Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Elektroprivreda (EPCG) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su danas u Nik&scaron;iću dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane (VE) Gvozd 2.
Njime se, kako je saop&scaron;teno, vjetroelektrana Gvozd pro&scaron;iruje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori &ndash; ukupno 75,6 megavati (MW).
&bdquo;Pro&scaron;irenjem su instalirane tri nove vjetroturbine, a godi&scaron;nja proizvodnja prelazi 210 gigavat sati (GWh), &scaron;to je dovoljno za snabdijevanje vi&scaron;e od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen dioksida (CO₂) smanjuju za skoro 137 hiljada tona godi&scaron;nje&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan je 19. juna 2023. godine i predstavljao je najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2 bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da se ovim projektom EPCG jo&scaron; jednom potvrđuje kao vodeći pokretač energetske tranzicije u Crnoj Gori i pouzdan partner međunarodnih finansijskih institucija.
Izvr&scaron;ni direktor EPCG Ivan Bulatović rekao je da dodatno finansiranje daje snažan impuls energetskoj budućnosti Crne Gore.
&bdquo;Dodatno finansiranje za VE Gvozd 2 pokazalo je na&scaron;u čvrstu posvećenost zelenoj tranziciji i modernizaciji elektroenergetskog sistema. Ovaj projekat donosi dugoročnu korist i EPCG i cijeloj Crnoj Gori, jer garantuje stabilno snabdijevanje, značajno smanjenje emisija i energetski sigurniju budućnost za sve na&scaron;e građane&ldquo;, kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, VE Gvozd biće primjer kako domaći kapaciteti, uz snažnu međunarodnu podr&scaron;ku, mogu da obezbijede održiv razvoj i učvrste poziciju Crne Gore na putu ka evropskim klimatskim ciljevima.
Regionalni &scaron;ef energetike EBRD-a za Zapadni Balkan i Hrvatsku Francesco Corbo rekao je da je pored uspje&scaron;ne saradnje sa EPCG, EBRD ponosan &scaron;to podržava zelenu tranziciju Crne Gore kroz podsticanje privatnih investicija u obnovljive izvore energije.
&bdquo;Kroz na&scaron; program Renewable Energy Market Accelerator (REMA) pomogli smo nadležnim institucijama da trasiraju put za prvu aukciju za obnovljive izvore energije u zemlji &ndash; istorijski projekat solarne elektrane snage 250 MW. To je dokaz na&scaron;e snažne posvećenosti izgradnji održive i diverzifikovane energetske budućnosti Crne Gore&ldquo;, poručio je Corbo.
&Scaron;ef kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakaria apostrofirao je značaj produbljivanja partnerstva sa EPCG i podr&scaron;ku razvoju vodećeg projekta obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
&bdquo;Vjetroelektrana Gvozd pokazuje kako fleksibilno, dugoročno finansiranje može donijeti stvarne rezultate &ndash; i kroz povećanje proizvodnje čiste energije i kroz postavljanje novih standarda u realizaciji projekata. Ova dodatna investicija potvrđuje na&scaron;u posvećenost ubrzavanju zelene energetske tranzicije Crne Gore i jačanju njene energetske sigurnosti&ldquo;, naveo je Zakaria.
Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović ocijenio je da je riječ o projektu od posebnog značaja za Crnu Goru.
&bdquo;Ovim projektom učvr&scaron;ćujemo energetsku sigurnost države, smanjujemo emisije CO2 i otvaramo prostor za održivi razvoj, a partnerstvo sa EBRD-jem potvrđuje povjerenje u zajedničke planovbe i daje snažan podsticaj da energetski sektor bude motor ekonomskog rasta Crne Gore&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
Iz EPCG su rekli da je VE Gvozd projekat od državnog značaja i stub energetske tranzicije Crne Gore, koji je, zahvaljujući dodatnoj podr&scaron;ci EBRD-a, osigurao dugoročnu stabilnost i održivost elektroenergetskog sistema, ali i snažan doprinos evropskom cilju: da do 2050. godine električna energija bude proizvedena isključivo iz čistih izvora.
&bdquo;Naročito zadovoljstvo nam predstavlja činjenica da je aranžman potpisan ba&scaron; na Dan na&scaron;e kompanije&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

EPCG i EBRD potpisali novi kreditni aranžman: Investicija od 25 miliona eura za najveću vjetroelektranu u Crnoj Gori

"OVIM PROJEKTOM UČVRŠĆUJEMO ENERGETSKU SIGURNOST DRŽAVE"

Prema statistici Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković za Antenu M kaže da podaci pokazuju da se uvoz povećava iz mjeseca u mjesec, dok istovremeno bilježimo i pad izvoza. Time se smanjuje pokrivenost uvoza izvozom, a ovog mjeseca ona je, ističe, bila na istorijskom minimumu.
&ldquo;Sve to jasno govori da u Crnoj Gori skoro da i ne proizvodimo ni&scaron;ta, &scaron;to negativno utiče na ekonomiju. Sa ovakvom zavisno&scaron;ću od uvoza nemamo mogućnost da ulažemo dovoljno u domaću proizvodnju. Naime, kada imate veliki uvoz, a mali izvoz, većina novca izlazi iz zemlje, dok se samo mali dio vraća. Mjere koje se sprovode u poljoprivredi, preradi hrane i drugim oblastima jesu povećane u odnosu na raniji period, ali one nijesu dovoljne &ndash; moraju biti mnogo veće i bolje formulisane kako bi se razvio crnogorski proizvod&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Stanje u kojem se nalazimo, navodi, negativno utiče i na potencijal rasta bruto dru&scaron;tvenog proizvoda, jer razlika između uvoza i izvoza predstavlja jednu od ključnih komponenti u njegovom obračunu.
&ldquo;Povećanje jaza smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Upravo je to bila jedna od primjedbi na projekcije rasta za 2024. i posebno 2025. godinu, jer se znalo da će doći do ovakve situacije zbog slabijeg izvoza električne energije. Bez konkretnih mjera za jačanje crnogorske privrede - realne ekonomije i poljoprivrede te&scaron;ko da se može popraviti stanje. Bez snažne realne ekonomije nema održivog ekonomskog rasta. Ovi podaci jasno ukazuju da je potreban strate&scaron;ki pristup svih relevantnih institucija i unaprijeđenje dijaloga sa privredom, kako bi se problemi rje&scaron;avali&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Godina 2028, koja se pominje kao potencijalna za članstvo u EU, vrlo je blizu, a ulazak u Uniju sa ovako ranjivom ekonomijom predstavljaće dodatni problem za Crnu Goru, zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Ne proizvodimo gotovo ništa, većina novca izlazi iz zemlje, potreban strateški pristup

OCJENUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede preduzeće, u skladu raspoloživim sredstvima i zakonskim mogućnostima, sve mjere kako bi pomoglo proizvođačima i nadoknadilo &scaron;tetu nastalu tokom požara u Piperima, kazao je resorni ministar Vladimir Joković.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Joković je danas, zajedno sa državnim sekretarom Krstom Rađenovićem i direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem, obi&scaron;ao područje Pipera, koje je prethodnih dana zahvaćeno požarima.
"Veliki broj poljoprivrednih parcela, zasada i pomoćnih objekata pretrpio je značajna o&scaron;tećenja ili je potpuno uni&scaron;ten, &scaron;to je dodatno ugrozilo egzistenciju brojnih domaćinstava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U saop&scaron;tenju se navodi da će Ministarstvo, u saradnji sa Vladom Crne Gore, a preko Komisije za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda kojom predsjedava Joković, obezbijediti da građani budu obe&scaron;tećeni i da se nadoknadi dio pretrpljene &scaron;tete.
&nbsp;

Joković: Pomoći ćemo poljoprivrednim proizvođačima nakon požara u Piperima

"U SKLADU RASPOLOŽIVIM SREDSTVIMA I ZAKONSKIM MOGUĆNOSTIMA"

U stabilne države dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama, kakva je danas Crna Gora, preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
Rezultat su, kaže, niži prihodi, kraća sezona i sve veći pritisak na prostor, koji se betonira bez plana i bez zakona koji bi ga &scaron;titili.
Ratković upozorava da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smje&scaron;taja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.
- Turizam je strate&scaron;ka grana, ali ako ga pretvorite u nekontrolisanu gradnju apartmana &ndash; uni&scaron;tavate ga iznutra - naglasio je prof. dr Rade Ratković u razgovoru za Pobjedu.
On upozorava da Crna Gora već četiri decenije nije održala Kongres turističkih radnika, da su hotelski kapaciteti u stagnaciji, a privatni smje&scaron;taj &ndash; posebno sekundarni stanovi &ndash; potpuno izvan kontrole. I dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas se, kaže, prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.
- Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako rije&scaron;iti privremenim rje&scaron;enjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana - naglasio je Ratković.
Podsjetio je da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći kori&scaron;ćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Ocijenio je da bi uz malo radova, taj put mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.
Istakao je da je problem saobraćaja samo simptom &scaron;ireg problema: izostanka planiranja u javnom interesu. Po njegovim riječima, magistrala je pretvorena u gradsku ulicu, a zaobilaznice se ne grade.
- Kod nas životna pitanja nemaju prioritet. Umjesto da rje&scaron;avamo infrastrukturu, bavimo se temama koje nemaju veze sa interesima građana i države - rekao je Ratković.
Govoreći o političkoj klimi, Ratković je ocijenio da ona direktno utiče na turizam. Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.
- Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego &scaron;to mu traje let, te&scaron;ko da će se vratiti - naglasio je.
Sekundarni stanovi &ndash; rak rana crnogorskog turizma
&Scaron;to se tiče sekundarnih stanova. Ratković je rekao da oni čine oko 80 odsto smje&scaron;tajnih kapaciteta, &scaron;to je &bdquo;čista &scaron;teta&ldquo; za turizam. Objasnio je da sekundarni stanovi direktno konkuri&scaron;u hotelima, ru&scaron;e cijene i standarde, i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.
- Crna Gora nema ni tačan popis tih stanova. Popis stanovni&scaron;tva nije obuhvatio ovo pitanje. Hrvatska je već donijela zakon kojim se gradnja obustavlja kada su infrastrukturni i prirodni kapaciteti prema&scaron;eni. Kod nas &ndash; ni&scaron;ta - naglasio je Ratković.
Po njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smje&scaron;taja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.
- Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatno&scaron;ću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni prema&scaron;eni - naglasio je Ratković.
Dodao je da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.
- Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži dono&scaron;enje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima - rekao je Ratković.
UNESCO status &ndash; adut, a ne prepreka
Komentari&scaron;ući prijedloge da se preispita status UNESCO ba&scaron;tine, Ratković je ocijenio da je to &bdquo;apsurd i potencijalna trajna &scaron;teta&ldquo;.
- Status UNESCO je međunarodno priznanje i turistički adut, a ne smetnja. Uklanjanje sa liste bila bi nenadoknadiva reputaciona i kulturna &scaron;teta za Crnu Goru.
To bi značilo gubitak privilegije koju su generacije gradile - naglasio je.
Govoreći o političkoj kontroli u turizmu, Ratković je rekao da je ona &bdquo;prevelika&ldquo;. Turističke organizacije, tvrdi, vode partijski ljudi, a ne stručnjaci.
- Bez depolitizacije nema održivog razvoja turizma - naglasio je Ratković podsjećajući da Crna Gora od devedesetih godina nije imala ozbiljnu strukovnu debatu o turizmu i da je krajnje vrijeme da se to promijeni.
Govoreći o sezoni, Ratković je ocijenio da prava turistička sezona kod nas traje tri mjeseca i da platežniji gosti odlaze.
- Dolaze gosti sa manjom platežnom moći, a cijene su često nelogične &ndash; pojedini artikli skuplji su nego u razvijenim evropskim destinacijama - tvrdi Ratković.
Posebno je ukazao na sivu ekonomiju. Ratković je rekao da se vi&scaron;e od 50 odsto noćenja ne prijavljuje, a država nema ažurne podatke ni o sekundarnim stanovima, ni o njihovim vlasnicima.
- Bez tačnih podataka nema ni razvoja ni kontrole - nagla&scaron;ava prof. dr Ratković.
Govoreći o prostornom planiranju, Ratković je podsjetio da su ranije postojale jasne zabrane gradnje u određenim zonama, poput zabrane izgradnje stanova ispod magistrale u Budvi iz 1985. godine.
- Tada se prostorni plan po&scaron;tovao kao zakon. Danas se devastira obala bez ikakvog strate&scaron;kog razmi&scaron;ljanja - rekao je.
Kao pozitivan primjer iz pro&scaron;losti, Ratković je naveo projekat Slovenska plaža iz 1984. godine, osmi&scaron;ljen da traje decenijama.
- To ne treba nikada ru&scaron;iti ili nadograđivati, jer svaka nadogradnja znači ru&scaron;enje ideje i koncepta - naglasio je Ratković.
Ne treba nam vi&scaron;e betona
Upozorio je na pogubnost modela oslanjanja na velike strane investitore za masovnu gradnju.
- Takvi projekti mijenjaju demografsku strukturu, klimu i identitet prostora, a korist imaju samo investitori - rekao je Ratković. Kao alternativu, naveo je primjer Hrvatske, gdje kampovi i glamping donose jednaku zaradu kao hoteli, ali bez uni&scaron;tavanja prostora.
Govoreći o konkurenciji, Ratković je istakao da Crna Gora mora ponuditi kvalitet i cijene koje su u skladu sa standardom gostiju. Naveo je primjere iz regiona gdje gosti za manje novca dobijaju bolji kvalitet i uređenije plaže.
- Ako ne možemo biti konkurentni, postaćemo samo prolazna destinacija &ndash; turisti će prespavati i produžiti dalje - naglasio je.
Ratković zaključuje da je krajnje vrijeme za sistemske promjene: depolitizaciju, dono&scaron;enje zakona o upravljanju održivim turizmom, precizan popis smje&scaron;tajnih kapaciteta i za&scaron;titu prirodnih i kulturnih resursa.
- Prostor je resurs koji, kad ga jednom uni&scaron;tite, vi&scaron;e se ne može obnoviti. Ako to ne shvatimo odmah &ndash; biće kasno - poručio je Ratković.

Ratković: Neće se vratiti gost koji od aerodroma do hotela putuje duže nego što mu traje let

"DOLAZE GOSTI SA MANJOM PLATEŽNOM MOĆI, A CIJENE SU ČESTO NELOGIČNE"

Benzin će od ponoći poskupiti cent, dok će cijena eurodizela biti niža tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijena eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana iznositi 1,43, odnosno 1,46.
Cijena eurodizela će&nbsp; u naredne dvije sedmice&nbsp; iznositi 1,34.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će se prodavati za 1,28.
"Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26. avgusta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Na tezgama u TC "Ginta&scaron;" prodavci prodaju smokve koje po kilogramu cijene pet eura.
Građani na pijaci mogu kupiti i borovnice koje cijene za devet eura, dok su &scaron;ljive od 1,50 do 2,50 eura. Maline su nuđene od pet do deset eura, a na nekim tezgama jo&scaron; se mogu naći jagode koje ko&scaron;taju 14 eura. Lubenice se po kilogramu prodaju&nbsp; 60 centi, dok je pipun euro. Breskve i nektarine cijenjene su 2,50, banane dva, a jabike od 1,50 do dva eura. Grožđe se može kupiti za 2,50 eura, a tre&scaron;nje za osam eura.
Kilogram krompira ko&scaron;ta od 0,80 do euro, dok je paradajz od euro do 2,50, a krastavac 1,50 eura. Paprike, u zavisnosti od vrste ko&scaron;taju od dva do 2,50 eura, koliko treba izdvojiti i za luk. Tikvice su euro, a cvekla je 50 centi skuplja. Kilogram &scaron;argarepe ko&scaron;ta od 1,50 do dva, dok je boranija od tri do pet eura.
Orah 12, a lje&scaron;nik 18 eura
Na pijaci orasi se mogu kupiti za 12 eura po kilogramu, a toliko ko&scaron;ta i badem. Lje&scaron;nik je ne&scaron;to skuplji pa ga prodavci cijene 18 eura. Indijski orah ko&scaron;ta 15, a brazilski 25 eura. Za brusnicu neophodno je izdvojiti od deset do 12, dok je suvo grožđe sedam eura. Kilogram susama ko&scaron;ta &scaron;est, čija sjemenki 10, a laneno sjeme je pet eura.
U ponudi prodavci imaju i med koji ko&scaron;ta od 15 do 20 eura, kao i maslinovo ulje koje cijene od 12 do 15 eura.
Kilogram starog sira ko&scaron;ta devet eura, a toliko je potrebno platiti i kučki sir. Za mladi sir potrebno je izdvojiti 6,50 eura, a kola&scaron;inski je cijenjen 12 eura. Mladi kajmak ko&scaron;ta 15, a stari je tri eura jeftiniji. Jaja po komadu cijenjena su od 18 do 40 centi.

Smokve prodaju za pet eura, a jagode koštaju 14

NA TEZGAMA U TC "GINTAŠ"

Skup&scaron;tina Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, između ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako &scaron;to će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim dru&scaron;tveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora dru&scaron;tva, pa time i privrede.&nbsp;
Privreda kao fiskalna lovina Vlade
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioni&scaron;e na tim premisama.&nbsp;
&bdquo;Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao &bdquo;fiskalna lovina Vlade&ldquo;, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom uče&scaron;ća u op&scaron;te dru&scaron;tvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne dru&scaron;tvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom&ldquo;, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
&bdquo;Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglu&scaron;ujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Vi&scaron;e je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego &scaron;teta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba&ldquo;, nagla&scaron;ava Kostić.
Percepcija umjesto realnosti&nbsp;
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini &ndash; aktivi, &scaron;to znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i dru&scaron;tva znači i devastaciju dru&scaron;tva dugoročno.
&ldquo;I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene &scaron;tete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i op&scaron;teg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna &scaron;teta dru&scaron;tvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlak&scaron;e postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, &bdquo;nije stvarnost ono &scaron;to jeste već je to percipirana stvarnost&ldquo;. Upravo je &bdquo;percipirana stvarnost&ldquo; cilj&ldquo;, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mi&scaron;ljenje javnosti i struke. &bdquo;Vlada je vi&scaron;e puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mi&scaron;ljenja struke. Kao &scaron;to rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo &scaron;kodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces&ldquo;, ukazuje predsjednik CUP-a.
Kreditno-garantni fond odlična inicijativa
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
&bdquo;Odgovor je vi&scaron;e nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije&ldquo;, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
&bdquo;Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je vi&scaron;e nego dobrodo&scaron;lo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rje&scaron;enjima&ldquo;, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

"PRIVREDA KAO FISKALNA LOVINA VLADE"

Građane najvi&scaron;e boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani iz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj &scaron;irokoj ponudi proizvoda.&nbsp;
U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa ko&scaron;ta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena &ndash; 19,99 eura.
Pileće grudi u Crnoj Gori &ndash; 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura.
Pileća krilca &ndash; 5,8 eura naspram 4,19.
Pile kao najjeftinija opcija &ndash; od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj.
Juneći but bez kosti &ndash; od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni.
Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura.
Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda:
&bull; Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura.
&bull; Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj.
&bull; Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj.
&bull; Mango &ndash; od 1,79 naspram 1,49.
&bull; &Scaron;ampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89.
&middot; Persil, 32 kapsule za ve&scaron;, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura.
&bull; Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura.
A prosječna plata?
U Crnoj Gori &ndash; oko 1000 eura, u Hrvatskoj &ndash; oko 1500 eura.

Cijene u marketima ne miruju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

POGLEDAJTE UPOREDNE CIJENE

U Podgorici, metar drva ko&scaron;ta minimum 80 eura. Zavisno od sortimenata, cijena ide i do stotinu. Cijene drva su značajno porasle i na sjeveru &ndash; za 15 do 20 eura vi&scaron;e, a slično je i na primorju. Tona peleta je sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 200 eura skočila 10 odsto . Trgovci su kazali&nbsp; da ima i jeftinijih ponuda, ali lo&scaron;ijeg kvaliteta.&nbsp;
Anketa Radija CG sa građanima Podgorice:
"Kad ba&scaron; bude hladno, grijemo se na drvo, a inače na klimu".
"Nikad drugačije, samo struja".
"Mi se grijemo na struju".
"Na klimu. Pa moram biti zadovoljna, &scaron;to će&scaron;".&nbsp;
"Na drva, naravno. U svakom slučaju je jeftinije.S obzirom na na&scaron;e plate, nismo zadovoljni cijenama".
"A bogami, grijem se na struju, nemam mjesta za &scaron;poret. Izgori se po dva metra drva, kao i struje, potro&scaron;i se i ne zna se &scaron;ta je bolje.
"Nisam jo&scaron; kupio drva, grijem se na drva. Inače sam plaćao 80 eura za cijepano, i pro&scaron;le godine".

Cijene drva u Podgorici do 100 eura po metru

I NA SJEVERU I PRIMORJU ZABILJEŽEN RAST CIJENA

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Pjervitorio Farabi saop&scaron;tio je za Bankar da crnogorski putnici sve če&scaron;će biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje vi&scaron;estruko prema&scaron;uju mogućnosti Podgorice i Tivta.
- Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, &scaron;to je rast od 13 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine &ndash; kazao je Farabi za Bankar.
Podsjećanja radi, tokom cijele pro&scaron;le godine je vi&scaron;e od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa paso&scaron;ima drugih zemalja.
Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olak&scaron;ava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana &ndash; možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim paso&scaron;em, pro&scaron;lo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine?
-Podatke o paso&scaron;ima prikuplja Albanska granična policija na na&scaron;im kontakt tačkama (bilo na fizičkim &scaron;alterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih paso&scaron;a pre&scaron;lo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara&ndash;juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.
Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: na&scaron;a istraživanja i analiza O-D trži&scaron;ta sugeri&scaron;u da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju.
Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i &scaron;ireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane?
-Na&scaron;i kanali na dru&scaron;tvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i vi&scaron;e od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore.
Na&scaron;i podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olak&scaron;ali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.
Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadma&scaron;uje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta vi&scaron;e, na &scaron;to British Airways dodaje jo&scaron; 11 sedmičnih polazaka.
Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije).
Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti.
Recite nam ne&scaron;to vi&scaron;e o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje?
-Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim jo&scaron; 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula jo&scaron; jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga.
Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom na&scaron;eg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i na&scaron;a efikasna marketin&scaron;ka strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za dana&scaron;nje rekordne brojke.
Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija.
Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.
Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA pro&scaron;lo preko 50.000 putnika u jednom danu &ndash; tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma.
- Ovo je prvi put da Tirana International Airport prema&scaron;uje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve na&scaron;e timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakav&scaron;i doprinos svih operativnih sektora &ndash; od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podr&scaron;ke, kazao je tada Farabi.
Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord &ndash; tokom pro&scaron;log mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA pro&scaron;lo gotovo 1,3 miliona putnika, &scaron;to predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

NAJČEŠĆA DESTINACIJA RIM, BARSELONA I BRISEL

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove tro&scaron;kove, u maju je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,34 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
&bdquo;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,03 procentna poena i iznosila je 5,81 odsto&rdquo;, navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,26 procentnih poena na 5,85 odsto, a nominalna 0,23 procentna boda na 5,4 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u maju su pale, efektivna 0,07 procentnih poena na 20,8 odsto, a nominalna 0,05 procentnih bodova na 18,7 odsto, prenosi Mina bussines.
Kamatne stopa MFI na novoodobrene kredite u maju su porasle, efektivna 0,27 procentnih poena na 20,88 odsto, a nominalna 0,29 procentnih bodova na 18,77 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u maju je bila 0,01 procentni poen veća nego u aprilu i iznosila je 0,28 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u maju je iznosila 6,06 procentnih poena i bila je niža u odnosu na april.

Pad kamatnih stopa

POKAZUJU PODACI CENTRALNE BANKE

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosada&scaron;nje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu &scaron;ansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strate&scaron;ko partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podr&scaron;ku svakom ozbiljnom i odgovornom rje&scaron;enju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od ga&scaron;enja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rje&scaron;enjima - poručio je ministar &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Šahmanović: Željezara mora dobiti novu šansu

MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA PORUČIO DA RASKIDANJE UGOVORA NIJE IZNENAĐENJE

Krajnje je vrijeme da se pristupi izmjenama Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote, često zbog neodgovornog pona&scaron;anja pojedinaca, budu za to adekvatno i nagrađeni, naveo je na mreži X poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.&nbsp;
Poručio je da sa &ldquo;tap&scaron;anja po ramenu&rdquo; treba preći na sankcionisanje takvih pojava.
"I uvedimo red posebno kada su u pitanju strani državljani koji u većini situacija ne poznaju teren koji posjećuju", navodi Nenezić.&nbsp;
Nenezić je ukazao na praksu u zemljama u regionu, da oni koji rizikuju život da bi &ldquo;ispravljali&rdquo; gre&scaron;ke nečijih &ldquo;ludorija&rdquo; budu za to adekvatno i plaćeni.
"Pohvale za članove Službe za&scaron;tite op&scaron;tine Bar i jedinice UPSUL-a na jo&scaron; jednoj u nizu akcija izvedenoj u te&scaron;kim uslovima i kao i uvijek sa pozitivnom ishodom", zaključio je Nenezić.&nbsp;

Nenezić: Sa "tapšanja po ramenu" pređimo na sankcionisanje

"KRAJNJE JE VRIJEME DA SE PRISTUPI IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU"

Odbor direktora EPCG AD Nik&scaron;ić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavje&scaron;tenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nik&scaron;ić, a zbog nepo&scaron;tovanja ugovorniih obaveza.
"Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi za&scaron;titila interese kompanije, ali i &scaron;ire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora do&scaron;lo je usljed vi&scaron;estrukog nepo&scaron;tovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepo&scaron;tovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih", kazali su iz EPCG &nbsp;za TVCG.
Dodaju da uprkos vi&scaron;e puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, &scaron;to je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
"U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, za&scaron;titi svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima &ndash; ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini &ndash; intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strate&scaron;ki opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmi&scaron;ljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa", navode iz EPCG.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nik&scaron;ić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
"Time potvrđujemo strate&scaron;ku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore", saop&scaron;teno je iz EPCG, prenosi RTCG.&nbsp;
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
&Scaron;to se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu pro&scaron;le godine na period od 50 godina, a &scaron;vajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon &scaron;est mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO obja&scaron;njavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
Rashodi prema&scaron;ili prihode
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih &scaron;est mjeseci ove godine, rashodi su prema&scaron;ili prihode za vi&scaron;e od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lo&scaron;iji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je ko&scaron;talo budžet ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je ko&scaron;tala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, &scaron;to znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potro&scaron;nji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je u&scaron;la, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurno&scaron;ću možemo reći da se u planovima podbacilo. Vi&scaron;e je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potro&scaron;nju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena za&scaron;tita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
Veća zaposlenost kao rje&scaron;enje
Rje&scaron;enja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Na&scaron;a ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo vi&scaron;e zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025.&nbsp; povećan je nepun procenat u odnosu na decembar 2024. Iz Fonda PIO nagla&scaron;avaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

RASHODI PREMAŠILI PRIHODE

Novo uvećanje poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto predlaženo je bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da se na taj način udaljavamo od evropskog standarda.
&ldquo;Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U skup&scaron;tinsku proceduru predat je amandman na predlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.&nbsp;
&ldquo;Međutim, podsjećamo da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa porezom na dodatu vrijednost (PDV) za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnolo&scaron;ko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
&ldquo;Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona EUR, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rje&scaron;enja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom&rdquo;, rekli su iz PKCG.&nbsp;
Oni su ponovili po ko zna koji put da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija.
&ldquo;Ovaj amandman nikako ne ide u prilog ovoj činjenici&rdquo;, smatraju u PKCG.
Crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od jedam do pet), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je jo&scaron; manja.&nbsp;
&ldquo;I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno uru&scaron;avaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslu&scaron;ali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;

Privredna komora: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

"NA TAJ NAČIN UDALJAVAMO  SE OD EVROPSKOG STANDARDA"

Od sjutra će litar dizela biti skuplji cent, dok su cijene BMB 98 i 95 bez promjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.&nbsp;
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati euro i 45&nbsp; centi i BMB 95 euro i 42 centa.
Litar eurodizela biće skuplji&nbsp; cent i iznosiće euro i 37 centi.
Litar lož ulja biti skuplji dva centa i iznosiće euro i 32 centa.

Od ponoći skuplji dizel

CIJENE BENZINA NEPROMIJENJENE

Cijene kvadrata stambenog prostora na crnogorskom primorju i dalje bilježe rast, a trži&scaron;te nekretnina ostaje izuzetno dinamično.
U Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, agent za nekretnine Mirko Vujović, ističe da su najtraženije lokacije Budva, Kotor i Tivat, dok su najskuplji kvadrati u luksuznim kompleksima poput Porto Montenegra, Porto Novog, Lu&scaron;tica Bay-a i Dukley Gardens-a, gdje cijene dosežu i do 12.000 eura po kvadratu.
&ldquo;Pro&scaron;le godine u Budvi, recimo u naselju Rozino, kvadrat je bio 2.950 eura, sada je 3.200&ndash;3.250, u zavisnosti od opremljenosti i drugih faktora. Ne očekujem pad cijena, već blagi rast, a posebno značajan porast očekujem 2028. kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU)&rdquo;, poručuje Vujović.
Ulcinj i Bar i dalje drže status najpovoljnijih lokacija, sa prosječnim cijenama oko 2.500 eura po kvadratu.
Kada je riječ o zakupima, cijene su se stabilizovale u odnosu na prethodne godine. Garsonjere se izdaju za 350&ndash;450 eura, dok jednosobni stanovi ko&scaron;taju oko 500&ndash;600 eura mjesečno, a trosobni preko 1.000 eura.
&ldquo;Većina zakupaca ima notarski ovjerene ugovore koji se po&scaron;tuju, tako da nema velikih problema ni tokom sezone&rdquo;, ističe Vujović.
Kupci stanova dolaze iz cijelog svijeta &ndash; od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kanade, do Njemačke, Poljske i Turske, dok je region biv&scaron;e Jugoslavije i dalje tradicionalno prisutan.
Strani kupci uglavnom kupuju stanove radi rentiranja i povremenog boravka, dok domaći kupuju kako bi rije&scaron;ili stambeno pitanje ili investirali.