija&ldquo;, naglasio je on, dodajući da to zavisi od onih koji odlučuju, vladaju i govore javno u ime Srbije.
Komentari&scaron;ući mogućnost da Evropska unija ponovo uvede Srbiji vize, Bilčik je rekao da bilo koja oblast koja nije zatvorena i u kojoj pregovori nisu okončani, može biti ponovo razmotrena ako postoje dobri razlozi za to.
&bdquo;Imali smo te&scaron;ke, ali dobre razgovore sa vlastima u Beogradu oko usklađivanja vizne politike i u izvje&scaron;taju konstatujem da postoji usklađivanje u tom pogledu&hellip;Činjenica da EU ima bezvizni režim sa Srbijom je veliki benefit. A moja poruka je &ndash; hajde da ga za&scaron;titimo&ldquo;, dodao je.
Bilčik je nedavno podnio nacrt izvje&scaron;taja o Srbiji, o kojem će Odbor za spoljne poslove glasati u februaru, a očekuje se da ga Evropski parlament usvoji u maju, podsjeća Glas Amerike.

Bilčik o Srbiji: Prošlo je vrijeme kada je moglo da se sjedi na više stolica

"UNUTAR EU NEMA RAZGOVORA O PREKIDU PREGOVORA SA SRBIJOM"

Kanađanka po imenu Paskal Ferije priznala je da je kriva zbog toga &scaron;to je 2020. godine tada&scaron;njem predsjedniku SAD Donaldu Trampu poslala u Bijelu kuću prijeteće pismo natopljeno ricinom, potencijalno smrtonosnim otrovom.
Pismom ove žiteljke Kanade iz Kvebeka poručivalo se Trampu, tada kandidatu za reizbor na mjesto predsjednika države, da &bdquo;odustane i ukloni kandidaturu&ldquo;. Međutim, ono je presretnuto u septembru 2020. godine u službi za sortiranje po&scaron;te, prije no &scaron;to je moglo da stigne na svoje odredi&scaron;te.
Ferije (55) je takođe priznala krivicu za slanje sličnih prijetećih pisama zvaničnicima policije u Teksasu. Očekuje se da će, po osnovu sporazuma sa tužila&scaron;tvom, otići u zatvor na 262 mjeseca, &scaron;to je ne&scaron;to manje od 22 godine, a izricanje kazne zakazano je za april.
&bdquo;Nema mjesta političkom nasilju u na&scaron;oj zemlji, i nema izgovora za prijetnje zvaničnicima i ugrožavanje javnih službenika&ldquo;, saop&scaron;tio je u Va&scaron;ingtonu državni pravobranilac Metju Grejvs.
Prema navodima tužila&scaron;tva, Paskal Ferije je preradom ricinusa napravila ricin, a onda ga je poslala Trampu u pismu u kojem je tada&scaron;njeg predsjednika nazvala &bdquo;odvratnim tiranskim klovnom&ldquo;. U pismu se pored ostalog poručivalo: &bdquo;Ako ovo ne uradi posao, naći ću ja bolji recept za drugi otrov, a možda ću i upotrebiti moj pi&scaron;tolj kad budem mogla da dođem. Uživaj. Slobodan pobunjenički duh.&ldquo;
Okrivljena je uhap&scaron;ena prilikom poku&scaron;aja da iz Kanade uđe u SAD preko graničnog prelaza Bafalo u saveznoj državi Njujork, a pri sebi je imala pi&scaron;tolj, nož i nekoliko stotina metaka, saop&scaron;tile su vlasti.
Istraga je do&scaron;la i do osam kontaminiranih pisama upućenih teksa&scaron;kim zvaničnicima koji su imali veze sa ustanovama u kojima je Ferijeova bila pritvorena 2019. godine. Poruke su stvorile &bdquo;strah i stres&ldquo; iako nisu uspjele u trovanju svojih meta, rekao je američki pravobranilac iz Teksasa Alamdar Hamdani. Paskal Ferije je priznala krivicu za ta kr&scaron;enja zabrana u vezi sa biolo&scaron;kim oružjem u dva krivična postupka pokrenuta protiv nje u Va&scaron;ingtonu i Teksasu.
Ona je emigrirala iz Francuske u Kanadu i dvojna je državljanka tih zemalja.

Kanađanka priznala krivicu za pokušaj trovanja Trampa

PISMOM NATOPLJENIM RICINOM

Jedan mu&scaron;karac izbo je nekoliko ljudi u crkvi na jugu &Scaron;panije, a najmanje jedna osoba je ubijena, saop&scaron;tilo je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova &Scaron;panije. On je uhap&scaron;en.
Čovjek, za kog neki mediji javljaju da je napad izvr&scaron;io mačetom ili samurajskim mačem, napao je posjetioce crkve u župi San Lorenco u Alhesirasu, lučkom gradu u južnoj provinciji Kadiz.
Činjenice se istražuju i analiziraju, ali jo&scaron; nije moguće utvrditi prirodu napada, navodi se u saop&scaron;tenju ministarstva, prenosi Rojters.
Portparol policije je odbio da saop&scaron;ti vi&scaron;e detalja.
Prema prvim izvje&scaron;tajima lokalnih medija, među povrijeđenima je i paroh, koji je, kako navode, u te&scaron;kom stanju.
List El Mundo javio je da su četiri osobe povrijeđene u napadu.

Španija: Najmanje jedna osoba ubijena, više povrijeđenih u napadu u crkvi

NAPAD NAVODNO IZVRŠIO MAČETOM

Evropska unija je danas saop&scaron;tila da je represija bjeloruskih vlasti dostigla nivo bez presedana, da sada pogađa i djecu, i ponovo zatražila hitno oslobađanje svih političkih zatvorenika.
"Pro&scaron;le nedjelje, sud u Brestu je izrekao jo&scaron; jednu sramnu i politički motivisanu presudu kojom se podržava represija režima (predsjednika Aleksandra) Luka&scaron;enka nad narodom Bjelorusije. Darja Losik je osuđena na dvije godine zatvora jer je u intervjuima branila svog muža Ihara Losika od izmi&scaron;ljenih optužbi i žalila se Luka&scaron;enku na osuđujuću presudu protiv njega", saop&scaron;tila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Služba koju vodi &scaron;ef evropske diplomatije Žozep Borelj navela je da je Ihar Losik u decembru 2021. osuđen na 15 godina zatvora zbog vođenja popularnog bloga i da se nalazi u zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem.
"Budući da je sada osuđena i njegova supruga, njihovo četvorogodi&scaron;nje dijete ostalo je bez roditelja. Ovo nehumano postupanje prema bjeloruskim građanima mora da prestane. EU ponavlja svoj zahtjev za hitnim oslobađanjem političkih zatvorenika", navodi se.
Dodaje se da u Bjelorusiji "gotovo svakodnevno ima novih primjera proizvoljnih i okrutnih kazni na političkim suđenjima iza zatvorenih vrata".
"Represija Luka&scaron;enkovog režima dostigla je nivo bez presedana, sa vi&scaron;e od 1.440 političkih zatvorenika, a sada pogađa i najugroženije, djecu. Evropska unija će nastaviti da podržava sve ljude koji teže slobodnoj, demokratskoj i nezavisnoj Bjelorusiji", navodi EEAS.

EU: Represija Lukašenkovog režima sada pogađa i djecu

TRAŽE OSLOBAĐANJE POLITIČKIH ZATVORENIKA

&Scaron;panska vlada sazvala je drugi vanredni sastanak eksperata u oblasti porodičnog nasilja za manje od mjesec nakon &scaron;to je od početka januara ubijeno &scaron;est žena i jedna djevojčica.
Krizni &scaron;tab je posljednji put zasijedao nakon &scaron;to je u decembru pro&scaron;le godine ubijeno 11 žena, prenio je "Guardian".
Jedna 45-godi&scaron;nja žena i njena osmogodi&scaron;nja kćerka ubijene su u ponedjeljak u &scaron;panskoj pokrajini Valjadolid i to samo pet dana nakon ubistva jedne 38-godi&scaron;njakinje u Kataloniji.
Broj žena koje su ubili njihovi partneri ili biv&scaron;i partneri je porastao na 1.188 od 2003, kada je vlada počela da prikuplja podatke o takvim ubistvima. Tokom istog perioda, 49 djece je ubijeno u napadima porodičnog nasilja.
Irene Montero, &scaron;panska ministarka za jednakost, navela je da će krizni &scaron;tab zasijedati sjutra kako bi "analizirao svaki slučaj, utvrdio propuste i unaprijedio koordinaciju".
Suočena sa rastom broja ovakvih ubistava, &scaron;panska vlada na čelu sa socijalistima razmatra prijedloge koji bi omogućili vlastima da obavijeste žene koje su žrtve porodičnog nasilja o prethodnim nasilnim prestupima njihovih partnera.
Međutim, &scaron;panski javni tužilac za nasilje nad ženama je upozorio da takva upozorenja ne bi mogla biti izdata "automatski ili na generalizovan način", dodajući da je potrebno razmotriti konkretne okolnosti svakog slučaja.
Pro&scaron;log mjeseca vlada je pozvala sudove i tužioce da pojačaju upotrebu elektronskih narukvica kako bi pomogli ženama čiji biv&scaron;i partneri imaju sudsku zabranu prilaska.
"Smatramo da je važno promovisati upotrebu elektronskih uređaja, poput narukvica koje upozoravaju žene o prisustvu agresora", kazala je Pilar Lilop, ministarka pravde Francuske.
Dodala je da je od 2009. godine, kada su ove narukvice uvedene, nije ubijena nijedna žena koja ih je nosila.
Međutim, opozicione stranke optužile su vladu da nije za&scaron;titila žene uvođenjem kontroverznog zakona koji je omogućio da nekim osuđenim seksualnim prestupnicima budu smanjene kazne u žalbenom postupku.
U decembru 2022. godine u Madridu je održan veliki protest povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama.

Ubijeno šest žena i jedna djevojčica za tri nedjelje u Španiji

VLADA PREDUZIMA HITNE MJERE

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine Bosne i Hercegovine je izglasan novi Savjet ministara. Potvrđeni su svi predloženi ministri i zamjenici ministara, prenosi Klix.ba.
Za ministre su glasala ukupno 23 poslanika, a za prostu većinu i potvrđivanje su im bila dovoljna 22 glasa ili 21 ukoliko među ostalim glasovima, pored onih koji su protiv, bude i suzdržanih. Protiv je bilo 19 zastupnika i nije bilo suzdržanih.
Predložene ministre su dogovorili državni koalicioni partneri SNSD - HDZ - stranke pro&scaron;irene Trojke. Svima su pripala po tri mandata, a jedan ministar dolazi iz Pokreta za državu u RS-u Sevlid Hurtić.
HDZ je imenovao Davora Bunozu za ministra pravde i Dubravku Bo&scaron;njak za ministarku civilnih poslova, dok je Borjana Kri&scaron;to predsjedavajuća Savjeta. Bunozin zamjenik je Elvir Mahmuzić iz SDP-a, a Bo&scaron;njakov zamjenik je Marijana Mojić iz Ujedinjene Srpske, koja je koalicioni partner SNSD-a. Kri&scaron;to je za svoje zamjenike izabrala ministre Elmedina Konakovića i Zorana Tegeltiju.
Stranke pro&scaron;irene Trojke su izabrale Elmedina Konakovića (NiP) za ministra vanjskih poslova, Edina Fortu (Na&scaron;a stranka) kao ministra komunikacija i prometa i Zukana Heleza (SDP) kao ministra odbrane. Zamjenik Konakovića je HDZ-ov Josip Brkić, koji je i do sada bio na ovoj poziciji, zamjenik Forte je Ognjen Janjić (DEMOS), a Helez ima dva zamjenika Slavena Galića (HDZ) i Aleksandra Goganovića (SNSD).
SNSD je uzeo ministarstvo finansija, sigurnosti i vanjske trgovine, a na te pozicije je postavio Zorana Tegeltiju, Nenada Ne&scaron;ića i Sta&scaron;u Ko&scaron;arca. Zamjenik Tegeltije će biti Muhamed Hasanović (SDP), Ne&scaron;ićev zamjenik je Ivica Bo&scaron;njak (HDZ), a Ko&scaron;arca Ljiljana Lovrić (HNS), koja je i do sada bila na ovoj poziciji, kao i Ko&scaron;arac na svojoj.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice će biti član Pokreta za državu iz RS-a Sevlid Hurtić, a njegova zamjenica bit će Du&scaron;ka Juri&scaron;ić.

Uhapšeno 56 članova Ndrangete, zaplijenjena imovina vrijedna 250 miliona eura

Sombor: Obračun dvije grupe migranata, ima povrijeđenih

SAD proglasile Vagner grupu zločinačkom organizacijom

Pas stao na pušku i usmrtio muškarca u vozilu

Članstvo Srbije u EU podržava 43 odsto građana, protiv 32 odsto

Veliki štrajk radnika na Kipru, traže povećanje plata

Sukob demonstranata i policije u Bejrutu zbog ometanja istrage eksplozije

Predsjednica Perua, suočena s protestima, pozvala parlament da raspiše izbore

Evropska komisija: EU nema novca za zidove ili ograde protiv migranata

Gradonačelnik u uniformi Čistoće skupljao smeće na ulicama

Jak zemljotres pogodio Italiju, građani uznemireni

Kurti: Međusobno priznanje da bude dio predloženog sporazuma

Broj smrtnih slučajeva u Kini u vezi sa koronom opao za skoro 80 odsto

Berlinski aerodrom otkazao sve letove

Bilčik o Srbiji: Prošlo je vrijeme kada je moglo da se sjedi na više stolica

Kanađanka priznala krivicu za pokušaj trovanja Trampa

Španija: Najmanje jedna osoba ubijena, više povrijeđenih u napadu u crkvi

EU: Represija Lukašenkovog režima sada pogađa i djecu

Ubijeno šest žena i jedna djevojčica za tri nedjelje u Španiji

Izabran novi savjet ministara BiH

Uhapšeno 56 članova Ndrangete, zaplijenjena imovina vrijedna 250 miliona eura

Sombor: Obračun dvije grupe migranata, ima povrijeđenih

SAD proglasile Vagner grupu zločinačkom organizacijom

Pas stao na pušku i usmrtio muškarca u vozilu

Članstvo Srbije u EU podržava 43 odsto građana, protiv 32 odsto

Veliki štrajk radnika na Kipru, traže povećanje plata

Sukob demonstranata i policije u Bejrutu zbog ometanja istrage eksplozije

Predsjednica Perua, suočena s protestima, pozvala parlament da raspiše izbore

Evropska komisija: EU nema novca za zidove ili ograde protiv migranata

Gradonačelnik u uniformi Čistoće skupljao smeće na ulicama

Jak zemljotres pogodio Italiju, građani uznemireni

Kurti: Međusobno priznanje da bude dio predloženog sporazuma

Broj smrtnih slučajeva u Kini u vezi sa koronom opao za skoro 80 ​​odsto

Berlinski aerodrom otkazao sve letove

Bilčik o Srbiji: Prošlo je vrijeme kada je moglo da se sjedi na više stolica

Kanađanka priznala krivicu za pokušaj trovanja Trampa

Španija: Najmanje jedna osoba ubijena, više povrijeđenih u napadu u crkvi

EU: Represija Lukašenkovog režima sada pogađa i djecu

Ubijeno šest žena i jedna djevojčica za tri nedjelje u Španiji

Izabran novi savjet ministara BiH

Broj smrtnih slučajeva u Kini u vezi sa koronom opao za skoro 80 odsto