Zamislite ovaj scenario: napolju ki&scaron;a, u Podgorici tek malo prohladno, a vi se vraćate sa posla i imate samo jednu želju &ndash; da se opustite u toplom, ugodnom ambijentu. Mjesto u kojem vas sve čeka, gdje možete uživati u vrhunskim jelima, popiti neko dobro vino, a da vas sve to usluži ljubazno osoblje, uz &scaron;irok osmijeh.
Osjećate se kao da ste zaslužili nagradu za uspe&scaron;no obavljen dan? Potrebno je samo malo vremena da se organizujete, pozovete prijatelje i već ste u mislima u svom omiljenom mjestu. To je Brigitte bar hotela Ramada Podgorica &ndash; utoči&scaron;te u kojem će svaki trenutak biti pravi užitak.
Biftek za pravu zavr&scaron;nicu dana
Ni&scaron;ta ne može da upotpuni va&scaron;u veče kao savr&scaron;en biftek. Bilo da volite lagano pečen, srednje pečen ili dobro pečen, biftek u demi-glace sosu sa grilovanim povrćem &ndash; prava je poslastica. Ovaj obrok ne samo da zadovoljava apetit, već pruža i potrebne nutrijente nakon napornog dana. Osjećate se dobro? Možete i vi&scaron;e od toga &ndash; nagradite sebe za uspje&scaron;an dan!
Savr&scaron;en par za uživanje: Vranac, crno vino koje grije du&scaron;u
Za ovakve specijalitete, savr&scaron;eno piće je &ndash; naravno &ndash; kvalitetno crno vino. Na&scaron;a preporuka je Vranac, crno vino koje je dobro za srce (Pro corde). Uživajte u njegovim bogatim aromama, koje podsjećaju na sunčane dane, vinograde i brižljiv rad vinogradara. Sa Vrancem, nema gre&scaron;ke!
Za praznični &scaron;mek: Kuvano vino
Pripremite se za prazničnu atmosferu uz ča&scaron;u kuvanog vina, koje vas grije i mami svojom aromom. Cimet, pomorandža, anis &ndash; samo je nekoliko začina koji čine da ovo vino bude savr&scaron;en napitak za hladne zimske večeri. A kad dodamo činjenicu da pomaže i protiv sezonskih prehlada, uživanje postaje jo&scaron; slađe.
Za sladokusce: &Scaron;trudla sa jabukama i sladoled
Obrok nije potpun bez dezerta, a za sladokusce preporučujemo &scaron;trudlu sa jabukama, posluženu toplu sa kuglom sladoleda. Na prvi zalogaj, spoj svježih jabuka i toplog sladoleda osvojiće va&scaron;e čulo ukusa. A ako se odlučite za kuvano vino uz ovo savr&scaron;enstvo, te&scaron;ko ćete odoljeti.
Za ljubitelje nečeg drugačijeg: Kuvani džin
Za one koji žele da probaju ne&scaron;to novo, kuvani džin je idealan izbor. Ovaj napitak, koji je vjekovima grijao stanovnike zapadne Evrope, nudi nesvakida&scaron;nje uživanje. U Holandiji je nastao, a svoju popularnost postigao u Velikoj Britaniji. Ovaj popularni napitak sadrži sve najbolje arome: sok od jabuke, anisa, đumbira i naravno, džin &ndash; ukusan, zimski napitak. A da li ste znali da se džin Yanko proizvodi u Crnoj Gori? Njegova aroma kleke podsjeća na &scaron;etnje kroz zelene crnogorske &scaron;ume.
I sve to uz ljubazno usluživanje
U Brigitte baru dobićete sve &scaron;to želite, ali uz jo&scaron; ne&scaron;to &ndash; ljubaznost, profesionalnost i pravi ugođaj. Uz osmijeh i lijepu reč, svaka va&scaron;a želja biće ispunjena.
Tokom decembra, možete uživati u ovom savr&scaron;enom spoju jela i pića po promotivnim cijenama. Dođite, opustite se i uživajte u Brigitte baru hotela Ramada Podgorica &ndash; savr&scaron;enom mjestu za zimske trenutke!
&nbsp;
&nbsp;

Zima u Brigitte baru: Savršen spoj uživanja i opuštanja

LJUBAZNOST, PROFESIONALNOST I PRAVI UGOĐAJ

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

<div>
Razlog vi&scaron;e da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montengro - stigao je novi, dopunjeni asortiman u Home Decor radnji.
"Uvijek težimo da na&scaron; prostor bude na&scaron;a oaza mira i spokoja i trudimo se da svaki predmet u kući bude u skladu sa tim, da uživamo u omiljenim bojama, da unesemo duh omiljenih godi&scaron;njeg doba i vedrine u domove.
Vodeći se time, asortimam je biran po mjeri i želji kupaca, a opet raznolik, kako bi svako na&scaron;ao svoj "komadić sreće".
Uljep&scaron;avajući svoj životni prostor, ugađamo sebi i svojoj porodici. Zato Vas očekujemo u Home Decor radnji i &scaron;oping centru Mall of Montenegro", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Pogledajte dio asortimana:
</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/solje decor novo.jpg" alt="" width="428" height="281" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/novi asortiman decor 12.jpg" alt="" width="434" height="254" /><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman 12.jpg" alt="" width="444" height="647" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortian decor 9.jpg" alt="" width="454" height="396" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman decor home 4.jpg" alt="" width="461" height="305" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/novi asortiman 11.jpg" alt="" width="461" height="303" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/tiganji decor home.jpg" alt="" width="456" height="304" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>&nbsp;</div>

Pogledajte novi asortiman u Home Decor-u

RAZLOG VIŠE DA POSJETITE ŠOPING CENTAR MALL OF MONTENEGRO

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) predložiće nove mjere u cilju očuvanja standarda građana, koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja, najavio je resorni ministar Nik Đeljo&scaron;aj.
On je, u izjavi dostavljenoj medijima, rekao da Vlada na čelu sa MER intenzivno radi na kreiranju mjera za očuvanje standarda građana.
U tom smislu, kako je dodao, Vlada je pokrenula i u vi&scaron;e iteracija produžila akciju &rdquo;Limitirane cijene&rdquo; koja obuhvata preko hiljadu artikala.
&ldquo;Nakon &scaron;to sjutra istekne akcija &ldquo;Limitirane cijene&rdquo; Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi prema planu trebalo da stupe na snagu 15. maja&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Mina business.
On je, kako je saop&scaron;teno iz MER, kazao da će ta linija podr&scaron;ke obuhvatiti određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna prizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu.

Đeljošaj: Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja

SJUTRA ISTIČE AKCIJA “LIMITIRANE CIJENE”

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. "Kada je u pitanju Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada dvije zemlje, Milatović je vratio ovaj zakon na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini. Razlozi za ovakvu odluku predsjednika sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade", navodi se u saop&scaron;tenju iz Službe predsjednika Crne Gore. Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma. "Glavne primjedbe su i nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija", navodi se u saop&scaron;tenju. Milatović je zakon vratio i zbog utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora. "Glavne primjedbe su i nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa", dodaje se u saop&scaron;tenju. Sporazum, kako su naveli, praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt, kojim se predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane koja bi osigurala za&scaron;titu interesa Crne Gore u ovom pravnom poslu. "Ovakvim pristupom, crnogorska Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu", navodi se u obrazloženju. U aktu koji je dostavljen Skup&scaron;tini, Milatović je ukazao i na visok stepen netransparentnosti koji je pratio pripremu i potpisivanje predmetnog Sporazuma i opasnost da se odstupanjima od prihvaćenih pravila trži&scaron;ne ekonomije i pružanja državne pomoći dovede u pitanje nastavak EU puta. Takođe, postavlja se pitanje usagla&scaron;enosti Sporazuma sa sistemskim zakonima u oblasti za&scaron;tite konkurencije i kontrole državne pomoći, o čemu je bilo riječi i od rukovodstva Agencije za za&scaron;titu konkurencije. Milatović je posebno istakao i navode iz mi&scaron;ljenja Agencije za sprječavanje korupcije od 15. aprila, koje sadrži brojne primjedbe na sadržinu predmetnog Sporazuma, ali i stavove zvaničnika EU koji su iskazali zabrinutost zbog mogućih odstupanja od pravila EU u pojedinim segmentima Sporazuma. "Konačno, Milatović pozvao je poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, u vidu imaju sve primjedbe na Sporazum koje su, u proteklom periodu, iznijeli predstavnici državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i EU zvaničnika, kako bi se preduprijedile &scaron;tetne posljedice po ostvarivanje državnih interesa", navodi se u saop&scaron;tenju.

Milatović vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE

POTPISAO JEDAN SPORAZUM SA UAE

Crna Gora bi u ovoj godini trebalo da ostvari ekonomski rast od tri odsto, vođen prvenstveno privatnom potro&scaron;njom i investicijama, saop&scaron;tila je Svjetska banka (SB).
&ldquo;Crna Gora je, nakon pandemije, ostvarila snažan rast, koji je u pro&scaron;loj godini usporio na tri odsto, ali se očekuje da će, u okruženju globalnih neizvjesnosti, i u ovoj godini ostati na istom nivou&rdquo;, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvje&scaron;taju SB za Zapadni Balkan, prenosi Mina business.
Iako će privremeno ga&scaron;enje (TE) Pljevlja povećati uvoz električne energije, očekuje se da će vi&scaron;e realne neto plate, rast kredita i solidan učinak trži&scaron;ta rada održati ekonomski zamah.
U izvje&scaron;taju se navodi da je inflacija značajno pala, s 8,6 odsto u 2023, na 3,4 odsto u pro&scaron;loj godini, a predviđa se i dalji pad na 2,9 odsto u ovoj i 2,3 odsto u narednoj godini.
&ldquo;Međutim, u ovoj godini se očekuje povećanje deficita tekućeg računa na 18,5 odsto, prvenstveno zbog većeg uvoza energije. Očekuje se da će se tek malo vi&scaron;e od jedne trećine deficita finansirati neto direktnim stranim investicijama, uz pokrivanje ostataka novim zaduživanjem&rdquo;, dodaje se u izvje&scaron;taju.
Predviđa se pad siroma&scaron;tva na 7,5 odsto do 2027. godine. Većinu siroma&scaron;nih čine dugotrajno nezaposleni, studenti ili oni koji nisu na trži&scaron;tu rada, naročito u sjevernim regijama. Borba protiv siroma&scaron;tva će zahtijevati ciljane intervencije politika, uz nastavak ekonomskog rasta.
Projekcije ukazuju na povećanje fiskalnog deficita na oko četiri odsto BDP-a u ovoj godini, pa nakon toga postepeno smanjenje na 3,6 odsto do 2027.
&ldquo;Prognozira se da će javni dug dostići približno 65,8 odsto BDP-a do 2027. Osiguranje održivosti duga će zahtijevati fiskalnu disciplinu, naročito u svjetlu značajnih finansijskih potreba u periodu 2025-2027, kao i s obzirom na i dalje visoke tro&scaron;kove vanjskog zaduživanja. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi dodatno ojačale fiskalnu poziciju Crne Gore&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
&Scaron;ef kancelarije SB za BiH i Crnu Goru, Christopher Sheldon, kazao je da je ekonomija Crne Gore u prethodne četiri godine pokazala otpornost i postojan rast, ali povećanje globalnih neizvjesnosti sada otežava izglede za rast i nameće nove izazove.
&ldquo;Održavanje fiskalne discipline i ostvarivanje napretka u ključnim strukturnim reformama i dalje je od ključnog značaja za osiguranje dugoročnog, inkluzivnog i održivog rasta&rdquo;, rekao je Sheldon.
Iz SB su rekli da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu, prema predviđanjima, umjereno usporiti u ovoj godini, i to zbog slabije spoljne potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika.
&bdquo;To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potro&scaron;ača&ldquo;, navodi se izvje&scaron;taju.
SB predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 odsto u ovoj godini, &scaron;to je 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U narednoj godini se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 odsto.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da primjećuju neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebalo da podrže solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potro&scaron;nju, a počinju rasti i javne investicije.
&bdquo;S druge strane, svjedoci smo povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova takođe bi mogli negativno uticati na izglede za rast u ovoj regiji&rdquo;, smatra Yu.
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na Zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, &scaron;to bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
U izvje&scaron;taju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup trži&scaron;tu rada, uključujući i ograničenja koja utiču na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje trži&scaron;ne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podr&scaron;ke dugoročnom rastu.
U zemljama Zapadnog Balkana bi brže sprovođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja &bdquo;zelenih traka&rdquo; radi pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.

Svjetska banka: Rast crnogorske ekonomije u ovoj godini tri odsto

VOĐEN PRVENSTVENO PRIVATNOM POTROŠNJOM I INVESTICIJAMA

&nbsp;Vlada je danas dala saglasnost da se Crnogorska plovidba, koja je u državnom vlasni&scaron;tvu, zaduži kod Prve banke u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
Vlada je na sjednici 11. aprila razmotrila Informaciju o potrebi urgentnog rje&scaron;avanja problema tekuće nelikvidnosti tog preduzeća i donijela zaključke, u skladu sa kojim su za 19. maj zakazane skup&scaron;tine akcionara brodarskih kompanija.
Prva banka je, u međuvremenu, blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od oko 400 hiljada EUR.
&bdquo;Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne tro&scaron;kove, kao i činjenicu da su svi ti problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u, to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci, &scaron;to posljedično indukuje enormno uvećane tro&scaron;kove&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Tro&scaron;kovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasni&scaron;tvo Crnogorske plovidbe nad brodovima vrijednim između 15 i 20 miliona EUR.
&bdquo;U cilju izbjegavanja takvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah da odblokira račune, kako bi do kraja aprila isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje brodova&ldquo;, objasnili su iz Vlade.
Crnogorska plovidba je zbog toga aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune.
&bdquo;Shodno informacijama od Prve banke, ovaj kredit bi se odobrio sa rokom otplate od tri godine i grejs periodom od tri mjeseca. Trenutno stanje duga na dana&scaron;nji dan iznosi 401,53 hiljade EUR, plus sudski tro&scaron;kovi, kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto, koja na mjesečnom nivou iznosi 8,03 hiljade EUR&ldquo;, navodi se u saop&scaron;enju.
Iz Vlade su dodali da taj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore.
Vlada je danas usvojila i Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, čiji je cilj obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz pobolj&scaron;anje marketin&scaron;kih aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih trži&scaron;ta.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je cilj generisanje većih prihoda u turizmu, produženje turističke sezone i povećanje stepena zauzetosti smje&scaron;tajnih kapaciteta, potro&scaron;nje i zaposlenosti.
Program uključuje sedam mjera podr&scaron;ke i to organizovanju manifestacija/festivala, unapređenju ponude i podizanju kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, unapređenju kvaliteta turističke ponude i digitalizaciji, razvoju MICE turizma, organizaciji studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, kao i unapređenju organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
&bdquo;Sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija. Finansijska sredstva za realizaciju Programa projektovana su na iznos od 1,43 miliona EUR&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo turizma zaduženo je da za realizaciju Programa iz sopstvenih sredstava opredijeli 550 hiljada EUR, a NTO 470 hiljada EUR, kao i 410,05 hiljada EUR za relizaciju mjere Podr&scaron;ka za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.

Vlada odobrila zaduženje Crnogorskoj plovidbi radi hitnog refinansiranja duga

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Preduzeće &ldquo;Budim promet&rdquo; iz Berana, jedno od prvih u oblasti drvoprerade sa tradicijom dugom preko tideset godina, uvezlo je veliku količinu drvne građe iz Bosne i Hercegovine po velikim cijenama, jer ne mogu doći do sirovine u Crnoj Gori. Vlasnik ovog opreduzeća Manojlo Čantrić kazao je Portalu RTCG da je ovo prvi put da su trupci uvezeni u Crnu Goru iz druge države.
&ldquo;Evo do čega nas je dovela politika koju sprovodi resorno ministarstvo i ministar sa Upravom za &scaron;ume. Ovo je sve posljedica pro&scaron;logodi&scaron;njeg netransparentnog tendera kojim je nastavljena politika koncesionog gazdovanja od čega su koristi imala tri do četiri čovjeka, koji su bili tajkuni u proteklih dvije i po decenije&rdquo;, kazao je Čantrić.
On je kazao da je sirovinu uvezao po visokim cijenama koje su se kretale od sto do sto pedeset eura po kubiku sa carinom, u zavisnosti od klase, kao i da je kupljena u Bugojnu.
&ldquo;Ovo je nečuveno, ali ja sam to bio prinuđen da uradim jer mi već dva mjeseca stoji proizvodnja. Uradio sam to zbog trideset radnika da ne ostanu bez posla. Sa druge strane, pogledajte pilane tih tajkuna, oko njih su brda sirovine. &Scaron;ta to govori i &scaron;ta možemo da zaključimo&rdquo;, zapitao je Čantrić.
Njegova fabrika je veliki pogon na tri hektara, sa tri hiljade kvadrata pod krovom, i bavi se preradom drveta, kao i proizvodnjom peleta, i u nju je investirano oko milion eura.
&ldquo;Vrlo brzo počeće protesti kao pro&scaron;le godine u svim sjevernim gradovima. Veliki broj malih drvoprerađivača je odavno zaustavio proizvodnju zbog &scaron;tetne politike u oblasti &scaron;umarstva&rdquo;, rekao je vlasnik beranskog &ldquo;Budim prometa&rdquo;.

Berane: Uvoze drvnu građu jer je nema u Crnoj Gori

"UVOZ IZ BOSNE I HERCEGOVINE PO VELIKIM CIJENAMA"

Konsultantska kuća Fidelity consulting podsjetila je premijera Milojka Spajića, koji danima objavljuje uporedne podatke cijene iz 2018. i 2025. godine, na one koje su frapantno rasle u posljednjih sedam godina.
Spajić je danas objavio da je struja danas jeftinija nego prije sedam godina, a da su plate i penzije duplo veće.
- Jeftinija struja u 2025. (9,7 centi) nego u 2018. (10,3 centa), a plate i penzije duplo veće - poručio je Spajić u objavi.
Istu poruku Spajić je sa dru&scaron;tvenih mreža poslao i prije dva dana komentari&scaron;ući cijene goriva za koje je takođe rekao da su manje nego 2018.
Iz konsultantske kuće Fideliti consulting su se nastavili niz premijera, ali sa cijenama pojedinih namirnica koje su danas veće i do skoro 300 odsto u odnosu na 2018.&nbsp;
- Premijer nas potonja dva dana, u želji da ispliva iz fijaska zvani "Nova Đedovina" i Sporazum sa UAE, bombarduje sa podacima o cijeni megavata struje i litra dizela iz 2018. i 2025. godine. Evo mu malo onda poređenja cijena paprike, tikvice, patlidžana i jabuke; vjerujemo da će bataliti da nas smara tabelama - poručili su iz Fidelity-ja.
Prema podacima koje objavljuje Fidelity, cijena kilograma paprika i patlidžana je sa jedan skočila na tri eura (200 odsto), tikvica sa 80 centri na tri eura (275 odsto), i jabuke sa 1,20 na dva eura (67 odsto).
&nbsp;

Uporedni podaci Fidelity-ja koji se neće svidjeti Spajiću: Cijene pojedinih proizvoda veće skoro 300 odsto

U ODNOSU NA 2018.

U toku je tenderski postupak Vlade Crne Gore za davanje u zakup dva aerodroma, u Tivtu i Podgorici, kroz koncesiju na rok od 30 godina.
Tome se o&scaron;tro protive sindikati i traže da građani na referendumu odluče o sudbini aerodroma.
Tenderski postupak za koncesiju Vlada je pokrenula u decembru 2024, po kome tri zainteresovana ponuđača imaju rok do 9. maja da dostave ponude.
"O izboru koncesionara ne mogu da pričam jer su svi postupci tenderske komisije tajni", rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Crna Gora ima ukupno dva međunarodna putnička aerodroma: Tivat i Podgorica, koji posluju u okviru državnog preduzeća Aerodromi Crne Gore.
To preduzeće je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ilo profitom od skoro 11 miliona eura, a 2023. neto profit je bio 10 miliona.
Aerodromima je, smatra Vlada, neophodna modernizacija i nova ulaganja zbog razvoja preduzeća ali i razvoja crnogorskog turizma.
Priču o dugoročnom zakupu vazdu&scaron;nih luka počela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS), koja je 2019. pokrenula tenderski postupak za koncesije.
Pretkvalifikacioni dio tendera su, tada je saop&scaron;teno, pro&scaron;le četiri ponuđača.
To su: francusko-turski konzorcijum Groupe ADP Consorcium-TAV i Aeroports de Paris, indijski GMR Airports Limited, južnokorejski Incheon International Airport, kompanija Corporacion America Airports iz Luksemburga.
Koncesiona nadoknada bila je 100 miliona eura, uz ulaganja od 200 miliona.
Vlast DPS je smijenjena avgusta 2020., a tenderski postupak, zbog korone, pauziran.
Da Vlada premijera Milojka Spajića nastavlja tenderski proces iz vremena DPS obznanio je ministar za Nik Đeljo&scaron;aj.
On je potpredsjednik Vlade i predsjednik aktuelne tenderske komisije.
Đeljo&scaron;aj je u Skup&scaron;tini 23. aprila rekao da očekuju ponude od tri potencijalna koncesionara, koji su pro&scaron;li dio tendera u vrijeme DPS vlasti.
Đeljo&scaron;aj kaže da "od kvaliteta tih ponuda" zavisi hoće li Vlada izdati aerodrome.
"Ne znači da ćemo dati aerodrome pod koncesiju, to je stav Vlade. Ukoliko ponude budu dobre za državu i njen razvoj i turizma, sve ćemo ih razmotriti. Ukoliko ponude ne budu dobre, ići ćemo na drugu opciju, a to je ulaganje države", istakao je Đeljo&scaron;aj.
On dodaje da će u slučaju koncesija radnici biti apsolutno za&scaron;tićeni.
Tri sindikata protiv koncesija
Protiv izdavanja aerodroma je Unija slobodnih sindikata, koja se zalaže da o tome odluče građani na nacionalnom referendumu.
"Smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju zbog građana i budućih generacija ostati u vlasni&scaron;tvu države", kazao je predsjednik Unije Srđa Keković.
I sindikat kompanije smatra da se aerodromi mogu modernizovati iz sopstvenih resursa jer preduzeće uspje&scaron;no posluje.
Predsjednik tog sindikata Damjan Radulović poziva Vladu da u razgovore o koncesijama uključi zaposlene i sindikat.
"Ako se niko ne odazove, to ćemo smatrati potpunom neodgovorno&scaron;ću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo", riječi su Radulovića.
Protiv je i Sindikat saobraćajnih djelatnosti.
"Čujemo izjavu ministra saobraćaja da je prodaja dijela Luke Bar bila velika gre&scaron;ka... Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar zaključi da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila gre&scaron;ka", kazao je Veselin Pantović.
Koncesije ekonomski neopravdane?
Da će Vlada gotovo izvjesno dati aerodrome na koncesije smatraju u konsultantskoj kompaniji Fideliti konsalting, koji je na Fejsbuku naveo da je to "već zavr&scaron;ena priča".
Kako ističu, Vlada je tokom 2024. usvojila informaciju za otpočinjanje procesa eksproprijacije nepokretnosti uz tivatski aerodrom i odobrila 11 miliona eura.
"Iz državnih (na&scaron;ih) para se vr&scaron;i eksproprijacija za koncesionara koji će dobiti čiste posjedovne listove. &Scaron;ta je onda svrha koncesije, da nam uzmu jedan od najvažnijih resursa pa ga razvijaju iz na&scaron;ih para a mi da aplaudiramo", naveo je Fideliti.
Smatra i da rezultati poslovanja Aerodroma ukazuju da "treba reći ne koncesiji".
"Ako profit aerodroma iz 2023. od devet miliona eura pomnožimo sa 30 godina trajanja koncesije (sa postojećim obimom saobraćaja) imali bi profit od 270 miliona za narednih 30 godina", saop&scaron;tio je Fideliti.
Uz to, ističu, da predviđanja Eurocontrola u vezi rasta aviosaobraćaja, u narednim godinama, idu u prilog argumentima da aerodromi ostanu pod državnom upravom.
"Ako najmanju stopu rasta od 2,9 odsto primijenimo na period od 30 godina koliko traje koncesija, profit bi iznosio 421 milion eura", naveo je Fideliti.
A u slučaju koncesija, naknada i planirane "ali ne i obavezne investicije" ukupno iznose oko 300 miliona eura, podsjeća Fideliti.
Vlada izmjenama zakona do para od koncesija
U susret odluci Vlade o eventualnom izdavanju aerodroma, Spajićev kabinet je usvojio izmjene zakona koje se tiču raspodjele nadoknade od koncesija.
Po važećem Zakonu, 70 odsto prihoda od te nadoknade dobile bi op&scaron;tine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi.
Ako usvojene izmjene zakona prođu u Skup&scaron;tini, ove op&scaron;tine će umjesto 70 odsto naknade dobiti 20 odsto, od iznosa koju država dobije od zakupca.
Riječ je o amandmanima na Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, čije usvajanje od Skup&scaron;tine traži Spajićev kabinet.
Vlada namjerava da 'otme milione' od Zete i Tivta
"Apelujem na kolege iz parlamentarne većine da ovo ne rade, pla&scaron;im se da će doći do ozbiljne radikalizacije na području Zete i Tivta", rekao je Milan Knežević, poslanik vladajuće većine iz Demokratske narodne partije.
Njegov partijski kolega je predsjednik Op&scaron;tine Zeta.
"Da li će to biti blokada aerodroma, da li ćemo zauzeti avione, vidjećemo. Ako neko misli da Zeta i dalje treba da bude područje za ubiranje para, a da najmanje novca ide njoj, onda je u grdnom problemu", kazao je Knežević za Njuzmaks Balkan.
I iz Op&scaron;tine Tivat stižu slične poruke.
"Ovo je nepravda prema Tivtu... moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada", rekao je predsjednik Op&scaron;tine Tivat Željko Komnenović.
On je 3. aprila podnio ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma.
Civilni sektor protiv izmjene Zakona
Na Spajićeve amandmane reagovao je i dio nevladinog sektora iz Tivta i ocijenio da je riječ o "ataku na budžet Tivta".
"Matica Boke" i "Miholjski zbor" navode da bi po aktuelnom Zakonu od koncesija od 100 miliona, Tivtu trebalo da pripadne po 35 miliona.
"A u slučaju usvajanja amandmana, Vlada bi uzela 40 miliona eura od koncesija za Aerodrom Tivat, a Op&scaron;tina bi dobila samo 10 miliona", ističu.
Zbog toga su zatražile hitno zakazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta.
Navode da imaju saznanja da će aerodromi biti dati u zakup i da je to "već zavr&scaron;ena priča".
Vlada tvrdi da će pare uložiti u op&scaron;tine
Iz Spajićevog kabineta je 12. aprila, pak, saop&scaron;teno da će naknada za koncesiju biti uložena u kapitalne projekte op&scaron;tina gdje se nalaze aerodromi.
"Kako je načelno dogovoreno potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, bi se upotrijebila za nove, velike projekte u op&scaron;tinama Tivat i Zeta", navedeno je u saop&scaron;tenju nakon sastanka Spajića sa čelnicima Tivta.
Najavljeno je da će uskoro razgovarati i sa čelnicima Zete.
Aerodromi Crne Gore su 2024. opslužili vi&scaron;e od 2.874.084 putnika.
Aerodrom Podgorica je pro&scaron;le godine imao 36 odsto vi&scaron;e putnika nego 2019. To je godina prije pandemije COVID-a 19, dok je onaj u Tivtu prvi put od pandemije pro&scaron;le godine imao vi&scaron;e od milion putnika.

Crnogorskim aerodromima sprema se privatizacija

TRI SINDIKATA PROTIV KONCESIJA

Odbor direktora preduzeća za željeznički prevoz putnika, Srbija voz iz Beograda, donio je odluku o otpisu potraživanja prema Željezničkom prevozu Crne Gore po osnovu obračunate kamate na saldiranim obračunima, saop&scaron;teno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz Ministarstva je obja&scaron;njeno da je ukupni iznos potraživanja koji se otpisuje 29,64 miliona dinara, odnosno 252,05 hiljada EUR, a odnosi se na dugovanja koja Željeznički prevoz (ŽPCG) nije evidentirao u poslovnim knjigama, niti posjeduje dokumentaciju kojom bi se potvrdilo postojanje tog duga.
&bdquo;Sporno dugovanje je Željeznički prevoz naslijedio prilikom podjele željezničkih kompanija u Crnoj Gori iako nije postojala dokumentacija o nastalom dugu. Sama činjenica da je taj dug ostavljen ŽPCG prilikom podjele preduzeća dovoljan je dokaz nebrige tada&scaron;njih donosilaca odluka&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Ipak, dogovorom dva preduzeća problem koji je postojao prevaziđen je i postignut je dogovor koji potvrđuje dobru saradnju i doprinosi daljem unapređenju odnosa između željezničkih prevoznika Crne Gore i Srbije, kao i jačanju regionalne saradnje u sektoru saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja saop&scaron;tilo je da je zadovoljno takvim razrje&scaron;enjem otvorenih pitanja, te će nastaviti da podržava inicijative koje vode ka unapređenju željezničkog saobraćaja i boljoj povezanosti regiona.

Srbija voz otpisao sporna dugovanja ŽPCG

U VRIJEDNOSTI OD 252.000 EURA

Izgradnjom velikih projekata u Ulcinju do&scaron;lo bi do nasilne promjene demografske strukture, &scaron;to je zabranjeno, saop&scaron;tio je potpredsjednik Skup&scaron;tine i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj.
On je, komentari&scaron;ući usvajanje sporazuma sa Emiratima, u Dobro jutro Crna Goro na TVCG kazao da je to zabranjeno međunarodnim aktima, Ustavom i lokalnim zakonodavstvom.
Camaj je kazao da su udružili snage da bi se dokazali da takvi projekti znači namjerna promjena demokratske sredine gdje manjina čini većinu.
"To je zabranjeno međunarodnim aktima, Ustavom i lokalnim zakonodavstvom", kazao je Camaj.
Naglasio je da nije prihvatljiva ni gradnja stanova na Velikoj plaži.
Camaj je istakao da se u Ulcinju ne može graditi mimo odluka i interesa lokalne samouprave.
"Ne može se planski mijenjati demografska struktura tu gdje manjina čini većinu", poručio je on.&nbsp;
Camaj je kazao da će podržati da se gradi u Ulcinju u skladu sa onim &scaron;to su zaključci Skup&scaron;tine op&scaron;tine Ulcinj.
"Važan je dogovor sa lokalnom saomoupravom i interes za budžet lokalne samouprave i stanovni&scaron;tva", poručuje Camaj.&nbsp;

Camaj: Izgradnja velikih projekata u Ulcinju znači nasilna promjena demografske strukture

OCIJENIO POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE I POSLANIK ALBANSKOG FORUMA

Međunarodna finansijska korporacija IFC, članica Svjetske banke, će učestvovati u pisanju međudržavnog sporazuma u oblasti energetike sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima UAE, te tehnički i finansijski podržati sve projekte koje Crna Gora i UAE budu dogovorili (turizam, energetika, data centri&hellip;), saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
&ldquo;Zainteresovani su i za privatno &ndash; javno partnerstvo u nastavku izgradnje autoputeva, a nakon pet godina stagnacije očekujemo i rje&scaron;enje o koncesiji za aerodorome. Crna Gora vi&scaron;e nema vremena da čeka&rdquo;, naveo je Spajić na Facebooku.
Spajić je kazao i da je direktor IFC Makhtar Diop s zadovoljstvom prihvatio i ponudu da posjeti Crnu Goru.
Premijer je rukovodstvo IFC-ja upoznao sa projektima koje Crna Gora planira u pravcu izgradnje saobraćajne infrastrukture sa akcentom na nastavak izgradnje preostalih dionica autoputa.
U tom kontekstu direktor IFC-ja je iskazao spremnost za saradnju po principu privatno &ndash; javnog partnerstva.
&ldquo;Vidimo potencijal u Crnoj Gori i onome &scaron;to radite. Želimo da budemo dio pozitivnih promjena. Računajte na na&scaron;u podr&scaron;ku&rdquo;, kazao je Diop premijeru Spajiću.
Na sastanku je iskazano očekivanje da će se tenderska procedura za aerodorome uskoro privesti kraju nakon vi&scaron;e od 5 godina stagnacije.
&ldquo;Nakon &scaron;to praktično četiri prethodne Vlade nisu ni&scaron;ta uradile po ovom pitanju, odluku o budućnosti aerodroma očekujemo uskoro. To je pitanje koje predstavlja usko grlo turističkog i privrednog razvoja i mora se rije&scaron;iti bez odlaganja&rdquo;, poručio je premijer.
Sastanku je prisustvovao ministar finansija Novica Vuković i ambasador Crne Gore u SAD Jovan Mirković.

Spajić: Međunarodna finansijska korporacija učestvovaće u pisanju međudržavnog sporazuma u oblasti energetike sa UAE

ČLANICA SVJETSKE BANKE

Vlada će narednih dana odlučiti na koji način će nastaviti akciju Limitirane cijene, koja ističe 30. aprila, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
&bdquo;Imamo nekoliko modela koje razmatramo po&scaron;to akcija ističe 30. aprila i u narednih četiri ili pet dana ćemo donijeti konačnu odluku na koji način ćemo je nastaviti&ldquo;, kazao je Gjeloshaj u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Mihaila Anđu&scaron;ića, o daljim koracima Vlada u borbi protiv inflacije.
Đeljo&scaron;aj je rekao da su analizirali dobre i lo&scaron;e stvari u akciji Limitirane cijene, ali da ima jo&scaron; nekih ideja koje bi mogle da utiču na to da se pospje&scaron;i kupovina domaćih proizvoda i podrži domaća proizvodnja.
Sveobuhvatna akcija ograničavanja marži, čija je primjena počela 6. septembra pro&scaron;le godine, u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata vi&scaron;e stotina artikala koji su grupisani u 73 vrste proizvoda.
Đeljo&scaron;aj je kazao da je za intervenciju na porez na dodatu vrijednost (PDV) za osnovne namirnice, potrebna dublja analiza, zbog Fiskalne strategije koja je već usvojena.
&ldquo;Smatram da treba vidjeti mogućnost da za voće i povrće imamo stopu PDV-a kao za bra&scaron;no, &scaron;ećer i ulje. Da li je to moguće u ovoj godini, mislim da ne, jer smo već usvojili budžet, ali ako nađemo neke dodatne prihode, možemo da vidimo&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Mina business.
On je dodao da treba poslati poruku da će se nezdravi proizvodi dodatno oporezivati, a da se na zdrave, kao voće i povrće, poresko opterećenje smanji, u cilju njihove promocije.
Đeljo&scaron;aj je podsjetio da je u Crnoj Gori u periodu od 2021. do 2023. godine zabilježena visoka inflacija zbog eksternih faktora, na koje Vlada nije mogla da utiče.
On je poručio da se cijene ne mogu vratiti na nivo koji je bio 2021.
&bdquo;To je ne&scaron;to &scaron;to treba da bude jasno svima &ndash; nema povratka na te cijene. Jedino &scaron;to možemo i &scaron;to smo uspjeli, jeste da najosnovnije životne namirnice kontroli&scaron;emo u mjeri da ne dozvolimo da se te cijene povećaju i da ograničimo marže trgovina&ldquo;, zaključio je Đeljo&scaron;aj.

Narednih dana Vlada će odlučiti o nastavku akcije Limitirane cijene

SAOPŠTIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Nove investicije tamo gdje su poželjne - obezbijediće ekonomski rast, a ekonomski rast doprinijeće značajno većim platama i boljim radnim mjestima za na&scaron;e potomke, kao i većim prihodima države koja će time pobolj&scaron;ati zdravstvo, &scaron;kolstvo, puteve, bezbjednost, napisao je na mreži Iks premijer Milojko Spajić.
"Potvrđivanjem sporazuma o ekonomskoj saradnji sa UAE, Crna Gora dobija samo &scaron;ansu da razvija projekte u oblasti turizma, energetike, infrastrukture, IT i time obezbijedi velike investicije", poručio je Spajić
Ratifikacija sporazuma je, kako smatra, samo mali korak, te da je "sad tek veliki rad ispred nas".
"Sigurni smo da ćemo u otvorenom dru&scaron;tvenom dijalogu, uz saglasnost lokalnih zajednica, zajednički doći do najboljih razvojnih projekata koji će biti na korist svim građanima Crna Gore. Da bi bila vječna, mora biti izvrsna i bogata", zaključio je Spajić.

Spajić: Ratifikacija sporazuma sa UAE je samo mali korak

PORUČIO PREMIJER

Stotinu minuta poslije ponoći u Skup&scaron;tini Crne Gore usvojen je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za je glasalo 46 poslanika, protiv 10, četiri poslanika su bila uzdržana. Opozicija nije prisustvovala glasanju, prenosi Antena M.
Nekoliko sati ranije usvojen je i Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji. &nbsp;Za Zakon je glasalo 50 poslanika, protiv 10, uzdržanih nije bilo. &nbsp;Poslanici DPS-a napustili su salu u vrijeme glasanja.
Amandmani poslanika Milana Kneževića i Ilira Čapunija, kao ni amandmani poslanice Jevrosime Pejović, nijesu usvojeni.
Nije uvažen ni zahtjev poslanika Čapunija i Vuksanovića da se sjednica Skup&scaron;tine prekine jer bi, kako su naveli, usvajanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE, bez saglasnosti manjinskih naroda, bio prekr&scaron;en Zakon o manjinskim pravima i slobodama.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić je oko 23:30 &nbsp;tražio od poslanika da glasaju da li su za to da se prije ponoći zavr&scaron;i sjednica Zakonodavnog odbora, na kojem će se raspravljati o jo&scaron; jednom amandmanu poslanice Pejović, i da se u 24 sata u plenumu glasa o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Poslanici su izglasali ovaj prijedlog.&nbsp;
Nakon pauze, poslanici su nastavili rad koji minut poslije ponoći. Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović saop&scaron;tila je da joj je na sjednici Odbora prijetio predsjednik Matičnog odbora Du&scaron;ko Stijepović.
"Zaista sam zaprepa&scaron;ćena pona&scaron;anjem mu&scaron;kih kolega, kada su suočeni sa nedostatkom argumenata. Drago mi je &scaron;to su to kamere zabilježile. Taj nivo agresije nije primjeren ovom domu. I ja sad treba da se vratim na taj odbor, gdje mi je prijećeno, rečeno mi je da targetiram nekoga, &scaron;to nije tačno", istakla je Pejović.&nbsp;
Stijepović je negirao optužbe.&nbsp;
Ranije danas poslanici su zavr&scaron;ili vi&scaron;esatnu raspravu o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji i o &nbsp;Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Akcente sa jučera&scaron;nje rasprave možete pročitati <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/adzovic-ukoliko-opstina-ulcinj-ne-zeli-investiciju-ona-se-nece-ni-desiti-22-04-2025-13-54-46">OVDJE.</a>

Skupština usvojila oba sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

OPOZICIJA NIJE PRISUSTVOVALA GLASANJU

Zavr&scaron;ena je rasprava u Skup&scaron;tini Crne Gore o predloženim zakonima za potvrđivanje Sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.
Ranije danas ispred zgrade Skup&scaron;tine organizovan je protest 18 nevladinih organizacija uz podr&scaron;ku građana Ulcinja a protiv usvajanja Sporazuma sa UAE.&nbsp;
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave
Predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović kazao je da su on i Mehmed Zenka u ime poslaničkog kluba bili kod premijer Spajića na konsultacije povodom sporazuma sa UAE.
-Kada smo ga pitali kada namjerava da ide u Parlament s ovom inicijativom, rekao nam je za mjesec. Nakon toga oti&scaron;li smo na kafu i tamo smo čuli informaciju da će ova tema biti na sjednici za nekoliko dana. Ispada da je konobar iz Hiltona imao tačnije informacije nego premijer Spajić. Toliko o povjerenju, rekao je Vuksanović na sjednici Skup&scaron;tine na kojoj se raspravlja o sporazumima sa UAE.
Dodao je da sporazum sa UAE nije samo stvar Ulcinjana, već cijele Crne Gore.
-Grad Ulcinj je u ogromnoj mjeri podržao crnogorsku nezavisnost. Danas se te&scaron;ko oko bilo koje teme dogovoriti, a vidjeli smo stav lokalne zajednice koji je jedinstven - oni su protiv čitavog ovog projekta. Moramo uzeti u obzir &scaron;to o svemu misle oni kojih se ovo najvi&scaron;e tiče, naveo je Vuksanović.
Investicija na Velikoj plaži ili na drugom lokalitetu u Ulcinju se neće desiti ako Op&scaron;tina Ulcinj to ne želi, poručila je ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;
Kako je kazala, ugovor o saradnji između Crne Gore i UAE &scaron;alje poruku o odgovoronosti organa subjekata i pojedinaca.
"Imamo Vladu koja je postigla dva istorijska sporazuma koji otvaraju put investicijama koje nisu viđene u regionu. Vidjeli smo dugoročni strate&scaron;ki interes i nema dileme da sporazum treba potpisati. Vlada je pružila &scaron;ansu lokalnim zajednicama da budu dio ovih projekata. Crna Gora je sličan sporazum sa UAE potpisala 2012. godine ali on je istekao pa je ovo svojevrsni nastavak saradnje u vi&scaron;e oblasti," navela je Adžović na sjednici Skup&scaron;tine na kojoj se raspravlja o Sporazumima o saradnji sa UAE.
Ona je ponovila da, "ako bilo koja op&scaron;tina ne želi projekte i investicije u okviru ovog sporazuma, te investicije se neće dogoditi."
"Ako neka op&scaron;tina želi da učestvuje, Vlada će biti tu da pruži podr&scaron;ku i pomogne za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg Vlada neće odstupiti", kazala je ministarka.
Lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenkaje rekao da je ovo jo&scaron; jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju svoje iskaze.
"Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno. Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. &Scaron;to nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od va&scaron;e promjene riječi?", pitao je Zenka.
Podvukao je da ovo ne znači ni&scaron;ta.
Nedović: Ko god misli da sporazum nije u skladu sa Ustavom, neka podnese krivične prijave"
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović pozvala je poslanike da podnesu krivične prijave ukoliko smatraju da &nbsp;ovaj ,,sporazum niej u skladu sa Ustavom i zakonom".
"Danima slu&scaron;amo političke profitere, a od ekolo&scaron;kih populista i govor mržnje koji napadaju danima poslanike PES-a. Ko god misli da ovaj sporazum nije u skladu sa Ustavom i zakonom i da su poslanici PES-a ili ministri učinili ne&scaron;to nezakonito podnesite krivične prijave. Ovim Sporazumum neće se prodavati zemlja, betonirati plaže, sjeći &scaron;ume za skijali&scaron;ta. Na silu se neće ni&scaron;ta raditi", navela je ona.
Kako kaže, ,,umjesto da se radujemo &scaron;to imamo kredibilnog investitora danima slu&scaron;amo spinove, pritiske na poslanike i poslanice."
Poslanik GP URA Dritan Abazović poručio je da nema niko ovakve sporazume u regionu, te da se Vladi žuri, jer je, kako kaže, ,,neko ucijenjen".
Bilo je, kako kaže, svakakvih vlada i većina, ali niko nikada nije imao "obraza da sa ovakvim dokumentom dođe pred građane."
-Sve su ljudi vidjeli i neka se danas svako imenom i prezimenom legitimi&scaron;e ko je da se Crna Gora pokloni. Ovaj sporazum nije da se zemlja da u zakup ili proda, već da se pokloni", kazao je Abazović.&nbsp;
Zahvalio je svima koji su danas ispred Skup&scaron;tine stali u odbranu ,,najljep&scaron;ih bisera Crne Gore i suprotstavili se najsramnijem aktu koji se predstavlja kao najveći investicioni."
"Crna Gora je unikat, jedina ekolo&scaron;ka država u svijetu, i osim prirodnih ljepota nema ni&scaron;ta specijalno da ponudi. Nećemo dozvoliti da se takvo ne&scaron;to uni&scaron;ti. Op&scaron;tina Ulcinj je protiv i zahvalio je predstavnicima vlasti &scaron;to su ih ujedinili sa mje&scaron;tanima Jaza, Budve i drugih primorskih op&scaron;tina, a vjeruje da će se desiti i na sjeveru - poručio je Abazović.
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a navodi da je smije&scaron;na je priča da je neko protiv investcija.
"Licemjerno je da to vi pričate, od "oslobođenja" nijeste doveli nijednog krediblnog investitora. Ovakvih sporazuma nije bilo u istoriji Crne Gore. Čim ste uveli javni interes u sporazum Ustav kaže nikome se ne može oduzeti svojina osim ako postoji javni interes. E vi to uvodite ovi &nbsp;sporazumom, da ljude ne pitate za privatnu svojinu nego je uzimate jer ste sa drugom državom dogovorili da je neki projekat javni interes, da su stanovi za tržite javni interes.&ldquo;, poručuje Mugo&scaron;a.
On je predložio da se proces uspori, te da se održi mini javna rasprava.
"Imamo prostora za to a vi hoćete silom to da iglasate kao &scaron;to ste htjeli u četvrtak. Ovdje se radi o imovini građana Crne Gore i to vam dospustiti nećemo", istakao je Mugo&scaron;a.&nbsp;
Predsjednik i poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kaže da se svaki dan mijenja priča.
"Mislite li da ne znamo da ova priča nije od danas. Ne zaboravite jednu stvar, previ&scaron;e ste rasnog konja uzeli da ja&scaron;ete. Ja&scaron;ite i dalje magarce jer nijeste za bolje. Koji je pravni lijek za za&scaron;titu interesa građana. Đe da se žale građani kojima će biti uzeta zemlja?", upitao je Zenka.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni navodi da kada su kazali premijeru na konsultacijama da je to megalomanski projekat premijer im je poručio "Go big or go home".
Poslanik Albanskog foruma i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Camaj je poručio da će stav njegove partije biti isti kao i kolega iz Ulcinja.
"Moramo ne&scaron;to ostaviti i za buduće generacije. Sam projekat pratila su brzina, nejasnoće i lo&scaron; imidž sličnih projekata iz pro&scaron;losti", istakao je Camaj.
Zavr&scaron;ena je rasprava o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji.&nbsp;
Nakon toga, poslanici su raspravljali o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić navodi da je nakon 2020. osmi&scaron;ljeno zaustavljen razvoj Crne Gore.
"Uga&scaron;en je Montenegro Airlines, nastavili ste sa protjerivanjem investitora, otjerali ste Aman iz Crne Gore. Ćerali ste ljude da bi se pekla prasad i jagnjad tokom ljetnje turističke sezone. To je va&scaron;a vizija. Mandić se konačno sjetio da podrži ne&scaron;to dobro za Crnu Goru i mi u to treba da povjerujemo?", navodi Nikolić.
Dodaje da je ovaj sporazum početak kraja parlamentarne većine.
"Nemam dilemu da je va&scaron; interes da učinite sve da Crna Gora bude ekonomski zavisna od nama susjedne države. DPS neće biti u sali kada se bude o ovome glasalo. Preuzmite odgovornost za političke odluke koje danas donosite", ističe Nikolić.
Lider DNP-a Milan Knežević pita ministarku Adžović za&scaron;to nije organizovana javna rasprava?
"Da li je ovaj zakon o potvrđivanju sporazuma usklađen sa Ustavom? Da li je javni interes da nas istjerate sa imanja?", upitao je Knežević.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni kazao je da se ne buni samo Ulcinj, već čitava Crna Gora zbog brzopletosti, trapavosti i netranasparetnosti ovog sporazuma.
&ldquo;Za vađenje lične karte u Crnoj Gori treba 30 dana, a za potpiisivanje sporazuma te&scaron;kog 35 milijardi eura treba manje. Uvjeren sam da ovim sporazumom ugrožavamo i evropsku perspektivu Crne Gore", ocjenjuje Čapuni.
Iz Albaskog foruma Artan Čobi je kazao da neće podržati sporazum sa Emiratima.
Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da sa jedne strane imamo Vladu koja je sa UAE postigla dva istorijska sporazuma koja su otvorila put investicijama, ali i potpisivanje sporazuma koje je bilo propraćeno na najvi&scaron;em mogućem niovou &scaron;to se tiče UAE.
&ldquo;Sa druge strane imamo opiziciju, dio civilnog sektora i čelnike op&scaron;tine Ulcinj koji ulažu svoj kranji napor da ovaj sporazum ne bude usvojen u Skup&scaron;tini. Smatram da se postavlja pitanje &scaron;ta su konkretni ciljevi ove dvije suprostavljene strane. &Scaron;to se Vlade tiče cilj je jednostavan -da Skup&scaron;tina donese ovaj zakon i da predmetni sporazum postane dio pravnog poretka na&scaron;e zemlje.&rdquo;, kazala je Adžović.
Ona je istakla da glsaanje protiv ovog prijedloga zakona može imati samo jedan rezultat, a to je trajni prestanak saradnje Crne Gore i UAE na ideji investicija u turizmu.
&ldquo;Ovaj sporazum je zaključen uz uče&scaron;će najvi&scaron;ih zvaničnika UAE, i od strane te države koncipiran kao mjera strate&scaron;kog investicionog razvoja, pa bi vijest o odbijanju potvrđivanja sporazuma bila primljena kao diplomatski &scaron;amar i poruka da od saradnje sa Crnom Gorom nema ni&scaron;ta&rdquo;, istakla je Adžović.
Poslanik DPS-a &nbsp;Oskar Huter kazao je da netransparentne procedure pri izboru privatnih strate&scaron;kih parttnera uz neobja&scaron;njivu hitnost koja krizira sa dežurnih državničkih adresa ne slute na dobro.
"Dobro bi to opisao citat Iva Andrića: 'Čim jedna Vlada osjeti potrebu da putem plakata obećava građanima mir i &nbsp;blagostanje, treba biti oprezan i očekivati suprotno od toga'. Za pola decenije oslobodilaćkog upravljanja dobili smo katastrofalne rezultate, a Crna Gora trpi posljedice retrogradnih politika, pad, nazadovanje i pogre&scaron;ne poteze", kazao je Huter.
On je dodao da je DPS uvijek za investicije, te da su one Crnoj Gori prijeko potrebne.
"Naročito nakon ovog petogodi&scaron;njegg posta, ali načiin na koji se se one serviraju je nedopustiv. Sam čin isključivanja lokalne zajednice bez javnog poziva me navode da pitam: Za čiji ćar se suspenduju zakoni i izbjegavaju javne rasprave? Vi nijeste osvježivači već obesmi&scaron;ljivači", poručio je Huter.
Poslanik DPS-a Jefto Eraković saop&scaron;tio je da je u pitanju možda jedna od najvećih prevara u istoriji Crne Gore.
Podsjetio je na različite informacije koje je saop&scaron;tavao premijer Spajić povodom sporazuma sa UAE.
Zahvalio je UAE za niz ranijih humanitarnih akcija.
Kaže &nbsp;da Vlada UAE nije znala da potpisuje ugovor sa premijerom koji je obećavao prvi a&scaron;ov za izgradnju druge dionice autoputa u septembru pro&scaron;le godine, formiranje robnih rezervi, povećanje plata od 25 posto, sedmočasovno radno vrijeme, Velje Brdo i stanove za 42.000 građana Crne Gore, investiciju između 500 i 700 miliona eura u Pljevljima, obuku pola Crne Gore za IT stručnjake...
&bdquo;Kao &scaron;to ćemo braniti Cetinjski manastir, koji je crnogorski, tako ćemo braniti i Veliku plažu i Đalovića pećinu, branićemo Crnu Goru zato &scaron;to je volimo i zato &scaron;to ćemo ovdje da živimo&ldquo;, poručio je Eraković.
Poslanici Ilir Čapuni i Andrijan Vuksanović &nbsp;zatražili su da se odgodi nastavak rasprave o sporazumu sa UAE. Pozvali su se na Zakon o manjinskim pravima i slobodama i odredbu u kojoj se navodi da ako određeni propis bitno zadire u interese određene nacionalne zajednice da je potrebno pristupiti usagla&scaron;avanju stavova između predlagača i predstavnika te manjinske zajednice. Predložili se da se na kolegijumu ili u razgovoru s premijerom dogovori da se postupi po Zakonu.&nbsp;
Predsjednik i poslanik DPS-a Danijel Živković istakao je da ovo nije način kako se može obezbijediti da kredibilan investitor dođe u Crnu Goru.
"Zbunili ste javnost i danas u Crnoj Gori niko ne zna o čemu se radi. Znam da ćete pritisnuti taster za ovo. Razmislite prije nego &scaron;to krenete u realizaciju nečega. Investicije su poželjne, ali ovaj način kako ste krenuli da radite - potpuno je suprotan nacionalnim interesima Crne Gore", poručio je Živković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/4GUOiS0oEFE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Adžović: Vijest o odbijanju potvrđivanja sporazuma bila bi primljena kao diplomatski šamar; Zenka: Previše ste rasnog konja uzeli da jašete, jašite magarce, nijeste za bolje

ZAVRŠENA RASPRAVA O SPORAZUMIMA SA UAE

U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, osam centi po litru, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike, nafte i gasa.
Tako će u narednih 15 dana litar BMB 98 ko&scaron;tati 1,43 eura, BMB 95 &nbsp;1,39 eura, eurodizela 1,28 eura i lož ulja 1,22 eura.
Naredni obračun biće petog maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od &scaron;estog maja, zaključili su iz Ministarstva.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva osam centi

NOVE CIJENA GORIVA

Poljoprivredni klister Crne Gore pozvao je predstavnike Vlade i Ministarstva finansija da se odazovu pozivu za sastanak, kako bi se rije&scaron;ila pitanja vezana za opstanak i budućnost poljoprivrede.
&ldquo;Ukoliko i dalje ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju predsjednika Poljoprivrednog klastera Bo&scaron;ka Miličića, a prenosi agencija Mina business.
On je pozvao Vladu da poljoprivredu konačno stavi u prvi plan, Ministarstvo poljoprivrede da donese jasnu i po&scaron;tenu strategiju razvoja sela i domaće proizvodnje, a resor finansija da u planiranju budžeta po&scaron;tuje zahtjev od pet odsto za Agrobudžet.
Miličić je rekao da idu prvo mirnim putem, ali ako njihov glas ostane ignorisan, ako se nastavi ignorisanje realnih problema na terenu i ako i dalje ne bude promjena, izaći će traktorima na ulice.
&ldquo;Ne prijetimo, već branimo ono bez čega ova zemlja ne može &ndash; hranu i ljude koji je proizvode&rdquo;, poručio je Miličić.
On je kazao da ako danas ne stanemo iza poljoprivrede, sjutra ćemo svi osjetiti posljedice.
&ldquo;Bez domaće hrane &ndash; nema ni stabilnosti, ni razvoja, ni slobode&rdquo;, poručio je Miličić.
On je upozorio da se poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se na ivici opstanka.
&ldquo;Dok zemlja sa neizmjernim potencijalom za proizvodnju zdrave i domaće hrane posmatra propadanje svojih sela i odlazak mladih, Poljoprivredni klaster Crne Gore ne sjedi skr&scaron;tenih ruku. Zato smo pokrenuli kampanju Pet po&scaron;tenih &ndash; na&scaron; zajednički glas za budućnost crnogorske poljoprivrede&rdquo;, naveo je Miličić.
On je rekao da je njihov zahtjev jasan - da se najmanje pet odsto državnog budžeta izdvaja za sektor poljoprivrede.
&ldquo;To nije luksuz. To je minimum. To je uslov da ova zemlja ima bezbjednost hrane, naseljena sela, očuvanu prirodu, i ljude koji od svog rada mogu po&scaron;teno da žive&rdquo;, tvrdi Miličić.
Prema njegovim riječima, nacionalni budžet Crne Gore za ovu godinu iznosi četiri milijarde EUR. Agrobudžet iznosi 77 milionaeura, od čega je 11 miliona donacija iz EU fondova. Samo 66 miliona eura obezbijeđeno je iz nacionalnih izvora, &scaron;to čini samo 1,65 odsto budžeta.
Međutim, kako tvrdi Miličić, ni taj iznos ne ide u potpunosti u ruke proizvođačima.
&ldquo;Na kraju, za direktnu pomoć poljoprivredi &ndash; za stočarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, ostaje oko 30 miliona eura, &scaron;to je manje od 0,8 odsto nacionalnog budžeta&rdquo;, rekao je Miličić.
On je zaključio da nema prostora za odlaganje i da je vrijeme za Pet po&scaron;tenih &ndash; po&scaron;tenu podr&scaron;ku, po&scaron;tenu raspodjelu, po&scaron;tenu cijenu, po&scaron;tenu konkurenciju i po&scaron;ten odnos države.