<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Dosada&scaron;nji izvr&scaron;ni direktor Monteputa Milan Ljiljanić naimenovan je za generalnog, dok je Goran Radulović izabran za predsjednika Odbora direktora tog državnog preduzeća.
Kako je navedeno, Odbor direktora danas održao konstitutivnu sjednicu, čime je zvanično započet četvorogodi&scaron;nji mandat novog rukovodstva.
Članovi novog Odbora direktora su, pored Ljiljanića i Radulovića, Goran Vujović, Dajana Bratić i Nikola Božović.
&nbsp;"Monteput je među prvim državnim preduzećima koje je izabralo rukovodstvo na osnovu novog Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, prema kojem će Odbor direktora imati pet članova, od kojih dva izvr&scaron;na direktora i tri neizvr&scaron;na", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Ljiljanić generalni direktor Monteputa, Radulović predsjednik Odbora direktora

ODRŽANA KONSTITUTIVNA SJEDNICA

Radovi na dionici puta Tivat&ndash;Jaz realizuju se planiranom dinamikom, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović.
&bdquo; U ovom trenutku ostalo je da se asfaltira jo&scaron; oko 1,2 kilometra puta. Intenzivirali smo aktivnosti izvođača radova kako bi do početka ljetnje turističke sezone imali sve četiri trake pod asfaltom&ldquo;, kazao je Radulović prilikom obilaska saobraćajnice.
Istakao je da taj infrastrukturni projekat neće predstavljati prepreku turističkoj sezoni, ističući da će zavr&scaron;etkom radova građani i turisti dobiti moderniju i bezbjedniju saobraćajnicu, uz značajno unapređenje povezanosti primorskih op&scaron;tina.
&nbsp;

Radulović: Ostalo da se asfaltira još oko 1,2 kilometra puta na dionici Tivat-Jaz

"TAJ INFRASTRUKTURNI PROJEKAT NEĆE PREDSTAVLJATI PREPREKU TURISTIČKOJ SEZONI"

Nacrt ugovora donosi 100 miliona avansa i 132 miliona inicijalnih investicija &mdash; ali ugrađuje i klauzule koje u najgorem scenariju mogu izložiti državu obavezi naknade od 500 do 700 miliona eura, uz neopozivo odricanje od suverenog imuniteta, upozorio je ekonomista Milo&scaron; Vuković.
Istakao je da je nominalno posao u korist države, ali da je ekstremni rizik nesimetrično raspoređen. Naveo je da država dobija 100 miliona avansne naknade, 132 miliona inicijalnog investicionog programa, oko 18 miliona procijenjene varijabilne naknade, 15 miliona za garancije i 770 miliona očekivanog prihoda za 30 godina.
Država, kako je kazao, može izgubiti 500 miliona zbog raskida iz "javne politike", 100 miliona EU acquis transpozicije, 50 do 75 miliona zbog uvećanja za poreze, 300 miliona zbog imovinskih sporova u Tivtu, 250 miliona zbog vi&scaron;e sile. Maksimalni rizik prilikom raskida iznosi 500 do 700 miliona eura.
On je u analizi naveo deset crvenih klauzula koje bi trebalo ponovo ispregovarati prije konačnog potpisa ugovora o koncesiji sa južnokorejskim Inčonom.
&ndash; Pet od njih &ndash; javni jezik, monopol nad aerodromima, suvereni imunitet, raskid iz "razloga javne politike" i imovinski sporovi u Tivtu &ndash; su crvena linija javnog interesa &ndash; naveo je vlasnik Fideliti konsaltinga.
Kazao je da bez izmjena 10 crvenih klauzula, posao funkcioni&scaron;e samo ako sve ide dobro narednih 30 godina, a aerodromske koncesije rijetko idu dobro 30 godina. U analizi na svom Guthub nalogu istakao je pet klauzula bez kojih posao ne smije biti potpisan.
&ndash; Crna Gora se neopozivo odriče imuniteta &ndash; svuda, prema svemu. Aktuelna formulacija je najagresivnija u međunarodnoj praksi javno-privatnog partnerstva. Država se odriče imuniteta od tužbe, presude i izvr&scaron;enja, u svakoj jurisdikciji, bez izuzetka za diplomatsku, vojnu ili kulturnu imovinu. Standard OECD zemalja je odricanje samo nad komercijalnom imovinom. U slučaju arbitražnog gubitka, koncesionar bi teoretski mogao zaplijeniti račune ambasada, devizne rezerve Centralne banke ili kulturne predmete u inostranstvu. Presedan je NML Capital protiv Argentine. U najgorem scenariju gubitak u međunarodnoj arbitraži je 100 do 500 miliona &ndash; naveo je Vuković.
U ugovoru je klauzula kojom se brani izgradnja novih međunarodnih aerodroma u periodu od 30 godina.
&ndash; Klauzula defini&scaron;e izgradnju bilo kog novog komercijalnog aerodroma u Crnoj Gori &mdash; osim u Beranama, Ulcinju i Nik&scaron;iću &ndash; kao značajnu nepovoljnu mjeru države. To znači da bi razvoj aerodroma u Cetinju, na primorju ili na sjeveru aktivirao kompenzaciju koncesionaru u rangu raskida. Praktično, ovo nije klauzula nekonkurencije &ndash; to je ustavna brava nad budućim planiranjem vazdu&scaron;nog saobraćaja. Suverena odluka države o vlastitoj infrastrukturi se ustupa na 30 godina. Procijenjeni rizik iznosi 500 miliona ako bilo koji budući parlament odluči razvijati nove kapacitete &ndash; istakao je Vuković.
Crvena klauzula je, kako je kazao, i to &scaron;to engleska verzija preovladava nad crnogorskom, kao i &scaron;to koncesionar može raskinuti ugovor iz "razloga javne politike".
Ističe i da termin "razlozi javne politike" nije definisan ni u jednom članu nacrta.
"Konzorcijum može jednostrano proglasiti da neka odluka Vlade, Skup&scaron;tine ili regulatora čini "javnu politiku" &ndash; i raskinuti ugovor uz punu naknadu. Ovo je jedna od najopasnijih klauzula u nacrtu jer kombinuje tri svojstva: jednostrana je, nedefinisana i skupa. Daje koncesionaru opciju izlaska sa skoro pune kompenzacije, u trenutku po njegovom izboru. Procijenjeni rizik je od 300 do 700 miliona u slučaju neprecizirane političke promjene koju koncesionar interpretira kao osnov za raskid &ndash; naveo je Vuković.
Peta crvena klauzula je ta &scaron;to Vlada svjesno potpisuje ugovor sa nerije&scaron;enim sporovima.
Vuković je ukazao i na disproporciju kada je u pitanju asimetrija obaveza.
&ndash; Vlada ima dva razloga, a koncesionar 14 &ndash; rekao je Vuković i dodao da u regionu nema primjera gdje asimetrija ide preko 2,5 naspram jedan.
Predlog ugovora o koncesiji Vlada je usvojila prije mjesec i poslala Skup&scaron;tini, koja treba da donese konačnu odluku.
Skup&scaron;tina ugovor jo&scaron; nije ni stavila u proceduru.
Skup&scaron;tina da pribavi finansijski model koncesionara
Vuković je naveo i &scaron;est koraka koje Skup&scaron;tina i nadležne komisije mogu preuzeti u narednih 60 dana.
Istakao je da je potrebno tražiti cjelovit tekst mi&scaron;ljenja od Ministarstva finansija, Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa i Komisije za koncesije.
Zatim je potrebno pribaviti finansijski model dru&scaron;tva koje će upravljati koncesijom sa osnovnim i alternativnim scenarijem.
&ndash; Potrebno je rije&scaron;iti Tivat prije potpisa. Imovinsko-pravni sporovi su izvjesna fiskalna obaveza. Razrije&scaron;iti ili izuzeti sporne parcele iz koncesionog područja &ndash; ne nakon, prije &ndash; rekao je Vuković.
Savjetovao je i da Skup&scaron;tina donese uslovnu odluku.
&ndash; Davanje koncesije se uslovljava ispunjenjem 10 materijalnih izmjena. Rok za usklađivanje sa konzorcijumom: 60 dana. Ako ne &ndash; postupak se vraća drugorangiranom ili ponavlja &ndash; naveo je Vuković.
Ukazao je da je potrebna stalna parlamentarna komisija jer 30-godi&scaron;nja koncesija preživljava 7&ndash;8 saziva.
&ndash; Mehanizmi nadzora moraju biti ugrađeni od prvog dana &ndash; godi&scaron;nji javni izvje&scaron;taj, test otpornosti svake pete godine, ponovno otvaranje u 10. godini &ndash; istakao je Vuković.
Naglasio je i da bi Skup&scaron;tina ovu strate&scaron;ku odluku trebalo da donese sa dvije trećine glasova.

Vuković: Raskid ugovora o koncesiji državu može koštati više od 500 miliona eura

SAVJETOVAO JE I DA SKUPŠTINA DONESE USLOVNU ODLUKU

Na jučera&scaron;njoj sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje vođena je o&scaron;tra rasprava o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru, povećanju zarada i za&scaron;titi radničkih prava, nakon &scaron;to socijalni partneri nijesu postigli dogovor sa Vladom tokom pregovora o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.
Neuspjeli pregovori socijalnih partnera i Vlade o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta otvorili su novo poglavlje sukoba oko zarada i radničkih prava, a upozorenja sindikata da je postojeći sistem postao neodrživ obilježila su sjednicu skup&scaron;tinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje, na kojoj je održano konsultativno saslu&scaron;anje na temu ,,Op&scaron;ti kolektivni ugovor&ldquo;.
Zahtjev sindikata je da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sada&scaron;njih 90 na 100 eura.
Dok predstavnici zaposlenih tvrde da su tražena povećanja tek minimum za očuvanje dostojanstva radnika, iz Vlade poručuju da bi dodatno povećanje zarada moglo produbiti razlike između javnog i privatnog sektora i izazvati nove pritiske na državni budžet.
Neophodne promjene
Inicijator saslu&scaron;anja, poslanik Boris Mugo&scaron;a (SD), upozorio je da Op&scaron;ti kolektivni ugovor trenutno ne važi, &scaron;to, kako je kazao, ostavlja prostor poslodavcima da samostalno odlučuju o pravima zaposlenih.
&ndash; Neophodne su promjene u obračunima zarada jer postojeći sistem nije dobar &ndash; poručio je Mugo&scaron;a.
Predstavnici sindikata istakli su da zahtjevi za povećanjem predstavljaju minimum minimuma i da trenutni sistem obesmi&scaron;ljava institut minimalne zarade. Ukazali su na apsurdnu situaciju da zaposleni koji tek počinje da radi i radnik sa 25 ili 30 godina staža na istom radnom mjestu primaju gotovo identične zarade.
&ndash; Neko ko je tek počeo da radi ima minimalac od oko 600 eura, dok zaposleni sa decenijama staža prima svega 630 ili 640 eura. To pokazuje da se sistem mora korigovati &ndash; saop&scaron;tili su predstavnici sindikata.
Posebno su problematizovali obračun zarada zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, navodeći da osnovica po Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru iznosi svega 298 eura, na koju se obračunavaju minuli rad i druga uvećanja zarade.
&ndash; Na tih 298 eura obračunava se sve, pa čak i naknada tokom bolovanja, kada zaposleni prima samo 70 odsto od tog iznosa &ndash; upozorio je generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica.
Sa druge strane, predstavnici Vlade ponovili su stav da podržavaju samo ona rje&scaron;enja koja neće dodatno produbiti razlike između zarada u javnom i privatnom sektoru.
Neplanirani izdaci
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta značilo dodatne, neplanirane izdatke za budžet i jo&scaron; veći jaz između zaposlenih u različitim djelovima javnog sektora.
&ndash; Povećanjem zarada u javnom sektoru ne možete natjerati privatni sektor da podigne plate. Većina zaposlenih u privatnom sektoru tih deset odsto povećanja ne bi ni osjetila &ndash; rekao je Vuković.
On je ocijenio da je nelogično očekivati da predstavnici privatnog sektora pregovaraju o povećanju zarada u javnoj upravi, upozoravajući da bi promjena obračunske vrijednosti mogla ugroziti postojeći sistem dodataka za prekovremeni, noćni i praznični rad.
Ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić poručila je da Vlada ne može dozvoliti pregovore kojima bi se ugrozila već stečena prava zaposlenih.
&ndash; Prava koja su već jednom utvrđena ne smiju biti ugrožena pregovaranjem novih prava &ndash; kazala je ona.
Govoreći o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru, ministarka je navela da smatra da bi ubuduće trebalo da bude zaključen na neodređeno vrijeme, kako nijedna strana ne bi mogla da uslovljava njegovo potpisivanje i time dovodi u pitanje po&scaron;tovanje radničkih prava.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.
Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, tro&scaron;kovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.
Na sjednici je istaknuta je saglasnost da se Op&scaron;ti kolektivni ugovor zaključi na neodređeno vrijeme ili da se, u suprotnom, prava zaposlenih propi&scaron;u zakonom. U tom smislu, nagla&scaron;ena je potreba za nastavkom socijalnog dijaloga, kao ključnog koraka ka zaključivanju Op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
Na kraju rasprave, konstatovano je da će Odbor, u skladu sa članom 73 stav 5 Poslovnika Skup&scaron;tine Crne Gore, sačiniti izvje&scaron;taj sa konsultativnog saslu&scaron;anja, koji će sadržati ocjene i stavove.

Sindikati traže korekciju sistema zarada, Vlada upozorava na troškove

ODRŽANO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE NA TEMU ,,OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR"

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro domaćin je trodnevne manifestacije "Sajam zdrave hrane", koja je počela juče.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/meedddd 19 5 2026.jpg" alt="" width="365" height="223" />
"Posjetiocima se predstavljaju domaćinstva iz različitih krajeva Crne Gore, sa bogatom i raznolikom ponudom domaćih proizvoda. Pored nekoliko renomiranih pčelara, koji su izložili svoj med i proizvode na bazi meda, u ponudi su se na&scaron;li i džemovi od kupina, malina, zatim domaći sokovi od dunje, drenjina, &scaron;ipka, kao i likeri. Proizvođači iz Bara i Ulcinja na&scaron;im posjetiocima nude maslinovo ulje, začinjene masline, sireve, salate, pomoradže i limun.
Ni ovog puta, na sajmu nije izostala ponuda čajeva, ali i kozmetičkih proizvoda pripremljenoj na prirodnoj bazi", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sajam s m 19 5 2025 s.jpg" alt="" width="346" height="232" />
Raznolika sajamska ponuda je, svakako, dodatni razlog da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montenegro danas i sjutra, poručuju iz &scaron;oping centra.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/med s m 19 5 2026.jpg" alt="" width="406" height="272" />
Foto: Mall of Montenegro

Posjetite "Sajam zdrave hrane" u Mall of Montenegro

RAZNOLIKA PONUDA

Isplata aprilskih penzija počinje danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
- Prosječna penzija za april mjesec iznosi 556,88 eura. Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osigurunja za april mjesec iznose 68,43 miliona eura -saop&scaron;tili&nbsp; su iz PIO fonda.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Uspje&scaron;no je zavr&scaron;ena sanacija klizi&scaron;ta Sokolovina kod Mojkovca, jednog od najsloženijih klizi&scaron;ta na državnoj putnoj mreži u Crnoj Gori, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja Filip Radulović.
"Nakon zavr&scaron;etka radova stekli su se uslovi za prekid obustave saobraćaja, odnosno stavljanje puta u funkciju već od srijede&ldquo;, kazao je Radulović.
Istakao je da je projekat imao poseban značaj, ne samo zbog tehničke zahtjevnosti i složenosti terena, već prije svega zbog važnosti ove saobraćajnice za građane Mojkovca, Žabljaka i cijelog sjevera Crne Gore, kao i za turističku privredu.
"Ponovno uspostavljanje saobraćaja na ovoj dionici značajno će olak&scaron;ati svakodnevni život lokalnog stanovni&scaron;tva, unaprijediti povezanost sjevera države i omogućiti turističkoj privredi da spremno dočeka predstojeću ljetnju turističku sezonu", poručio je Radulović.

Radulović: Od srijede put preko Sokolovine prohodan za saobraćaj

"PONOVNO USPOSTAVLJANJE SAOBRAĆAJA NA OVOJ DIONICI ZNAČAJNO ĆE OLAKŠATI SVAKODNEVNI ŽIVOT LOKALNOG STANOVNIŠTVA"

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je danas Skup&scaron;tini da za članove Fiskalnog savjeta imenuje Stevana Gajevića i Lidiju Martinović.&nbsp;
Gajevića je za članstvo u Fiskalnom savjetu predložio crnogorski predsjednik Jakov Milatović, a Martinović je predložio Odbor. Vlada nije predložila svog kandidata.
Osim Martinović i Gajevića, među kandidatima je bio i Bratislav Pejaković, prenosi Mina business.
Predsjednik Odbora, Boris Mugo&scaron;a, saop&scaron;tio je na sjednici da je 30. marta održano saslu&scaron;anje kandidata, nakon čega su pitali Milatovića i Ministarstvo finansija za kandidate.&nbsp;
&bdquo;Iz Ministarstva finansija sredinom maja su kazali da je Vlada donijela odluku da ne predloži člana&ldquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
Martinović je, nakon glasanja članova Odbora, dobila četiri od sedam glasova, dok su troje bili uzdržani. Nakon toga je odlučeno da se Martinović predloži Skup&scaron;tini za članicu Fiskalnog savjeta.&nbsp;
Mugo&scaron;a je naveo da će tražiti da se plenum sjutra izjasni oko tih kandidata.
Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, kazao je da su uslovi na konkursu vrlo specifični.&nbsp;
&bdquo;Kompletan posao konkursa zavr&scaron;ila je Svjetska banka, kako bi se dobio reprezentativan sastav koji bi kontrolisao fiskalni sistem&ldquo;, rekao je Đurović.&nbsp;
Mugo&scaron;a je rekao da su imali saslu&scaron;anja, te da su kao Odbor uradili svoj dio posla.
&bdquo;Dva člana dovela bi do početka funkcionisanja savjeta, dok bi se raspisao konkurs za trećeg člana&ldquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
Fiskalni savjet je nezavisno tijelo koje će nadzirati sprovođenje fiskalne politike i davati predloge i mjere za njeno unapređenje. Iako su zakonski uslovi za njegovo formiranje stvoreni prije tri godine, to tijelo do danas nije formirano jer su propala dva konkursa za izbor njegovih članova.

Gajević i Martinović predloženi za članove Fiskalnog savjeta

NA SJEDNICI ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Od ponoći će biti skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 98 biti skuplji četiri centa i ko&scaron;taće 1,68 eura.
Pet centi skuplji biće Eurosuper 95 i litar će ko&scaron;tati 1,65 eura.
Dizel poskupljuje dva centa i cijena će biti 1,69 eura.
Lož ulje poskupiće cent i biće 1.73 eura po litru.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta 2026.godine naredni obračun će se obaviti 25.maja 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 26. maja 2026.godine&rdquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

NAJAVLJENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro počinje danas "Sajam zdrave hrane".
"Izlagači s ponosom donose proizvode pripremljene po tradicionalnoj recepturi. Iz bogate ponude izdvajaju se vrhunski med i proizvodi od meda, domaći sokovi i likeri od drenjina, dunja i &scaron;ipka, kao i slatki džemovi od malina i kupina. Primorski &scaron;arm donose proizvođači iz Bara i Ulcinja sa svojim maslinovim uljem, začinjenim maslinama, citrusima i domaćim sirevima. Pored hrane, posjetioci mogu kupiti i prirodne čajeve, kao i ručno rađenu prirodnu kozmetiku", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Manifestcija će biti otvorena do 20.maja.

Sajam zdrave hrane od danas u Mall of Montenegro

UKUSI CRNE GORE NA JEDNOM MJESTU

Jo&scaron; danas u &scaron;oping centru Mall of Montenegro biće otvoren Sajam rukotvorina.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sajam rukotv 17 768zh.jpg" alt="" width="458" height="271" />
"Na&scaron;i posjetioci će vjerujemo uživati u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Posjetiocima su u prilici da kupe unikatne ručno vezene stolnjake, pletenine,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, a posebno atraktivna je ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi, na tradicionalan način", navedeno je u saop&scaron;tenju.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sajam rukotvor 16 5 2024t la_um1z7zs.jpg" alt="" width="465" height="312" />
Foto: Mall of Montenegro
Sajam koji je počeo 14. maja organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".

Posjetite Sajam rukotvorina u šoping Mall of Montenegro

JOŠ DANAS

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro od 18. do 20.maja domaćin je manifestacije "Sajam zdrave hrane". &nbsp; Kako je saop&scaron;teno, manifestacija je prilika proizvođačima zdrave hrane, da predstave svoje proizvode lokalnom trži&scaron;tu, a posjetiocima sajma da kupe proizvode, koje ne mogu naći svakodnevno, u trgovinama. &nbsp; &nbsp; "Posjetiocima će se predstaviti poljoprivredna domaćinstva iz različitih krajeva Crne Gore, sa bogatom i raznolikom ponudom domaćih proizvoda. Pored nekoliko renomiranih pčelara, koji će predstaviti med i proizvode na bazi meda, u ponudi će se naći i džemovi od kupina, malina, zatim domaći sokovi od dunje, drenjina, &scaron;ipka, kao i likeri. Proizvođači iz Bara i Ulcinja će na&scaron;im posjetiocima ponuditi maslinovo ulje, začinjene masline, sireve, salate, pomoradže i limun.Ni ovog puta, na sajmu neće izostati ponuda čajeva, ali i kozmetičkih proizvoda pripremljenoj na prirodnoj bazi", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Posebna draž manifestacije je, kako ističu, &scaron;to će izlagači prezentovati sopstvenu proizvodnju, domaće proizvode pripremljene na tradicionalan način.
"Bogata i raznolika sajamska ponuda je, svakako, dodatni razlog da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montenegro i ovog vikenda", poručuju iz &scaron;oping centra.

Sajam zdrave hrane u Mall of Montenegro od 18. do 20. maja

NAJAVLJENA BOGATA PONUDA

Elektroprivreda (EPCG) je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, odobrila vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju za građane Rožaja i okolnih naselja, zbog prekida u snabdijevanju.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saop&scaron;tili da ta odluka predstavlja konkretan odgovor države i energetskog sektora na pote&scaron;koće sa kojima su se suočili građani sjevera, ali i izraz odgovornosti i solidarnosti prema porodicama koje su danima trpjele posljedice prekida u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
&Scaron;ahmanović je kazao da građani ne smiju sami snositi teret posljedica vanrednih okolnosti i problema u elektroenergetskoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Kada građani ostanu bez električne energije gotovo tri dana, na&scaron;a je obaveza da reagujemo brzo, odgovorno i solidarno. Ovo nije samo pitanje računa za struju, već odnosa države prema građanima. Zbog toga sam inicirao da EPCG pronađe način da se ljudima makar djelimično nadoknadi ono kroz &scaron;ta su pro&scaron;li&rdquo;, naveo je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je pozdravio odluku EPCG, ističući da ona potvrđuje dru&scaron;tveno odgovoran odnos nacionalne energetske kompanije prema građanima.
&bdquo;Takve odluke pokazuju da državne kompanije razumiju potrebe građana i da su spremne da u izazovnim situacijama djeluju odgovorno, solidarno i u interesu zajednice. Upravo takav odnos jača povjerenje građana u institucije i energetski sektor&rdquo;, poručio je &Scaron;ahmanović, prenosi Mina business.
On je dodao da je odluka o umanjenju dijela računa rezultat zajedničkog djelovanja institucija i EPCG, sa ciljem da se građanima po&scaron;alje poruka da nijesu sami.
&bdquo;Energetska sigurnost podrazumijeva i odgovornost prema ljudima. U trenucima kada sistem zakaže ili nastupe ozbiljni poremećaji, institucije moraju pokazati sposobnost da stanu uz građane konkretnim mjerama, a ne samo riječima&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Vanredni popust od 50 odsto na dio računa za utro&scaron;enu aktivnu električnu energiju biće obračunat korisnicima sa područja koja su bila pogođena vi&scaron;ednevnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom.&nbsp;
Tim potezom je, kako su saop&scaron;tili iz Ministarstva energetike i rudarstva, potvrđena opredijeljenost tog resora i EPCG da, osim ulaganja u razvoj i modernizaciju energetskog sistema, posebnu pažnju posvete za&scaron;titi interesa građana i očuvanju povjerenja javnosti u energetski sektor.

EPCG odobrila 50 posto popusta na dio računa za utrošenu električnu energiju građanima Rožaja

ZBOG PREKIDA U SNABDIJEVANJU

Predsjednik Jakov Milatović pozvao je poslanike da budu mudri i dobronamjerni i okončaju izbor članova Fiskalnog savjeta. Ponovo je za tu poziciju predložio ekonomistu Stevana Gajevića. Vlada jo&scaron; nema svog kandidata. Traže, kako je saop&scaron;teno, animiranje većeg broja stručnih ljudi radi povećanja konkurentnosti.
Predsjednik Odbora za ekonomiju iz Evropskog saveza, Boris Mugo&scaron;a, ocijenio je za RTCG da parlamentarna većina opstruira izbor članova tog tijela zarad, kako kaže, zadovoljavanja unutar koalicionih apetita. Apeluju da se proces okonča i zbog zatvaranja Poglavlja 17 - Monetarna politika.
I dalje je neizvjesno da li će Crna Gora dobiti Fiskalni savjet. Izbor članova u proceduri je već tri godine. Predsjednik države, Jakov Milatović, ponovio je da je svoj dio obaveze zavr&scaron;io i ponovo kandidovao ekonomistu Stevana Gajevića.
Sada je loptica u dvori&scaron;tu poslanika.
Predlog Odbora za ekonomiju za tri člana Fiskalnog savjeta razmotrila je Vlada pro&scaron;le sedmice. U saop&scaron;tenju se navodi da kandidati formalno ispunjavaju uslove, ali je ministar finansija, Novica Vuković, stava da ne treba predložiti nijednog kandidata, već animirati veći broj stručnih ljudi radi, kako je zaključeno, povećanja konkurentnosti.
Tu informaciju komentarisao je predsjednik odbora, Boris Mugo&scaron;a, uz napomenu da taj dokument jo&scaron; nije stigao u parlament.
"Prvo je važno napomenuti i konstatovati činjenicu da većina opstruira izbor članova Fiskalnog savjeta u prethodne tri godine, jer nam je sada na redu četvrti javni poziv samo iz razloga &scaron;to većina očigledno želi da politizuje i tu instituciju i zadovolji svoje unutarkoalicione apetite za foteljama&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Procedura je sljedeća, navodi Mugo&scaron;a: zakazuje se nova sjednica odbora i članovi se izja&scaron;njavaju o dva kandidata - Bratislavu Pejakoviću i Lidiju Martinović - jer je trećeg, Stevana Gajevića, već predložio predsjednik države.
"I tu, prije svega, očekujem od većine da ubrzo defini&scaron;e svoj stav. Znate da u Odboru za ekonomiju većina ima osam članova, opozicija pet, a do sada se pokazalo da većina ni oko jednog imenovanja ne želi dijalog niti kompromis sa opozicijom&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a za RTCG.&nbsp;
Ukoliko većina podrži kandidate predsjednika države i Odbora za ekonomiju, o konačnom imenovanju odlučivaće se na plenumu, naveo je Mugo&scaron;a i jo&scaron; jednom pozvao parlamentarnu većinu da okonča izbor članova Fiskalnog savjeta i omogući puni rad tog tijela kako bi bili ispunjeni kriterijumi za zatvaranje Poglavlja 17 - Monetarna politika.

Još nema dogovora o Fiskalnom savjetu; Mugoša: Parlamentarna većina opstruira izbor članova zarad zadovoljavanja unutar koalicionih apetita

IZBOR ČLANOVA JE VEĆ TRI GODINE U PROCEDURI

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina, a trajaće do 16.maja.
Posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
Sajam organizuje NVU" Rukotvorci Crne Gore".
&nbsp;
&nbsp;

U Mall of Montenegro sjutra počinje Sajam rukotvorina

TRAJAĆE DO 16.MAJA

Aprilski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena, pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije u Crnoj Gori porasla dva mjeseca uzastopno. U aprilu je godi&scaron;nja inflacija porasla na 3,8 odsto, dok je zabilježena mjesečna stopa inflacije od 1,4 odsto. U martu je godi&scaron;nja inflacija iznosila 3,1 odsto, a u februaru 2,6 odsto.
Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije u aprilu imali su rast cijena u grupama goriva i maziva za motorna vozila, povrće, krtolasto povrće i mahunarke, odjeća, meso i prerađevine od mesa, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu, voće i ora&scaron;asti plodovi, potro&scaron;ni proizvodi za održavanje domaćinstva; usluge smje&scaron;taja. Potro&scaron;ačke cijene u periodu januar-april 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su vi&scaron;e za 3,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama prevoz 6,1 odsto, odjeća i obuća 1,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića 1,3 odsto, pokućstvo i rutinsko održavanje stana 1,1 odsto, restorani i usluge smje&scaron;taja i lična njega, socijalna za&scaron;tita i razna dobra i usluge po 0,9 odsto, rekreacija, sport i kultura 0,4 odsto i alkoholna pića i duvan 0,2 odsto.
Pad je zabilježen u grupi stanovanje, voda, električna energija, gas i ostali energenti 0,1 odsto. Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.
Godi&scaron;nja inflacija bila je u konstantnom rastu do septembra pro&scaron;le godine kada je dostigla 4,9 odsto, da bi u oktobru pro&scaron;le godine godi&scaron;nja inflacija pala na 4,8 odsto, u novembru na 4,2 odsto, u decembru na četiri odsto, u januaru na 2,9 odsto, da bi u februaru ove godine zavr&scaron;ila na 2,6 odsto.
U decembru, novembru, oktobru i septembru pro&scaron;le godine zabilježena je čak negativna mjesečna stopa inflacije, odnosno deflacija na mjesečnom nivou.
Eurozona
Godi&scaron;nja inflacija u eurozoni, prema preliminarnoj procjeni, porasla je u aprilu sa martovskih 2,6 odsto na tri odsto, objavio je Eurostat.
Rast inflacije prije svega je posljedica snažnog skoka cijena energenata, koje su u aprilu porasle za 10,9 odsto na godi&scaron;njem nivou, dvostruko bržim tempom u odnosu na martovskih 5,1 odsto.
Cijene usluga zabilježile su u aprilu rast od tri odsto, &scaron;to je usporavanje u odnosu na 3,2 odsto iz marta.
Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana u eurozoni iznosila je 2,5 odsto, neznatno vi&scaron;e nego u martu kada je bila 2,4 odsto.
Industrijski proizvodi, osim energije, bilježe najskromniji rast cijena u aprilu, od svega 0,8 odsto, &scaron;to je ipak vi&scaron;e u odnosu na 0,5 odsto iz marta.
Podaci Eurostata za najveće privrede eurozone pokazuju da je godi&scaron;nja inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potro&scaron;ačkih cijena (HICP) porasla u Njemačkoj, sa 2,8 odsto na 2,9 odsto, Francuskoj, sa dva odsto na 2,5 odsto, &Scaron;paniji, sa 3,4 odsto na 3,5 odsto, a u Italiji sa 1,6 odsto na 2,9 odsto.
Region
Godi&scaron;nja inflacija u Srbiji u aprilu ove godine iznosila je 3,3 odsto, a mjesečna 0,8 odsto, objavio je juče srpski Republički zavod za statistiku.
Cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje, kojima se mjeri inflacija, u aprilu su u Srbiji, u odnosu na decembar 2025. godine, u prosjeku uvećane 2,1 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema namjeni potro&scaron;nje, u aprilu, u odnosu na prethodni mjesec, rast cijena je zabilježen u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, transport 2,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića jedan odsto, restorani i hoteli 0,8 odsto, zdravlje 0,5 odsto, stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva 0,3 odsto i rekreacija, sport i kultura 0,2 odsto.
Pad cijena je u aprilu, u Srbiji je zabilježen u grupama predmeti i usluge lične njege, socijalna za&scaron;tita i ostale usluge 0,3 odsto, namje&scaron;taj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana 0,2 odsto i obrazovanje 0,1 odsto.
Inflacija u Hrvatskoj, članici EU, u aprilu je ubrzala sa martovskih 4,8 odsto na 5,8 odsto i ponovno se udaljila od prosjeka eurozone.
Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je krajem aprila prvu procjenu indeksa potro&scaron;ačkih cijena, prema kojoj je u aprilu 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 odsto u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, dok su u odnosu na mart cijene porasle za 1,5 odsto.
Tako je, nakon &scaron;to je u decembru pro&scaron;le godine iznosila 3,3 odsto, u januaru ove godine 3,4 odsto, u februaru 3,8 odsto, u martu 4,8 odsto, inflacija u aprilu, u Hrvatskoj dominantno pod uticajem cijena energije, ubrzala svoj rast na godi&scaron;njem nivou na 5,8 odsto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na tom nivou u oktobru 2023. godine.
Dominantno je na rast godi&scaron;nje inflacije u Hrvatskoj uticala energija, s rastom cijena za 17,5 odsto. Znatno su poskupjele na godi&scaron;njom nivou i usluge za 8,2 odsto, dok su hrana, piće i duvan poskupjeli 3,5 odsto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda su pale su 0,6 odsto.
Indikatori
Iz Monstata su pojasnili da su indeksi potro&scaron;ačkih cijena (CPI) jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za dono&scaron;enje odluka u oblasti ekonomije i finansija.
Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.
- Indeks potro&scaron;ačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, kao i penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe &ndash; rekli su iz Monstata.
Indeks potro&scaron;ačkih cijena se defini&scaron;e kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa potro&scaron;ačkih cijena izražavaju relativnu važnost odabranih proizvoda i usluga u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava na domaćoj teritoriji. Lista proizvoda i usluga se redovno revidira kako bi se očuvala njena reprezentativnost u pogledu strukture potro&scaron;nje i navika potro&scaron;ača.
- Uticaj pojedinih grupa na stopu inflacije pokazuje koliko je data grupa uticala na ukupnu stopu inflacije. Uticaj zavisi od pondera i stope inflacije date grupe. Ponderi predstavljaju relativno uče&scaron;će potro&scaron;nje domaćinstava određene grupe ili podgrupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji. Zbog toga ponderi imaju važnu ulogu u računanju stope inflacije. Oni predstavljaju ,,važnost&ldquo; određene grupe proizvoda u ukupnoj potro&scaron;nji domaćinstava u određenom referentnom periodu &ndash; pojasnili su iz Monstata.
Mjesečna stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec, u procentima.
- Godi&scaron;nja stopa inflacije predstavlja promjenu cijena u tekućem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u procentima. Dok se indeks potro&scaron;ačkih cijena najče&scaron;će primjenjuje kao op&scaron;ta mjera inflacije u nacionalnim okvirima, harmonizovani indeks potro&scaron;ačkih cijena (HICP) predstavlja uporedivu mjeru inflacije sa zemljama Evropske unije &ndash; naveli su iz Monstata.&nbsp;

Inflacija u Crnoj Gori porasla na 3,8 odsto

APRILSKI PODACI MONSTATA POKAZALI DA JE U POSLJEDNJA DVA MJESECA UBRZAO RAST POTROŠAČKIH CIJENA

Nijesam dobio odgovor od ministra finansija Novice Vukovića za&scaron;to Vlada već nekoliko sedmica bez ikakvog obrazloženja donosi odluke da smanjuje procenat umanjenja akciza na dizel - sa 50 odsto na 35, zatim na 39 odsto i na kraju na 20 odsto, napisao je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je to pitao Vukoviću juče u Skup&scaron;tini.
- Kao posljedica svega toga cijena dizela je 15 centi veća u odnosu na onu koja bi bila da je Vlada smanjila akcize na gorivo za 50 odsto, &scaron;to joj zakon dozvoljava.
Povećanja cijena naftnih derivata već su uticala na rast godi&scaron;nje stope inflacije koja je u aprilu veća 22 odsto nego u martu- ocjenjuje Mugo&scaron;a.