U Budvi je danas počeo Samit guvernera centralnih banaka, ministara finansija i direktora poreskih uprava regiona, koji organizuje Savez ekonomista Srbije sa beogradskim nedjeljnikom NIN, kao glavnim medijskim partnerom, saop&scaron;teno je iz Centralne banke Crne Gore.
"Finansijska i monetarna stabilnost regiona u neizvjesnim vremenima produžene geopolitičke i ekonomske krize&ldquo; je tema ovogodi&scaron;njeg Samita, čiji su pokrovitelji Centralna banka, Ministarstvo finansija i Uprava prihoda i carina Crne Gore.
Otvarajući Samit, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić ukazao je na značaj ovakvih skupova i istakao da su oni &bdquo;dragocjena prilika za razmjenu mi&scaron;ljenja i iskustava zemalja regiona, posebno u neizvjesnim i izazovnim vremenima poput sada&scaron;njeg, kada su na&scaron;e ekonomije izložene brojnim eksternim i internim rizicima&ldquo;.
U uvodnom dijelu Samita, predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović predstavio je makroekonomska kretanja koja karakteri&scaron;u svjetsku ekonomiju i zemlje Eurozone i Zapadnog Balkana, kao i projekcije za naredni period. &bdquo;Iako inflacija pada, a velike ekonomije ostvaruju bolje rezultate u odnosu na očekivanja iz 2022. godine, i dalje su prisutni brojni rizici, poput neizvjesnosti daljeg toka rata u Ukrajini, mogućeg &bdquo;pucanja balona&ldquo; na trži&scaron;tu nekretnina i prelivanja negativnih efekata, te krize duga u prezaduženim zemljama&ldquo;, istakao je Vlahović u svom izlaganju.
Nakon zvaničnog otvaranja skupa, kako su kazali, održan je panel guvernera centralnih banaka pod nazivom &bdquo;Održavanje stabilnosti cijena i bankarskog sistema u neizvjesnim vremenima&ldquo;. U okviru panela, guverneri i viceguverneri iz osam zemalja regiona govorili su, između ostalog, o instrumentima monetarne politike usmjerenim na suzbijanje inflacije, očuvanju cjenovne i finansijske stabilnosti, pružanju podr&scaron;ke ekonomskom rastu i razvoju, saradnji fiskalnih i monetarnih vlasti, kao i o brojnim drugim pitanjima.
Učesnici panela su se saglasili u ocjeni da će borba protiv inflacije i uop&scaron;te buduća ekonomska kretanja zavisiti od tri ključna faktora: daljeg razvoja geopolitičke situacije na globalnom nivou, stepena ranjivosti pojedinačnih ekonomija na eksterne &scaron;okove, koji je određen njihovom strukturnom prilagođeno&scaron;ću, te efikasnosti makroekonomskih politika, koja se postiže adekvatnim sadejstvom monetarnih i fiskalnih politika.
Takođe je konstatovano da se odgovornost centralnih banaka, pored ključnih ciljeva očuvanja cjenovne i finansijske stabilnosti, odnosi i na pružanje adekvatne podr&scaron;ke ekonomskom rastu i razvoju, kako bismo ubrzali konvergenciju sa zemljama Evropske unije. U uslovima rasta kamatnih stopa, koji može dovesti do povećanja nekvalitetnih kredita, monetarne vlasti se moraju obazrivo odnositi prema za&scaron;titi klijenata i kontinuirano pratiti kvalitet aktive, radi sagledavanja potrebe preduzimanja odgovarajućih mjera.
Drugog dana Samita biće održani paneli ministara finansija i direktora poreskih uprava regiona, u okviru kojih će se diskutovati o javnim finansijama, obezbjeđivanju pretpostavki za ekonomski rast, te reformi i modernizaciji poreskih administracija.

Počeo Samit guvernera: Razmatrana tri ključna faktora u borbi protiv inflacije

U BUDVI

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine pro&scaron;lo 737,45 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mate&scaron;eva, promet vozila je u periodu od 22. do 28. maja iznosio 36,31 hiljada.
Auto-putem je u pro&scaron;loj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, pro&scaron;lo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula pro&scaron;le godine, a narednog dana je pu&scaron;tena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su &ndash; Smokovac, Pelev Brijeg, Veru&scaron;a i Mate&scaron;evo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 737,45 hiljada vozila

PREMA PODACIMA MONTEPUTA

Nemjerljiv je značaj koji računovodstveno-revizorska profesija ima i zaslužuje zbog svoje pozicije u kreiranju standarda uspje&scaron;nog i zakonitog poslovanja i pravilne primjene poreskih propisa, saop&scaron;tili su predstavnici Uprave prihoda i carina (UPC).
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnice direktora UPC u Sektoru za operativu u oblasti naplate Jelena Đukić, kazala je da se time ostvaruje direktni i indirektni uticaj na održivost državnog budžeta i efikasnost upravljanja cjelokupnim sistemom javnih finansija.
Đukić je, kako je saop&scaron;teno iz UPC, učestvovala na simpozijumu računovođa i revizora Crne Gore, koji je organizovao Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG).
Ona je dodala da je saradnja UPC sa računovođama dio strate&scaron;kog proaktivnog pristupa, ukazujući na otvorenu i konstruktivnu saradnju sa ISRCG.
"Cijenim doprinos stručne zajednice u ovoj oblasti za pravilnu primjenu poreskih i računovodstvenih propisa, međunarodnih računovodstvenih standarda i međunarodnih standarda finansijskog izvje&scaron;tavanja", kazala je Đukić.
Na simpozijumu je učestvovala i načelnica Odsjeka za pružanje usluga poreskim obveznicima, kontakt centar i edukaciju, koja je predstavljala UPC na panelu na temu Efikasna državna uprava u vremenu ekonomske nestabilnosti.
Pored predstavnice UPC, na panelu koji je moderirao senator Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović, učestovali su i predstavnici Ministarstva finansija i Upravnog odbora ISRCG.
"Tokom diskusije su otvorene teme dosada&scaron;njih dostignuća u modernizaciji Uprave kao neophodnog faktora za efikisno postupanje institucija, a poseban fokus bio je na UPC i na servisima koje pruža poreskim obveznicima pri izmirivanju poreskih obaveza", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Uče&scaron;će predstavnika UPC na simpozijumu je jo&scaron; jedna potvrda dugogodi&scaron;nje uspje&scaron;ne saradnje te institucije sa ISRCG, u cilju izgradnje pozitivne poreske prakse.

Nemjerljiv značaj računovodstveno-revizorske profesije

UPRAVA PRIHODA I CARINA

Akcija "Stop inflaciji" dala je odlične rezultate, kazao je ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović i dodao da će država u narednom periodu oslu&scaron;kivati kretanje cijena i po potrebi reagovati u smjeru za&scaron;tite potro&scaron;ača.
Akcija "Stop inflaciji", prema ranijim najavama, oročena od kraja ovog mjeseca. Na pitanje da li će akcija biti nastavljena, ministar Đurović je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore kazao:
"Cijene su sada stabilne, kupci zadovoljni, oslu&scaron;kivaćemo kretanje cijena i reagovati i mimo toga ako dođe do naglog poskupljenja u smjeru za&scaron;tite potro&scaron;ača".
Efekte akcije Đurović smatra fantastičnim.
On je istakao da pad inflacije i cijena bilježe samo Crna Gora i Belgija dok su, kako je kazao, u svim drugim zemljama EU i Americi u fazi rasta.
Ministar je zahvalio privrednicima na doprinosu da na&scaron;a zemlja zaustavi inflaciju.
"Ulje bilo preko 2 eura, jaja 2,4 eura, pelene blizu 16 eura, deterdžent skoro 4 eura. Sada imamo ulje od 1,29 eura, jaja od 1,9 ili čak 1,67 eura, pelene su sada ispod 10 eura, deterdžent od 2,5 eura", kazao je Đurović i dodao da je siguran da građani osjećaju efekte akcije "Stop inflaciji".
On je pozvao građane koji se griju na pelet da do kraja jula iskoriste akciju i obezbijede ogrijev za narednu zimu.
"Akcija je pokrenula i pad cijena skoro svih proizvoda. Mislim da smo sada napovoljniji u regionu", kazao je Đurović.
Đurović je dodao i da su se akciji "Stop inflaciji" priključile i osuguravajuće kuće sa popustima od 20 do 25 odsto.
Crna Gora će naplatiti vi&scaron;e od 1,5 miliona od Deripaske
Vrhovni sud &Scaron;vedske, prethodnih dana, odbio je zahtjev Olega Deripaske oko privatizacije Kombinata aluminijuna i Rudnika boksita i presudio da Crna Gora od tog posla treba da dobije nadoknadu &scaron;tete.
Đurović je kazao da je Deripaska poku&scaron;ao sve da uradi da izbjegne plaćanje tro&scaron;kova, ali će ih Crna Gora, kako je saop&scaron;tio, ipak naplatiti.
"Prva cifra je bila oko 1,5 miliona eura plus dodatni tro&scaron;kovi", kazao je Đurović i naveo da će država sada raditi sve kako bi naplatila te tro&scaron;kove.
"Ali ono &scaron;to je najvažnije je da je na tu priču stavljena tačka i da je Crna Gora pobjednik", kazao je Đurović.
Gimnazijaci će ići u Tokio, državni aparat spor
Govoreći o problemu odlaska gimnazijalaca na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio, kazao je da je problem rije&scaron;en ali je pozvao na razumijevanje jer je, kako je kazao, državni aparat spor.
"Mislim da ta djeca moraju da odu na olimpijadu. Problem je u tome &scaron;to generalno malo djece vodimo na olimpijade i svaki takav poku&scaron;aj mora imati podr&scaron;ku države i privrede. Morate da shvatite da je državni sistem spor, da su se ovakve stvari de&scaron;avale, de&scaron;avaju se i de&scaron;avaće se. Sistem javnih nabavki je takav kakav jeste, dosta zahtjevan i trom i iziskuje i vrijeme i procedure. Razumijem i ministarstvo i za&scaron;to se do&scaron;lo do ove situacije. Sigurno nije bilo ničijom zlom namjerom. Ali problemi se rje&scaron;avaju", kazao je ministar i zahvalio privrednicima koji su se ponudili da pomognu da učenici otputuju za Tokio.
On je kazao i da će Vlada dati dio sredstvava.
Država na putu da bude potpuno ekonomski stabilna
Ministar je ponovio očekivanja da će predstojeća turistička sezona biti rekordna i podvukao da su svi ekonomski parametru države stabilni, da se radi rebalans radi zbog vi&scaron;ka novca u budžetu.
"Crna Gora je stabilna i na pravom putu da država bude potpuno ekonomski stabilna", kazao je Đurović.
Flota trajekata biće kompletirana do juna
On očekuje i da Crna Gora do kraja maja ili početkom juna kompletira flotu trajekata za liniju Kamenari-Lepetane.
Pokazati razumijevanje za radove na putevima
Na pitanja o radovima na putevima uoči sezone Đurović je kazao da se radovi ne mogu izvoditi na potezu od Kola&scaron;ina do Mate&scaron;eva tokom zime.
"Gre&scaron;ka je onih koji su trebali da planiraju da se dionica radi uporedo sa autoputem. Mormo da pokažemo razumijevanja i za ljude koji rade i da se kratkotrajno žrtvujemo za dugotrajnu dobrobit....Moramo pokazati malo strpljenja, a to &scaron;to je sezona kranula ranije treba sve da nas raduje...Ne postoji država bez zastoja na putevima. Moramo da shvatimo da, kada je ovoliki priliv tursita, moramo biti spremni na zastoje i čekanja", kazao je ministar Đurović.
Naveo je i da će Vlada podržati svaki dogovor socijalnih partnera koji se tiče radne nedjelje.

Đurović: Osluškivaćemo kretanje cijena i po potrebi reagovati

"AKCIJA STOP INFLACIJI DALA ODLIČNE REZULTATE"

Nakon &scaron;to je objavljeno da nema novca za odlazak najbolja četiri crnogorska fizičara na Olimpijadu u Japanu, oglasio se ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović koji je saop&scaron;tio da će poku&scaron;ati da rije&scaron;i problem.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/cgo-gdje-su-sredstva-iz-fonda-za-podrsku-talenata-kad-ucenici-iz-cg-ne-mogu-na-olimpijadu-iz-fizike-29-05-2023-07-17-00">CGO: Gdje su sredstva iz Fonda za podr&scaron;ku talenata kad učenici iz CG ne mogu na Olimpijadu iz fizike?</a>
"Danas ću u komunikaciji sa privrednicima poku&scaron;ati da rije&scaron;im ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući", napisao je on na Tviteru.

Đurović: Pokušaću da riješim problem, mladi fizičari moraju da idu na prestižno takmičenje

OGLASIO SE NAKON REAKCIJE CGO

Letom nacionalne avio kompanijom Er Montenegro u Crnu Goru je danas doputovalo 116 putnika iz Talina &ndash; Estonija.
Njih su na Aerodromu Tivat dočekali predsjednik Odbora direktora To Montenegro - Air Montenegro Pavle Ljesar, član Odbora direktora Orhan Hodžić, predsjednik Odbora direktora &nbsp;Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić, predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Turističke organizacije Tivta dočekali su 116 putnika iz Talina &ndash; Estonija.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/sHCzk7Eipfs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Predsjednik Odobora direktora TO Montenegro &ndash; Er Montenegro Pavle Ljesar je istakao da mu je velika čast &scaron;to je danas u prilici da u ime kompanije poželi dobrodo&scaron;licu prvim putnicima iz baltičkih zemalja, kao i svim putnicima koji će do sredine oktobra dolaziti i iz Vilnusa i Rige (Litvanija i Letonija).
"Očekujemo da prevezemo blizu 22.000 putnika, &scaron;to je od izuzetnog značaja za Er Montenegro i Crnu Goru, a na&scaron; važan partner Aerodromi Crne Gore, servisiranjem i opsluživanjem doprinosi ostvarenju zajedničkih ciljeva u interesu Crne Gore", rekao je Ljesar.
Predsjednik Odbora direktora je zahvalio i svim službama Er Montenegra, kao partneru tour operateru Join UP.
"Ističem važnost i zahvalnost posadama koje su pravi ambasadori Er Montenegroa i Crne Gore, a koji ulažu maksimalne napore da svi letovi budu realizovani bezbjedno i sigurno", poručio je Ljesar.
Predsjednik Odobora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić je izjavio da su od početka godine opslužili preko 620 hiljada putnika, a od toga, petinu saobraćaja je realizovao Er Montenegro.
"Maksimalno afirmi&scaron;emo rad nacionalne avio kompanije koja iz dana u dan, u &scaron;ta se možete uvjeriti na platformama u Podgorici i Tivtu, &scaron;iri avio mrežu i povezuje na&scaron;u zemlju sa nizom evropskih destinacija. To Montenegro je, prirodno, na&scaron; najvažniji i najbliži partner. Posebno nas raduje &scaron;to nacionalni prevoznik u ova tri dana otvara linije iz Tivta za Talin, Viljnus i Rigu i &scaron;to je najavljeno da će na ove tri rute, broj operacija do oktobra prema&scaron;iti 200. Želim uspjeh u daljem radu i čestitam na pregala&scaron;tvu",&nbsp;poručio je Dobardžić.
U zajedničkoj organizaciji Er Montenegra, Nacionalne i lokalne turističke organizacije i Aerodroma Crne Gore, turisti su dočekani tradicionalnom crnogorskom dobrodo&scaron;licom posluženom od strane djevojaka u crnogorskim no&scaron;njama.
Gosti iz Estonije su tokom kratkog razgovora sa čelnicima kompanija izrazili zadovoljstvo zbog uspostavljanja čartera, kojima je obezbijeđena bezbjedna i brza povezanost tokom glavne i u post turističkoj sezoni.&nbsp;
"Tokom prethodne 2022. turističke godine Crnu Goru je sa trži&scaron;ta Estonije posjetilo vi&scaron;e 64,27 odsto turista koji su ostvarili 56,97 odsto vi&scaron;e noćenja u odnosu na 2021. godinu. Takođe bilježimo rast i sa trži&scaron;ta Litvanije, odnosno 58,68 odsto vi&scaron;e turista i 62,03 odsto vi&scaron;e noćenja u istom uporednom periodu", navedeno je u saop&scaron;tenju Er Montenegra.
Turista iz Letonije je tokom prethodne godine bilo 73,85 odsto vi&scaron;e, a realizovanih noćenja 67,25 u odnosu na 2021. godinu.
"Prethodni statistički podaci ilustruju opravdanost uvođenja čarter linija od strane Nacionalnog avio prevoznika Er Montenegro ka ovim destinacijama, imajući u vidu da bilježimo rast interesovanja, sa tendencijom budućeg dinamičnog turističkog prometa sa ovih značajnih emitivnih trži&scaron;ta", kazali su u toj kompaniji.
Tour operater Join Up iz Letonije je zakupac letova koji je saobraćaj vazduhoplovima Er Montenegro započeo dana&scaron;njim prvim letom iz Talina &ndash; Estonija i u periodu od 28. maja do 4. oktobra je planirano 76 letova.
Letovi iz Vilnusa - Litvanija ka Tivtu počinju sjutra, 29. maja do 6. oktobra sa takođe planiranih 76 letova.
Avio linije iz Rige-Letonija se uspostavljaju u utorak 30 maja i planirane su do 7. oktobra sa 76 letova.
Ukupno je planirano da se realizuje 228 letova i preveze blizu 22.000 putnika.

Stigli prvi gosti sa Baltika: U Tivat sletjelo 116 putnika iz Talina

AVIOPREVOZNIKOM AIR MONTENEGRO

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saop&scaron;tio je na Tviteru da je u prvom kvartalu 2023. ostvaren rekordan izvoz roba u iznosu od 226,8 miliona eura.
"Prema podacima Centralne banke Crne Gore, izvoz roba iz Crne Gore je dostigao rekord od kada se mjeri i za prvi kvartal iznosi 226,8 miliona eura. Poređenja radi, u prvom kvartalu 2019. izvoz roba je iznosio 101 miliona eura, 2020. 95 miliona eura, 2021. 108 miliona eura, a 2022. godine 216 miliona eura", napisao je Abazović.
Kako je kazao, pored rekordnog prihoda od turizma, koji predstavlja izvoz usluga, rekordan izvoz roba dokazuje da se ekonomija Crne Gore kreće sigurnim putem.
"Idemo dalje, podižemo životni standard i gradimo državu u kojoj će biti privilegija živjeti. Hrabro - na pravom smo putu", poručio je on.&nbsp;
&nbsp;

Abazović: Rekordan izvoz roba u iznosu od 226,8 miliona eura

"DOKAZ DA SE CRNA GORA KREĆE SIGURNIM PUTEM"

Kampanja Poreski karavan, koju u susret ljetnjoj turističkoj sezoni organizuje Uprava prihoda i carina (UPC) u saradnji sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Privrednom komorom (PKCG), počeće u utorak.
Tribine će se organizovati po određenom rasporedu i to za obveznike iz Bara i Ulcinja u utorak u sali Skup&scaron;tine Op&scaron;tine (SO) Bar, a za obveznike iz Budve, Kotora i Tivta u četvrtak u Akademiji znanja Budva.
Tribina će se za obveznike iz Herceg Novog održati 6. juna u velikoj sali SO Herceg Novi, a za obveznike sa sjevera 8. juna u sali Kulturnog centra Kola&scaron;in.
Sve tribine će se održati u 12 sati.
&bdquo;Cilj organizovanja tribina je ostvarivanje direktne komunikacije sa poreskim obveznicima na teme koje se odnose na primjene zakonskih propisa koji reguli&scaron;u djelatnosti koje se obavljaju tokom trajanja turističke sezone&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UPC.
Poreski obveznici biće u prilici da dobiju dodatna poja&scaron;njenja i tumačenja vezana za navedenu oblast, a na postavljena pitanja, ukoliko su kompleksnija, mogu očekivati pisane odgovore u veoma kratkom roku.

Naredne sedmice početak kampanje Poreski karavan

U SUSRET LJETNJOJ TURISTIČKOJ SEZONI

Potpredsjednik SD-a i kandidat na koalicionoj listi Zajedno Boris Mugo&scaron;a navodi da ekonomsko osnaživanje žena i rodna ravnopravnost predstavljaju neke od ključnih preduslova stabilnog ekonomskog razvoja.&nbsp;
"Stvaranje povoljnog ambijenta za pokretanje sopstvenog biznisa veoma je važno za ekonomsko, političko i dru&scaron;tveno osnaživanje žena", ističe Mugo&scaron;a.
On navodi da je na kreatorima političkih i dru&scaron;tvenih prilika da unaprijede postojeće i osmisle nove mjere za podsticanje razvoja ženskog preduzetni&scaron;tva.
Mugo&scaron;a ističe da žene u najvećem procentu nisu vlasnice imovine, &scaron;to je ograničavajući faktor u započinjanju sopstvenog posla. Četiri odsto žena u Crnoj Gori su vlasnice nekretnina, a osam odsto vlasnice zemlji&scaron;ta, napominje Mugo&scaron;a.
"Ženama je u ovom trenutku neophodna adekvatna finansijska podr&scaron;ka, lak&scaron;i pristup izvorima finansiranja, dobri uslovi za kreditiranje, duži grejs i period otplate i povolјnije kamate, jer ovo zaista predstavlja stvarnu prepreku &scaron;to dodatno obeshrabruje žene za ulazak u poslovni ambijent kroz sopstveni biznis", ukazuje kandidat na koalicionoj listi Zajedno.
On navodi da su uvodjenje programa mentorstva usmjerenih na žene na početku njihove karijere, garantnog fonda, grantova za razvoj ženskog preduzetni&scaron;tva, posebnih povoljnih kreditnih linija i poslovnih inkubatora za žene neke od potrebnih mjera za podsticanje razvoja ženskog preduzetni&scaron;tva.
"Takodje, stvaranje klime koja stimuli&scaron;e (samo)zapo&scaron;ljavanje žena i stvaranje preduslova za bolji balans izmedju privatnog i poslovnog, kroz razvoj odjedjenih servisa podr&scaron;ke, je dugoročna mjera ekonomskog osnaživanja žena", zaključuje potpredsjednik SD-a.

Mugoša: Adekvatna podrška ženskom preduzetništvu preduslov stabilnog ekonomskog razvoja

PORUČIO DA JE NA KREATORIMA POLITIČKIH I DRUŠTVENIH PRILIKA DA TO UNAPRIJEDE

Konobari i kuvari u Institutu odlučili su nakon dana&scaron;njeg sastanka da nastave i sljedeće sedmice sa jednostanom obustavom rada za vrijeme ručka od 12 do 13 sati, ali i da pro&scaron;ire protest za vrijeme večere od 18 do 19 sati, pi&scaron;e Novski portal
Uprkos obećanjima, ne vjeruju dok ne dobiju tražene zaostale zarade, ali i usvajanje kolektivnog ugovora.
"Muče nas osam mjeseci, tražimo potpisivanje kolektivnog ugovora koji smo predali istog dana kada i RTCG. Sa njima su potpisali, a o nama jo&scaron; nije raspravljano na Vladi. Nećemo vi&scaron;e da živimo u i&scaron;čekivanju i strijepnji kada će biti i oće li biti plata, zato tražimo normalizaciju isplata, da možemo da se fokusiramo na rad", rekao je za Novski portal Rade Miljanić.
On ponavlja, ukoliko prime zaostale zarade i Vlada usvoji kolektivni ugovor, prekinuće proteste.
"Ako ne, opet ćemo razmatrati kako i &scaron;ta ćemo dalje", kaže Miljanić.
Napominje da se protesti ne odnose na nepokretno i dječije odjeljenje.
Podsjetimo, juče je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao da očekuje da će na elektronskoj sjednici početkom iduće sedmice, ili na sjednici u četvrtak omogućiti da sredstva, koja će Institutu pomoći da funkcioni&scaron;u u narednimOD&nbsp; mjsecima bez problema, budu operativna.

Od iduće sedmice protesti ugostitelja Instituta Igalo sat duži

DOK NE DOBIJU ZARADE

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 7,8 hiljada turista, &scaron;to je 264 gosta vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 7,48 hiljada, a domaćih 327.
U hotelima boravi 4,67 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 3,11 hiljada.
U auto-kampovima boravi 24 turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju.

U Herceg Novom 7,8 hiljada turista

PODACI LOKALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

U periodu od februara do aprila 2023. godine dvije države su imale pad inflacije, Belgija i Crna Gora, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović.
&ldquo;Velika većina drugih država je imala rast &scaron;to jasno pokazuje sjajne efekte akcije 'Stop inflaciji'&rdquo;, napisao je ministar u objavi na Twitter-u.
Poručuje da je Crna Gora &ldquo;na pravom putu&rdquo;.
<blockquote class="twitter-tweet">
U periodu od februara do aprila 2023. godine dvije države su imale pad inflacije, Belgija i Crna Gora 💪 Velika većina drugih država je imala rast &scaron;to jasno pokazuje sjajne efekte akcije "Stop inflaciji ". Crna Gora je na pravom putu 🇲🇪 <a href="https://t.co/UkI9LeytW7">pic.twitter.com/UkI9LeytW7</a>
&mdash; Goran Đurović (@djurovic_goran_) <a href="https://twitter.com/djurovic_goran_/status/1662326475138256896?ref_src=twsrc%5Etfw">May 27, 2023</a></blockquote>

Đurović: Crna Gora i Belgija u periodu od februara do aprila zabilježile pad inflacije

"SJAJNI EFEKTI AKCIJE STOP INFLACIJI"

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i zemljoradničkih zadruga sa dva i vi&scaron;e zaposlena radnika u prvom kvartalu ove godine iznosila je 9,7 miliona eura.
Iz Monstata je saop&scaron;teno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 4,1 milion eura ili 42,3 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 5,6 miliona eura ili 57,7 odsto.
"Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva u prvom kvartalu u odnosu na isti period pro&scaron;le godine bilježi rast od 87,1 odsto", navodi se u saop&scaron;tenju.
Zabilježen je rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata 123,8 odsto i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 67,1 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva u prvom kvartalu ove godine, sirovo kravlje mlijeko učestvuje sa 26,6 odsto, koko&scaron;ija jaja 25,7 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,4 odsto, a ostali proizvodi 11,5 odsto.
Svježe povrće učestvuje sa 11,3 odsto, svježa riba 4,5 odsto, voće 3,8 odsto, prerađevine voća i grožđa 0,7 odsto, industrijsko bilje 0,5 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 9,7 miliona eura

PODACI MONSTATA

Kroz tunel Sozina je u periodu od 19. do 25. maja pro&scaron;lo 69,93 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio skoro 1,07 miliona vozila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Od početka godine kroz Sozinu prošlo 1,07 miliona vozila

OD 19. DO 25 MAJA PROŠLO SKORO 70.000 VOZILA

Vrhovni sud u &Scaron;vedskoj odbio je žalbu Olega Vladimiroviča Deripaske protiv Crne Gore kojom je tražio poni&scaron;tenje odluke Apelacionog suda iz 2022. godine vezane za postupak privatizacije &bdquo;Kombinata aluminijuma Podgorica AD&ldquo; (KAP) i &bdquo;Rudnika boksita AD Nik&scaron;ić&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Saglasno procedurama, ovaj predmet je sada zatvoren osim za sprovođenje postupka za naplatu tro&scaron;kova u arbitraži i osporavajućeg postupka. To je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, znatan iznos koji bi Deripaska u skladu sa presudom trebalo da plati Crnoj Gori a koji će se utvrditi u postupku za naplatu tro&scaron;kova.
Parničnim postupkom protiv Crne Gore, pred Apelacionim sudom u &Scaron;vedskoj, Oleg Deripaska tražio je izmjenu arbitražne odluke donesene u postupku iz 2016. godine, koja je takođe donesena u korist Crne Gore, zahtijevajući da se ona poni&scaron;ti. Postupak je okončan u novembru 2022. godine na način da je Apelacioni sud u &Scaron;vedskoj donio presudu u korist Crne Gore. Apelacioni sud naložio je tada Olegu Deripaski da Crnoj Gori nadoknadi tro&scaron;kove postupka u ukupnom iznosu od 628.456 eura i 86.075 dolara.
"Podsjećamo da je Deripaska 5. decembra 2016. godine na osnovu Sporazuma o stimulisanju i uzajamnoj za&scaron;titi ulaganja (BIT) koji je zaključen između Savezne Republike Jugoslavije i Ruske Federacije, a u skladu sa UNCITRAL Arbitražnim pravilima, pokrenuo protiv Crne Gore arbitražni postupak u vezi privatizacije &bdquo;Kombinata aluminijuma Podgorica AD&ldquo; (KAP) i &bdquo;Rudnika boksita AD Nik&scaron;ić&ldquo; (RB). Odluka tribunala u ovom postupku donijeta je 15. oktobra 2019. godine a istom je tribunal jednoglasno odlučio: da BIT između SRJ i Rusije nije primjenjiv na Crnu Goru, da prihvata prigovor nenadležnosti koji je istakla Crna Gora po tom osnovu i, stoga, odbio nadležnost da odlučuje o tužbenim zahtjevima i dosudio sve tro&scaron;kove u ukupnom iznosu od 1.600.730,85 eura u korist Crne Gore", navode u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma.
U vezi odluke Tribunala, a s obzirom na to da Deripaska nije izvr&scaron;io uplatu dosuđenog iznosa Crnoj Gori, u prethodnom periodu Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma opredijelilo se da nastavi sa radnjama u cilju namirenja predmetnog potraživanja na način da se izvr&scaron;i pretraga njegove imovine nad kojom bi se mogla izvr&scaron;iti prinudna naplata. U međuvremenu, nastupile su okolnosti koje su zaustavile ove aktivnosti, prvenstveno rat u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji i njenim državljanima.
"Ne prihvatajući obaveze koje su proistekle iz pomenute odluke tribunala Oleg Vladimirovič Deripaska je 15. januara 2020. godine, u skladu sa odsjekom 36. &scaron;vedskog Zakona o arbitraži podnio Apelacionom sudu u toj zemlji zahtjev za izmjenu arbitražne odluke donesene u postupku iz 2016. godine, zahtijevajući da se ona poni&scaron;ti. Apelacioni sud je prilikom procjene pravnog osnova Deripaske prihvatio argumente na&scaron;e države i donio presudu u korist Crne Gore. Ne prihvatajući ni presudu Apelacionog suda, Oleg Vladimirovič Deripaska je poku&scaron;ao podnijeti žalbu Vrhovnom sudu u &Scaron;vedskoj i ista je odbijena, takođe u korist Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju MERT-a.
U tom resoru napominju da Deripaska i dalje odbija da dobrovoljno isplati iznose na koje je obavezan prethodnim odlukama arbitražnog tribunala i Apelacionog suda u &Scaron;vedskoj i opstruira sudske postupke.
"Međutim Crna Gora će iskoristiti sve zakonske mogućnosti da prinudno naplati svoja potraživanja u skladu sa ovim odlukama kao i tro&scaron;kove u vezi postupka pred Vrhovnim sudom u &Scaron;vedskoj", poručuju u MERT-u.

MERT: Deripaska izgubio spor protiv Crne Gore, prinudno ćemo naplatiti potraživanja

VRHOVNI SUD U ŠVEDSKOJ ODBIO ŽALBU RUSKOG OLIGARHA

Iako je prije mjesec i po prvostepenom odlukom sutkinje Privrednog suda Nine Jovović utvrđeno da su Aerodromi nezakonito raskinuli ugovor o zakupu fri-&scaron;opova, Apelacioni sud je u iznenađujuće kratkom roku tu presudu i potvrdio.
Prvostepenom presudom sutkinje Nine Jovović u ponovljenom postupku po tužbi biv&scaron;eg zakupca fri-&scaron;opova Regal impeksa protiv Aerodroma utvrđeno je da je ugovor o zakupu iz 2006. godine bio prećutno produžen do marta 2021. godine.
Prema riječima advokata Regal impeksa Vladana Bojića, pored od&scaron;tete od 300 hiljada koju traže u drugom postupku zbog uni&scaron;tenog inventara prilikom iseljenja iz prostora, tražiće i naknadu izgubljene dobiti koja bi mogla da dosegne 1,5 miliona eura, imajući u vidu da je koncesija dodijeljena drugome, a da je utvrđeno da je ugovor bio na snazi do prije dvije godine.
Apelacioni sud bio je saglasan sa stavom sutkinje Jovović da je do&scaron;lo do prećutnog produženja ugovora, imajući u vidu da su Aerodromi mejlom od Regala tražili saglasnost da će nastaviti sa radom dok se ne zavr&scaron;i tender, &scaron;to su ovi prihvatili. U prilog tome, kako ocjenjuju sudovi, je i to &scaron;to je Regal uredno izmirivao fakture koje je dobijao od Aerodroma. To &scaron;to je istekao rok za koji je traženo utvrđenje ovim postupkom, ocijenila je sutkinja Jovović, nije je sprečavalo da odluči o takvom zahtjevu, imajući u vidu da je tužba podnijeta u novembru 2018. godine, u vrijeme kada je direktor Aerodroma bio Danilo Orlandić (SD).
On je u septembru 2019. godine potpisao ugovor sa kompanijom Montenegro duty free (MDF) u kom 70 odsto udjela ima irska kompanija Air Rianta koja je na tenderu dobila posao, dok 15 odsto ima Srđan Banjević, kompanija Independent DFS grupa čiji je osnivač Dimitrije Banjević deset odsto i Mateja Rajačić pet odsto.
Regal impeks je gazdovao fri-&scaron;opovima od 2005. godine, a ugovor je nakon pet godina produžen na jo&scaron; pet odlukom Aerodroma uz saglasnost Ministarstava finansija i pomorstva i saobraćaja. Problem je nastao kada su Aerodromi raspisali tender za novog zakupca predvidjev&scaron;i da ponuđač mora poslovati na najmanje deset aerodroma u pet zemalja sa godi&scaron;njim prometom od najmanje deset miliona eura i pružati usluge prilikom slijetanja i uzlijetanja aviona, čime su, kako tvrde iz Regala, bili diskriminisani.
Apelacioni sud je odbio kao neosnovanu žalbu u kojima su iz Aerodroma tvrdili da je u prvostepenoj odluci pogre&scaron;nog primijenjeno materijalno pravo, da sud ne pravi razliku između pravnog značenja leks specijalisa kakav je Zakon o državnoj imovini u odnosu na leks generali kakav je Zakon o obligacionim odnosima te da su pogre&scaron;no usvojili tužbu na osnovu prvog, umjesto da su primjenjivali drugi zakon. Sa aspekta prava, kako su ocijenili, nije od značaja &scaron;to je Regal i nakon raspisivanja tendera plaćao ispostavljene fakture.

Orlandić nezakonito raskinuo ugovor sa Regal impeksom

APELACIONI SUD POTVRDIO PRESUDU

Vlada namjerava da kupi akcije Montenegroberze u vlasni&scaron;tvu Atlas banke u stečaju, &scaron;to bi, smatraju, dovelo do vraćanja povjerenja i sigurnosti u trži&scaron;te kapitala i državi omogućilo da se jeftinije i lak&scaron;e zadužuje na domaćem trži&scaron;tu kapitala. Atlas banka u stečaju je vlasnik 5,79 odsto akcija Montenegroberze.
Zato su na telefonskoj sjednici usvojili Informaciju o važnosti učestvovanja države na trži&scaron;tu kapitala, kojom je istaknuta važnost da Ministarstvo finansija i Vlada prate de&scaron;avanja na berzi i u slučaju adekvatnih ponuda aktivno učestvuju u kupovini akcija. To, navode, uključuje i mogućnost kupovine udjela u Montenegroberzi, &scaron;to bi, smatraju, doprinijelo institucionalnom prisustvu države na ovom trži&scaron;tu.
"Podsjećamo da je vlasnička struktura Montenegroberze takva da udio od preko 50 odsto imaju investiciona dru&scaron;tva čiji akcionari ne mogu da ostvaruju prava koja im pripadaju po osnovu vlasni&scaron;tva nad akcijama, po osnovu sudskih odluka o blokadi imovine", saop&scaron;teno je iz Vlade.
Iz Vlade je navedeno da potpunu kontrolu nad Montenegroberzom trenutno imaju CKB, Prva banka i Istanbulska berza, jer je predsjednik borda direktora iz CKB-a, tri člana iz Borsa Istanbul, a četvrti iz Prve banke.
U Informaciji se navodi i da je država bila među prvim akcionarima Montenegroberze, kao i da ima proaktivnu ulogu u sferi javnih finansija, pa to podrazumijeva i prisustvo na trži&scaron;tu kapitala.
"S obzirom na to da je u posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv značajan pomak u tom pravcu i da je intencija države da u budućnosti uzme jo&scaron; veće uče&scaron;će na trži&scaron;tu kapitala, za očekivati je da u saradnji sa institucijama trži&scaron;ta kapitala koordinirano radi na stvaranju povoljnijeg i sigurnijeg ambijenta za investiranje. Sigurnost investiranja nije obezbijeđena, upravo zato &scaron;to Montenegroberzom upravljaju manjinski akcionari, od kojih je najveći iz inostranstva", tvrde iz Vlade i navode da država u vlasničku strukturu berze mora da uđe u &scaron;to većem procentu, jer bi to automatski dovelo do vraćanja povjerenja i sigurnosti u trži&scaron;te kapitala, a državi omogućilo da se jeftinije i lak&scaron;e zadužuje na domaćem trži&scaron;tu kapitala.
Za sada planiraju da za 118,2 hiljade eura kupe 5,79 odsto vlasni&scaron;tva Atlas banke u stečaju.
Atlas mont fond učestvuje u kapitalu Montenegroberze sa 33,54 odsto, Borsa Istanbul sa 24,43 odsto, CG broker diler sa 17,25 odsto. Atlas grupa je vlasnik 6,17 odsto, dok CKB i Prva banka imaju po 4,88 odsto i 3,73 odsto.
Ukoliko Vlada to uradi, Montenegroberza će biti četvrta berza na svijetu u kojoj je država vlasnik. Za sada kvazidržavne berze su &Scaron;enženska i &Scaron;angajska, te Ta&scaron;kentska. Ne treba zaboraviti da se ministar finansija Aleksandar Damjanović upravo vratio iz službene posjete Uzbekistanu!
Berze osnivaju pravna lica registrovana za poslove posredovanja vrijednosnim papirima i to kao akcionarska dru&scaron;tva. Članovi berze mogu biti fizička i pravna lica koja obavljaju poslove trgovine vrijednosnim papirima na berzi. Uop&scaron;teno, to su brokersko-dilerske kuće i ovla&scaron;tene banke, a na nekim berzama je ograničen broj članova.
Berza, kao organizator trži&scaron;ta mora zadržati neutralnost prema svim učesnicima te ne može prodavati i kupovati berzanske objekte (osim u slučaju da član berze ne izvr&scaron;i ugovoreni posao), davati savjete ili mi&scaron;ljenje o vrijednosti ili povoljnosti kupovine ili prodaje berzanskih objekata.
Berze funkcioni&scaron;u pod strogim pravilima, koja su obavezujuća za učesnike trgovine. Kontrolu nad poslovanjem berzi vr&scaron;i država, najče&scaron;će putem komisije za vrijednosne papire. Komisija može obustaviti rad berze pod uslovima određenim kao neregularni trži&scaron;ni uslovi.
Očekivanje vlade da se, kao suvlasnik na berzi, jeftinije zadužuje je direktno suprotno članu 49 Zakona o hartijama od vrijednosti koji insistira na neutralnosti i kaže da se ,,berza ne smije baviti trgovinom hartija od vrijednosti ni davati savjete o trgovini hartijama od vrijednosti i investiranju u hartije od vrijednosti, niti davati mi&scaron;ljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti kupovine ili prodaje hartija od vrijednosti&ldquo;.

Država ulazi u vlasničku strukturu Montenegroberze

VLADA NAMJERAVA DA KUPI UDIO ATLAS BANKE U STEČAJU U TRŽIŠTU KAPITALA

Direktorica Nacionalne turističke (NTO) organizacije Crne Gore Ana Tripković Marković i direktorica Crnogorskog kongresnog biroa Aleksandra Maksimović, učestvovale su u radu 105. sjednice Generalne skup&scaron;tine Evropske komisije za putovanja, koja je održana 24-25. maja u Talinu, saop&scaron;teno je iz NTO.
Kako navode, u uvodnom dijelu, konstatovano je da je ovo godina snažnog oporavka turizma, s obzirom na to da se u svim zemljama članicama ove organizacije, bilježe pozitivni turistički trendovi, te je prema dosada&scaron;njim rezultatima, istraživanjima i najavama ocijenjeno da nas očekuje uspje&scaron;na turistička sezona na nivou Evrope.
"Ukazano je na neophodnost posvećivanja pažnje jačanju otpornosti i konkurentnosti sektora kroz inovativne i održivije pristupe za dobrobit dru&scaron;tva i planete. Predsjednik ETC-a Luis Arauho predstavio je novu strategiju ETC do 2030, koja postavlja viziju i ciljeve organizacije za narednih sedam godina, obezbeđujući strate&scaron;ki pravac za održivi razvoj", naveli su iz NTO.
Oni ističu da je osnovna misija ojačati članove, zainteresovane strane i turističku industriju kako bi oblikovali budućnost turizma na op&scaron;tu dobrobit svih. Vizija je unaprijeđen status Evrope kao vodeće svjetske održive i inkluzivne turističke destinacije.
Dodaju da je takođe, na sastanku u Talinu, koji ove godine nosi titulu Zelene prijestonice Evrope, zahvaljujući svojoj posvećenosti biodiverzitetu, održivom upravljanju i klimatskim i zelenim inovacijama, predstavljen je Klimatski akcioni plan Evropske komisije za putovanja (ETC) koji ima za cilj da prepolovi emisije CO2 koje proizlaze iz djelovanja ETC-a do 2030. godine, kao i da podrži svoje članice, nacionalne turističke organizacije u angažovanju u klimatskim akcijama.
Govoreći o pokretanju klimatskog akcionog plana ETC-a, predsjednik ETC-a Luis Arauho je rekao: "Rje&scaron;avanje izazova klimatskih promjena, izgradnja otpornijeg sektora, kao i obnavljanje i revitalizacija resursa destinacije trebalo bi da bude prioritet i odgovornost za sve zainteresovane strane u turizmu. Ovim sveobuhvatnim planom, ETC ne samo da nastoji da postigne karbonsku neutralnost u svojim djelovanjima, već i da osnaži svoje članove da preduzmu hrabre klimatske akcije i inspiri&scaron;u turističku industriju ka uticajnim inicijativama."
Na sastanku je, navode, izabrano novo rukovodstvo ETC za naredni trogodi&scaron;nji period. Miguel Sanz iz Nacionalne turističke organizacije &Scaron;panije izabran je za novog predsjednika ETC, dok će funkcije potpredsjednika obavljati reizabrani Martin Najdeger&nbsp; iz NTO &Scaron;vajcarske, Magda Antonioli iz NTO Italije i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
"Čast je voditi ETC u ime Turespa&ntilde;a. Danas se evropski turizam suočava sa velikom prilikom da postane predvodnik u održivosti i inkluzivnosti. Moramo omogućiti da turizam ima jači glas u Evropi i EU i usmjeri svoju moć u pravcu dobrobiti evropskog biznisa i zajednice. Budući da okuplja sve ervopske destinacije, ETC ima centralnu ulogu u osnaživanju brenda Evrope kroz promociju vrijednosti slobode i diverziteta kontinenta i oblikovanje odgovornije budućnosti za turističku industriju," izjavio je Miguel Sanz.
Napominju da Evropska komisija za putovanja (ETC) predstavlja nacionalne turističke organizacije Evrope, ističući da je osnovana 1948, sa misijom da ojača održivi razvoj Evrope kao turističke destinacije i da promovi&scaron;e Evropu na trećim trži&scaron;tima.
"35 zemalja članica rade zajedno na izgradnji vrijednosti turizma za sve raznolike evropske destinacije kroz saradnju u razmjeni primjera najbolje prakse, iskustva i znanja, kao i u promociji Evrope kao vodeće svjetske turističke destinacije", zaključili su iz NTO.

ETC: Evropu očekuje uspješna turistička godina

PREDSTAVLJENA NOVA STRATEGIJA ETC ZA NAREDNIH SEDAM GODINA

Predsjednik Op&scaron;tine Herceg Novi Stevan Katić, kazao je da je porazno &scaron;to je Institut "Dr Simo Milo&scaron;ević" spao na ove grane danas.
"Op&scaron;tina Herceg Novi nema nikakve nadležnosti, jedino smo zainteresovani da se to pitanje rije&scaron;i. Imamo bojazan da će se Institut zatvoriti, a naglasio bih da nijedna privatizacija u Herceg Novom nije bila uspje&scaron;na. Oko toga smo mnogo oprezni", kazao je on.
Katić tvrdi da uz pomoć države može rije&scaron;iti situacija u Institutu.
"Država i op&scaron;tina mogu razmotriti mogućnosti otkupa, mada to bi zavisilo od akcionara. Ako psotoji volje, ima i načina da se Institut oporavi, uz kvalitetan menadžment", naveo je on.
Fond zdravstva u ovoj godini uplatio je Institutu &bdquo;Dr Simo Milo&scaron;ević&rdquo; u Igalu milion i 200 hiljada eura, dok se za drugu avansnu tran&scaron;u traži zakonit model, i ona će vjerovatno biti odobrena sljedeće sedmice, kazao je direktor Fonda zdravstva Vuk Kadić.
"To je na&scaron; maksimum i vi&scaron;e ne možemo pomagati zbog likvidnosti ba&scaron;eg Fonda", istakao je on.
Prema riječima predsjednica Sindikata Instituta Marije Obradović, životna situacija brojnih radnika je bila toliko te&scaron;ka da su im na vrata kucali izvr&scaron;itelji.
"Radnici Instituta ispa&scaron;taju, a svoj posao rade časno i po&scaron;teno. Prema Fondu zdravstva nemamo nikakva dugovanja", istakla je ona.&nbsp;
Obradović je podsjetila da od 2009. godine cijene smje&scaron;taja u Institutu nisu povećavane.&nbsp;
"Zato su gosti iz Norve&scaron;ke samoinicijativno povećali cijene, jer znaju kakvu uslugu dobijaju u Institutu. Tu su fizikalne procedure, obroci i noćenja. Te usluge na svjetskom trži&scaron;tu su par stotina eura. Ljudi prolaze cijelu Evropu da bi ovdje do&scaron;li", navela je ona.&nbsp;
Istakla je da Institut bez pomoći države ne može opstati.&nbsp;
"Podsjetila bih da dug prema Jugobanci nije otplaćen. Četiri do pet privatizacija u Herceg Novom je bilo, a svaka je propala", dodala je Obradović.&nbsp;
Luka Đukanović iz Ministarstva zdravlja kazao je da se niko nije nadao da će Institut u Igalu, jedan gigant i reprezentativna institucija, spasti na ove grane.&nbsp;
"U ovom trenutku ne znamo koliki je tačan dug. &nbsp;Prosto je nevjerovatno da niko do sad nije odgovarao za ovo stanje u Institutu", dodao je on.&nbsp;
Đukanović smatra da je privatizacija opcija, ali mora biti kontrolisana.&nbsp;
"To nosi sa sobom rizike. A praksa u Crnoj Gori je pokazala da se bolje vodi računa o priuvatnim firmama, nego o državnim", ocijenio je on.&nbsp;
Kako navodi turizmolog Ivo Županović, bez Instituta Igalo turizam u Herceg Novom neće biti na adekvatnom nivou.
"Ljudi koji su vodili Institut prije 40 godina imali su bolju viziju. Ta institucija ima prostorne mogućnosti za svaki vid rast kongresnog turizma, sportskog turizma... A sada imamo situaciju da je bazen u Institutu u ru&scaron;evinama", zaključio je Županović.&nbsp;

Katić: Strahujemo da će Institut biti zatvoren, nijedna privatizacija u HN nije bila uspješna

PORUČIO DA JE PORAZNO ŠTO JE INSTITUT SPAO NA OVE GRANE

Vlada je na danas održanoj sjednici donijela Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, za čiju realizaciju je izdvojeno 630 hiljada eura.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, od ukupnog budžeta za realizaciju tog programa, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma opredijeliće 400 hiljada eura, a Nacionalna turistička organizacija (NTO) 230 hiljada eura.
"Cilj Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz pobolj&scaron;anje marketing aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih trži&scaron;ta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smje&scaron;tajnih kapaciteta, potro&scaron;nje i zaposlenosti", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako dodaju, taj program ukjučuje pet mjera podr&scaron;ke.
"Organizovanje manifestacija/festivala, unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u ruralnom, kulturnom, zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma, podr&scaron;ka za razvoj MICE turizma i podr&scaron;ka za sprovođenje zajedničke kampanje sa turoperatorima", ističe se u saop&scaron;tenju.
Ističu da se sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo i NTO.
Vlada je danas donijela i odluku o obrazovanju Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 11 &ndash; Poljoprivreda i ruralni razvoj.