Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) izdala je kompaniji To Montenegro uvjerenje o plovidbenosti za avion i potvrdu o registraciji, &scaron;to znači da je postao dio registra civilnih vazduhoplova Crne Gore.
&bdquo;Istovremeno sa ovim procesom, izdat je i izmijenjeni sertifikat vazdu&scaron;nog operatora, te kompanija ovaj vazduhoplov može da koristi za komercijalne letove, s obzirom na to da zadovoljava potrebne uslove&ldquo;, rekli su iz ACV, a prenosi Mina business.
Avion tipa Embraer E195 je nedavno u trogodi&scaron;nji takozvani dry lease zakup, uzela nacionalna avio-kompanija.
Tim Agencije je odlučivao stručno, nezavisno i po propisima, vodeći se osnovnim principom da je sigurnost apsolutni prioritet.
Odluka ACV-a je, kako su naveli, donijeta nakon temeljno odrađenog fizičkog pregleda aviona, provjere kompletne dokumentacije i dokaza, kao i postupanja avio-kompanije u otklanjanju utvrđenih neusklađenosti, nakon sprovedene inspekcije.
&bdquo;Inspekcijski pregledi aviona su standardna procedura, a uobičajen postupak je i da se rije&scaron;e uočene neusklađenosti ili nepravilnosti u toku cjelokupnog procesa, &scaron;to je uslov da bi se izdalo uvjerenje o plovidbenosti. Dakle, avion je sada sposoban za sigurno obavljanje letova, u skladu sa nacionalnim propisima, evropskim regulativama i međunarodnim standardima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ovim zahtjevnim postupkom profesionalno i posvećeno se bavio kompletan Sektor za sigurnost vazduhoplova i operacija vazduhoplova, menadžeri sistema upravljanja sigurno&scaron;ću i za praćenje usklađenosti i pravnici ACV-a.
Crnogorska vazduhoplovna vlast, kako su zaključili, ostaje posvećena očuvanju najvi&scaron;eg nivoa sigurnosti i bezbjednosti u svim aspektima civilnog vazduhoplovstva države.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo dala zeleno svjetlo za novi avion

SPREMAN ZA KOMERCIJALNE LETOVE

Revizija koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela u kompaniji EPCG Solar-gradnja rezultirala je duplim negativnim mi&scaron;ljenjem i na finansijski izvje&scaron;taj i na pravilnost poslovanja u pro&scaron;loj godini.
Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić.
Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da ova državna kompanija nije obračunala odložena poreska sredstva u skladu sa standardima koji tretiraju porez na dobit, pa je po tom osnovu iskazana manja dobit za 63.700 eura.
Utvrđeno je i da je prikazan veći iznos tro&scaron;kova koji se ne priznaje u poreske svrhe za 22.300 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije koji se odnose na neizmirene obaveze. Nijesu iskazana ni rezervisanja, posebno kada je riječ na naknade za zaposlene, otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku i nakon prestanka zaposlenja. To, kako smatraju revizori, ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Neusklađenosti
Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti sa zakonima o unutra&scaron;njim kontrolama, radu, obligacionim odnosima, zaradama u javnom sektoru, za&scaron;titi imovine, javnim nabavkama te propisima koji reguli&scaron;u popis imovine i naknadu tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru.
- EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvr&scaron;ilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, &scaron;to nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Dru&scaron;tvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mi&scaron;ljenja Ministarstva, &scaron;to nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju DRI.
EPCG Solar je za 2022. godinu prikazalo gubitak od 2,2 miliona, a 2023. godine za 2,7 miliona eura, a nije smanjen ukupan fond zarada, &scaron;to je u suprotnosti sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru koji predviđa da se u tom slučaju smanjuje ukupan fond zarada za deset odsto i dodatno za pet odsto u narednoj godini.
Ugovori o djelu
Zaposlene su angažovali na osnovu ugovora o djelu i privremenim i povremenom poslovima i to na radna mjesta koja su sistematizovana. Neregularno su se koristila sredstva reprezentacije, a propusta je bilo i u okviru popisa imovine, planiranja i u izvje&scaron;tavanju o prihodima, te postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja. Nijesu se po&scaron;tovali propisi ni za službena putovanja i isplatu dnevnica.
Jednostavne nabavke nijesu sprovodili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, pa su revizori utvrdili da se praktikovalo dijeljenje predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih &scaron;tampača i iznajmljivanja teretnog vozila. Na taj način su prekoračili ukupan godi&scaron;nji limit nabavki od 100.000 eura za jednostavne nabavke.
EPCG Solar je dobila 23 preporuke uz obavezu da do kraja jula dostavi plan, do kraja decembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka. Izvje&scaron;taj je, osim majci kompaniji Elektroprivredi (EPCG), dostavljen i Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet te Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu.
Dominantni prihodi od pružanja usluga Elektroprivredi EPCG Solar je pro&scaron;le godine prihodovala 7,8 miliona eura, od čega najvi&scaron;e od usluga pruženih matičnim i zavisnim pravnim licima odnosno majci kompaniji Elektroprivredi i ostalim kćerkama kompanijama i to 7,4 miliona eura.
Tro&scaron;kovi su prema&scaron;ili 7,7 miliona eura od čega je na zarade, naknade po ugovoru o djelu i članovima upravnom i nadzornog odbora, te poreze i doprinose oti&scaron;lo 6,8 miliona eura.

Duplo negativno mišljenje za EPCG Solar-gradnju

DRI KONTROLISALA PROŠLOGODIŠNJE POSLOVANJE KĆERKE KOMPANIJE ELEKTROPRIVREDE

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović najavio je da do kraja godine neće biti poskupljenja struje, ali će preispitati politiku popusta. Đukanović je objasnio da će popusti biti zadržani za potro&scaron;ače čiji računi ne prelaze 50 eura.
&bdquo;Mislimo da neće doći do povećanja cijena električne energije.&nbsp; Možda ćemo preispitati politiku popusta ali ćemo i prilikom preispitivanja te politike voditi računa o građanima koji racionalno koriste električnu energiju i da ćemo se potruditi da njima ne dođe do neke značajnije promjene&ldquo;. Popusti bi mogi biti zadržani za potro&scaron;ače čija potro&scaron;nja ne prelazi 500 KWh &scaron;to je najveći broj potro&scaron;ača i njima se ne bi promijenila cijena električne energije&ldquo;, kazao je Đukanović za Gradsku TV.
Đukanović je potvrdio da će Crna Gora uskoro potpisati međudržavni sporazum sa Francuskom kojim će biti stvoreni uslovi za investicije u elekroenergetski sektor i ugovor sa njihovom državnom kompanijom EDF o gradnji Hidroelektrane Kru&scaron;evo.
&bdquo;Mislim da je to dobra priča i da će se realizovati izgradnja HE Kru&scaron;evo. Aktivno učestvuju, razgovaramo sa predstavnicima EDF. Mislim da će to ići u pravom smjeru i želim da iskoristim priliku da poručim da bi mogli razmi&scaron;ljati u drugom smjeru i drugim hidroelektranama&ldquo;, kazao je Đukanović.
Smatra da priča o hidroelektrani Komarnica nije zatvorena i ukazuje da je otvaranjem auto puta gro saobraćaja izmje&scaron;ten iz kanjona Morače i otvorena mogućnost za gradnju elektrane Andrejevo i kvalitetno kori&scaron;ćenje potencijala te rijeke.
&bdquo;Često kažem da bi to mogla da bude estetika plus energetika. Ubijeđen sam da bi sistem kaskadnih elektrana na Morači bio sjajan. To bi bila sjajna turistička atrakcija a proizvodili bi i električnu energiju. Crna Gora nema bolji proizvod od struje&ldquo;, istakao je Đukanović.
Kada je riječ o poslovanju Elektroprivrede Đukanović ističe da je su&scaron;tina očuvati likvidnost, te da neće biti smanjena.
&bdquo;Imamo razgovore menadžmenta i sindikata. Trudimo se da pobjegnemo od nepopularnih mjera. Elektroprivreda će poslovati ove godine negativno zbog uvoza energije i remonta Termoelektrane. Ali ova četiri glavna mjeseca dok traje remont Termoelektrane da servisiramo iz kredita koji bi imao grejs period. Čim Termoelektrana počene sa radom u novembru sa novim izvorima energije Elektroprivreda će to moći da servisira. Imaćemo stabilnu likvidnost i zato nećemo morati da smanjujemo zarade&ldquo;, kazao je Đukanović.

Đukanović: Do kraja godine neće biti poskupljenja struje, zadržaćemo popuste za potrošače čiji su računi ispod 50 eura

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG

Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je danas i saobraćaće do početka septembra, saop&scaron;tio je ministar pomorstva Filip Radulović.
Pomorska linija Bar-Bari, kako je navedeno, uspostavljena je u saradnji sa renomiranim hrvatskim prevoznikom Jadrolinija.
&ldquo;Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju na&scaron;e ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu&rdquo;, istakao je Radulović.
Podsjetio da su već otvorene linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik, a da će od narednog utorka biti uspostavljena linija Bar-Ankona.

Radulović: Uspostavljena pomorska linija Bar-Bari

DO POČETKA SEPTEMBRA

Za juče planirana inspekcija broda &bdquo;Kotor&ldquo; odgođena je za danas, jer jo&scaron; nijesu otklonjeni svi kvarovi &ndash; kazao je Pobjedi izvr&scaron;ni direktor kotorske Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tako je ovaj brod i dalje zarobljen u američkoj luci Savana, a tro&scaron;kovi se i dalje nagomilavaju, te su, prema riječima Tadića, prema&scaron;ili pola miliona dolara. Crnogorska plovidba taj novac nema, pa čeka odgovor od Vlade kako premostiti ovaj problem.
Nezakonita državna pomoć
S druge strane, kako je Pobjedi kazao predsjednik Savjeta Agencije za za&scaron;titu konkurencije Dragan Damjanović, već je prije tri godine donijeto rje&scaron;enje kojim je ukazano da su obje brodarske kompanije i Barska i Crnogorska plovidba nezakonito dobijale državnu pomoć, jer je Vlada u njihovo ime otplaćivala kredit kineskoj Eksim banci za ukupno četiri broda crnogorske flote. Damjanović navodi da su zbog toga &scaron;to je Vlada i dalje nastavila da plaća rate, uputili vi&scaron;e urgencija, ali da od toga nije bilo nikakvog efekta. Imajući u vidu ova rje&scaron;enja, pitanje je da li bi država, ukoliko namjerava da postupa u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, smjela da uplati ovaj novac kako bi brod mogao da isplovi iz američke luke.
Da li bi u tom slučaju ova sredstva Crnogorska plovidba mogla da očekuje od Barske, sa kojom je potpisan aranžman o preuzimanju gazdovanja nad brodovima &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21. maj&ldquo;, a koji predviđa mogućnost uplate od milion eura, od čega je do sada isplaćeno 300.000 eura, čekamo odgovor od Ministarstva pomorstva. Odgovor očekujemo i od Ministarstva finansija na pitanje da li će Vlada u ime Crnogorske plovidbe platiti dug za popravku i lučke usluge.
Otvoreno pismo biv&scaron;eg borda
Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe u ponedjeljak smijenila Odbor direktora kojim je predsjedavao Jovo Lazarević, oni su se otvorenim pismom obratili ministru pomorstva Filipu Raduloviću koji je njihovu smjenu najavio pro&scaron;le nedjelje, ali i podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada ukazujući da je stanje na brodovima kotorske kompanije veoma lo&scaron;e.
U pismu ocjenjuju da se zlonamjerno na pres konferencijama plasiraju informacije bez provjere istinitosti podataka. Kažu da je ministar Radulović zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, ali da to nije nova ideja, već se o tome počelo razmi&scaron;ljati jo&scaron; 2018. godine. Posljednje inicijative oko te ideje vremenski se poklapaju, kako navode, sa dolaskom Borisa Mihailovića na mjesto direktora Barske plovidbe, koji je nedavno otvoreno kritikovao sada već biv&scaron;e rukovodstvo Crnogorske da su izbjegavali da daju tačne informacije o stanju u kompaniji.
- Njegovo postavljanje na tu poziciju mnoge je iznenadilo, jer se znalo da su uglavnom njegova javna zaposlenja bila vezana sa Savez sindikata, a da sa pomorstvom, do tada, nije imao nikakvih dodirnih tačaka - stoji u pismu ministru.
Tvrde da je na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva &bdquo;Mihailović držao glavno slovo&ldquo;, te da Radulović nikada nije odgovorio na njihov zahtjev da objasni na osnovu kojeg propisa je Odbor direktora izuzet iz dono&scaron;enja važnih odluka.
- Ministre Raduloviću, iako ste svojim nečinjenjem odnosno nedavanjem na vrijeme saglasnosti za produženje overdraft kredita Crnogorske plovidbe sa Prvom bankom, doveli do blokade računa i nastanka mnogih problema u kompaniji, posebno za &bdquo;Kotor&ldquo;, va&scaron;a ideja je vjerovatno bila da ćete sa četiri broda lak&scaron;e otplaćivati kredit Barske plovidbe prema Eksim banci &ndash; navodi prethodno rukovodstvo Crnogorske plovidbe u otvorenom pismu.
Dodaju da je na Skup&scaron;tini akcionara u maju na dnevnom redu, osim odluke o zaključenju ugovora dvije brodske kompanije, bila i odluka o prodaji biv&scaron;e poslovne zgrade Prekookeanske plovidbe, za &scaron;ta ranije nije bilo podr&scaron;ke.
- Stvorila se idealna prilika da uz tačku 1, koja je morala proći, prođe i tačka 2. Sad se postavlja pitanje da li je ugovor o tehničkoj saradnji samo maska kako bi se ostvarila realizacija prodaje poslovnog prostora u Baru i dok rukovodstvo Barske plovidbe putuje službeno po Norve&scaron;koj, Njemačkoj, Kini, Singapuru, Danskoj, Dubajiu&hellip;bilo bi interesantno sagledati tro&scaron;kove na tim službenim putovanjima &ndash; navode u pismu.
Problematizuju i to &scaron;to je analiza brodova povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet te sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako smatraju da se kvalitetna kontrola broda ne može uraditi za kraće od sedam dana.
- Ministre Raduloviću, iako se napravio ogroman problem Crnogorskoj plovidbi sa blokadom računa od strane Prve banke možda su Va&scaron;e namjere bile iskrene u želji da omogućite sigurniju otplatu kredita Barske plovidbe prema Eksim banci, ali ako za savjetnike budete i dalje imali iste ljude čiji se ciljevi ne poklapaju sa Va&scaron;im, imaćete kao ministar u budućem radu sličnih ili možda jo&scaron; većih problema &ndash; poručili su iz biv&scaron;eg borda.
Na istoj Skup&scaron;tini na kojoj su smijenjeni, umjesto njih su izabrani Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević

Na brodu ,,Kotor“ još nijesu otklonjeni svi kvarovi, troškovi opravke premašili pola miliona dolara

BROD CRNOGORSKE PLOVIDBE OSTAJE U AMERIČKOJ LUCI SAVANA, INSPEKCIJA ODGOĐENA ZA DANAS

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i premijer Mađarske Viktor Orban, potpisali su u Budimpe&scaron;ti sporazume kojima se, kako je navedeno, stvara osnov za saradnju na strate&scaron;kim projektima, kapitalnim za dalji razvoj Crne Gore.
Nosioci izvr&scaron;nih vlasti stavili su paraf na Sporazum o saradnji u oblasti infrastrukturnog razvoja i Sporazum o saradnji u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i sprovođenja zakona, čime se stvaraju uslovi za realizaciju projekata, koji će promijeniti Crnu Goru kroz pobolj&scaron;anje uslova za život, ekonomski rast i valorizaciju potencijala.
"Kroz zajednički rad na odabiru projekata, obezbjeđivanju finansijskih sredstava uz po&scaron;tovanje svih pravnih i ekolo&scaron;kih standarda, Crna Gora sada ima prostor da uz blisku saradnju sa članicom EU rije&scaron;i izazove, koji su usko grlo razvoja, izgradnje puteva i modernizacije željeznice", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi agencija Mina business.
Spajić je rekao da su u prethodne dvije godine intenzivno radili kako bi stekli povjerenje i do&scaron;li uop&scaron;te u poziciju da potpisuju međudržavne sporazume sa zemljama EU.
"Unapređivali smo odnose, kako bi do&scaron;li do ovog momenta, koji je istorijski za saradnju dvije zemlje. Postavili smo temelj i možemo očekivati u narednih godinu konkretizaciju u vidu projekata, koje će omogućiti dalji ekonomski razvoj i unaprjeđenje kvaliteta života. Na ovaj način stvorili smo uslove da nam na tom putu pomogne država članica EU &ndash; Mađarska&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da su za nas izgradnja auto-puteva i modernizacija željeznice ključni, jer ćemo se povezati sa regionom i Evropom i pružiti uslove da konačno nađemo održiv način da iskoristimo sve prednosti Luke Bar.
Uz razvoj infrastrukture dogovorena je formalizacija saradnja u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona između dvije Vlade.
Orban je naveo da su sporazumi daleko vi&scaron;e od osnova za ekonomsku saradnju, oni su pitanje uspje&scaron;ne izgradnje povjerenja i potvrda da možemo u budućnosti jo&scaron; intenzivnije da sarađujemo.
Tome će, kako je dodao, pomoći i najavljeno osnivanje zajedničke ekonomske komisije, koja će pratiti implementaciju sporazuma i jačati veze između javnog, ali i saradnju privatnog sektora.
&bdquo;Razvoj infrastrukture najvažniji je dio na&scaron;e saradnje, jer je za nas posebno bitno da uspostavimo trgovačke rute uključujući Crnu Goru, &scaron;to bi stvorilo velike ekonomske benefite za obije zemlje&ldquo;, naveo je Orban.
Oni će, kako je kazao Orban, pružati i dalje punu podr&scaron;ku evropskoj integraciji Crne Gore, sa zajedničkom vizijom zavr&scaron;etka pregovora do naredne godine. U kontekstu pomoći biće osigurana ekspertska podr&scaron;ka, ali i &scaron;kolarine za zainteresovane crnogorske studente, kako bi unaprijedili akademsko i praktično znanje studirajući u Mađarskoj.
&bdquo;Crna Gora je praktično ispunila sve postavljene standarde u procesu pregovora sa EU i vjerujem da je sposobna da svako pregovaračko poglavlje zatvori rekordnom brzinom. Mađarska će nastaviti da podržava Crnu Goru u procesu integracije, ali i u prvih nekoliko godina članstva, jer znamo da je i to izazovan period&ldquo;, ocijenio je Orban.
Potpisivanju sporazuma u Budimpe&scaron;ti prisustvovali su ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministarka javnih radova Majda Adžović.

Spajić i Orban potpisali sporazume

U BUDIMPEŠTI

Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe smijenila je Odbor direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević i naimenovala novi bord koji će činiti Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević, potvrđeno je zvanično Pobjedi iz Ministarstva pomorstva.
To je pro&scaron;log četvrtka i najavio ministar pomorstva Filip Radulović na konferenciji za medije održanoj povodom zadržavanja broda Kotor u američkoj luci zbog tehničke neispravnosti.
Radulović je tada najavio i krivične prijave protiv N. N. lica zbog sumnje na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u produženom trajanju.
Prethodno su u bordu ove brodarske kompanije, koja je stoprocentnom vlasni&scaron;tvu džave, pored Lazarevića, bili i Blaženko Ardalić, Nenad Krivokapić, Mladen Erić i Ahmet Marka&scaron;ević.
Na njihov račun su i Radulović i direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović, pro&scaron;le sedmice iznijeli ozbiljne kritike, navodeći da im nijesu dali prave informacije o stanju na brodovima, koje se ispostavilo mnogo gore nego &scaron;to su očekivali.
Radulović i Mihailović sumnjaju da je redovni remont na brodu Kotor, koji je u turskoj luci urađen prije tri godine, bio regularan, ocjenjujući da bi, da jeste, takvi kvarovi bili nemogući.
Da je brod i dalje u luci Savana, Pobjedi je potvrdio izvr&scaron;ni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić.
Tro&scaron;kovi popravke i lučkih usluga prema&scaron;ili su pola miliona dolara.
"Nedostaci koje je utvrdila inspekcija se i dalje otklanjaju, a rok da se otklone je danas kada će inspektori Bureau Veritasa ponovo doći u kontrolu. I kada se to rije&scaron;i, potrebno je da se isplate lučki i ostali tro&scaron;kovi koji su prema&scaron;ili 500 hiljada USD, pa brod ne može da isplovi, jer bez plaćanja, nećemo dobiti dozvolu za isplovljavanje", kazao je Tadić dodajući da su svi tro&scaron;kovi ovakvog tipa u Americi izuzetno visoki.
Na pitanje Pobjede da li Crnogorska plovidba ima novac da to plati, Tadić je odgovorio da nema, te da se obratio ministru Raduloviću, iako su svjesni ograničenja koje nameće Zakon o kontroli državne pomoći.
Osim &scaron;to je remont dva broda Crnogorske plovidbe ko&scaron;tao 1,4 miliona EUR, kako je ranije naveo Radulović, to je rezultiralo i D kategorijom, &scaron;to nije zadovoljavajući nivo.
Za Radulovića je posebno bilo simptomatično &scaron;to se ovi problemi na brodu javljaju neposredno nakon &scaron;to je napravljen aranžman da Barska plovidba pomogne sa milion EUR Crnogorskoj, kako bi se izbjegao stečaj, a da zauzvrat preuzme gazdovanje brodovima.
Barska plovidba je, na osnovu ugovora sklopljenog u maju, Crnogorskoj isplatila trista hiljada EUR.
Ostatak do milion, koliko ugovor previđa do kraja godine, Mihailović očekuje da će, umjesto na ulaganje u brodove, otići na rje&scaron;avanje problema u kojem se sada brod Kotor nalazi.

Izabran novi Odbor direktora Crnogorske plovidbe

TO JE PROŠLOG SEDMICE I NAJAVIO MINISTAR POMORSTVA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za drugi kvartal ove godine iznosi 2,01 hiljadu eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
To predstavlja povećanje tro&scaron;kova 0,5 odsto, odnosno deset eura, u poređenju sa prvim kvartalom ove godine.
"Najnovije istraživanje CEISI-a pokazuje da su i dalje potrebne dvije prosječne zarade kako bi četvoročlana porodica u Crnoj Gori mogla zadovoljiti minimalne uslove za dostojanstven život", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Prema metodologiji, SPK obuhvata deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih su tokom drugog kvartala ove godine promjene zabilježene u dvije kategorije.
Tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda porasli su 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prethodni kvartal i sada iznose 630 eura.
&ldquo;Ovo je drugi kvartal zaredom kako ova kategorija tro&scaron;kova bilježi povećanje&rdquo;, objasnili su iz USSCG.
Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija smanjeni su pet eura ili dva odsto u poređenju sa prvim kvartalom, kada su iznosili 250 eura mjesečno.
&ldquo;Navedena promjena rezultat je smanjenje potro&scaron;nje električne energije tokom proljećnog perioda, odnosno smanjene potrebe za grijanjem/hlađenjem stambenog prostora u posmatranom kvartalu&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli, ukoliko se SPK za drugi kvartal ove godine uporedi sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu do&scaron;lo do rasta SPK za čak 140 EUR, ili 7,49 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.010 eura

"ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT PORODICE U CRNOJ GORI POTREBNE DVIJE PROSJEČNE PLATE"

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 poskupiti dva, odnosno tri centa, pa će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,45 eura, odnosno 1,49 eura.
Cijena eurodizela biće veća osam centi i iznosiće 1,38 eura
Lož ulje će poskupiti sedam centi na 1,31 eura.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu.
&ldquo;Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, &scaron;to je potvrđeno posljednjim obračunom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena &ndash; svi lanci distribucije funkcioni&scaron;u uredno i bez zastoja.
&ldquo;Ova situacija jo&scaron; jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu za&scaron;titu domaćeg trži&scaron;ta&rdquo;, istaknuto je u saop&scaron;tenju.
Podsjetili da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog trži&scaron;ta, očekuju da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena.
Naredni obračun biće 16. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. jula.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva; Ministarstvo: Privremeni rast cijena zbog tenzija na Bliskom istoku, snabdijevanje stabilno

ZNAČAJNI RAST CIJENA

Cijene goriva od 1. jula biće veće tri do pet centi. To je Radiju TVCG kazao Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija. Doskora&scaron;nja bliskoistočna kriza je pokazala da su Crnoj Gori neophodne strate&scaron;ke rezerve derivata, a u toku je drugi tender za izbor ponuđača koji bi adaptirao rezervoare u Baru. Striković je stava da, iako javni poziv uspije, ne možemo očekivati da već ove godine imamo aktivirane rezervoare za skladi&scaron;tenje rezervi naftnih derivata.
Cijene nafte na međunarodnom trži&scaron;tu blago su porasle na kraju radne sedmice zbog, kako je obrazloženo, snažne potražnje tokom ljetnje sezone u SAD-u i Evropi, te pojačane kupovine kineske i iranske nafte. Ipak, barel je na berzama jeftiniji u odnosu na minulu sedmicu kada su vrijednosti rasle zbog bliskoistočne krize.
Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija je kazao da je po utvrđenom modelu novi obračunski period 30. juna.
&ldquo;Tokom prethodne sedmice do&scaron;lo je do skoka otprilike nekih 10 do 11 odsto u odnosu na cijene koje su važile prethodnu sedmicu. Pričamo o naftnim derivatima. U jednom trenutku je čak bilo i 16 odsto rasta, &scaron;to bi bilo značajnije povećanje. Kad to kažem mislim na vi&scaron;e od 7-8 centi po litru. Međutim, s obzirom da je do&scaron;lo do pada cijena na svjetskim berzama nakon ovog postizanja primirja, sada možemo da govorimo da će cijene doći do neke promjene u rasponu od 3 do 5 euro centi&rdquo;, ističe Striković.
Globalna neizvjesnost jo&scaron; jednom je pokazala da je Crnoj Gori neophodno formiranje rezervnih naftnih derivata.
Zakon o sigurnosti snabdijevanja imamo od kraja pro&scaron;le godine, ali i uredbu i akcioni plan o formiranju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Takođe i naknadu od 0,03 centa koju plaćaju građani i privreda od 10. februara, a ukalkulisana je u maloprodajnu cijenu goriva. Za rezerve neophodna su skladi&scaron;ta, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo već i drugi tender 25. maja, jer prvi nije uspio, za adaptaciju rezervoara u Baru kojim gazduje državno preduzeće Montenegro Bonus.
Sada se čeka ishod tendera, kaže Striković.
&ldquo;Svakako treba da sačekamo da tender prođe i da se, ako bude ponuđača, izabere ponuđač koji je dostavio validnu ponudu. Tako da će tek od tada početi rokovi i potpisivanje ugovora i izvođenje radova na implementaciji &scaron;to vrlo te&scaron;ko možemo očekivati da bude ove godine&rdquo;, navodi on.
Zvanične informacije iz Ministarstva energetike i rudarstva kažu da interesovanja za taj složeni posao ima i da će javnost o svim odlukama biti obavije&scaron;tena na vrijeme.
Podsjećamo za formiranje rezervi od ove do kraja 2028. godine potrebno je 44,5 miliona eura, a Evropska unija obezbijedila je 7,5 miliona bespovratne pomoći za prevazilaženje energetske krize.

Gorivo od jula skuplje, neophodne strateške rezerve derivata

CIJENE ĆE, PREMA NOVOM OBRAČUNU BITI VEĆE OD TRI DO PET CENTI

Tenderski procesi u Crnoj Gori će se, zahvaljujući snažnim reformama, sprovoditi u skladu sa standardima Evropske unije (EU), efikasno, transparentno i konkurentno, saop&scaron;tila je generalna direktorica u Ministarstvu finansija i &scaron;efica radne grupe za Poglavlje 5 - Javne nabavke, Jelena Jovetić.
"Nakon 13 godina od početka pregovora sa EU, zatvoreno je prvo i jedno od najkompleksnijih poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija, kao i prvo iz Klastera 1 - Temeljna prava", rekla je Jovetić povodom zatvaranja ovog poglavlja u petak u Briselu, a prenosi agencija Mina business.
Jovetić, koja je od početka na čelu procesa, istakla je zadovoljstvo &scaron;to je Crna Gora zatvorila ovo poglavlje ranije nego &scaron;to su neke prethodne zemlje kandidati, budući da je praksa pokazala da se pregovaračko poglavlje 5 zatvaralo obično u kasnijim fazama pregovora.
Ona je članovima radne grupe zahvalila na posvećenom i temeljnom decenijskom radu, ističući zadovoljstvo &scaron;to je potvrda potpune usklađenosti i modernizacije sistema javnih nabavki stigla i sa najvi&scaron;ih briselskih adresa.
Jovetić je ocijenila da je proces sada u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, kao i da je CeJN platforma postala simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
Jovetić je zaključila da Ministarstvo finansija i Vlada u cjelini nastavljaju da jačaju javni interes, antikorupcijski okvir i ubrzavaju evropski put države, ostvarujući generacijski san - članstvo Crne Gore u EU.

Jovetić: Tenderski procesi će se sprovoditi u skladu sa standardima EU

SAOPŠTILA ŠEFICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 5 - JAVNE NABAVKE

Crna Gora zatvorila je danas, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Briselu, Poglavlje 5 &ndash; Javne nabavke, saopteno je iz Ministarstva finasija (MF).
Navodi se da je na taj način Crna Gora napravila veoma važan iskorak na evropskom putu, a MF, kao nosilac Poglavlja 5, u Briselu dobilo snažnu potvrdu da upravlja javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom.
&ldquo;Poglavlje 5, koje je dobilo zeleno svijetlo svih 27 članica EU, ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naveli su iz MF, a prenosi Mina business.
Ministar Novica Vuković poručio je da je zatvaranje poglavlja velika profesionalna satisfakcija, ali i čast jer se, upravo u toku njegovog ministarskog mandata, zatvara prvo poglavlje u nadležnosti Ministarstva finansija, ali i prvo iz oblasti vladavine prava.
Vuković je poručio da resor kojim rukovodi, u toj oblasti, ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije.
&ldquo;To nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama&rdquo;, istakao je Vuković.
Generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za pro&scaron;irenje i istočno susjedstvo, Gert Jan Kopman, kazao je da je ova Međuvladina konferencija svjedočanstvo da pro&scaron;irenje zasnovano na zaslugama funkcioni&scaron;e i veliki signal o tome cijelome regionu.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to smo ovdje poslije samo &scaron;est mjeseci da zatvorimo jo&scaron; jedno poglavlje koje je rezultat va&scaron;e ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom&rdquo;, rekao je Kopman.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju MF, dobijanju zelenog svijetla u Briselu, prethodio je posvećen i temeljan decenijski rad radne grupe na čijem je čelu generalna direktorica u MF Jelena Jovetić.
&ldquo;A čije je kontinuirano djelovanje rezultiralo potpunom modernizacijom sistema javnih nabavki. Proces je u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je proces u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
&ldquo;Sprovedenim reformama za&scaron;tićen je javni interes i ojačan antikorupcijski okvir. Sistem je sada u potpunosti usklađen sa EU zakonodavstvom, a broji preko devet hiljada obučenih službenika i obuhvata vi&scaron;e od trideset podzakonskih akata&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju MF.
Iz tog Vladinog resora su naglasili da su sprovedene reforme rezultirale rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude, zabilježenom 2019. godine, do čak 3,03 prosječne ponude u pro&scaron;loj godini.
&ldquo;Sistem javnih nabavki trenutno koriste 4.542 aktivna privredna subjekta, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona EUR, ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, koju je ostvarilo oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, potvrda briselskih zvaničnika da Crna Gora ima fer trži&scaron;no nadmetanje i javne nabavke koje služe građanima, Ministarstvu je dodatan podsticaj da i ubuduće nastavi da jača nadzor, kontrolu i odgovornost za svaki EUR javne potro&scaron;nje.
&ldquo;Cilj nam je da dodatno jačamo stabilnost sistema i institucionalno povjerenje&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su rekli iz MF, pored zahvalnosti evropskim partnerima koji su, tokom cijelog procesa pružali podr&scaron;ku i prepoznali njihove napore, zahvalnost izražavaju i nevladinom sektoru, koji je aktivnim uče&scaron;ćem u procesu dao značajan doprinos, kao i medijima Crne Gore koji su, cijeneći važnost teme, o njoj stručno izvje&scaron;tavali.

Crna Gora zatvorila poglavlje o javnim nabavkama

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Crna Gora će zatvaranjem Poglavlja 5 &ndash; Javne nabavke, nastaviti ispunjavanje obaveza iz evropske agende, &scaron;to je potvrda da je država spremna da upravlja javnim sredstvima na odgovoran način, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
&ldquo;Danas, na Međuvladinoj konferenciji, Crna Gora će zatvaranjem poglavlja 5 nastaviti ispunjavanje obaveza iz dinamične evropske agende, &scaron;to će biti snažna potvrda da smo spremni da upravljamo javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom&rdquo;, naveo je Vuković u obraćanju iz Brisela, uoči zatvaranja tog poglavlja.
On je kazao da mu je lično velika profesionalna satisfakcija da se u toku njegovog ministarskog mandata zatvara prvo od deset poglavlja kojima rukovodi ili aktivno participira Ministarstvo finansija.
&ldquo;Dokazali smo da u ovoj oblasti imamo evropske standarde i za to dobili potvrdu Evropske komsije, ali na&scaron; tim nastavlja dalje&rdquo;, poručio je Vuković, prenosi agencija Mina business.
U proteklom periodu, kako je rekao, Crna Gora je temeljno i sveobuhvatno reformisala, digitizovala i ubrzala proces javnih nabavki &ndash; za&scaron;titila javni interes i ojačala antikorupcijski okvir.
&ldquo;Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina. Efikasne javne nabavke znače bolje &scaron;kole, bolnice, infrastrukturu i usluge&rdquo;, naglasio je Vuković.
On je dodao da je u posljednje vrijeme u javnosti bilo dosta kritika na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala i komentara da nijesu na liniji zakonodavstva EU.
&ldquo;Međutim, zatvaranjem poglavlja 5 stavlja se tačka i na takve spekukacije i potvrđuje da je Crna Gora, u ovoj oblasti, u potpunosti, usklađena sa akijem (aquis). Sve to biće potvrđeno večeras, upravo ovdje, u sredi&scaron;tu EU, a Crna Gora se jo&scaron; jednom potvrđuje kao predvodnica procesa i prva buduća EU članica&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Zatvaranjem Poglavlja 5 stavljena tačka na kritike na račun međunarodnih sporazuma koje je Crna Gora potpisala

PORUKA MINISTRA IZ BRISELA

Vlada je danas usvojila Informaciju o zahtjevima Elektroprivrede (EPCG) za davanje saglasnosti izvr&scaron;ne vlasti na dugoročno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
"U pitanju je dugoročno zaduženje u iznosu od 25,63 miliona eura kod EBRD-a, za realizaciju druge faze projekta vjetroelektrane Gvozd 2 instalisane snage 21 megavat (MW)", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi Mina business.
Vlada je donijela i uredbu o prestanku važenja uredbe o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije.
Imajući u vidu da je važeća uredba o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača električne energije donesena na osnovu prethodnog zakona, ona vi&scaron;e nije usklađena sa novim normativnim rje&scaron;enjima.
Kako su objasnili, član 43 stav 7 Zakona o kori&scaron;ćenju energije iz obnovljivih izvora izričito predviđa da se predmetna materija ubuduće uređuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove energetike.
&bdquo;Zbog toga je neophodno staviti van snage postojeću uredbu, kako bi se stvorili uslovi za dono&scaron;enje novog pravilnika kojim će se na precizan i pravno usklađen način urediti postupak sticanja statusa i ostvarivanja prava povla&scaron;ćenog proizvođača, u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom&ldquo;, rekli su iz Vlade.

Vlada odobrila da se Elektroprivreda zaduži 25 miliona eura

KOD EBRD

Premijer Milojko Spajić najavio je danas da stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro.
Kako je naveo, jo&scaron; jedan avion znači vi&scaron;e destinacija i putnika &scaron;to će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim trži&scaron;tima i jačanju crnogorske privrede.
"Posadi i putnicima želim mnogo uspje&scaron;nih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka AirMontenegro nastavi da &scaron;iri krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore&rdquo;, napisao je premijer u objavi na mreži X.

Spajić: Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika

SAOPŠTIO PREMIJER

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj saop&scaron;tio je da je od kompanije Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije.
On je za portal RTCG rekao da ta kompanija i njen vlasnik Mohamed Alabbar nemaju nikakav poseban tretman.
"Bilo je određenih spekulacija u medijima, ali ja želim da bude jasno da je Morsko dobro aktiviralo dostavljene bankarske garancije i naplatilo iznos od 430 hiljada eura", saop&scaron;tio je Mikijelj.
Rekao je da je pomenuta kompanija bila prvorangirani ponuđač za ukupno devet lokacija, ali da je odustalo od njih sedam, prenosi portal RTCG.
"Sve aktivnosti Morskog dobra sprovedene su krajnje transparentno", zaključio je Mikijelj.

Mikijelj: Od Eagle Hills naplaćeno 430 hiljada eura na ime garancije

SAOPŠTIO DIREKTOR "MORSKOG DOBRA"

Od decembra 2020. do danas, ukupno je vraćeno preko 2,7 milijardi eura&nbsp;starih dugova, dok je 1,5 milijardi vraćeno u mandatu ove Vlade, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Borisa Pejović o iznosu zaduženja vlada Demokratske partije socijalista (DPS) prije 4. decembra 2020, kazao da je pred ovom Vladom istorijski izazov - vratiti dugove koji su nastali prije 2020. godine i sanirati finansijske posljedice prethodnih politika i osigurati fiskalnu stabilnost države.
Vuković je kazao da su se najveća zaduženja prije 4. decembra 2020. godine desila 2014. godine kada su vlada i kineska Exim banka potpisale ugovor o finansiranju prve dionice autoputa Bar - Boljare, za iznos od 943,99 miliona USD, sa krajnjim rokom otplate 2035. godine, kao i 2018. i 2020. godine kada su potpisani kreditni aranžmani uz garanciju Svjetske banke zasnovane na javnoj politici i to u iznosu od po 250 miliona eura, sa krajnjim dospijećem 2030. godine i 2032. godine.
&ldquo;Zatim, 2018. godine emitovane su obveznice od 500 miliona eura koje dospijevaju ove godine, dok su 2019. godine emitovane obveznice u od 500 miliona eura koje dospijevaju 2029. Godine 2019. su emitovane domaće obveznice i to 50 miliona EUR koji dospijevaju naredne godine i 92,44 miliona eura koje su dospijele pro&scaron;le godine&rdquo;, precizirao je Vuković.
On je naveo da je u junu 2020. godine potpisan aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kroz Instrument za brzo finansiranje u iznosu od 60,5 miliona SDR sa krajnjim dospijećem ove godine.
&ldquo;U julu 2020. godine potpisan je kreditni aranžman sa Evropskom komisijom u iznosu od 60 miliona eura sa krajnjim dospijećem 2035. godine&rdquo;, dodao je Vuković.
On je naveo da je deficit budžeta u periodu od 2011. do 2020. godine, prosječno iznosio preko pet odsto, a javni dug je rastao od 45,5 odsto u 2011. godini na 105,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini, odnosno u nominalnom iznosu sa 1,5 milijardi na 4,4 milijarde eura.
Na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron;a Konatara u vezi sa povećanjem penzija, Vuković je odgovorio da je jedna od prvih politika u mandatu ove Vlade bila povećanje minimalne penzije za preko 50 odsto, odnosno sa ispod 300 eura krajem 2023. godine na 450 eura koliko je povecana od 1. januara pro&scaron;le godine, &scaron;to je direktni benefit za oko 74 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
&bdquo;Time je za&scaron;tićen standard penzionera i dodatno unaprijeđen&ldquo;, dodao je Vuković.
On je kazao da je prosječna penzija za februar 537 eura, &scaron;to predstavija rast od preko 26 odsto u ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu.
&bdquo;Shodno navedenom, prosječna penzija se od 1. januara, usklađuje za 6,85 odsto&ldquo;, rekao je Vuković.
On je podsjetio da je prosječna zarada porasla od 2020. sa 484 eura na 524 eura ili oko osam odsto. U pro&scaron;loj godini zarada je povećana na 712 eura, da bi posljednjom reformom neto plata u prosjeku iznosila preko hiljadu eura.
&bdquo;Kada govorimo o penzijama koje su bile ispod 450 eura, penzioneri koji ih primaju su na nivou 66 hiljada korisnika, &scaron;to je 11,2 hiljade koji su pre&scaron;li kategoriju usklađivanjem veće penzije od minimalne. Prosjek uvećanja penzija usklađivanjem i kada uzmemo uvećane penzije koje su preko 450 eura podijeljene po kategorijama, imate prosječni rast za 46 eura, a sa novim majskim 69 eura&ldquo;, dodao je Vuković.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Vukovića da predstavi efekte Zakona o otpisu kamata na dospjele poreske obaveze.
Vuković je odgovorio da je, shodno podacima Poreske uprave, u periodu od 1. januara do 3. marta podne&scaron;eno ukupno 1,91 hiljada zahtjeva za otpis kamate shodno Zakonu o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
&bdquo;Broj podne&scaron;enih zahtjeva po područnim jedinicama/ekspoziturama je 1,91 hiljada, a broj podne&scaron;enih zahtjeva za poreske obveznike iz nadležnosti velikih poreskih obveznika je dva&ldquo;, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, osnovni dug je naplaćen u iznosu od 21,38 miliona eura, od čega se na naplatu od poreskih obveznika iz nadležnosti područnih jedinica/ekspozitura odnosi 14,17 miliona eura, a velikih poreskih obveznika odnosi 7,2 miliona eura.
&bdquo;Kamata je otpisana u iznosu od 11,79 miliona eura, od čega se na kamatu za otpis po podnesenim zahtjevima odnosi 11,27 miliona eura, a na kamatu otpisanu po službenoj dužnosti odnosi 521,62 hiljade eura&ldquo;, dodao je Vuković.

Vuković: Tokom mandata ove Vlade vraćeno 1,5 milijardi eura starih dugova

SAOPŠTIO MINISTAR FINASIJA

&nbsp;Vlada je, na dana&scaron;njoj sjednici, na predlog Ministarstva finansija, utvrdila Izmjene Zakona o budžetu Crne Gore za ovu godinu, u cilju tehničkog usagla&scaron;avanja.
Iz Ministarstva finansija je saop&scaron;teno da je riječ o dono&scaron;enju i primjeni novih izmjena i dopuna Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i tehničkih korekcija u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta.
"Takozvani rebalans budžeta predložen je u cilju nastavka nesmetanog finansiranja svih potro&scaron;ačkih jedinica", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Naime, tom Uredbom, definisane su nove potro&scaron;ačke jedinice koje se, u skladu sa istom, formiraju preuzimanjem nadležnosti kao i državnih službenika i namje&scaron;tenika koji su vr&scaron;ili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju i to Ministarstvo javnih radova od Uprave za kapitalne projekte, a Ministarstvo energetike i rudarstva od Ministarstva rudarstva, nafte i gasa i Ministarstva energetike.
"Stoga je kod novih ministarstava, koja su preuzela nadležnosti od postojećih potro&scaron;ačkih jedinica, izvr&scaron;en prenos sredstava u skladu sa preuzetim nadležnostima i to na način da su prene&scaron;ena sredstva koja su preostala, odnosno koja su neutro&scaron;ena", navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, iz Ministarstva su rekli da određene tehničke korekcije koje su izvr&scaron;ene u okviru tekućeg i kapitalnog budžeta, neće uticati na budžetski rezultat, odnosno neće su&scaron;tinski mijenjati prvobitno projektovane prihode, ukupne rashode i deficit.