<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Crnogorska privreda će u godinama koje slijede uživati jako dobar poslovni ambijent, jer će se Vlada truditi da fiksni tro&scaron;kovi budu konstantni ili da se snižavaju, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je na događaju Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham), kazao da su fiksni tro&scaron;kovi "tihe ubice" privrede i pravi podizači rizika preduzetni&scaron;tva u Crnoj Gori.
&ldquo;Moja misija je da te ubice preduzetni&scaron;tva ili smanjim na minimum ili ih ukinem gdje god mogu&rdquo;, rekao je Spajić u razgovoru sa predsjednicom Upravnog odbora AmCham-a, Sanjom Ćalasan.
Na pitanje koje promjene smatra da će privreda najvi&scaron;e osjetiti u naredne dvije godine kroz proces usklađivanja sa EU, Spajić je odgovorio da je taj proces zahtjevan legislativni poduhvat za sve učesnike, i kompanije i potro&scaron;ače.&nbsp;
&ldquo;Definitivno da postoji taj regulatorni tro&scaron;ak, koji je tro&scaron;ak usklađivanja sa svim tim praksama. Sigurno će mnoge kompanije morati da se ubrzano usklađuju sa evropskim standardom poslovanja, jer će postojati neki novi poreski nameti i obaveze&rdquo;, dodao je Spajić.
Govoreći o evropskim integracijama, on je saop&scaron;tio da želi da vidi Crnu Goru u EU &scaron;to prije.
&bdquo;Sve razlike treba da ostavimo na stranu, jer je ovo trenutak iznad svih nas. Ovo je generacijski cilj koji ne smijemo da propustimo. Ulazak u EU traži od nas usklađivanje sa vrijednostima, vladavinu prava i ostale tekovine, a zauzvrat dobijamo pristup trži&scaron;tu od gotovo 450 miliona potro&scaron;ača&ldquo;, kazao je Spajić, dodajući da smo blizu zatvaranja značajnog broja poglavlja, te da je zavr&scaron;eno oko dvije trećine posla.
Prema njegovim riječima, ulazak u EU su dvije stvari &nbsp;- usklađivanje sa vrijednostima civilizovanih evropskih zemalja i jedinstveno trži&scaron;te koje daje pristup crnogorskim kompanijama.
&ldquo;Na&scaron;e uče&scaron;će u jednom takvom trži&scaron;tu će podići konkurentnost na&scaron;e privrede i ponude za investitore&rdquo;, rekao je Spajić.
On je objasnio da taj tranzicioni proces omogućava mnoge benefite za građane, &scaron;to se najbolje ogleda u uvođenju strate&scaron;kih rezervi nafte, posebno sada kada je aktuelna energetska kriza.
Kada je riječ o usklađivanje zakonodavnog procesa sa EU, Spajić je kazao ne postoji bojazan da će se napraviti neka kardinalna gre&scaron;ka, jer su evropski partneri uključeni u svaki korak legislativnih i podzakonskih izmjena.&nbsp;
U dijelu digitalne transformacije državnih servisa, Spajić je ocijenio da se digitalizacija razvija zadovoljavajućim tempom, ali da nije u potpunosti zadovoljan, jer Crna Gora, kako tvrdi, može i mora deset puta bolje.
&ldquo;Proces digitalizacije se mora pojačati onog trenutka kada se proces pristupanja EU i formalno okonča&rdquo;, naveo je Spajić.
On je ponovio da kompanije već treba da rade na digitalnoj transformaciji, od upravljanja podacima, do automatizacije procesa.
&bdquo;Biće izazov zadržati radnu snagu i mislim da svi zajednički treba da radimo na tom problemu. Mi ćemo dati apsolutni doprinos i imaćemo u budućnosti konkretne korake po tom pitanju. Vi treba da omogućite veće zarade i bolje uslove za zaposlene. Jer, radnu snagu &nbsp;treba zadržati i posebno privući na&scaron;e ljude koji se nalaze u inostranstvu, kroz atraktivan ambijent&rdquo;, rekao je Spajić, dodajući da je prioritet uključivanje naprednih tehnologija u poslovanju.
Spajić je, govoreći o intenziviranju saradnje između SAD-a i Crne Gore tokom posljednjih nekoliko godina, najavio da je jedan od najvećih prioriteta Vlade.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum sa SAD-om koji će biti &bdquo;majka svih međunarodnih sporazuma&ldquo; i po značaju i opsegu jedan od standarda za ekonomsku saradnju Crne Gore i drugih država.
Izvr&scaron;ni direktor AmCha-a Marko Miročević kazao je da su članstvo u NATO i skoro članstvo u EU, potvrda kvaliteta sigurnosti i bezbjednosti.
&ldquo;Međutim, samo u sprezi sa jasnim i kvalitetnim javnim politikama, koje pospje&scaron;uju investiranje i sam poslovni ambijent, možemo računati na značajan priliv investicija iz SAD-a i razvijenih zemalja EU&rdquo;, rekao je Miročević.
On je kazao da je Amcham pouzdan partner Vlade u kreiranju takvih politika.
&ldquo;Na&scaron; cilj je jasan - želimo da budemo podr&scaron;ka procesu EU integracija i snažan glas poslovne zajednice&rdquo;, dodao je Miročević.
Već punu deceniju, kako kaže, izvje&scaron;taj AmCham-a o poslovnom ambijentu pokazuje da sve članice Komore snažno podržavaju proces evropskih integracija.&nbsp; Napominje i da kompanije očekuju da će Crna Gora, približavajući se standardima poslovanja EU, značajno unaprijediti vladavinu prava, transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja, čime će se smanjiti sistemski rizici i dodatno ohrabriti investicije.
Iz AmCham-a je posebno istaknuto produbljivanje saradnje sa AmCham EU, organizacijom koja u Briselu predstavlja najveće američke kompanije i posjeduje značajnu ekspertizu kada su u pitanju evropske politike koje utiču na poslovanje i transatlantsku trgovinu.
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa AmCham EU, članicama AmCham Montenegro omogućen je direktniji pristup evropskim politikama, ali iz perspektive transatlantskog partnerstva i američke poslovne zajednice.

Spajić: Slijedi dobar poslovni ambijent za privredu

PREMIJER OPTIMISTIČAN

Ministarstvo finansija za sada nije predložilo Vladi ukidanje akciza na gorivo, &scaron;to, prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ne znači da to neće uraditi u narednom periodu, u zavisnosti od situacije na trži&scaron;tu.
&bdquo;U ovom trenutku nijesmo na Vladi delegirali predlog na taj način, ali ne znači da u narednom periodu nećemo reagovati ukoliko bude potrebno&ldquo;, kazao je Vuković novinarima nakon sastanka u Američkoj privrednoj komori (AmCham), prenosi agencija Mina business.
On je dodao da se situacija pomno prati.
Vuković je podsjetio da akcizni kalendar i način uspostavljanja cijene zavisi od mnogo faktora, ali i da treba imati u vidu poruke premijera Milojka Spajića i ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića da nema nesta&scaron;ice goriva i da su obezbijeđene dovoljne količine za dva do dva i po mjeseca.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo finansija prati sve indikatore na trži&scaron;tu, kao i &scaron;ta su potrebe Crne Gore u odnosu na to&ldquo;, naveo je Vuković.

Vuković: Nijesmo predložili Vladi ukidanje akciza na gorivo, pratimo situaciju

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Cijene nafte su već treći dan zaredom stabilne, nakon ogromnog skoka od prije nekoliko dana, saop&scaron;tio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
"Trenutno cijena West Texas Intermediate (WTI) oko 84 dolara po barelu, a sirove nafte Brent između 87,5 dolara i 88 dolara po barelu", napisao je Turković svom nalogu na mreži X.
Podsjetio da se vrhunac desio prije tri dana, kada je cijena WTI dostigla 119,48 dolara po barelu, a Brenta 119,5 dolara po barelu.
&bdquo;To je najvi&scaron;e od 2022. godine&ldquo;, zaključio je Turković.

Turković: Cijene nafte stabilne

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR U MINISTARSTVU FINANSIJA

Cijena goriva u Crnoj Gori mogla bi biti niža oko 27 centi po litru ukoliko bi država prepolovila akcize na gorivo, saop&scaron;tila je savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj, Olivera Vukajlović.
Ona je kazala da bi, u trenutku kada rast cijena dodatno opterećuje budžete građana i privrede, takva mjera predstavljala brzo i konkretno olak&scaron;anje.&nbsp;
&ldquo;Iako su poskupljenja dobrim dijelom posljedica nestabilnosti na svjetskom trži&scaron;tu nafte i geopolitičkih de&scaron;avanja, struktura cijene goriva pokazuje da država kroz akciznu politiku može značajno uticati na konačnu cijenu koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović u saop&scaron;tenju.
Prema njenim riječima, dodatnu zabrinutost izazivaju procjene iz energetskog sektora da bi cijene naftnih derivata mogle nastaviti da rastu već u narednom obračunskom periodu, i to najmanje za iznos posljednjeg povećanja, to jest 16 centi po litru.&nbsp;
&ldquo;Čak i u slučaju stabilizacije globalnog trži&scaron;ta, eventualno pojeftinjenje najvjerovatnije ne bi do&scaron;lo brzo, već bi proces smanjenja cijena trajao duže vrijeme&rdquo;, rekla je Vukajlović.
Trenutna cijena dizela iznosi 1,5 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja: nabavna cijena na berzi 68 centi, akciza 44 centa, porez na dodatu vrijednost (PDV) 26 centi i tro&scaron;kovi i marža trgovaca 12 centi.
&ldquo;To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović, prenosi Mina business.
Analize, kako je kazala, pokazuju da bi smanjenje akciza oko 30 odsto snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile 50 odsto, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru.
&ldquo;U vremenu globalne nestabilnosti i rasta tro&scaron;kova života, odgovorna politika mora tražiti načine da ublaži pritisak na građane i privredu. Smanjenje akciza na gorivo predstavlja jednu od najbržih i najefikasnijih mjera koja bi mogla donijeti konkretno olak&scaron;anje&rdquo;, smatra Vukajlović.
Građani Crne Gore, kako je kazala, ne mogu sami nositi puni teret globalnih ekonomskih kriza.&nbsp;
&ldquo;Važno je razmotriti sve mogućnosti koje mogu doprinijeti za&scaron;titi životnog standarda građana i stabilnosti privrede, jer svako novo povećanje cijena goriva preliva se u lanac novih poskupljenja u čitavoj ekonomiji&rdquo;, zaključila je Vukajlović.

Vukajlović: Smanjenje akciza moglo bi sniziti cijenu goriva 27 centi po litru

SAOPŠTILA SAVJETNICA PREDSJEDNIKA CRNE GORE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Uprkos rastu cijena goriva, karte za gradski prevoz u Podgorici neće poskupiti, uvjerava direktor Puteva Rado&scaron; Zečević, prenosi RTV Podgorica.
Takođe, navodi da linije neće biti korigovane zbog spekulacija oko nesta&scaron;ice goriva.
&ldquo;Gradski prevoz ne smije da fali, može da fali za građevinski dio i možemo da stanemo nekoliko dana, ali prevoz ne smije&ldquo;, poručio je Zečević.
Zečević ne očekuje poskupljenje i ističe da nije bilo najave oko toga.

Zečević: Karte za gradski prevoz neće poskupjeti

UPRKOS RASTU CIJENA GORIVA

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je krivičnu prijavu Vrhovnom i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza sudskog spora protiv kompanije krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete. Kako je potvrđeno Portalu RTCG iz EPCG u odgovoru na pitanja povodom ovog slučaja, finansijski nalazi ukazuju na pričinjenu &scaron;tetu u iznosu od 5,8 miliona eura.
Spor se odnosi na tvrdnje firme &bdquo;Kvadrat komerc&ldquo; DOO o navodnoj &scaron;teti nastaloj zbog prekida isporuke električne energije, &scaron;to je navodno onemogućilo proizvodnju i realizaciju ugovora vrijednih desetine miliona eura.
EPCG, kako su rekli, ističe niz nelogičnosti i nedostataka dokaza koji dovode u pitanje osnovanost potraživanja.
&ldquo;Milioni bez fabrike, proizvodnje i struje&ldquo;, tako se u saop&scaron;tenju za RTCG opisuje situacija u kojoj se, prema dostupnoj dokumentaciji, postavlja ozbiljna sumnja u postojanje organizovane kriminalne grupe koja poku&scaron;ava da kroz sudski postupak naplati od&scaron;tetu bez realne ekonomske osnove.
&ldquo;Prema navodima iz postupka, fabrika sa 50 ma&scaron;ina mogla je raditi na snagu električne energije kakvu tro&scaron;i prosječan stan. Firma koja je godinama imala minimalnu dobit potpisivala je ugovore vrijedne desetine miliona eura. Proizvodnja vrijedna 25 miliona eura navodno je izostala, ali bez jasnih tragova narudžbina, isporuka ili proizvodnih evidencija&rdquo;, kazali su iz EPCG-a.
Istovremeno, kako su izjavili, finansijski nalazi pokazuju da se iz dobiti od nekoliko hiljada eura dolazi do procjene &scaron;tete u iznosu od 5.8 miliona eura (glavni dug 2.8 miliona plus kamata), dok su ma&scaron;ine koje bi trebalo da proizvode robu, prema dokumentaciji, izvezene jo&scaron; prije perioda u kojem je ta proizvodnja trebalo da se dogodi.
&ldquo;Kada se sve te činjenice stave jedna pored druge, otvara se pitanje koje prevazilazi običan poslovni spor: da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o poku&scaron;aju da se kroz sudski postupak iz državne kompanije naplati vi&scaron;emilionska od&scaron;teta bez realne ekonomske osnove&rdquo;, naveli su iz EPCG.
Zbog toga je, kako kažu, legitimno i u javnom interesu postaviti nekoliko vrlo konkretnih pitanja.
&ldquo;Tim prije &scaron;to izvr&scaron;ni direktor &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO zaključuje ugovor sa fizičkim licem, tj. sam sa sobom, kojim ustupa potraživanje &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO koje je po osnovu &scaron;tete to pravno lice imalo prema EPCG. Koji su razlozi ustupanja potraživanja, ukoliko firma posluje u skladu sa propisima države Crne Gore? Da li je u momentu zaključivanja takvog ugovora, Kvadrat komerc DOO imao dospjele obaveze koje nije mogao da realizuje? Koji je razlog &scaron;to obaveze nisu realizovane? Koji je status firme &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerc&rsquo;&rsquo; DOO na dana&scaron;nji dan? Da li su blokirani računi, u kom iznosu i po kom osnovu su blokirani? &ldquo;, istakli su iz EPCG.
Ugovor o ustupanju potraživanja je, kako kažu, zaključen 20. maja 2013. godine, a dio navodnih ugovora o prodaji proizvedene robe (ugovori o dugoročnoj poslovnoj saradnji) raskinuti su 14. maja 2013. godine, 15. decembra 2013. godine i 14. juna 2014. godine.
&ldquo;EPCG se danas suočava sa posljedicama odluka i postupaka iz ranijeg perioda, a koji, prema dostupnoj dokumentaciji, otvaraju ozbiljna pitanja o kvalitetu tada&scaron;njih procjena, upravljanja i pravne za&scaron;tite. Upravo zato se postavlja pitanje kako je postupak bez jasnog ekonomskog i činjeničnog osnova mogao trajati godinama. U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza spora krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete iz te kompanije&rdquo;, kazali su iz te kompanije.
EPCG navodi 15 konkretnih pitanja koja otvaraju sumnju u cijeli slučaj
Prvo je pitanje, dodaju, može li fabrika sa 50 ma&scaron;ina raditi na struju jačine jednog stana.
&ldquo;Odgovor je da se tvrdi da je proizvodni pogon sa 50 ma&scaron;ina, &scaron;est linija i 30 radnika u dvije smjene mogao raditi sa odobrenom snagom od samo 8 kW &ndash; približno potro&scaron;nja četiri pegle istovremeno. Elementarna tehnička logika govori da takav pogon ne može ni pokrenuti, a kamoli proizvoditi robu vrijednu desetine miliona eura&ldquo;, kazali su iz te kompanije.
Na pitanje gdje je roba vrijedna 25 miliona eura, kažu da nema tragova faktura, otpremnica, evidencije proizvodnje, narudžbina ili isporuka.
&bdquo;Bez tih elemenata ne može se govoriti o realnoj proizvodnji, a kamoli o izgubljenoj dobiti u milionskim iznosima&ldquo;, kazali su iz EPCG.
Potom, kako se od 2.902 eura dobiti dolazi do pola miliona.
&ldquo;Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma 2010. godine ostvarila dobit od 2.902 eura. Međutim, u nalazu vje&scaron;taka ta cifra se transformi&scaron;e u 527.199 eura dobiti. Ova &bdquo;izgubljena dobit&ldquo; je za 2011. godinu, po nalazu vje&scaron;taka ekonomske struke, jer nije do&scaron;lo do pune realizacije ugovora sa firmom &bdquo;Spin Textil Group&ldquo;. Preostali iznos do pune naknade izgubljene dobiti (2.654.353,21 EUR), vje&scaron;tak je na&scaron;ao kroz ostala 4 ugovora, sa čijom realizacijom nije ni započeto&rdquo;, kažu iz EPCG-a.
To, kako su naveli, znači da je procjena dobiti povećana za vi&scaron;e hiljada procenata.
&ldquo;U ozbiljnoj ekonomskoj analizi takav skok zahtijevao bi izuzetno snažne i detaljno obrazložene pretpostavke. U ovom slučaju javnost s pravom pita: na čemu se zasniva takva računica?&rdquo;
Odgovaraju i na pitanje kako se tro&scaron;kovi kredita i plata pretvaraju u &scaron;tetu.
&ldquo;Kreditna zaduženja, otplata glavnice, kamate i plate zaposlenih predstavljaju redovne tro&scaron;kove poslovanja svake kompanije. To su ulaganja bez kojih firma ne može raditi. Kada se takvi tro&scaron;kovi prikažu kao &scaron;teta, dobija se slika kao da svaka firma koja uzme kredit automatski trpi gubitak. Takva logika je suprotna osnovnim principima poslovnih finansija&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kako dva potpuno suprotna vje&scaron;tačenja mogu biti naknadno usagla&scaron;ena
&ldquo;Jedan nalaz govori o marži od oko 5%, dok drugi iz iste situacije izvodi dobit koja je desetinama puta veća od realne dobiti firme. Radi se o iznosima koji se razlikuju dvostruko: od cca 1.3 miliona do&scaron;lo se do vi&scaron;e od 2.5 miliona. To nijesu nijanse u procjeni, već fundamentalno različite metodologije i zaključci. Uprkos tome, jedan vje&scaron;tak je kasnije prihvatio obrazloženje drugog koje je, od strane suda, prihvaćeno bez jasnog obja&scaron;njenja kako dva međusobno suprotna zaključka mogu istovremeno predstavljati osnov za presudu&rdquo;, naglasili su iz EPCG.
Tu je i pitanje kako se planira proizvodnja bez ma&scaron;ina.
&ldquo;Prema dokumentaciji dostavljenoj sudu, veći dio ma&scaron;ina je izvezen jo&scaron; 2010. godine. Međutim, ugovori na osnovu kojih se potražuje &scaron;teta odnose se na period 2010&ndash;2015. godine. To otvara vrlo jednostavno pitanje: kako se planira proizvodnja u milionima eura bez osnovne proizvodne opreme, budući da su ma&scaron;ine izvezene u periodu kada je trebalo početi s realizacijom ugovora&rdquo;, kažu iz kompanije.
Pitanje koje takođe ozvara sumnju je kako firma sa jednim eurom kapitala potpisuje ugovore od 27 miliona?
&ldquo;Kvadrat Komerc je firma osnovana sa 1 euro osnivačkog kapitala. Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju minimalne prihode i male profite. Uprkos tome, zaključeni su međunarodni ugovori vrijedni preko 27 miliona eura. U poslovnoj praksi takvi poslovi zahtijevaju ozbiljan kapital, bankarske garancije, logistiku i proizvodne kapacitete. Zato se nameće pitanje kako je mala firma bez kapitala mogla garantovati realizaciju takvih ugovora&rdquo;, navode iz EPCG.
Za&scaron;to četiri od pet ugovora nikada nijesu ni započeta
Kako ističu u EPCG, od pet ugovora ukupne vrijednosti preko 27 miliona eura, realizovan je samo dio jednog.
&ldquo;Ostala četiri ugovora nikada nijesu ni započeta. Ako nema realizacije, nema proizvodnje, nema faktura i nema isporuke robe, postavlja se pitanje na osnovu čega se procjenjuje izgubljena dobit&rdquo;, navode iz kompanije.
Logično pitanje bi bilo i ako su prekidi struje uzrok milionske &scaron;tete, gdje su žalbe.
&ldquo;U realnom poslovanju, kada prekid napajanja ugrozi proizvodnju, kompanije odmah podnose prigovore i zahtjeve za naknadu &scaron;tete. U ovom slučaju takvih žalbi praktično nema. To je izuzetno neobično ako se tvrdi da je &scaron;teta bila milionska&rdquo;, kažu iz EPCG.
Na pitanje gdje je evidencija o proizvodnji odgovaraju da u ozbiljnoj proizvodnji se vodi precizna evidencija: koliko je robe proizvedeno, kada, na kojoj liniji, za kog kupca i po kojoj cijeni. Takva dokumentacija je osnov svake poslovne kontrole. U ovom predmetu, kako navode, takva evidencija nije prezentovana.
Kako se fabrike &scaron;irom Evrope muče sa energetskim kapacitetima, a ovdje je dovoljno 8 kW?
&ldquo;Industrijski pogoni &scaron;irom Evrope ulažu ogromna sredstva u elektroenergetske priključke i stabilno napajanje jer bez toga nema proizvodnje. U ovom slučaju ispada da je za rad fabrike sa desetinama ma&scaron;ina dovoljno ono &scaron;to je u praksi snaga jednog stana. Takav zaključak izaziva ozbiljne dileme&rdquo;, napominju iz EPCG.
Neke činjenice nijesu uzete u obzir
Na pitanje da li je sud imao sve relevantne činjenice, kažu da postoje indicije da pojedine ključne činjenice nijesu u potpunosti uzete u obzir prilikom formiranja vje&scaron;tačenja i sudskog zaključka.
&ldquo;U postupku ovakve složenosti svaka činjenica može biti presudna, pa je legitimno pitanje da li su svi elementi zaista sagledani u cjelini&rdquo;, navode u kompaniji.
Na pitanje kako firma koja posluje sa minimalnom dobiti odjednom generi&scaron;e milionsku &scaron;tetu, kažu da finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma godinama poslovala sa vrlo malim profitima, a u jednoj godini čak i sa gubitkom. Iz takvog poslovanja te&scaron;ko je izvesti zaključak o potencijalnoj dobiti od vi&scaron;e stotina hiljada ili miliona eura godi&scaron;nje.
Za&scaron;to nema tragova o naručiocima robe, takođe je pitanje.
&ldquo;Kada međunarodni partneri naruče robu u milionima eura, oni insistiraju na rokovima, &scaron;alju urgencije i traže isporuku. Takva komunikacija uvijek ostavlja trag. U ovom predmetu takvi tragovi nijesu predstavljeni&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Na pitanje za&scaron;to EPCG traži dodatno preispitivanje kažu da je razlog kombinacija nelogičnosti koje je te&scaron;ko ignorisati.
&ldquo;Fabrika sa 50 ma&scaron;ina navodno radi na 8 kW, ugovori vrijedni desetine miliona bez realnih kapaciteta, izvoz ma&scaron;ina prije perioda navodne proizvodnje, ogromna razlika između realne dobiti i procijenjene &scaron;tete, nedostatak osnovnih dokaza o proizvodnji&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kada se sve ove činjenice stave zajedno, dodaju, prirodno je pitanje da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o mnogo ozbiljnijem problemu, koji ide ka sumnji u postojanje organizovane kriminalne grupe, a koje zahtijeva temeljno i nezavisno preispitivanje.

EPCG podnijela krivičnu prijavu protiv šest osoba zbog štete od 5,8 miliona eura

ZBOG SUMNJE DA SE IZA SUDSKOG SPORA PROTIV KOMPANIJE KRIJE POKUŠAJ ORGANIZOVANOG IZVLAČENJA VIŠEMILIONSKE ODŠTETE

Izvr&scaron;ni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Milo&scaron; Vuković ocijenio je da će doći do galopirajuće inflacije, ukoliko narednih dana Vlada Crne Gore ne smanji akcize na gorivo.
Vuković je stava da je povećanje cijena goriva&nbsp; najmanje 12 odsto novi ekonomski &scaron;ok za građane Crne Gore, nakon uvećanja cijena električne energije, komunalnih usluga i povećanja poreza na nekretnine.
On je kazao da je nova cijena goriva nosi rizik jer su energenti na svjetskoj burzi u jednom danu skočili 30 odsto i vratili se, &scaron;to, kako tvrdi, nikada prije nije zabilježeno.
- Država treba da ima spreman odgovor, ali na&scaron;a nije spremna iako nam je svima naplatila po tri centa po litru goriva pro&scaron;le godine. Neko će reći da tri centa nije mnogo, ali od toga je prikupljeno 12 miliona eura. Nijesu formirali neophodne rezerve, a postojeće su formirala tri velika uvoznika. Ovo je važno za crnogorsku ekonomiju jer smo mi uvozno orijentisani i svako povećanje energenta koji je sastavni dio kalkulacije dovodi do povećanja cijena svih usluga i na kraju cijena hrane u Crnoj Gori - rekao je Vuković u&nbsp; informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da je jo&scaron; pro&scaron;le godine trebalo oformiti naftne rezerve. Međutim, podsjeća da je potro&scaron;eno 11 miliona eura, te da će se nafta morati kupovati po značajno većim cijenama.
Vuković ističe da Vlada ima mehanizme da spusti akcize, jer EU direktiva ne važi za zemlje koje nijesu članice Evropske unije, kao i da smanji uticaj na privredu i građane.
Smatra i da će, ukoliko kriza potraje, turistička sezona biti ugrožena, jer rast cijena avio-karata znači manje putnika na crnogorskim aerodromima.
- Strate&scaron;ke rezerve su amortizer ovih &scaron;okova, jer kad se poveća cijena država pu&scaron;ta naftne rezerve po nižim cijenama da građani i privreda ne bi osjetili toliko &scaron;ok. Mislim da će građani naredne sedmice osjetiti značajno veće cijene u prodavnicama, povećanje usluga, zato &scaron;to je to lančani efekat.
Ono čega me najvi&scaron;e strah je povećanje cijena avio karata, zbog toga &scaron;to je avio gorivo poskupilo značajno vi&scaron;e nego ono koje građani koriste. To znači da će karte biti skuplje, ljudi će manje da lete, a bilo koja oscilacija u tom smislu utiče na na&scaron; turizam. Mnogo je uzajamno povezanih stvari i, na osnovu podataka koje imam za februar, nijesam veliki optimista da će deficit budžeta biti 40 do 50 miliona eura. To je nastavak deficita iz januara i mislim da se Vlada neće odreći akcize iako ima mehanizme za to. Čuo sam argument da ne možemo da smanjimo akcizu zato &scaron;to postoji EU direktiva. Tačno je da u državama Evropske unije akciza ne može da padne ispod 33 centa, pa je država već za 11 centi mogla da smanji akcizu i gorivo bi bilo skuplje samo pet centi - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, desio bi se totalni kolaps ako bi se kriza nastavila, jer se nafta ne koristi samo za prevozna sredstva, već se od nje pravi mnogo industrijskih proizvoda.
- Ukoliko Vlada ne promijeni uredbu da se mijenja obračun na dvije nedjelje i ako ne promijeni akcize, mi ćemo narednih 14 dana plaćati gorivo 1,50 eura&hellip;&nbsp;
Vidjeli smo da je Hrvatska snizila akcize, napravili su kombinaciju mjera da bi za&scaron;titili građane. Srbija je zabranila izvoz, a vidjeli smo i da države globalno čuvaju svoje resurse, rezerve. Crnogorska Vlada nije formirala ni ono za &scaron;ta su imali novca, te ako se narednih dana ne&scaron;to ne dogodi i ne smanji akciza možemo očekivati galopirajuću inflaciju, možda čak do pet-&scaron;est odsto - naglasio je Vuković.
Vuković je rekao da su naftne kompanije u 2024. godini prihodovale 650 miliona eura, a da im je profit bio 15 miliona eura, odnosno profitna marža 2,4 odsto. To znači, obja&scaron;njava on, da trenutna cijena po kojoj se prodaje i nabavlja gorivo ugrožava veliki broj naftnih kompanija.
- Jugopetrol je zaradio sedam miliona i ta kompanija, Lukoil, Ina bi možda opstali, a svi ostali bi mogli slobodno da stave ključ u bravu. Država ne&scaron;to mora uraditi, mora se naći kompromisno rje&scaron;enje, omogućiti da se iz naftnih rezervi snabdijevaju po nižim cijenama i da se taj gubitak apsorbuje. Uloga države je da spriječi da se ovakvi &scaron;okovi prenose dalje na privredu i građane - poručio je Vuković.
Vidljivo je, kaže Vuković, i da je Rusija pobjednik u trenutnoj krizi, jer su ukinute američke sankcije na rusku naftu.
- Evropa ima problem zato &scaron;to tečni gas nabavlja iz Katara, koji je takođe zaustavio proizvodnju. Jedino rje&scaron;enje Evropi je da kupuje gas od Rusije, a oni su donijeli odluku da 1. januara 2027.godine prestanu sa kupovinom ruskog gasa. Tako da je to nezavidna situacija i ne bih bio rado u koži evropskih lidera koji treba da donesu vrlo važne odluke o tome - zaključio je Vuković.

Vuković: Ako Vlada ne smanji akcize na gorivo doći će do galopirajuće inflacije

"ULOGA DRŽAVE DA SPRIJEČI DA SE OVAKVI ŠOKOVI PRENOSE DALJE NA PRIVREDU I GRAĐANE"

Podgorica će, prvi put, od sredine juna biti povezana direktnom avio-linijom sa poznatom, all-inclusive destinacijom &ndash; Antalijom, najavljeno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).&nbsp;
&bdquo;Tu rutu otvara SunExpress, avio-kompanija koja premijerno ulazi na crnogorsko trži&scaron;te. Rotacije su najavljene od 14. juna do kraja oktobra, dva puta sedmično &ndash; utorkom i nedjeljom&ldquo;, rekli su predstavnici ACG, prenosi agencija Mina business.
SunExpress iz Podgorice otvara i linju za Izmir, na kojoj već saobraća i niskobudžetni avio-prevoznik, Pegasus Airlines.&nbsp;
&bdquo;Rotacije su najavljene od 12. juna do kraja oktobra, dva puta nedjeljno, utorkom i petkom&ldquo;, objasnili su iz ACG.
Avio-kompanija SunExpress je u zajedničkom vlasni&scaron;tvu, po 50 odsto, turske nacionalne avio-kompanije Turkish Airlines i Lufthansa Group.

Linija Podgorica-Antalija od sredine juna

SUNEXPRESS DOLAZI U CRNU GORU

Cijene nafte pale su juče popodne deset odsto, odnosno na ispod 90 dolara po barelu, nakon &scaron;to su na otvaranju skočile 20 odsto.
Glavni razlog za to je &scaron;to su ministri finansija iz sedam najrazvijenijih zemalja saop&scaron;tili da je G7 spremna da oslobodi naftu iz strate&scaron;kih rezervi ako bude potrebno, prenio je Trejding ekonomiks.
Tako je nafta brent sada na nivou od oko 89,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta&nbsp;WTI (West Texas Intermediate)&nbsp;kreće se na oko 86 dolara po barelu.
Na cijene je i uticala&nbsp; jučera&scaron;nja izjava američkog predsjednika Donalda Trampa koji je kazao da bi sukob s Iranom uskoro mogao biti zavr&scaron;en. Upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen "20 puta jače" ako poku&scaron;a zaustaviti protok nafte kroz Hormu&scaron;ki moreuz.
&bdquo;Ako Iran učini bilo &scaron;to &scaron;to će zaustaviti protok nafte unutar Hormu&scaron;kog moreuza, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi 20 puta jače nego &scaron;to su ih do sada pogodile&ldquo;, rekao je Trump u objavi na Truth Social u ponedjeljak&nbsp;
Smje&scaron;ten između Omana i Irana,moreuz je vitalna tranzitna ruta za globalna energetska trži&scaron;ta.

Cijene nafte pale ispod 90 dolara

OŠTAR PAD

Goriva trenutno na crnogorskom trži&scaron;tu ima dovoljno i trenutno ne postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju trži&scaron;ta, ocijenjeno je na dana&scaron;njem sastanku Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima.
Kako je saop&scaron;teno, sastanak je održan na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, uz uče&scaron;će stalnih članova Savjeta i predstavnika većine naftnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, uključujući i predstavnike Udruženja naftnih kompanija.
"U ovom trenutku snabdijevanje funkcioni&scaron;e stabilno, dok globalna kretanja na trži&scaron;tu energenata i volatilnost berzanskih cijena predstavljaju &scaron;iri izazov sa kojim se suočava veliki broj država.
Razmotreni su i izazovi sa kojima se suočava dio energetskih subjekata, posebno manjih kompanija koje naftne derivate nabavljaju uvozom drumskim putem, bez sopstvenih skladi&scaron;nih kapaciteta, po berzanskim cijenama na dan isporuke. U uslovima rasta berzanskih cijena, koje su u ovom trenutku vi&scaron;e od trenutno regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, ove kompanije suočavaju se sa otežanim uslovima poslovanja", pi&scaron;e u saoo&scaron;tenju.
Predstavnici naftnih kompanija ukazali su na potrebu razmatranja izmjena pojedinih elemenata postojeće Uredbe, uključujući promjenu obračunskog perioda za formiranje cijena naftnih derivata, koji trenutno iznosi 14 dana, kao i mogućnost smanjenja akciza.
Kako je navedeno, ministar je istakao da je riječ o kompleksnom pitanju koje je u značajnoj mjeri uslovljeno globalnim kretanjima na trži&scaron;tu energenata, te da je za eventualne izmjene potrebno sprovesti dodatne analize i konsultacije sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom finansija.&nbsp;
Napomiju i da snabdijevanje trži&scaron;ta nije ugroženo, ali da otežani uslovi poslovanja za dio manjih kompanija zahtijevaju pažljivu analizu kako bi se sagledale moguće privremene mjere i prona&scaron;la održiva rje&scaron;enja.
&ldquo;Sastanak Savjeta je pokazao da u Crnoj Gori trenutno nema nesta&scaron;ice goriva i da trži&scaron;te funkcioni&scaron;e stabilno. Saslu&scaron;ali smo zahtjeve manjih distributera vezane za smanjenje akciza i skraćivanje obračunskog perioda. Vrlo pažljivo ćemo analizirati sve predloge i, zajedno sa resorom finansija, razmotriti moguće modele. Razumijemo izazove poslovanja, ali ishitrene izjave i poku&scaron;aji da se u interesu određenih grupacija stvori panika ne doprinose dobrom poslovnom ambijentu i najmanje su korisni građanima. Interesi građana ostaju apsolutni prioritet, a zajedno sa privredom tražimo održiva rje&scaron;enja za sve učesnike na trži&scaron;tu&rdquo;, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na odgovorno informisanje javnosti, jer, kako kažu, neprovjerene ili ishitrene informacije mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost građana i stvoriti pogre&scaron;an utisak o stanju na trži&scaron;tu.&nbsp;

Savjet: Goriva na crnogorskom tržištu ima dovoljno, razmatraju se zahtjevi pojedinih privrednih subjekata

"APELUJEMO NA ODGOVORNO INFORMISANJE JAVNOSTI"

Vlada može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, saop&scaron;tio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
&ldquo;U konačnoj cijeni goriva koju plaćaju građani oko 50 odsto učestvuju dažbine državi, odnosno akcize, porez na dodatu vrijednost (PDV) u čiju osnovicu za obračun ulaze i akcize, naknada državi za strate&scaron;ke rezerve nafte&rdquo;, napisao je Mugo&scaron;a na mreži X.
Akcize i PDV na gorivo su u Crnoj Gori među najvećim u regionu, ističe Mugo&scaron;a.
Vlada najjednostavnije može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, dodaje Mugo&scaron;a.
&ldquo;To posebno ako se zna i da će iznos po osnovu PDV-a koji ubira država rasti zbog rasta nabavne cijene goriva. Osim toga, problematično je i &scaron;to u osnovicu za obračun PDV-a ulaze akcize tako da su&scaron;tinski građani plaćaju kroz PDV dupli porez&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Mugoša: Vlada može korigovati rast cijena goriva

"AKCIZE I PDV NA GORIVO SU U CRNOJ GORI MEĐU NAJVEĆIM U REGIONU"

Od večeras nas očekuju nove cijene na pumpama. Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva najveći skok bilježi eurodizel, čija će cijena po litru biti veća 16 centi. Istovremeno, obje vrste benzina poskupiće po sedam centi.
Tako će prema novom obračunu, eurodizel ko&scaron;tati 1,50 eura po litru.
Eurosuper 98 i eurosuper 95 ko&scaron;taće 1,50 odnosno 1,47 eura po litru.
I lož ulje će poskupiti 15 centi i ko&scaron;taće 1,42 eura.
&ldquo;Naredni obračun će se obaviti 23. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. marta&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;

Eurodizel će poskupiti 16, a benzin sedam centi

OD PONOĆI

Krizna de&scaron;avanja nameću potrebu obnavljanja robnih rezervi nakon dvije decenije, zbog skoka cijena goriva i ostalih proizvoda. Ne isključuju se i nesta&scaron;ice u nekim zemljama ukoliko se ratni sukobi nastave, upozorio je jedan od autora studija Ekonomskog fakulteta, o opravdanosti formiranja robnih rezervi, doktor Bojan Pejović.
Do usvajanja Zakona i odluke o robnim rezervama Vlada mora uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima, uvoznicima sklapti aranžmane kroz finansijske instrumente preče kupovine, kazao je Pejović. Nagla&scaron;ava kod cjenovnog udara goriva ako se kriza produbi, Vlada mora djelovati ne samo kroz rezerve.
Ratni sukob na Bliskom istoku odrazio se na cijene goriva i moguće nesta&scaron;ice u pojedinim zemljama, posljedično i na rast cijena ostalih proizvoda. Male ekonomije, uvozno zavisne poput domaće, mogle bi se suočiti sa pote&scaron;koćama te su robne rezerve nužnost, kaže&nbsp; Pejović.
"U ovom nekom prelaznom dijelu vlada mora raditi ono &scaron;to je jedino moguće, a to je uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima koji postoje u Crnoj Gori, sa uvoznicima i potencijalno razmatrati sklapanje adekvatnih aranžmana kroz finansijski instrumente, da imaju prosto pravo preče kupovine za nabavku dodatnih količina roba za određeni vremenski period", dodaje on.
Zbog finansijskih ograničenja, autori studije zalažu se za kratkoročne mjesečne nabavke u početnoj fazi i pravo preče kupovine, kaže Pejović. Inflacija je učinila svoje, te je neophodna ponovna procjena formirati ih u granicama Crne Gore.
"Procijenili da ukoliko se obezbijedi dovoljna količina robe za mjesečne potrebe Crne Gore, &scaron;to je neki minimum, to bi bila ta vrijednost od nekih 21 milion za nabavku te robe i za godi&scaron;nje održavanje te robe. Naravno, ako vi želite da obezbijedite količinu za &scaron;estomjesečne, dvanaestomjesečne potrebe, onda se to multiplikuje pa dođe do tih 200 miliona, ali vjerujte mi nijedna zemlja nema tolike robne rezerve za godinu dana, to je prosto nemoguće", pojasnio je Pejović.
Pravi efekat bi bio pažljivim kombinovanjem sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.
"Jer ukoliko mi formiramo robne rezerve "preko noći" i kompletna roba koja bude u robnim rezervama mi jeuvezemo mi ćemo povećati uvoz značajno i držati tu količinu robe u skladi&scaron;tima, ali to neće imati taj razvojni potencijal i razvojni efekat kao &scaron;to bi to bilo ukoliko bi formirali robne rezerve od robe koja je proizvedena u Crnoj Gori. Naravno to nije posao koji se može zavr&scaron;iti za nedelju dana, za mjesec dana, to je posao koji treba planirati", navodi on.
&Scaron;to se, pak tiče goriva, država ide u dobrom smjeru da formira strate&scaron;ke rezerve preko uprave za ugljovodonike i privatne kompanije. Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi &scaron;to obezbjeđuje kontinuitet u snabdijevanju u periodu od mjesec do mjesec i po.
Snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo, saop&scaron;tili su iz Ministarstva energetike i najavili nove cijene od iduće sedmice i to je prostor gdje prema ocjeni Bojana Pejovića država može intervenisati.
"Kako se poremećaj nastavi, dalje možda i multiplikuje, onda bi trebalo razmotriti da li je moguće kroz neke druge načine, a ne samo kroz rezerve, djelovati kako bi se cijene vratile na neki prihvatljiv nivo ili neki nivo koji uporedi se prethodnim nivoima", zaključuje Pejović.
Zakon o formiranju robnih rezervi i odluka o formiranju, kako je najavljeno iz resora Ministarstva poljoprivrede, brzo će se naći na Vladi i u Skup&scaron;tini. Razmatra se dovoljnost svih proizvoda makar 30 do 60 dana kako bi odgovorili na razne globalne i lokalne izazove.

Pejović: Robne rezerve nužne zbog globalnih kriza

PREME NAJAVI, ZAKON O FORMIRANJU ROBNIH REZERVI I ODLUKA O FORMIRANJU BRZO ĆE SE NAĆI NA VLADI I U SKUPŠTINI

Građanima Podgorice od februara stižu uvećani računi za odvoz komunalnog otpada, jer je cijena usluge Čistoće povećana za 33 odsto. Tako će, na primjer, vlasnici stana od 50 kvadrata umjesto dosada&scaron;njih 4,82 eura mjesečno sada plaćati 6,42 eura, pi&scaron;e Dan.
Iz preduzeća Čistoća Podgorica, na čijem je čelu Denis Hot, saop&scaron;tili su da su se nakon stupanja na snagu Uredbe o dopunama Uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga stekli uslovi za izradu novog cjenovnika.
Kako navode, izmjena cijena bila je zakonska obaveza i realna potreba preduzeća, s obzirom na to da cjenovnik nije mijenjan od 2020.&nbsp;
&ldquo;Odbor direktora je na sjednici 12. decembra 2025. utvrdio cjenovnik usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada. Usvojen je na sjednici Skup&scaron;tine Glavnog grada 23. i 24. decembra pro&scaron;le godine i objavljen na internet stranici Čistoće&rdquo;, saop&scaron;tili su iz tog preduzeća.
Novim cjenovnikom utvrđena je cijena komunalne usluge individualne komunalne potro&scaron;nje za fizička lica i korisnike koji ne spadaju u tu kategoriju.
Obračun za građane i dalje se vr&scaron;i na osnovu povr&scaron;ine stambenog prostora. Cijena iznosi 0,12 eura po kvadratu, uz dodatak od sedam odsto PDV-a, dok je ranije iznosila 0,09 eura, &scaron;to predstavlja povećanje od 33,3 odsto.
Iz Čistoće poja&scaron;njavaju da se od ukupnog iznosa na računu dio odnosi na njihove usluge sakupljanja i transporta otpada u iznosu od 0,075 eura po kvadratu, dok se 0,045 eura odnosi na usluge preduzeća Deponija za preradu i zbrinjavanje otpada.
Kada je riječ o pravnim licima, računi se obračunavaju na osnovu povr&scaron;ine poslovnog prostora i korektivnih faktora utvrđenih Uredbom. Novim cjenovnikom cijene su usklađene sa kvadraturom i djelatno&scaron;ću.
Tako je za kancelarije ranija cijena od 0,13 eura po kvadratu zamijenjena rasponom od 0,19 do 0,39 eura, u zavisnosti od povr&scaron;ine. U ugostiteljstvu cijena sada iznosi od 0,37 do 0,67 eura po kvadratu, dok je za trgovine podijeljena na kategorije &ndash; prehrambene proizvode od 0,45 do 0,75 eura i prodaju robe &scaron;iroke potro&scaron;nje od 0,44 do 0,62 eura.
U sektoru zdravstva cijene su takođe povećane. Klinike i poliklinike sada će plaćati od 0,19 do 0,34 eura po kvadratu, dok je ranija cijena bila 0,12 eura. Za ambulante i apoteke cijena je povećana sa 0,30 na raspon od 0,39 do 0,44 eura.
Magacini i stovari&scaron;ta, koji su ranije plaćali 0,15 eura po kvadratu, sada će izdvajati od 0,18 do 0,25 eura, dok će kladionice umjesto 0,40 eura ubuduće plaćati 0,68 eura po kvadratu.
Čistoća je februarske račune ispostavila za 68.573 građana i 4.391 pravno lice. Tokom februara evidentirano je i 218 novih korisnika &ndash; 166 fizičkih i 52 pravna lica.
Prema podacima ovog preduzeća, dug građana prema Čistoći na dan 2. mart iznosi 2.803.965 eura, dok pravna lica duguju 1.423.669 eura, pa ukupna potraživanja iznose 4.227.634 eura.
Fakturisana realizacija za januar iznosila je 536.877 eura, dok je u februaru dostigla 846.401 euro, &scaron;to je povećanje od 309.523 eura. Iz Čistoće navode da će očekivani prihodi po novim cijenama zavisiti od procenta naplate u narednom periodu.

Podgoričani od februara plaćaju skuplju uslugu Čistoće: Računi veći 33 odsto

CJENOVNIK NIJE MIJENJAN OD 2020. 

U Crnoj Gori nema nesta&scaron;ice naftnih derivata niti postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju trži&scaron;ta, saop&scaron;tili su iz Ministarstva energetike i rudarstva (MER).
Tvrde i najveći broj benzinskih stanica u zemlji nastavlja redovno i nesmetano snabdijevanje, a raspoložive količine goriva dovoljne su za uredno funkcionisanje trži&scaron;ta.
"Trenutna situacija odnosi se na dio privrednih subjekata koji naftne derivate nabavljaju isključivo uvozom drumskim putem i po berzanskim cijenama na dan isporuke, bez sopstvenih skladi&scaron;nih kapaciteta. S obzirom na to da su berzanske cijene proteklih dana rasle i u pojedinim momentima bile vi&scaron;e od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, pojedini distributeri suočavaju se sa izazovom poslovanja u takvim okolnostima. Važno je naglasiti da to ne znači da goriva nema, već da se dio kompanija trenutno suočava sa nepovoljnim trži&scaron;nim uslovima", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Kako dalje navode, Crna Gora raspolaže i strate&scaron;kim rezervama naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja.
"Te rezerve, zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost trži&scaron;ta. Samo strate&scaron;ke rezerve dovoljne su da pokriju oko mjesec i po dana normalne potro&scaron;nje na teritoriji Crne Gore", ističu iz Ministarstva.
Ministarstvo energetike i rudarstva je za sjutra ujutru zakazalo sjednicu Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio energetskih subjekata (naftnih kompanija).
"&Scaron;to se tiče kretanja cijena naftnih derivata, važno je naglasiti da su berzanske kotacije u proteklim danima bilježile značajne dnevne oscilacije, zbog čega su se u javnosti mogle čuti različite procjene mogućeg povećanja cijena. Te procjene odnosile su se na preliminarne projekcije zasnovane na djelimičnim podacima, odnosno na kretanjima cijena u pojedinim danima obračunskog perioda.
U skladu sa važećom Uredbom o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, konačan obračun vr&scaron;i se na osnovu prosječnih berzanskih kotacija za četrnaestodnevni obračunski period, uz primjenu odgovarajućeg obračunskog kursa američkog dolara u odnosu na euro. S obzirom na to da je za precizan obračun potrebno uzeti u obzir sve kotacije i kursne promjene za kompletan obračunski period, konačne maloprodajne cijene biće poznate sjutra, nakon unosa svih relevantnih parametara u obračun u skladu sa uredbom", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

MER: Nema nestašice goriva u CG, Savjet sjutra razmatra stanje na tržištu, strateške rezerve dovoljne za mjesec i po

"NAJVEĆI BROJ BENZINSKIH STANICA NASTAVLJA REDOVNO I NESMETANO SNABDIJEVANJE"

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović tvrdi da nesta&scaron;ice goriva u Crnoj Gori neće biti.
On je Televiziji Vijesti potvrdio da od utorka očekuju značajano poskupljenje, ali ne 16 centi koliko tvrde u Udruženju naftnih kompanija, nego od 14 centi po litru dizela, dok će benzin po njima biti skuplji &scaron;est, a ne sedam centi.
&Scaron;ahmanović je istakao da u Vladi prate situaciju i da će formiranje rezervi koje sprovode omogućiti sigurno snabdijevanje, prenosi portal Vijesti.
On je kazao da je već formirano 40 odsto planiranih rezervi, odnosno da imamo oko 45 hiljada metričkih tona goriva, &scaron;to je dovoljno za mjesec, ako ne bude uvoza.
&Scaron;ahmanović je kazao da je upoznat da su pojedine pumpe obustavile uvoz jo&scaron; u petak, ali tvrdi da najveći dobavljači nabavljaju gorivo, kao i da je taj uvoz tokom vikenda bio uvećan.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore upozorilo je ranije danas da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom Crne Gore, zbog toga &scaron;to su cijene goriva, naročito eurodizela kod dobavljača, vi&scaron;e za 30 odsto od cijena koje sada važe.

Šahmanović: Nestašice goriva neće biti

TVRDI MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Nakon &scaron;to su iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) upozorili da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom Crne Gore zbog toga &scaron;to su cijene goriva, naročito eurodizela kod dobavljača vi&scaron;e za 30 odsto od cijena koje sada važe, benzinske pumpe u Podgorici i Nik&scaron;iću su u kolapsu. Naime, &nbsp;građani u strahu od najave nesta&scaron;ice, pohrlili da sipaju gorivo u svoje automobile. Neki su čak gorivo sipali i u burad da imaju rezervu, preonosi Pobjeda.
"Čekamo već 40 minuta da naspemo gorivo, ne znam &scaron;ta se de&scaron;ava pa su ovolike gužve", kazao je jedan od vozača na pumpi u Nik&scaron;iću.
"Čula sam da neće biti goriva, najavljuju nesta&scaron;ice pa sam do&scaron;la da sipam gorivo za svaki slučaj", navela je sugrađanka, koja je gorivo sipala na pumpi u Podgorici.
Bilo je i onih koji su odustali od goriva zbog velikih gužvi.
"Do&scaron;ao sam da napunim rezervoar, ali sam odustao jer nemam kad da čekam sat vremena. Nesta&scaron;ica, ako je uop&scaron;te i bude, važi samo za dizel, moj auto je benzinac, tako da ću se vratiti ujutro, naveo je sugrađanin.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;