Na sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske. Ova odluka je usvojena jednoglasno, prenosi klix.ba.
Dodikova odbrana ima pravo žalbe na ovu odluku Apelacionom odjeljenju suda BiH koje razmatra izborne žalbe. Nakon isteka žalbenog toka odluka će biti pravosnažna.
Do sjednice CIK-a s ovom tačkom dnevnog reda do&scaron;lo je nakon &scaron;to je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i dobijanja &scaron;estogodi&scaron;nje zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.
Dodikov advokat Goran Bubić je već najavio da će tražiti privremenu mjeru kojom se odgađa izvr&scaron;enje ove presude na koju će uložiti žalbu Ustavnom sudu BiH.
U namjeri da zadrži funkciju koju obna&scaron;a Dodik i SNSD pozivaju opoziciju iz RS-a na formiranje &ldquo;vlade nacionalnog jedinstva&rdquo;.
Međutim, opozicija zasad nije raspoložena za pružanje ruke Dodiku nakon silnih uvreda i nazivanja ih &ldquo;stranim plaćenicima&rdquo; i &ldquo;slugama Sarajeva&rdquo;.
Jedino predsjednik PDP-a Dra&scaron;ko Stanivuković nije iza&scaron;ao s jasnim stavom o pozivu SNSD-a te se čekaju zaključci sjednice Predsjedni&scaron;tva PDP-a koja će biti održana sjutra.
Juče je zasijedala i Vlada RS-a koja je usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbacivanje presude Suda BiH te pozivanje svih stranaka da stanu uz Dodika.
Očekuje se i sazivanje sjednice Narodne skup&scaron;tine Republike Srpske.

Izborna komisija BiH oduzela mandat Dodiku

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ruska komanda je koncentrisala najveći broj vojnika na Pokrovskom pravcu &ndash; 100.000, a u Novopavlovsku &ndash; vi&scaron;e od 60.000, saop&scaron;tila je ukrajinska operativno-strate&scaron;ka grupa trupa &bdquo;Horticija&ldquo;. Kremlj razmatra mogućnost vazdu&scaron;nog primirja kao ustupak američkom predsjedniku Donaldu Trampu, prenosi Blumberg, pozivajući se na neimenovane izvore.
Dvoje djece je povrijeđeno u najmasovnijem ruskom napadu od početka rata na grad Lazova u Harkovskoj oblasti. Meta napada bila je željeznička infrastruktura. Ukrajinske vlasti prijavile su žrtve i materijalnu &scaron;tetu u Sumskoj oblasti, Hersonu, Zaporožju i Odesi.
U ukrajinskom napadu na Rostovsku oblast do&scaron;lo je do požara na elektroenergetskoj infrastrukturi.
Operativno-strate&scaron;ka grupa trupa &bdquo;Horticija&ldquo; saop&scaron;tila je da je Rusija koncentrisala najveći broj ljudstva na Pokrovskom frontu &ndash; 100.000, a na Novopavlovskom pravcu preko 60.000 vojnika.
&bdquo;Horticija&ldquo; i dalje tvrdi da ruske snage ne kontroli&scaron;u Časov Jar, uprkos izjavama predsjednika Vladimira Putina o njegovom zauzimanju.
Moskva ukida moratorijum na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa. Kremlj poručuje da vi&scaron;e ne postoje nikakva ograničenja po tom pitanju i da zadržava pravo da, u slučaju potrebe, preduzme odgovarajuće mjere i korake.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi pad cijena energenata mogao uticati na &scaron;efa Kremlja Vladimira Putina i primorati ga da zaustavi rat protiv Ukrajine.
&bdquo;Ako cijena energije dovoljno padne, Putin će prestati da ubija ljude. Ako padne jo&scaron; 10 dolara po barelu, neće imati izbora, jer je njegova ekonomija u katastrofalnom stanju&ldquo;, naglasio je američki lider.
Tramp optužuje Indiju
&Scaron;ef Bijele kuće optužio je Indiju da s velikim profitom preprodaje rusku naftu i zaprijetio joj uvođenjem novih, vi&scaron;ih carina u roku od 24 sata.
Blumberg navodi, pozivajući se na izvore, da Kremlj razmatra vi&scaron;e opcija, uključujući i vazdu&scaron;no primirje, kao gest prema američkom predsjedniku u poku&scaron;ajima da se okonča ruska agresija punih razmjera protiv Ukrajine.
Istovremeno, kako pi&scaron;e Blumberg, Rusija ostaje odlučna da nastavi rat. Zvaničnici navode da posjeta specijalnog izaslanika SAD-a, Stivena Vitkofa, zakazana za ovu sedmicu, predstavlja priliku da se postigne dogovor s Trampom &ndash; iako su &scaron;anse za uspjeh male.
Tramp je telefonski razgovarao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim o odbrambenoj saradnji, intenziviranim ruskim napadima na Kijev i druge ukrajinske gradove, kao i o sankcijama Moskvi.

Horticija: 100.000 Rusa na Pokrovskom frontu; Blumberg: Kremlj razmatra vazdušno primirje kao ustupak Trampu

RAT U UKRAJINI

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da se ministar za javna ulaganja Darko Gli&scaron;ić nalazi u izuzetno te&scaron;kom stanju nakon &scaron;to mu je jutros pozlilo tokom gostovanja na TV Pink.
"Pozlilo mu je u televizijskoj emisiji, poslije toga je dovezen u Urgentni centar u jednom izuzetno te&scaron;kom stanju, bez svijesti", izjavio je Lončar za Informer. &nbsp; Objasnio je da je dijagnostika u toku i da će biti primijenjeno "sve &scaron;to medicina poznaje". &nbsp; "Ovo je ne&scaron;to &scaron;to nas je ozbiljno potreslo sve, ali nadamo se uspjehu mjera terapije i liječenja koje će se preduzeti i koje se preduzimaju", naveo je Lončar. &nbsp; Naglasio je da je Gli&scaron;ić dovezen u Urgentni centar na vrijeme, 20 minuta nakon &scaron;to mu je pozlilo u studiju TV Pink. &nbsp; "Krenulo se sa dijagnostikom i ima vremena za intervenciju koja će upravo krenuti da se radi. Tu je faktor vremena izuzetno bitan, a ovdje imamo to vrijeme i na vrijeme se krenulo", objasnio je Lončar. &nbsp;

Lončar: Ministru Glišiću pozlilo tokom  televizijskog gostovanja, primljen u Urgentni u izuzetno teškom stanju

PRIMLJEN U NESVJESNOM STANJU

U Avganistanu je zabilježen najveći porast neuhranjenosti djece ikada, saop&scaron;tio je Svjetski program za hranu (WFP).
Istakli su da je potrebno 539 miliona dolara da bi se pomoglo najugroženijim porodicama u toj zemlji. Gotovo 10 miliona ljudi, &scaron;to je četvrtina stanovni&scaron;tva Avganistana, suočava se sa &ldquo;akutnom prehrambenom nesigurnosti&rdquo;.
Jedno od troje djece je zbog toga zaostalo u razvoju.
WFP je saop&scaron;tio da je porast neuhranjenosti djece povezan sa padom hitne prehrambene pomoći u posljednje dvije godine zbog smanjenja podr&scaron;ke donatora. U aprilu je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa obustavila pomoć u hrani Avganistanu, jednoj od najsiroma&scaron;nijih zemalja svijeta.
SAD su bile najveći finansijer WFP-a, obezbeđujući 4,5 milijardi od ukupno 9,8 milijardi dolara donacija pro&scaron;le godine.
Prehrambena nesigurnost u Avganistanu pogor&scaron;ana je nakon masovnog povratka izbjeglica koje su protjerane iz okolnih zemalja.
Klimatske promjene, takođe, doprinose problemu, posebno onima u ruralnim područjima.
&Scaron;ef američke Nacionalne agencije za za&scaron;titu životne sredine Matiulah Kalis rekao je pro&scaron;le sedmice da su&scaron;a, nesta&scaron;ica vode, smanjenje obradivog zemlji&scaron;ta i bujične poplave veoma utiču na živote ljudi i ekonomiju.

UN: U Avganistanu zabilježen najveći porast neuhranjenosti djece ikada

JEDNO OD TROJE DJECE JE ZBOG TOGA ZAOSTALO U RAZVOJU

Rusija je izvela masovan napad dronovima na grad Lazovu u regionu Harkova, saop&scaron;tavaju ukrajinski zvaničnici. Sa druge strane, Rusija tvrdi da je usljed napada ukrajinskih bespilotnih letjelica tokom noći izbilo vi&scaron;e požara u ruskoj Rostovskoj oblasti, a o&scaron;tećena je i kritična infrastruktura.
Rusija: Napadnut Rostov, uni&scaron;tena 24 drona tokom noći
Ukrajinske snage su tokom noći izvele napad dronovima na Rostovsku oblast, usljed čega je izbilo vi&scaron;e požara, uključujući i na trafo-stanici, izjavio je v.d. regionalnog guvernera Jurij Sljusar.
Rusko Ministarstvo odbrane, takođe, navelo je da su njene snage tokom noći oborile 24 ukrajinske bespilotne letelice, uključujući sedam iznad Rostova.
Napad na Lazovu, povrijeđeno dvoje djece
Dvoje djece je povrijeđeno u ruskom masovnom napadu na grad Lazovu u Harkovskoj oblasti, izjavio je gradonačelnik tog gradu Sergij Zelenski.
Prema njegovim riječima, o&scaron;tećena je kritična infrastruktura, zgrade i kuće.
"Lozova je bila pod najvećim napadom od početka rata", rekao je Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp kazao je da su dvije nuklearne podmornice koje je naredio da budu poslate "bliže Rusiji&ldquo; stigle su na mjesto raspoređivanja, prenosi Unijan.
Napomenuo je da će njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof stići u Moskvu ove sedmice i ponuditi Rusiji sporazum o okončanju rata u Ukrajini, ako Moskva želi da izbjegne razorne američke sankcije.
Kremlj je odgovorio saop&scaron;tenjem da svi treba da budu oprezni u vezi sa nuklearnom retorikom. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov umanjio je značaj Trampovih komentara, rekav&scaron;i da je jasno da su američke podmornice već ionako na borbenom dežurstvu. Rekao je da Moskva nema želju da ulazi u polemiku sa američkim predsjednikom o tom pitanju.
Ukrajinske vazduhoplovne snage tvrde da je u bombardovanju Aerodroma "Saki" na Krimu uni&scaron;ten borbeni avion Su-30 i o&scaron;tećena jo&scaron; četiri lovca.
Kako navodi Ukrinform, taj aerodrom se smatra ključnom ruskom vazduhoplovnom bazom za operacije u Crnom moru.
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da su PVO sistemi oborili 61 ukrajinski dron, od kojih 18 iznad Crnog mora i 11 iznad Krima.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u obilasku trupa na frontu u Harovskoj oblasti da se vode borbe protiv stranih plaćenika iz raznih zemalja, uključujući Kinu, Pakistan i djelove Afrike.
Predsjednik Če&scaron;ke Petr Pavel smatra da je privremena okupacija dijela teritorije Ukrajine prihvatljiva cijena za njen opstanak i poručio da Prag i drugi saveznici nikada pravno neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije.
Prema njegovim riječima, Ukrajina trenutno, pa ni u doglednoj budućnosti, čak ni uz pomoć Zapada nema kapacitete da oslobodi sve okupirane teritorije bez velikih ljudskih gubitaka.

Masovan napad na Lazovu u Harkovskoj oblasti; Rusija: Ukrajinski dronovi izazvali požare u Rostovu

Luksemburg je izdao upozorenje zbog prisustva aflatoksina u sojinom bra&scaron;nu porijeklom iz Srbije, objavljeno je na onlajn platformi Evropski sistem za brzo uzbunjivanje i obavje&scaron;tavanje o hrani (RASFF).
Informacija je u okviru ovog sistema objavljena 1. avgusta, a navodi se da je posredstvom interne kontrole otkriveno da u bra&scaron;nu ima 2,9 mikrograma aflatoksina po kilogramu, &scaron;to predstavlja &ldquo;ozbiljan&rdquo; rizik po ljudsko zdravlje.
Aflatoksini predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput p&scaron;enice, kukuruza, soje, oraha, navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Leskovca.
U većim količinama aflatoksini su opasni po zdravlje ljudi, naročito po jetru i gastrointestinalni trakt.
Pro&scaron;log mjeseca je na platformi RASFF dva puta objavljeno upozorenje na ozbiljan rizik u proizvodima iz Srbije.
Najprije je početkom jula RASFF upozorio na prisustvo bakterije listeria u proizvodima od ribe.
Potom je na ovoj platformi Evropske unije objavljeno 10. jula da je pronađen virus hepatitis A (poznat i kao bolest prljavih ruku) u mije&scaron;anom bobičastom voću iz Srbije.
Države EU su tokom 2025. preko sistema RASFF prijavili 19 slučajeva nebezbjedne hrane za koju se tvrdi da je stigla iz Srbije.
Od 2020. prijavljeno je 103 slučajeva.
Vi&scaron;e prijava ove godine odnosi se na prisustvo aflatoksina uglavnom u proizvodima od soje.
Srbija od 2013. može da posredstvom RASFFF sistema primi obavje&scaron;tenja o spornoj hrani koja je u Srbiju uvezena iz EU ili je iz Srbije izvezena.

U Luksemburgu pronađeni aflatoksini u sojinom brašnu iz Srbije

IZDALI UPOZORENJE

Ukrajina je tokom noći dronom napala region Volgograda, usljed čega je izbio požar na zgradi željezničke stanice, saop&scaron;tila je ruska regionalna administracija. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi specijalni izaslanik Stiv Vitkof mogao da otputuje u Rusiju.&nbsp;
Kremlj: Svi treba da budu oprezni sa nuklearnom retorikom
Kremlj je saop&scaron;tio da svi treba da budu oprezni u vezi sa nuklearnom retorikom, u svom prvom odgovoru na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da je naredio premje&scaron;tanje američkih nuklearnih podmornica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov umanjio je značaj Trampovih komentara, rekav&scaron;i da je jasno da su američke podmornice već ionako na borbenom dežurstvu. Rekao je da Moskva nema želju da ulazi u polemiku sa Trampom o tom pitanju.
Tramp je rekao da je naredio da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u &bdquo;odgovarajućim regionima kao odgovor na izjave biv&scaron;eg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o riziku od rata između nuklearno naoružanih protivnika.
Tramp: Američke nuklearne podmornice su sada &ldquo;bliže Rusiji&rdquo;
Dvije nuklearne podmornice koje je američki predsjednik Donald Tramp naredio da budu poslate &bdquo;bliže Rusiji&ldquo; stigle su na mjesto raspoređivanja, prenosi Unian.
Američki predsjednik je napomenuo da će njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof stići u Moskvu ove sedmice i ponuditi Rusiji sporazum o okončanju rata u Ukrajini, ako Moskva želi da izbjegne razorne američke sankcije.
&ldquo;Mnogo ljudi gine u ovom besmislenom ratu. I, znate, zaustavili smo rat u mnogim zemljama, Indiji i Pakistanu. Zaustavili smo mnoge zemlje. Zaustavićemo ovaj rat. Nekako ćemo ga zaustaviti&rdquo;, rekao je Tramp.
Ukrajina: Vi&scaron;e od 400 udara, granatirano 10 naselja u Zaporožju, tri osobe poginule
&Scaron;ef Zaporo&scaron;ke lokalne vojne administracije Ivan Fedorov objavio je da je Rusija izvr&scaron;ila 405 udara na 10 naselja u Zaporo&scaron;koj oblasti, a tri osobe su poginule u napadu na Stepnogorsku op&scaron;tinu.
Fedorov je izjavio da su ruske trupe izvele vazdu&scaron;ni udar na Belogirju &ndash; 296 bespilotnih letjelica različitih modifikacija (uglavnom FPV) napalo je Kamjanske, Huljajpolje, Orihiv, &Scaron;čerbaki, Novodanilovku, Malu Tokmačku, Čarovne i Malinovku, dok su granatirani Stepnohirsk, Huljajpolje, Mala Tokmačka, Novodanilovka.
&ldquo;Od samog jutra, Rusi su prekinuli život stanovnika Hersona. Oko &scaron;est sati, neprijatelj je artiljerijski granatirao Antonivku, usljed čega je mu&scaron;karac rođen 1979. godine zadobio smrtonosne povrede. Moje sauče&scaron;će porodici i prijateljima preminulog&rdquo;, istakao je Fedorov.
Ruska PVO uni&scaron;tila vi&scaron;e od 60 dronova tokom noći
Sistemi ruske protivvazdu&scaron;ne odbrane oborili su tokom noći 61 ukrajinski dron, od kojih 18 iznad Crnog mora i 11 iznad teritorije Krima, saop&scaron;tilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.
&bdquo;Uni&scaron;tena je 61 bespilotna letjelica tipa &lsquo;avion&rsquo;: 18 iznad Crnog mora, 12 iznad teritorije Voronježske oblasti, 11 iznad teritorije Krima, osam iznad Belgorodske oblasti, &scaron;est iznad teritorije Volgogradske oblasti, dvije iznad teritorije Brjanske oblasti, dvije iznad teritorije Rostovske oblasti, jedna iznad teritorije Moskovske oblasti i jedna iznad teritorije Rjazanske oblasti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Erdoganova administracija: Razmatramo mogućnost sastanka lidera Rusije i SAD
Turska strana očekuje da će se sastanak lidera Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine u Turskoj uskoro održati, ali nema konkretnih vremenskih okvira ili datuma, saop&scaron;tila je administracija predsjednika Erdogana.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ranije je izjavio da planira da razgovara sa svojim američkim kolegom Donaldom Trampom i ruskim liderom Vladimirom Putinom o mogućem sastanku u Istanbulu.
Ne postoje konkretni planovi za organizovanje sastanka predsjednika u Turskoj, rekao je portparol ruskog lidera Dmitrij Peskov, komentari&scaron;ući Erdoganovu inicijativu.
Rusija: Napadnut Volgograd, gori željeznička stanica
Ukrajina je tokom noći dronom napala region Volgograda, usljed čega je izbio požar na zgradi željezničke stanice, saop&scaron;tila je ruska regionalna administracija.
&bdquo;Nije prijavljena &scaron;teta na prugama&ldquo;, navela je administracija.
Tramp: Vitkof bi mogao da otputuje u Rusiju
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi specijalni izaslanik Stiv Vitkof mogao da otputuje u Rusiju, možda u srijedu ili četvrtak, upozoriv&scaron;i da će prije petka uvesti sankcije ako Moskva ne pristane na prekid vatre.
&bdquo;Biće sankcija, ali izgleda da su prilično dobri u izbjegavanju sankcija&ldquo;, rekao je Tramp.

Tramp: Američke nuklearne podmornice su sada "bliže Rusiji"; Kremlj: Svi treba da budu oprezni sa nuklearnom retorikom

Gotovo 200 novinara, fotografa i ratnih dopisnika potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva "trenutni i nenadzirani pristup stranih medija Pojasu Gaze".
Peticiju su potpisali vodeći novinari koji rade za globalne novinske organizacije, u okviru Inicijative Sloboda izvje&scaron;tavanja, koju je pokrenuo nagrađivani fotograf Andre Liohn, prenio je Sky news4. avgusta.
Ovaj medij navodi da su među potpisnicima njihov specijalni dopisnik Alex Crawford i voditelj Mehdi Hasan, te Christiane Amanpour sa CNN-a i glavna međunarodna dopisnica Clarissa Ward, kao i kultni ratni fotograf Don McCullin, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Ponovili su ranije upućen poziv i Izraelu i Hamasu da dozvole stranim novinarima ulazak u Gazu kako bi nezavisno izvje&scaron;tavali o ratu, ne&scaron;to &scaron;to im je zabranjeno od početka posljednjeg sukoba 2023.&nbsp;
U peticiji se dalje navodi da će, ako "zaraćene strane" ignori&scaron;u apel, medijski profesionalci dobiti podr&scaron;ku za ulazak u Gazu bez pristanka "bilo kojim legitimnim sredstvima, samostalno, kolektivno ili u koordinaciji s humanitarnim ili akterima civilnog dru&scaron;tva".
"Hitno je potreban neograničen, nezavisan pristup stranim novinarima, ne samo da bi se dokumentovali zločini koji se de&scaron;avaju, već i da bi se osiguralo da istinu o ovom ratu ne diktiraju oni koji kontroli&scaron;u oružje i narativ", pi&scaron;e u peticiji, kako prenosi Sky news.
"Gaza je najhitniji slučaj, ali nije jedini. Ona odražava najozbiljniji obrazac u&scaron;utkivanja novinara i ograničavanja &scaron;tampe. Ako demokratski svijet zaista namjerava da se suprotstavi ovoj eroziji slobode, ne smije zatvarati oči pred Gazom. Braniti pristup &scaron;tampi tamo znači braniti slobodu &scaron;tampe svugdje", navodi se.
Najgori mogući scenario gladovanja trenutno se de&scaron;ava u Gazi upozorili su 29. jula iz Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane (IPC), globalne inicijative agencija Ujedinjenih nacija koja radi na identifikaciji uslova gladi.

Oko 200 novinara u apelu zatražilo 'trenutni i nesmetan' pristup stranih medija u Gazu

PETICIJU SU POTPISALI VODEĆI NOVINARI KOJI RADE ZA GLOBALNE NOVINSKE ORGANIZACIJE

Biv&scaron;i premijer Hrvatske Ivo Sanader (72), nakon odslužene dvije trećine kazne i boravka u dva zatvora, pu&scaron;ten je danas na Na uslovnu slobodu, javlja N1 Zagreb.
On je pu&scaron;ten odlukom sisačkog Županijskog suda.
Sanader je zbog vi&scaron;e krivičnih djela osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, a tokom izdržavanja kazne koristio je pogodnosti propisane Zakonom o izvr&scaron;avanju kazne zatvora.
Na roči&scaron;tu održanom 31. jula odlučeno je da Sanader ispunjava uslove za prijevremeni izlazak iz zatvora.
Sanader je zbog izvlačenja novca iz javnih preduzeća u crni fond HDZ-a i neevidentirane donacije dobio sedam godina zatvora, za primanje 17,5 miliona kuna od Stjepana Fiolića osuđen je na &scaron;est godina, a za primanje mita od 10 miliona eura za prepu&scaron;tanje upravljačkih prava nad Inom mađarskoj naftnoj kompaniji dobio je &scaron;est godina zatvora.
Biv&scaron;i premijer do sada je iza re&scaron;etaka, u pritvoru ili po presudama, proveo oko sedam i po godina.

Ivo Sanader izašao iz zatvora

ODLUČENO DA ISPUNJAVA USLOVE ZA PRIJEVREMENI IZLAZAK

Nakon &scaron;to je predsjednik SAD Donald Tramp 29. jula skratio rok ultimatuma ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za okončanje rata u Ukrajini na 10 dana, u četvrtak je komentarisao kako ga nije briga &scaron;ta Indija radi s Rusijom i da mogu zajedno potopiti svoje ekonomije.
Naime, &scaron;ef Bijele kuće je zaprijetio uvođenjem sekundarnih sankcija u vidu carina od 100 odsto za zemlje koje kupuju ruske energente. Tako zemlje, među kojima su i američki saveznici, primorava da biraju &ndash; ili će nastaviti da kupuju naftu i gas iz Rusije i izgubiti pristup američkom trži&scaron;tu, ili će prekinuti kupovinu ruskih energenata i izbjeći drakonske namete.
Imajući u vidu ovaj komentar na mreži Truth i Trampovu prethodnu izjavu da SAD s Indijom vode trgovinske pregovore oko ranije najavljene carinske stope od 25 odsto, djeluje da dogovor nije postignut.
Indija je sada najveći kupac ruske sirove nafte po zapremini, prema podacima finskog Centra za istraživanje energije i čistog vazduha. Kina ostaje najveći kupac po vrijednosti u dolarima. Iz Rusije Indija podmiruje oko 35 odsto svog ukupnog uvoza sirove nafte, a dvogodi&scaron;nji vrhunac dostignut je u junu ove godine, prema pisanju lista Times of India.
Trgovinska razmjena Indije i SAD je pro&scaron;le godine bila oko 118,2 milijarde dolara, dok je s Rusijom dostigla rekordnih 68,7 milijardi. Trgovinska razmjena Kine i SAD je oko 688 milijardi u poređenju s 222 milijarde s Rusijom. Potencijalno veliki problem s Trampovim ultimatumom je to &scaron;to se EU obavezala da zamijeni ruski gas američkim tek do 2027, &scaron;to znači da bi, ako carine odmah stupe na snagu, evropske NATO saveznice postale "kolateralna &scaron;teta". Među krupnim uvoznicima ruskih energenata je i Turska s 25 do 30 miliona tona nafte godi&scaron;nje.
Čak i same SAD uvoze ruske energente u vidu uranijuma za nuklearne elektrane, pa je tako generalni direktor "Rosatoma" u maju rekao da 20 odsto "prekomorskih" prihoda ove državne energetske kompanije dolazi iz "neprijateljskih" država.
&Scaron;ta ako Tramp ispuni prijetnju
Svoj novi, o&scaron;triji stav prema Rusiji Tramp je obrazložio izostankom napretka u mirovnim pregovorima. U izjavi o Indiji je, takođe, zaprijetio zamjeniku predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitriju Medvedevu da "pazi &scaron;ta govori", nakon &scaron;to je ovaj upozorio da je svaki novi ultimatum korak ka ratu između dvije sile.
Ključno pitanje sada glasi, &scaron;ta će se dogoditi ako Putin ne pristane na primirje u zadanom roku, &scaron;to je izvjesno na osnovu svih izjava iz Rusije, a Tramp ostvari carinsku prijetnju.
Ranije su mnogi, uključujući i zapadne političare, sumnjali da će se Tramp odlučiti na sekundarne sankcije, koje bi mogle izazvati rast cijena nafte i novi talas globalnog trgovinskog rata.
Kako pi&scaron;e ukrajinski portal Strana u svojoj analizi, moguće je da je na Trampovo zao&scaron;travanje stava uticao trgovinski dogovor s EU. Njime je Unija preuzela obavezu da poveća uvoz američkih, umjesto ruskih energenata u kupi gasa i nafte u vrijednosti od 750 milijardi dolara.
Takođe, moguće je da postoje i neki neobjavljeni dogovori sa Saudijskom Arabijom o povećanju proizvodnje nafte i s Indijom o njenom eventualnom odustajanju od kupovine ruske nafte, mada ova druga opcija djeluje manje vjerovatno.
Uvođenje carina protiv zemalja koje kupuju ruske energente moglo bi predstavljati izuzetno snažan udarac na prihode Rusije od izvoza. Međutim, to bi moglo da se ostvari samo ako se sekundarnim sankcijama priključi i Kina i obustavi kupovinu ruskih energenata.
Ukoliko Kina, ipak ne odustane od uvoza i, kao odgovor na Trampove carine na kineske proizvode, uvede svoje carine od 100 odsto na američku robu, SAD bi, prema analizi Strane, mogle biti primorane da povuku svoju odluku. Taj potez bi mogle da slede i druge zemlje, imitirajući Kinu.
Ukrajinski medij stoga navodi četiri moguća scenarija nakon isteka Trampovog ultimatuma:
1. Kina stavlja do znanja da će se pridržavati sekundarnih sankcija SAD. Rusija pristaje na primirje, možda poku&scaron;avajući da zauzvrat izdejstvuje određene ustupke od SAD.
2. Kina pristaje na sekundarne sankcije, ali Kremlj odlučuje da nastavi rat faktički izolovan, pritom smanjujući socijalne, infrastrukturne i druge civilne tro&scaron;kove, uz rizik od te&scaron;ke ekonomske krize u dugotrajnom ratu iscrpljivanja.
3. Rusija tumači sekundarne američke sankcije kao objavu rata i o&scaron;tro eskalira, uključujući ultimatum s prijetnjom nuklearnim udarom na SAD ukoliko sankcije ne budu povučene.
4. Kina ne odustaje od kupovine ruske nafte i gasa. Kao odgovor na američke carine na kineske proizvode, Peking uvodi protivmjere. Neke druge zemlje slijede isti put i nastavljaju da kupuju ruske energente. Time se gubici Rusije minimizuju. Rat se nastavlja u sada&scaron;njem obliku.

Četiri scenarija za rat u Ukrajini nakon isteka ultimatuma Rusiji

ŠTA AKO AMERIČKI PREDSJEDNIK ISPUNI PRIJETNJU

Lakovi i drugi proizvodi za nokte, iako naizgled bezazleni, sadrže niz potencijalno opasnih hemikalija koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kazala je u razgovoru za Portal RTCG dr sc. med. Ana Popović, specijalistkinja dermatologije i onkologije. Upozorava na rizike koje ovi proizvodi nose &ndash; posebno za radnice u salonima i osjetljive korisnike.
U dana&scaron;nje vrijeme kada j popularni nail art dostigao vrhunac, gotovo da ne možemo naići na žene, djevojke, čak i djevojčice koje nemaju na noktima popularni gel lak. Koliko su lakovi opasni, pa čak i onda kada ih nanosite kući i ne koristite UV lampu, pričali smo sa dr Popović koja navodi da mnogi od nas nijesu svjesni rizika koji nosi ovaj trend.
Evropska unija će od 1. septembra da uvede zabranu pojedinih gel lakova, koji neće biti dozvoljeni zbog hemijske supstance TPO. Prema studijama ta supstanca može predstavljati ozbiljnu prijetnju po zdravlje &ndash; uključujući i rizik od raka.
"Iako se proizvodi za nokte doživljavaju kao uobičajeni dio estetske njege, sve je vi&scaron;e naučnih dokaza da mnogi od njih sadrže supstance koje mogu imati negativan uticaj na zdravlje. Djeluju bezopasno, ali proizvodi za nokte mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, naročito kada se njihove hemikalije udi&scaron;u, apsorbuju kroz kožu ili nenamjerno unesu u organizam&ldquo;, upozorava Popović.
Posebnu pažnju skreće na takozvanu &bdquo;toksičnu trojku&ldquo; &ndash; toluen, dibutil-ftalat (DBP) i formaldehid &ndash; hemikalije koje se i dalje nalaze u mnogim komercijalnim lakovima, uprkos dokumentovanim rizicima.
&bdquo;Toluen je povezan s o&scaron;tećenjima nervnog i reproduktivnog sistema i čak je pronađen u majčinom mlijeku žena koje rade u salonima. DBP može naru&scaron;iti hormonalnu ravnotežu i razvoj mu&scaron;kog reproduktivnog sistema, dok se formaldehid, klasifikovan kao karcinogen, dovodi u vezu sa leukemijom i tumorima disajnih puteva&ldquo;, navodi dr Popović.
Osim ove tri supstance, u lakovima i sredstvima za skidanje laka često se nalaze i drugi hemijski spojevi koji izazivaju zabrinutost.
Među njima su trifenil-fosfat (TPHP), plastifikator koji može remetiti hormonalni sistem, metil-metakrilat (MMA), koji izaziva iritacije kože i disajnih puteva, te akrilna kiselina, koja se brzo apsorbuje i može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.
&bdquo;U lakovima za nokte pronađeni su i te&scaron;ki metali poput antimona, koji može izazvati iritaciju disajnih puteva, promjene na koži i gastrointestinalne tegobe. Analize su pokazale da neki lakovi sadrže i do 15 mikrograma antimona po gramu, &scaron;to je vi&scaron;estruko iznad dozvoljenih granica&ldquo;, upozorava dr Popović, dodajući da se ova supstanca često ni ne navodi na deklaracijama.
Kozmetičarke u najvećem riziku
Jedna od najranjivijih grupa su kozmetičarke i radnice u salonima koje svakodnevno rukuju tim supstancama.
&bdquo;Kod ovih žena zabilježeno je pogor&scaron;anje postojeće astme, pojava nove astme i rinitisa. Prema podacima američke Agencije za bezbjednost i zdravlje na radu (OSHA), žene koje rade u salonima za nokte imaju za 15,6% veću stopu spontanih pobačaja u poređenju sa ženama njihove etničke grupe u op&scaron;toj populaciji&ldquo;, navodi dr Popović.
Zabilježeni su i slučajevi smanjenih kognitivnih sposobnosti kod djece čije su majke bile izložene ovim hemikalijama tokom trudnoće.
&bdquo;Ova svakodnevna, dugotrajna izloženost hemikalijama stavlja zaposlene u salonima u posebno ranjivu poziciju&ldquo;, ističe dr Popović.
Poseban problem predstavlja i nedovoljna regulacija kozmetičkih proizvoda.
&bdquo;FDA ne zahtijeva testiranje proizvoda prije stavljanja na trži&scaron;te, niti traži tačne deklaracije za profesionalne proizvode. U nezavisnoj analizi u Kaliforniji, čak 83% proizvoda koji su tvrdili da ne sadrže toluen &ndash; ipak su ga sadržali, a 14% tzv. DBP-free lakova sadržalo je DBP u visokim koncentracijama&ldquo;, navodi ona.
Za razliku od SAD-a, Evropska unija ima znatno strožu regulativu.
&bdquo;Zabranjene su supstance poput olova, arsena, antimona, nikla, hroma i kobalta, dok su maksimalne koncentracije formaldehida jasno ograničene. Sve supstance moraju biti precizno deklarisane&ldquo;, ističe dr Popović.
Ni redovne korisnice nijesu u potpunosti po&scaron;teđene jer stavljaju ruke pod UV lampu koja takođe nosi ozbiljne zdravstvene rizike.
&bdquo;Prosječna korisnica lakira nokte 2 do 6 puta mjesečno. Iako je izloženost manja nego kod radnica, postoji dodatni rizik od UV zračenja koje se koristi pri fiksiranju gel-lakova, &scaron;to može doprinijeti razvoju malignih promjena na koži, naročito na &scaron;akama i ispod nokta&ldquo;, navodi dr Popović.
Čitajte deklaracije na proizvodima
Savjetuje da korisnici obrate pažnju na sastav proizvoda i da biraju one koji imaju jasnu i potpunu deklaraciju.
&bdquo;Osobe sa osjetljivom kožom ili disajnim tegobama trebalo bi da izbjegavaju gel-lakove i akrilate, a saloni koje posjećuju trebalo bi da imaju dobru ventilaciju i koriste ličnu za&scaron;titnu opremu (PPE)&ldquo;, poručuje dr Popović.
Kako navodi, svrab, crvenilo, promjena boje noktiju ili iritacije mogu biti znak alergije.
"U slučaju bilo kakvih promjena, ne oklijevajte da se obratite dermatologu", preporučuje na&scaron;a sagovornica.
Uloga dermatologa je, prema njenim riječima, ključna u informisanju javnosti.
&bdquo;Cilj nije &scaron;iriti zabrinutost, već pružiti precizne i pouzdane informacije. Ukoliko pacijent primijeti promjene na noktima, alergijske reakcije ili pojačanu osjetljivost kože, moramo razmotriti i uticaj kozmetičkih proizvoda&ldquo;, ističe dr Popović.
Kako kaže, vrijeme je za odgovornu ljepotu.
"Industrija ljepote ne smije biti izvan okvira javnog zdravlja. Iako se proizvodi za nokte svakodnevno koriste, oni mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, od alergija i hormonskih poremećaja, do neurolo&scaron;kih smetnji i povećanog rizika od karcinoma. Potrebna je stroža regulativa, vi&scaron;e naučnih istraživanja i bolja edukacija građana kako bismo sačuvali ljepotu, ali ne po cijenu zdravlja", zaključuje Popović.
Toksične hemikalije u proizvodima za nokte- &scaron;ta treba da znate Proizvodi za nokte, poput lakova i sredstava za skidanje laka, često sadrže hemikalije koje mogu biti &scaron;tetne po zdravlje ljudi. Mnoge od ovih supstanci imaju potencijalne toksične i alergijske efekte, pa je važno biti upoznat sa rizicima:
Ftalati
Ftalati se koriste kao omek&scaron;ivači u lakovima da bi spriječili pucanje i povećali fleksibilnost.
Najpoznatiji je dibutil-ftalat (DBP), koji je ranije bio &scaron;iroko kori&scaron;ćen, ali je otkriveno da može &scaron;tetno uticati na reproduktivni i razvojni sistem.
Toluen
 Toluen je rastvarač prisutan u lakovima i poznat je po negativnom uticaju na centralni nervni, reproduktivni i kardiovaskularni sistem. Iako nije zvanično klasifikovan kao kancerogen, njegova toksičnost je dobro dokumentovana.
Formaldehid
 Koristi se za učvr&scaron;ćivanje nokta. Formaldehid je priznat kao karcinogen od strane:Američkog Nacionalnog toksikolo&scaron;kog programa, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) Povezan je sa Leukemijom, Tumorima uha, nosa i grla, Kognitivnim poremećajima, Rakom pluća,O&scaron;tećenjem nervnog sistema i reproduktivnog zdravlja.
Ove tri hemikalije &mdash; tolulen, DBP i formaldehid &mdash; često nazivaju &bdquo;toksičnom trojkom&ldquo; zbog njihovog &scaron;tetnog dejstva. Iako su poku&scaron;aji da se izbace iz kozmetičkih proizvoda učestali, oni su jo&scaron; uvijek prisutni u mnogim proizvodima.
Ostali sastojci od kojih treba da se čuvate:
Trifenil fosfat (TPHP)&ndash; plastifikator i retardant plamena, može remetiti hormonalni sistem i imati negativne efekte na reprodukciju.
Metil metakrilat (MMA)&ndash; monomer koji može izazvati iritacije kože, disajnih organa i nervnog sistema.
Aceton&ndash; sredstvo za skidanje laka koje može izazvati iritacije, mučninu i ozbiljnija o&scaron;tećenja jetre i bubrega.
N-metilpirolidon (NMP)iakrilna kiselina&ndash; mogu izazvati iritacije i o&scaron;tećenja kože, očiju i disajnih puteva.
Metalni pigmenti&ndash; u lakovima sa metalnim sjajem, &scaron;ljokicama,mogu sadržati te&scaron;ke metale koji izazivaju iritacije i dugoročne zdravstvene probleme. U lakovima za nokte se nalazi antimon. Iako je maksimalno dozvoljena količina antimona u kozmetičkim proizvodima ograničena na 0,5 mikrograma po gramu, analiza je pokazala da neki lakovi za nokte sadrže i do 15 mikrograma po gramu, &scaron;to je vi&scaron;estruko iznad preporučenih granica. Posebno zabrinjava činjenica da se antimon rijetko navodi na deklaracijama, uprkos tome &scaron;to može izazvati iritaciju disajnih puteva, promjene na koži, gastrointestinalne tegobe, pa čak i ozbiljna oboljenja pluća poput pneumokonioze. N,N-dimetil-p-toluidin (DMPT)&ndash; prisutan u akrilnim proizvodima, povezan je sarizikom od karcinoma i alergijskih reakcija. Osim poznatih toksina, mnogi proizvodi za nokte sadrže i druge &scaron;tetne supstance:
Skidači laka bez acetona mogu sadržatiGBL (gamma-butirolakton)&ndash; supstancu koja se u tijelu pretvara uGHB (gamma-hidroksibutirat), tzv.supstanca povezana sa zloupotrebom u slučajevima seksualnog nasilja. Zabilježeni su slučajevi trovanja i kome kod djece.
Hemikalije poputDMPT (dimetil-p-toluidin)initroetanamogu izazvati trovanja opasna po život, uključujući cijanozu, povraćanje i methemoglobinemiju.
TPHP (trifenil fosfat), čest u lakovima, pronađen je u krvi, majčinom mlijeku i krvi iz pupčane vrpce. Povezuje se sa razvojnim poremećajima, o&scaron;tećenjem rada mozga, jetre i &scaron;titne žlijezde.&nbsp; Njegov glavni metabolit,DPHP (difenil hidroksi fosfat), takođe pokazuje negativne efekte kod djece. Ni zamjene za TPHP &ndash; poputATBC (acetil tributil citrat)iTMPIB (trimetilpentil izobutirat)nisu dovoljno istražene.
Akrilna kiselinabrzo se apsorbuje kroz kožu i disajne puteve, a može izazvati ozbiljne iritacije i alergijske reakcije. NMP (N-metilpirolidon)prisutan je u ljepilima, bazama i lakovima &ndash; čak i onima za djecu. U visokim koncentracijama može izazvati iritacije, glavobolje, plikove i povećati apsorpciju drugih toksičnih supstanci.
Zanimljivosti o lakovima za nokte Lakovi za nokte kakve danas poznajemo pojavili su se tek 1920-ih godina, zahvaljujući razvoju automobilske industrije i otkriću nitroceluloze. Iako je nitroceluloza i dalje sastavni dio većine lakova, danas se ne koristi u automobilskim bojama.
Prvi obojeni lak za nokte napravljen je 1930. godine.
&bdquo;Međutim, kako je industrija težila postojanijim i fleksibilnijim proizvodima, u sastav lakova uvedene su supstance koje izazivaju zabrinutost zbog toksičnosti i alergijskih svojstava. Potreba za aditivima kao &scaron;to su termoplastične smole i plastifikatori dovela je do upotrebe toksičnih komponenti kao &scaron;to su toluen-sulfonamid-formaldehid smola (TSFR) i dibutil ftalat (DBP),&ldquo; kaže dr Popović.
&nbsp;

Popović: Lakovi i drugi proizvodi za nokte sadrže niz potencijalno opasnih hemikalija koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme

EVROPSKA UNIJA ĆE OD 1. SEPTEMBRA DA UVEDE ZABRANU POJEDINIH GEL LAKOVA

Ruske snage su izvele raketni napad na Kijev, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici. Ukrajina je izvela napad dronom na skladi&scaron;te nafte u Sočiju, tvrde ruske regionalne vlasti.&nbsp;
Napad na Nikolajev i Harkov, troje povrijeđenih
Tri osobe su povrijeđene u ruskom napadu na grad Nikolajev, saop&scaron;tio je načelnik istoimene oblasti Vitalij Kim.
Eksplozije su se čule i u Harkovu, objavio je gradonačelnik Igor Terehov.
Ukrajina: Raketiran Kijev, sirene za vazdu&scaron;nu opasnost &scaron;irom zemlje
Rusija je izvela raketni napad na Kijev, saop&scaron;tila je vojna uprava ukrajinske prijestonice.
Sirene za vazdu&scaron;nu opasnost oglasile su se u Kijevu i brojnim drugim regionima Ukrajine, javljaju ukrajinski mediji.
Rusija: Napadnuto skladi&scaron;te nafte u Sočiju
Vi&scaron;e od 120 vatrogasaca poku&scaron;ava da ugasi požar u skladi&scaron;tu nafte u gradu Sočiju, izazvan napadom ukrajinskog drona, izjavio je regionalni guverner Venijamin Kondratjev.
&bdquo;Rosavijacija&ldquo;, ruska uprava za civilno vazduhoplovstvo, saop&scaron;tila je da su letovi obustavljeni na aerodromu u Sočiju radi bezbjednosti vazdu&scaron;nog saobraćaja.
Izaslanik SAD pri NATO Vitaker: Stiv Vitkof u Moskvi
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Bliski istok, boravi ovog vikenda u Moskvi, izjavio je stalni predstavnik SAD pri NATO Metju Vitaker, izražavajući nadu u mogući &bdquo;proboj&ldquo; u rje&scaron;avanju sukoba u Ukrajini.
&bdquo;Znam da je Stiv Vitkof, specijalni izaslanik predsjednika Trampa, u Moskvi ovog vikenda i nadam se da će moći da postigne proboj u rje&scaron;avanju sukoba u Ukrajini&ldquo;, rekao je Vitaker.
Tramp je ranije najavio da je planirana posjeta Vitkofa Rusiji u narednim danima.
Oboreno 338 dronova
Rusko Ministarstvo odbrane je saop&scaron;tilo da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane oborili 338 ukrajinskih dronova i jednu vođenu avionsku bombu u posljednja 24 sata.
Dronovi Službe bezbjednosti Ukrajine pogodili su ruski aerodrom za skladi&scaron;tenje i lansiranje dronova &bdquo;&Scaron;ahed&ldquo; u Primorsko-Ahtarsku, na obali Azovskog mora, kao i vojni pogon &bdquo;Elektroprilad&ldquo; u gradu Penzi, potvrdila je ta služba.
Granatiranje ukrajinskih oružanih snaga izazvalo je požar u industrijskoj zoni blizu nuklearne elektrane Zaporožje, koji je lokalizovan, saop&scaron;tili su predstavnici te elektrane.
Ruska vojska bombardovala je jedan od strate&scaron;kih mostova u Hersonu, poku&scaron;avajući da odsječe veliki region od kopna, iz naselja Korabel, potvrdile su lokalne vlasti.
Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se ukrajinske dugoročne operacije na teritoriji Rusije nastaviti.
&bdquo;Zemlja agresor će dobiti pravedne odgovore za produžavanje rata&ldquo;, poručio je ukrajinski lider.
Ministar odbrane Andrej Belousov potpisao je naredbu kojom se, u kontekstu novih izazova i prijetnji, povećava borbeni potencijal Vazdu&scaron;no-desantnih snaga kao prioritetna oblast razvoja Oružanih snaga Rusije.
Belousov ističe da te snage tokom specijalne vojne operacije djeluju vje&scaron;to i odlučno u ključnim oblastima i pravcima.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Va&scaron;ington potpuno spreman za mogući nuklearni sukob sa Rusijom, nakon &scaron;to je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, iznio potencijalnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja.
&bdquo;Ako riječi biv&scaron;eg predsjednika Rusije izazivaju tako nervoznu reakciju kod američkog predsjednika &ndash; onda Rusija radi sve kako treba i nastaviće da ide svojim putem&ldquo;, odgovorio je Medvedev na Trampovu izjavu i raspoređivanje nuklearnih podmornica u, kako je naveo, &bdquo;odgovarajućim regionima&ldquo;.

Raketiran Kijev, sirene za vazdušnu opasnost širom zemlje; Napadnuto skladište nafte u Sočiju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je danas pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i &scaron;est godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepo&scaron;tovanja odluka visokog predstavnika, rekao je da se ovde radi o čistoj političkoj odluci i da je sud BiH politički sud.
"Ovo je udar na RS, oni žele da to personalizuju kao Milorad Dodik", naveo je on na konferenciji za novinare u Banjaluci, a prenosi N1.
Istakao je da on nije počinio prema zakonu nikakvo krivično djelo, i da ne prihvata krivično djelo koje je propisao &Scaron;mit.
"Mene terete jer se nisam svidio &Scaron;mitu, jer ga ne prihvatam", ocijenio je Dodik.
Istakao je da ostaje predsjednik RS i da neće biti vanrednih izbora.
Rekao je i da će prihvatiti svaku odluku parlamenta, ali ovu odluku neće, kao i da zna da iza nje stoji EU.
"Očigledno je da je napravljen novi dualizam između RS i BiH. Stranci koji su učestvovali u ovome, mogu komotno da isključe svoje telefone i da prestanu da nas zovu da bilo &scaron;ta radimo sa njima", poručio je Dodik.
&nbsp;

Dodik osuđen na godinu zatvora, zabranjeno mu obavljanje funkcije predsjednika RS

NAKON PRESUDE PORUČIO DA SE RADI O  ČISTOJ POLITIČKOJ ODLUCI

Biv&scaron;i ministar ministar unutra&scaron;nje i spoljne trgovine (2022-2024) i građevinarstva (2020-2022) Tomislav Momirović uhap&scaron;en je u akciji policije i Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal,&nbsp; prenosi Nova.rs.
Od jutros je u toku akcija Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal.
Tamo&scaron;nji mediji su objavili da je izdat nalog i za hap&scaron;enje biv&scaron;eg ministra Gorana Vesića, koji je prema navodima medija protekle večeri hitno primljen u bolnicu, a tokom noći operisan.
Akcija je povezana sa padom nadstre&scaron;nice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra pro&scaron;le godine.
Javno tužila&scaron;tvo za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu koja se odnosi na projekat rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu.

Srbija: Uhapšen bivši ministar Tomislav Momirović

AKCIJA JE POVEZANA SA PADOM NADSTREŠNICE ŽELJEZNIČKE STANICE U NOVOM SADU

Dan žalosti je progla&scaron;en u Kijevu zbog masovnog ruskog napada na prijestonicu Ukrajine, u kojem je juče poginulo 15, a ranjeno vi&scaron;e od 130 osoba. Iz Moskve tvrde da su ruske trupe zauzele Časov Jar. Ukrajinske snage na terenu navode da je situacija u tom gradu u Donjeckoj oblasti nepromijenjena.&nbsp;
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je najmanje 15 ljudi, a ranjeno je 132, među kojima je četrnaestoro djece, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Zbog toga je danas u Kijevu progla&scaron;en Dan žalosti.
Napadnuto je 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prijestonice, a među pogođenim objektima bile su stambene zgrade, &scaron;kole i bolnice, navodi Rojters.
Dok Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su moskovske snage zauzele Časov Jar u Donjeckoj oblasti, ukrajinske trupe s terena ističu da je situacija nepromijenjena.
Volodimir Zelenski je potpisao zakon o obnavljanju nezavisnosti Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije (SAP). Zakon je prethodno usvojila Vrhovna rada.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u objavi na platformi Iks naglasila da su te reforme neophodne za napredak Ukrajine ka Evropskoj uniji.
Donald Tramp je zaprijetio biv&scaron;em ruskom lideru Dmitriju Medvedevu riječima &ldquo;da pazi &scaron;ta govori jer ulazi u opasnu zonu&rdquo;, nazvav&scaron;i ga &ldquo;neuspje&scaron;nim predsjednikom&rdquo;.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije prethodno je ismijao Trampov ultimatum Kremlju, u kojem je američki predsjednik skratio rok Rusiji da okonča rat u Ukrajini.

Dan žalosti u Kijevu, poginulo najmanje 15 osoba; Tramp oštro odgovorio Medvedevu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti "veoma te&scaron;ko" sklopiti trgovinski sporazum sa Kanadom, nakon &scaron;to je njen premijer Mark Karni najavio planove da priznavaju državu Palestinu.
Veće carine za zemlje koje nemaju trgovinski sporazum sa SAD stupiće na snagu od sjutra.
Kanada će se suočiti sa carinama od 35 odsto na većinu robe koju prodaje SAD-u, ako se danas ne postigne dogovor.
Potez Kanade da prizna palestinsku državu uslijedio je nakon sličnih najava iz Velike Britanije i Francuske, prenosi BBC.
Pojas Gaze je na ivici gladi zbog izraelske blokade humanitarne pomoći, a većina stanovni&scaron;tva je neuhranjena.
Ranije ove sedmice, Tramp je rekao da u Gazi vlada "prava glad" i da sarađuje sa Izraelom kako bi "sredio stvari". Specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Stiv Vitkof trebalo bi danas da se sastane sa zvaničnicima u Izraelu.

Tramp: Najava Kanade da će priznati Palestinu ugrožava trgovinski sporazum

REAKCIJA

Američke Federalne rezerve zadržale su referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom u rasponu od 4,25 posto do 4,50 posto.
"Iako promjene u neto izvozu i dalje utiču na podatke, nedavni pokazatelji sugeriraju da je rast ekonomske aktivnosti usporen u prvoj polovini godine", navodi se u saop&scaron;tenju Feda.
Komitet za otvoreno trži&scaron;te (FOMC) istakao je da im je cilj postizanje maksimalne zaposlenosti i inflacije od dva posto na duži rok.
Stopa nezaposlenosti ostaje niska, a trži&scaron;te rada i dalje stabilno. In"flacija ostaje ne&scaron;to povi&scaron;ena", dodaje se.
U vezi s mogućim budućim korekcijama ciljanog raspona kamatne stope, Fed je naveo da će FOMC pažljivo analizirati pristigle ekonomske podatke, promjene u ekonomskim izgledima i procjenu rizika.
"Komitet će nastaviti smanjivati svoj portfelj državnih obveznica, dužničkih hartija agencija i hipotekarno podržanih vrijednosnica agencija", saop&scaron;teno je.
Odluka je donesena u kontekstu nesigurnosti izazvanih globalnim carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp, kao i njegovih čestih kritika na račun predsjednika Feda Jeromea Powella, kojeg je optuživao da ne reaguje dovoljno brzo u suočavanju s ekonomskim rizicima.
Tramp je vi&scaron;e puta tražio smanjenje kamatnih stopa, pozivajući se na poteze evropskih centralnih banaka, te upozoravao da bi odgađanje moglo zakočiti američku ekonomiju.
Odluka je uslijedila i nakon kritika Trampove administracije na račun projekta obnove zgrada sjedi&scaron;ta Feda u Va&scaron;ingtonu.
Tokom pro&scaron;losedmične posjete tim objektima, koji su trenutno u fazi renoviranja, Tramp je izjavio da bi bilo bolje da taj projekat nikada nije ni započet, poredeći ga nepovoljno s jednim od svojih građevinskih poduhvata.
"Uprkos svemu tome, hajde samo da se to zavr&scaron;i i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, smanjite kamatne stope", rekao je tada.
U međuvremenu, pojavili su se i izvje&scaron;taji da Tramp razmatra otpu&scaron;tanje Powella, iako je kasnije to demantovao, rekav&scaron;i da je vrlo malo vjerovatno da će to učiniti, ali da ne isključuje mogućnost pokretanja postupka zbog moguće finansijske prevare.
Centralna banka je zadržala kamatnu stopu na istorijski visokom nivou od 5,5 posto od jula 2023. do septembra 2024. godine, prije nego &scaron;to je počela postepeno snižavanje do 4,5 posto.
Uprkos političkom pritisku, Fed je na posljednjih pet sjednica zadržao kamatnu stopu nepromijenjenom.
&nbsp;

Federalne rezerve i dalje oponiraju Trampu: Zadržan isti nivo kamatnih stopa

UPKOS POLITIČKOM PRITISKU

Kanada će priznati Palestinu u septembru, rekao je novinarima&nbsp; kanadski premijer Mark Karni.
&bdquo;Kanada je dugo bila posvećena rje&scaron;enju o dvije države, nezavisnoj, održivoj i suverenoj palestinskoj državi koja živi rame uz rame sa državom Izrael u miru i bezbjednosti&ldquo;, rekao je Karni, prenosi CNN.
Ovaj potez slijedi nakon sličnih najava Francuske, koja je saop&scaron;tila da će priznati palestinsku državu u septembru, i Velike Britanije, koja je saop&scaron;tila da će to učiniti ako Izrael ne ispuni uslove koji uključuju pristanak na prekid vatre u Gazi.
&bdquo;Kanada namjerava da prizna državu Palestinu na 80. Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija&ldquo;, rekao je Karni.
&bdquo;Namjeravamo to da učinimo jer se Palestinska uprava obavezala da će voditi veoma potrebne reforme&ldquo;, dodao je kanadski premijer.
Karni je dodao da ga je predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas uvjerio da će njegova administracija održati dugo odgađane izbore 2026. u kojima Hamas &bdquo;neće igrati nikakvu ulogu&ldquo;.

Kanada će priznati Palestinu u septembru

SAOPŠIO KANADSKI PREMIJER

Najmanje &scaron;est osoba je poginulo, među kojima i dijete, dok je desetine povrijeđeno u vazdu&scaron;nom napadu na Kijev. Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage zauzele grad Časiv Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine.
 Kijev: Broj poginulih u napadu na prijestonicu porastao na &scaron;est osoba, među njima dijete
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev ubijeno je najmanje &scaron;est ljudi, uključujući dijete, saop&scaron;tio je gradski vojni upravnik Timur Tkačenko navodeći nove podatke o žrtvama.
Među poginulima je i &scaron;estogodi&scaron;nji dječak, rekao je Tkačenko. Desetine građana je ranjeno, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Dodao je da je noćni napad izazvao &scaron;tetu na 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prestonice.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ljudi i dalje zarobljeni ispod ru&scaron;evina jedne stambene zgrade.
"Užasno je jutro u Kijevu. Brutalni ruski napadi uni&scaron;tili su čitave stambene zgrade i o&scaron;tetili &scaron;kole i bolnice", objavio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na Iks-u sa slikom razorene stambene zgrade.
Rusija tvrdi da je zauzela Časov Jar
Ruske snage su zauzele grad Časov Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
"Pripadnici grupe 'jug' ruskih Oružanih snaga su oslobodili Časov Jar u DNR", saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
&nbsp;

Vazdušni napad na Kijev, poginulo šest osoba, među kojima je dijete; Moskva: Ruska vojska zauzela Časov Jar

Pet osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na &scaron;tajerskom autoputu, ispred odmori&scaron;ta Tepanje u smjeru ka Ljubljani. &emsp;
Policijska uprava Celje je prvobitno saop&scaron;tila da su četiri osobe poginule, a dvije povređene, ali je kasnije potvrdila da je povredama zadobijenim u udesu podlegla jo&scaron; jedna osoba. &emsp;
Udes se dogodio kada je vozač kombija, zbog neprilagođene brzine, udario u zadnji dio kamiona u koloni. &emsp;
Vozač kombija je ukrajinski državljan, koji je i sam lak&scaron;e povrijeđen, jedan od putnika je zadobio teže povrede, dok je pet njih&nbsp; stradalo. &emsp;
Prema prvim policijskim informacijama, vozač kamiona je ruski državljanin.