Program podsticajnih mjera u oblasti turizma biće nastavljen ove godine, za &scaron;ta su budžetom planirana sredstva u iznosu od pola miliona eura, saop&scaron;teno je iz Vlada.
Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila Izvje&scaron;taj o realizaciji Programa podsticajnih mjera u oblasti turizma za pro&scaron;lu godinu.
Iz Vlade su ukazali da je cilj Programa bio obogaćivanje turističke ponude, uz pobolj&scaron;anje marketin&scaron;kih aktivnosti, kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih trži&scaron;ta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena popunjenosti smje&scaron;tajnih kapaciteta, potro&scaron;nje i zaposlenosti.
Program je, kako su objasnili, uključivao četiri mjere podr&scaron;ke: organizovanje manifestacija/festivala, unapređenje kvaliteta usluga i ponude u kampovima, unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu i razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u ruralnom, kulturnom, zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma.
Iz Vlade su podsjetili da je budžetom Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma za realizaciju ovog Programa opredijeljeno 400 hiljada eura, od kojih je, na osnovu done&scaron;enih odluka, dodijeljeno korisnicima ukupno 301 hiljada.
&bdquo;S obzirom na to da su sprovedene mjere pokazale odlične rezultate, realizacija Programa će se nastaviti i u ovoj godini, za &scaron;ta su Budžetom planirana sredstva u iznosu od pola miliona eura&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Vlada je usvojila Informaciju za izvje&scaron;tajni period od 1. jula do 30. seprembra pro&scaron;le godine koju je pripremio Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U Informaciji se navodi da je u izvje&scaron;tajnom periodu po osnovu rje&scaron;enja o izvr&scaron;enju prinudno isplaćeno 4,2 miliona eura, dok je primljeno 564 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima, Privrednim i Vrhovnim sudom.
Kako se dodaje, Za&scaron;tinik je primio i postupao ukupno u 2.691 predmetu izvr&scaron;enja, i postupao u ukupno 254 pokrenuta upravna postupka, u kojim je izjavljivao žalbe, davao potrebna izja&scaron;njenja i podnosio tužbe Upravnom sudu.

Za podsticajne mjere u turizmu pola miliona eura

CILJ OBOGAĆIVANJE TURISTIČKE PONUDE I POBOLJŠANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Na dana&scaron;njoj sjednici Vlada je usvojila Informaciju o namjeri otkupa akcija u vlasni&scaron;tvu manjinskih akcionara emitenta &bdquo;Luka Bar&ldquo; AD koje su označene simbolom LUBA, u vrijednosti od pola miliona eura, po maksimalnoj cijeni od 0,90 eura po jednoj akciji, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
Ovom transakcijom, kako poručuju, država nastavlja politiku uvećavanja vlasni&scaron;tva nad profitabilnim kompanijama.
Oni navode da je Luka Bar jedan od lidera u postavljanju novih standarda u kvalitetu, profesionalnosti, pouzdanosti i konkurentnosti u oblasti lučkih usluga u regionu jugoistočne Evrope, a očekivanje je da će biti i jedan od glavnih pokretača ubrzanog ekonomskog razvoja Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Vlada namijenila pola miliona eura za otkup akcija kompanije "Luka Bar"

INFORMACIJA USVOJENA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Auto-put je prioritet kada su u pitanju infrastrukturni projekti između Crne Gore i Srbije, saop&scaron;tio je ministar finansija Aleksandar Damjanović i dodao da je saradnja u oblasti platnog prometa ne&scaron;to &scaron;to treba urgentno rje&scaron;avati.
On je gostujući u emisiji Puls Srbije na televiziji Kurir, u okviru njegove posjete Beogradu, kazao da je platni promet između dvije zemlje i dalje nerije&scaron;eno pitanje.
&bdquo;Mi već nekih 15-ak ili 20-ak godina, otkako je Crna Gora uvela euro kao valutu, nemamo direktan platni promet sa Srbijom i na&scaron;i građani treba da plaćaju dodatno cijenu stranim bankama. Bilo bi dobro da poku&scaron;amo da vidimo &scaron;ta su modeli rje&scaron;avanja tog pitanja&ldquo;, rekao je Damjanović.
On je podsjetio da je Crna Gora nedavno donijela novi Zakon o platnom peometu, koji je usklađen sa evropskim zakonodavstvom.
&bdquo;Time će značajno biti liberalizovan i decentralizovan platni promet, odnosno neće biti samo Centralna banka, kao do sada, vlasnik platnog prometa&ldquo;, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, Srbija je davno formirala po&scaron;tansku &scaron;tedionicu, u okviru svoje Po&scaron;te.
&bdquo;Crna Gora ima Po&scaron;tu, ali nema po&scaron;tansku &scaron;tedionicu. Za nas je interesantno da i na&scaron;a Po&scaron;ta dijelom preraste u po&scaron;tansku &scaron;tedionicu i da obavlja usluge platnog prometa. Možda bi to moglo da bude rje&scaron;enje tog direktnog platnog prometa, vidjećemo&ldquo;, naveo je Damjanović.
Kada je u pitanju auto-put, Damjanović je saop&scaron;tio da taj infrastrukturni projekat treba urgentno nastaviti od Kola&scaron;ina prema granici sa Srbijom.
&bdquo;Srbija je negdje iskazala namjeru da bi to uradila sa dionicom od Požege prema granici, dakle treba spojiti te dvije dionice i napraviti konačno auto-put poslije ne znam koliko desetina godina. To je bio san građana obje zemlje, &scaron;to znači da će neko za par sati iz Beograda biti u Podgorici, ili obratno&ldquo;, objasnio je Damjanović.
On je podsjetio da je Crna Gora zavr&scaron;ila možda i najtežu dionicu od Podgorice do Kola&scaron;ina, napominjući da nema razloga da se ne preispitaju svi mogući modeli kako i na koji način da se nastavi dalje.
Damjanović je, komentari&scaron;ući ekonomsku saradnji dvije zemlje, ocijenio da ona može biti značajno bolja i da postoji ogroman prostor za unapređenje.
Govoreći o oblasti igara na sreću, Damjanović je naveo da je Srbija značajno uvećala prihode u tom segmentu, pa će u skladu sa iskustvom susjeda i Crna Gora poku&scaron;ati da unaprijedi tu oblast.
Tokom posjete crnogorske delegacije Beogradu, razgovaraće se o zajedničkim infrastrukturnim projektima, robnoj razmjeni i energetici.
&ldquo;S obzirom da je u Crnoj Gori od skoro uvedena fiskalizacija, razmijenićemo iskustva o inovativnijim tehnikama za bolju naplatu prihoda&ldquo;, zaključio je Damjanović.

Damjanović: Prioritet auto-put i saradnja u oblasti platnog prometa

BORAVI U BEOGRADU

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 727 eura i bila je 0,8 odsto veća u odnosu na novembar.
Prosječna neto zarada u decembru je, u odnosu na isti mjesec 2021. godine, porasla 35,4 odsto.
Prosječna bruto zarada u pro&scaron;lom mjesecu je iznosila 900 eura.
Statističari su naveli da je prosječna bruto zarada u četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine, u odnosu na treći, zabilježila rast od jedan odsto. Na nivou cijele pro&scaron;le godine, prosječna bruto zarada iznosila je 883 eura, a prosječna neto zarada 712 eura.
&ldquo;Ako se ima u vidu da su potro&scaron;ačke cijene u pro&scaron;loj godini, u odnosu na 2021, zabilježile rast od 13 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period porasle 18,4 odsto&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prosječne neto zarade u decembru su u odnosu na novembar porasle u sektorima snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 3,8 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 2,4 odsto, usluge smje&scaron;taja i ishrane 2,2 odsto, trgovina na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, poslovanje nekretninama i stručne, naučne i tehničke djelatnosti po 1,8 odsto.
Rast je zabilježen i u sektorima umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 1,6 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama i ostale uslužne djelatnosti po 1,1 odsto, poljoprivreda, &scaron;umarstvo i ribarstvo i obrazovanje po jedan odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 0,8 odsto, građevinarstvo 0,3 odsto i zdravstvena i socijalna za&scaron;tita 0,2 odsto.
Pad prosječne neto zarade u decembru je u odnosu na novembar zabilježen u sektorima vađenje ruda i kamena 2,8 odsto, prerađivačka industrija i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti po 1,7 odsto, informisanje i komunikacije jedan odsto i saobraćaj i skladi&scaron;tenje 0,7 odsto.

Prosječna zarada u decembru 727 eura

PODACI MONSTATA

Ideja Vlade da se jedinice Vojske Crne Gore (VCG) angažuju u poslovima kontrole nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka je protivustavna, nezakonita i besmislena, ocijenio je predsjednik Pokreta za promjene Neboj&scaron;a Medojević.
Vlada je u srijedu saop&scaron;tila da će Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije predložiti angažovanje VCG u cilju za&scaron;tite vodoizvori&scaron;ta Bolje sestre i korita rijeke Morače.
Medojević je pozvao načelnika general&scaron;taba VCG da se javno ogradi od, kako je kazao, besmislene ideje kojom se uru&scaron;ava dostojanstvo Vojske i ona izvrće ruglu u očima građana, ali i nekih potencijalnih neprijatelja i agresora.
On je rekao da se jedinice VCG ne mogu angažovati u poslovima koji su u nadležnosti inspekcija, policije, tužila&scaron;tva i drugih civilnih državnih organa.
Lider PzP-a je naveo da je upotreba Vojske jasno definisana Ustavom, Zakonom o vojsci, strategijama bezbjednosti i drugim aktima, i da nema prostora za medijsko-političke performanse i egzibicije političara.
Kako je kazao, Vojska se može upotrebiti u civilnim poslovima u slučajevima vanrednog stanja zbog elementarnih nepogoda ili te&scaron;kih remećenja ustavnog poretka i javnog reda i mira - teroristički napadi, poplave, požari, zemljotresi, kolapsi energetskog sistema, te&scaron;ke ekolo&scaron;ke havarije.
&ldquo;Problem nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka iz rječnih tokova je problem nedostatka političke volje da se država obračuna sa tajkunima DPS koji i dalje imaju privilegovan položaj i za&scaron;tićeni su od djelovanja pravne države&rdquo;, naveo je Medojević.
On je rekao da bi vlada Demokratskog fronta taj problem rije&scaron;ila za jedan dan jer su, kako je kazao, sve informacije o toj pljački nacionalnih resursa poznate.
"Samo je potrebno promijeniti zakon, pohapsiti sve odgovorne, zapečatiti opremu i zabraniti rad tim kompanijama i preduzećima, podići optužnice, pravosnažno osuditi i svu imovinu zeplijeniti", naveo je Medojević u saop&scaron;tenju.

Medojević: Ideja o angažovanju VCG nezakonita i besmislena

POZVAO VOJSKU DA SE OGRADI

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici donijela odluku da se toplifikacija Pljevalja proglasi projektom od javnog interesa.
Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir &Scaron;ahmanović kazao je da će se progla&scaron;enjem toplifikacije Pljevalja projektom o javnog interesa procedure za realizaciju projekta skratiti za 12 mjeseci.
&rdquo;Toplifikacija će doprinijeti pobolj&scaron;anju kvaliteta vazduha, ali to, nažalost, neće biti dovoljno. Uporedo sa ovim radi se ekolo&scaron;ka rekonstrukcija TE čime će se smanjiti čestice sumpor-oksida sa 4.000 po miligramu na 130, a podsjećam da je evropski standard oko 200&rdquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao važnost implementacije energetske efikasne opreme i tehnologije, koje Crna Gora finansira kroz druge programe u saradnji sa partnerima. Poručuje da su sve aktivnosti usmjerene na unapređenje kvaliteta života građana.
Premijer Dritan Abazović je rekao da se ovim stvarima mora dati prioritet.

Toplifikacija Pljevalja proglašena projektom od javnog interesa

ODLUKA VLADE

Privremenom mjerom Osnovnog suda u Podgorici Montenegro Petrol- u DOO zabranjena je svaka radnja na tri katastarske parcele koje su u vlasni&scaron;tvu Države Crne Gore, saop&scaron;teno je iz Osnovnog suda u Podgorici.
Kako su kazali, država je podnijela tužbu sa predlogom za određivanje privremene mjere, ukazujući da Montenegro Petrol bespravno drži i vr&scaron;i iskop ovih parcela, &scaron;to dovodi do &scaron;tete posebno po izvori&scaron;te "Bolje sestre", koji napaja regionalni vodovod pijaćom vodom.
"Država Crna Gora je tužila Montenegro Petrol DOO radi predaje nepokretnosti tri katastarske parcele evidentirane u Listu nepokretnosti 92 KO Mahala, navodeći da tuženi koristi i drži ove nepokretnosti protivno zakonu i volji vlasnika te da nelegalno vr&scaron;i iskop &scaron;to je dovelo do &scaron;tete na imovini Države Crne Gore, a posebno utiče na vodoizvori&scaron;te "Bolje sestre" koje napajaju regionalni vodovod pijaćom vodom, te da bi dalja eksploatacija mogla dovesti do presu&scaron;ivanja izvori&scaron;ta i snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja, odnosno do nestajanja vodoizvori&scaron;ta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmje&scaron;tanja riječnih korita, poplava, nestajanja &scaron;umskih povr&scaron;ina, pojave erozije i klizi&scaron;ta, zbog čega je istovremeno tražena i privremena mjera zabrane svih daljih radnji na ovom zemlji&scaron;tu", naveli su iz Osnovnog suda.
Sud je, kako se dodaje, dostavio tužbu sa predlogom za privremenu mjeru na odgovor tuženom koji u svom odgovoru, po mi&scaron;ljenju suda, prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri nije sporio da su ove parcele u vlasni&scaron;tvu Države a u njegovoj državini, pri čemu nije dostavio dokaz da za državinu ima bilo kakvog pravnog osnova, a posebno ne zasnovanog na ugovoru o kupoprodaji ili zakupu.
"Prilikom određivanja privremene mjere sud je posebno cijenio da su prema zaključcima sa Okruglog stola "Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i &scaron;anse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine", održanog dana 26.10.2022. godine, kom događaju su prisustvovali i aktivno uče&scaron;će uzeli predstavnici najznačajnijih državnih institucija, lokalnih samouprava i vodovodnih dru&scaron;tava na Crnogorskom primorju, članovi stručne, akademske zajednice, te pripadnici nevladinog sektora, sve naučne analize pokazale da, pored evidentnih klimatskih promjena, direktan uticaj na trend pada izda&scaron;nosti vodoizvori&scaron;ta "Bolje sestre" imaju radovi koji se izvode u koritu i na obalama rijeke Morače, posebno u II zoni sanitarne za&scaron;tite vodoizvori&scaron;ta, a &scaron;to je pokazala i naučna studija "Monitoring, kontrola i za&scaron;tita vodoizvori&scaron;ta Bolje sestre" koju je uradio "Geoprojekt" DOO, čiji rezultati su prezentovani na tom Okruglom stolu.
Ta studija je ponudila određene mjere i rje&scaron;enja za sprječavanje svake dalje devastacije izvori&scaron;ta "Bolje sestre", kao i za obezbjeđivanje neophodnih dodatnih količina vode, u vezi sa čim je zaključeno da je neophodno hitno zaustaviti svaku eksploataciju pijeska i &scaron;ljunka, kako u koritu rijeke Morače, tako i u njenom priobalnom dijelu, odnosno u II zoni za&scaron;tite izvori&scaron;ta i sve radove na regulaciji korita rijeke Morače, te preduzeti hitne mjere kako bi se izvr&scaron;ila njegova sanacija i tehnička rje&scaron;enja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem za&scaron;tite izda&scaron;nosti izvori&scaron;ta "Bolje sestre", a istovremeno izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sada&scaron;nje stanje, u okviru kog projekta je neophodno primijeniti mehanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije &scaron;ljunka u II zoni za&scaron;tite izvori&scaron;ta", kazali su iz Osnovnog suda.
Zaključuje se da je u kontekstu navedenog, a imajući u vidu značaj urednog vodosnabdijevanja za turizam na Crnogorskom primorju, te potrebu da se u okolnostima konkretnog slučaja hitno djeluje, jer bi ka&scaron;njenje sa realizacijom navedenih mjera i aktivnosti dovelo do situacije da Regionalni vodovod ili bilo koji drugi subjekt ne može da garantuje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja u ljetnjoj sezoni, &scaron;to bi uzrokovalo nenadoknadivu &scaron;tetu, sud je na&scaron;ao da je neophodno odrediti privremenu mjeru kojom će zabraniti Montenegro Petrol DOO da preduzima sve radnje na predmetnim nepokretnostima.

Montenegro Petrolu zabranjen iskop na državnim parcelama u Mahali

ODLUKA OSNOVNOG SUDA U PODGORICI

Državni sekretar Ismet Latić sa saradnicima, u okviru radne posjete Kotoru, posjetio je Lučku kapetaniju Kotor, &ldquo;Crnogorsku plovidbu&rdquo; AD i &ldquo;Luku Kotor&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Kako su kazali, na sastanku sa Savićem Božovićem iz Lučke kapetanije Kotor, državni sekretar se upoznao sa funkcionisanjem i aktivnostima koje se sprovode u ovoj Lučkoj kapetaniji, te, dodaju, istakao da je od izuzetne važnosti &scaron;to skorije imenovanje novog lučkog kapetana, kao i obezbjeđivanje adekvatnih prostorija za rad službenika ove Lučke kapetanije.
Takođe, navode iz tog resora, na odvojenim sastancima, Latić se susreo i sa menadžmentima privrednih dru&scaron;tava "Luka Kotor" i "Crnogorska plovidba", a tom prilikom su analizirani izazovi u poslovanju sa kojima se susreću ove dvije izuzetno značajne kompanije.
"Nakon zavr&scaron;enih sastanaka konstatovana je opredijeljenost da se zajednički intenzivnije radi na unapređenju, te da je neophodno nastaviti zajedničke napore u rje&scaron;avanju izazova, kako bi stanje u sektoru pomorstva unaprijedili", zaključili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.&nbsp;

Latić posjetio Lučku kapetaniju: Što prije imenovati novog lučkog kapetana i obezbijediti adekvatne prostorije za rad

DRŽAVNI SEKRETAR MINISTARSTVA KAPITALNIH INVESTICIJA

Dru&scaron;tva za osiguranje su tokom pro&scaron;le godine, prema preliminarnim podacima, fakturisala ukupnu bruto premiju od 108,3 miliona eura, &scaron;to je 9,6 odsto ili 9,5 miliona EUR vi&scaron;e u odnosu na 2021, saop&scaron;teno je iz Agencije za nadzor osiguranja.
Savjet Agencije je razmatrao rezultate poslovanja crnogorskog sektora osiguranja u pro&scaron;loj godini, pa je na sjednici konstatovano da je prethodna godina bila najbolja do sada kada je u pitanju bruto fakturisana premija, nadma&scaron;iv&scaron;i rezultate do sada rekordne 2021.
&ldquo;Premija neživotnog osiguranja ostvarila je rast 10,3 odsto ili 8,1 milion eura, kao i premija životnog osiguranja za 6,8 odsto ili 1,4 milion eura u odnosu na 2021. godinu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Najzastupljenija vrsta osiguranja na crnogorskom trži&scaron;tu je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa uče&scaron;ćem od 36,6 odsto, zatim osiguranje života sa uče&scaron;ćem od 18,1 odsto, osiguranje od posljedica nezgode sa uče&scaron;ćem od 10,6 odsto i ostala osiguranja imovine sa uče&scaron;ćem od 9,1 odsto u ukupnoj trži&scaron;noj premiji. Ukupna imovinska osiguranja iznose 12,6 odsto uče&scaron;ća.
Savjet je, kako se dodaje, donio Pravilnik o sistemu upravljanja u dru&scaron;tvima za osiguranje.
Pravilnikom, kojim se crnogorska dodatno usklađuje sa EU regulativom u oblasti osiguranja, obuhvaćeni su op&scaron;ti organizacioni zahtjevi za dru&scaron;tva za osiguranje, organizacioni zahtjevi po pitanju ključnih funkcija i zahtjevi za imenovanje lica odgovornih za rukovođenje tim ključnim funkcijama.
&ldquo;Najznačajnija novina u oblasti upravljanja je detaljno propisivanje sistema i funkcije upravljanja rizicima, gdje je, između ostalog, uvedena obaveza dru&scaron;tva da kapitalne potrebe, osim onih definisanih Zakonom o osiguranju, procjenjuje i na bazi rizika, te da najmanje jednom godi&scaron;nje sprovodi samostalnu procjenu rizika i solventnosti (ORSA izvje&scaron;taj)&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Premija osiguranja u prošloj godini 108 miliona

AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA

Nakon svakog letačkog dana u kompaniji Air Montenegro obavlja se redovna i stroga tehnička kontrola aviona prilikom koje je juče, 24. januara, uočena određena tehnička neispravnost na avionu AOA, saop&scaron;teno je iz kompanije.&nbsp;
"Napominjemo da ona nije mogla ni u jednom trenutku da ugrozi bezbjednost leta već da su u pitanju stoge procedure iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti koje su standardne za avijaciju.
S obzirom na to da nacionalni avio-prevoznik sigurnost i bezbjednost putnika postavlja kao apsolutni prioritet, trenutno se radi na otklanjanju neispravnosti, &scaron;to je uslovilo i određene izmjene režima saobraćaja", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Takođe iz kompanije obja&scaron;njavaju:&nbsp;
"Konkretno, let za Ljubljanu koji je planiran danas, realizovaće se u petak, o čemu su putnici obavije&scaron;teni odmah, odnosno u rokovima u kojima je to, s obzirom na nepredviđene okolnosti, bilo jedino moguće.
Air Montenegro u svakoj situaciji vodi računa o svojim putnicima, po&scaron;tujući i Zakon o obligacionim odnosima u vazdu&scaron;nom saobraćaju pa je putnicima na ovom letu, pored alternativnog datuma, ponuđena i opcija novčane refundacije.&nbsp;
Kada je u pitanju dana&scaron;nji jutarnji let za Beograd, svi putnici su, u saradnji sa na&scaron;im partnerima, stigli do svog odredi&scaron;ta.
Pravovremenom reakcijom tima nacionalne avio-kompanije, obezbijeđen je i zamjenski avion tako da se preostali saobraćaj odvija neometano i po redu letjenja.&nbsp;
Zbog situacije koja je bez sumnje uticala na promjenu planova određenog broja putnika, jo&scaron; jednom upućujemo izvinjenje.
Služba podr&scaron;ke će i dalje o svakoj eventualnoj izmjeni blagovremeno obavje&scaron;tavati putnike koji se mogu informisati i putem e-maila&nbsp;<a href="mailto:customer.support@airmontenegro.com%22,">customer.support@airmontenegro.com",</a>&nbsp;naveli su iz kompanije.&nbsp;

Air Montenegro: Uočena tehnička neispravnost na avionu, izvinjavamo se putnicima

"BEZBJEDNOST PUTNIKA PRIORITET"

Vanredna sjednica Skup&scaron;tina akcionara Luke Bar biće održana 24. februara u prostorijama upravne zgrade tog preduzeća.
Na dnevnom redu je usvajanje izmjena i dopuna Statuta Luke Bar, kao i razrje&scaron;enje i izbor članova Odbora direktora.
Na dnevnom redu sjednice će biti i usvajanje Zapisnika sa ponovljene redovne sjednice Skup&scaron;tine akcionara, održane 17. juna pro&scaron;le godine.
Država je vlasnik 77,57 odsto akcija, dok se iza CK-Zbirnog kastodi računa 1 nalazi vlasnik 1,04 odsto dionica.
Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto akcija.
Vlada je u vi&scaron;e navrata otkupila dio akcija manjinskih akcionara Luke Bar, kako bi stekla dvotrećinsko vlasni&scaron;tvo, koje omogućuje dono&scaron;enje strate&scaron;kih odluka u kompaniji.
Premijer Dritan Abazović je ranije kazao da Vlada želi da postane 100-odstotni vlasnik te kompanije, kao i Port of Adria kako bi ponovo objedinila lučke kapacitete u jednu firmu.
Abazović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, u utorak počeo pregovore o preuzimanju sa turskom kompanijom Port of Adria, koja upravlja dijelom Luke Bar, kao i da Vlada namjerava da objedinjenu Luku Bar vrati u državno vlasni&scaron;tvo.
On je ocijenio da se prethodna odluka o segmentaciji Luke Bar pokazala kao potpuno proma&scaron;ena politika.
"Vlada ima veliku ambiciju da objedinjenu Luku Bar učini generatorom privrednog razvoja koji će promijeniti cijelu Crnu Goru", poručio je Abazović.

O izmjenama Statuta Luke Bar krajem februara

DRŽAVA JE VLASNIK 77,57 ODSTO AKCIJA

Otkazano je nekoliko letova sa podgoričkog aerodroma koji su bili zakazani za jutros, a putnicima nije dato obrazloženje.
Prema informacijama Aerodroma Crne Gore, jutros na podgorički aerodrom nisu sletjeli avioni Er Montenegra i Rajanera iz Ljubljane i Berlina.&nbsp;
Takođe, sa aerodromu nisu poletjeli avioni za Beograd, Berlin i Ljubljanu, a letovi su bili zakazani za 7.30, 8.30 i 10.20 sati.
Iz Er Montenegra nisu se zvanično ogla&scaron;avali o razlogu otkazivanja njihovih letova.
Takođe, ni iz kompanije Rajaner nisu se oglasili o razlozima otkazivanja leta za Berlin.
Pretpostavlja se da je razlog &scaron;trajk osoblja aerodroma u glavnom gradu Njemačke.
<img src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/otkazani letovi.jpg" alt="" width="700" height="401" />
Foto: Aerodromi Crne Gore/printscreen

Otkazano nekoliko letova sa podgoričkog aerodroma

NISU POZNATI RAZLOZI

Skijali&scaron;ta u Kola&scaron;inu je prethodnog vikenda, kada je i zvanično je počela skija&scaron;ka sezona u Crnoj Gori, posjetilo oko &scaron;est hiljada turista, od čega oko dvije hiljade skija&scaron;a, kazala je portparolka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Milena Vujović.
Vujović je, u emisiji &ldquo;Takulin&rdquo; na Gradskoj televiziji rekla da su to nezvanični podaci.
&ldquo;Poslije nekog perioda imaćemo i zvanične podatke i prihode pa ćemo vidjeti efekte ovog prvog dijela sezone&rdquo;, rekla je Vujović.
Ona je kazala da je tokom novogodi&scaron;njih praznika na sjeveru bila dobra posjećenost, a da je, prema podacima Ski centra u Kola&scaron;inu, taj grad ugostio oko tri hiljade posjetilaca, prenosi portal Gradski.me.
&ldquo;Sigurna sam da je trud lokalnih turističkih organizacija (TO), dobri programi i manifestacije obezbjedio tako dobru posjećenost. Imajući u vidu da nije bilo snijega to su zaista dobri podaci&rdquo;, saop&scaron;tila je Vujović.
Prema njenim riječima, oni su to nadomjestili nekim drugim aktivnostima, manifestacijama, a sredinom januara organizovan je Kola&scaron;in Winter Art tokom kojeg su nastupili najbolji gitaristi.
&ldquo;Strahovali smo da će doći do otkazivanja rezervacija ali vremenski uslovi su nam i&scaron;li na ruku krajem mjeseca i iskrenose nadam da će se situacija nastaviti i da ćemo imati dužu zimsku sezonu kada možemo nadomjestiti eventuane gubitke&rdquo;, kazala je Vujović.
Ona je kazala da im na ruku idu i đački odmori i raspust tokom februara u regionu odakle očekuje veći broj turista u februaru.
Kako je saop&scaron;tila, zimska turistička sezona je počela odlično i najveće zasluge idu programima tokom novogodi&scaron;njih praznika.
Prema riječima Vujović, svi su se uželjeli dobrog organizovanog dočeka Nove godine nakon dvije godine korona pandemije.
&ldquo;Sigurna sam da nam je to i&scaron;lo na ruku i da su svi željno i&scaron;čekivali da saznaju koji će izvođači nastupiti. Imena poput Zdravka Čolića, Dina Merlina, Željka Bebeka, Van goga osigurali su dobru posjećenost&rdquo;, smatra Vujović.
Ona je kazala da, prema podacima koje lokalne TO dostavljaju NTO svakog četvrtka u Crnoj Gori je 30. decembra boravilo oko 24 hiljade turista.
Kako je dodala, to je za 122 odsto vi&scaron;e u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, a duplo vi&scaron;e u odnosu na isti period rekordne 2019. godine.
&ldquo;To su odlični podaci&rdquo;, istakla je Vujović.
Ona je kazala da je najveći broj turista iz regiona &ndash; Srbije, Bosne i Hercegovine, ali i Albanije, Kosova i Makedonije.
&ldquo;Kada je riječ o drugim inostranim trži&scaron;tima moram spomenuti Tursku, Veliku Britaniju i Njemačku, a za zimsku turističku ponudu Crne Gore veliko interesovanje postoji i iz Skandinavskih i Baltičkih zemalja, te Če&scaron;ke i Poljske&rdquo;, naglasila je Vujović.
Ona je kazala da je Crna Gora sve vi&scaron;e prepoznata kao cjelogodi&scaron;nja destinacija, dodajući da gosti iz regiona čine najveći broj turista dokaz je da smo konkurentni ski centrima u regionu.
Kako je napomenula, na unapređenju smje&scaron;tajnih kapaciteta.
&ldquo;Već su napravljeni neki koraci na tom polju. Swissotel je juče najavio otvaranje u oktobru &scaron;to je značajan korak koji će Crnu Goru rangirati na mapi evropskih destinacija za zimsku turističku sezonu&rdquo;, smatra Vujović.
Ona je podsjetila da je NTO u saradnji sa TO Podgorice, Privrednom komorom i skijali&scaron;tima Crne Gore organzovala besplatan prevoz od Podgorice do skijali&scaron;ta Ski centra Kola&scaron;in 1600 za sve zainteresovane građane i turiste.
Kako je kazala, kreće se utorkom i četvrtkom od hotela Podgorica do ski centra Kola&scaron;in 1600.
&ldquo;Zainteresovani se mogu javiti na broj telefona 020 667 535, a maloljetnici moraju imati pratnju. Interesovanje je veliko. Danas su bila zauzeta sva mjesta i imamo najave za četvrtak&rdquo;, kazala je Vujović.

Vujović: Skijališta u Kolašinu posjetilo oko šest hiljada turista

PORTPAROLKA NTO SAOPŠTILA

Januarska plata policajaca obračunaće se sa novim uvećanim koeficijentima od 20 odsto, na koju će se uvrstiti i uvećenje od deset odsto, saop&scaron;teno je iz Sindikata Uprave policije.
Iz Sindikata su naveli da je u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova (MUP) organizovan radni sastanak sa resornim ministrom Filipom Adžićem, povodom, kako su rekli, raznih dezinformacija o dugo očekivanom povećanju zarada policijskih službenika i obračuna za januar ove godine.
Saop&scaron;teno je da je Adžić ukratko upoznao prisutne sa dosada&scaron;njim rezultatima MUP-a vezano za povećanja zarada zaposlenih, nabavke nove uniforme, službenih vozila i drugih rezultata postignutih u korist zaposlenih.
&ldquo;Prisutni su se saglasili da je vidan napredak na polju saradnje u dijelu rje&scaron;avanja stambenih pitanja, gdje je MUP dao veliki doprinos obezbjeđenju podr&scaron;ke projektima stambene gradnje u kojima će značajan broj zaposlenih rije&scaron;iti svoje stambeno pitanje&rdquo;, rekli su iz Sindikata.
Oni su kazali da su predložene smjernice kako treba rje&scaron;avati tu problematiku.
Kako su naveli, prisutni su se saglasili da je zajednički rad MUP-a i Sindikata doprinio da se koeficijenti policijskih službenika uvećaju za 20 odsto, &scaron;to će se odraziti na uvećanje ostalih dodatana na zaradu, kao &scaron;to su prekovremeni rad, noćni i praznični sati.
Iz Sindikata su podsjetili da su sa Ministarstvom finansija uspjeli da ispregovaraju dodatno uvećanje na zaradu od 20 odsto, kroz Odluku o dodatku na zaradu na određenim radnim mjestima, koja se odnosi na policijske službenike.
&ldquo;Kako je ta odluka usvojena od Vlade Crne Gore 30. decembra pro&scaron;le godine, odnosno poslije usvajanja budžeta za ovu godinu, neophodno je da se izvr&scaron;i procjena uticaja na već usvojeno povećanje koeficijenata&rdquo;, rekli su iz Sindikata.
Oni su kazali da je za sve to potrebno sagledati uticaj januarske zarade na planirana sredstva za zarade zaposlenih u policiji, kako bi se opredijelila dodatna sredstva za tu namjenu.
&ldquo;Januarska plata će se obračunati sa novim uvećanim koeficijentima 20 odsto, na koju će se uvrstiti i uvećenje po Odluci u visini deset odsto&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, na sastanku je zaključeno da se u &scaron;to kraćem roku organizuje sastanak sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, kako bi se za budžetsku godinu obezbijedila nedostajuća sredstva za isplatu po osnovu Odluke o dodatku na zaradu na određenim radnim mjestima.
Iz Sindikata su naveli da je donijet zaključak da se u &scaron;to kraćem vremenu uradi fiskalni uticaj Predloga Kolektivnog ugovora, kako bi se dostavio Ministarstvu finansija na davanje mi&scaron;ljenja, da bi se taj document potpisao tokom februara.
&ldquo;Sastanak sa Adžićem bio je veoma konstruktivan. On je izrazio spremnost da, u saradnji sa Sindikatom Uprave policije, rje&scaron;ava sve naslijeđene i nove probleme zaposlenih u MUP&rdquo;, rekli su iz Sindikata.
Oni su poručili da će i u narednom periodu, u zavisnosti od dinamike realizacije zaključaka, nastaviti sa sindikalnom borbom u cilju za&scaron;tite prava svojih članova.

Januarska plata za policiju sa novim uvećanim koeficijentima

SINDIKAT UPRAVE POLICIJE SA ADŽIĆEM

Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović, započeo je danas pregovore o preuzimanju sa turskom kompanijom Port of Adria koja upravlja dijelom Luke Bar, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Sastanku je prisustvovao i Aleksandar Damjanović, ministar finansija u tehničkom mandatu, dok su pomenutu kompaniju predstavljali Mehmet Kutman, predsjednik i Sedat Kara, izvr&scaron;ni direktor Port of Adria.
Abazović je istakao da Vlada Crne Gore ima namjeru da objedinjenu Luku Bar vrati u državno vlasni&scaron;tvo i da, uz ozbiljan plan i uspje&scaron;no poslovanje ona ostvaruje mnogo veće prihode nego &scaron;to je to do sad bio slučaj.
,,Na dobrom smo putu da zaokružimo ovu transakciju i da ovu važnu imovinu vratimo u državno vlasni&scaron;tvo", istakao je tim povodom Abazović.
Ocienio je, kako zaključuju u saop&scaron;tenju, da se prethodna odluka o segmentaciji Luke Bar pokazala kao potpuno proma&scaron;ena politika i da Vlada ima veliku ambiciju da objedinjenu Luku Bar učini generatorom privrednog razvoja koji će promijeniti cijelu Crnu Goru.

Abazović: Počeli pregovori o objedinjavanju Luke Bar

SASTAO SE S RUKOVODSTVOM "PORT OF ADRIA"

Ministarstvo finansija pozvalo je sve zainteresovane da se do 13. februara prijave na javnu raspravu o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci (CBCG).
Ministarstvo je pozvalo građane, stručnu javnost i sve druge zainteresovane da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju tog dokumenta koji je pripremila CBCG.
Nacrt će biti dostupan javnosti na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave.
Zainteresovani subjekti svoje primjedbe, predloge i sugestije mogu dostaviti Ministarstvu u pisanoj formi na adresu tog Vladinog resora, ili na odgovarajućem obrascu putem mejla mirza.cirlija@mif.gov.me.
Ministarstvo će, u saradnji sa CBCG, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti izvje&scaron;taj o sprovedenoj javnoj raspravi.
Kako se navodi u obrazloženju akta, u decembru 2021. godine Evropskoj komisiji (EK) je dostavljen revidiran Akcioni plan za harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU u oblasti Poglavlja 17 &ndash; Ekonomska i monetarna unija, kojim je dono&scaron;enje izmjena i dopuna Zakona o CBCG planirano za prvi kvartal ove godine.
"Tokom 2021. godine, za vrijeme sprovođenja Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za procjenu za&scaron;titnih mehanizama CBCG, identifikovana je potreba za određenim izmjenama i dopunama Zakona o CBCG. Preporuke MMF-a u vezi sa ovim izmjenama i dopunama bile su predmet vi&scaron;emjesečnih pregovora između predstavnika vrhovne monetarne institucije i eksperata MMF-a, nakon kojih su dogovorena rje&scaron;enja koja su unijeta u ovaj nacrt zakona", dodaje se u dokumentu.
Pored navedenih preporuka EK i MMF-a, zbog koji se prvenstveno pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o CBCG, predložene izmjene i dopune obuhvataju i određena pitanja koja se odnose na usagla&scaron;avanje sa drugim zakonima, kao i pitanja za koja je praksa u radu CBCG ukazala na potrebu njihovog drugačijeg normiranja.
&nbsp;

Javna rasprava o Nacrtu izmjena Zakona o CBCG

MINISTARSTVO POZVALO ZAINTERESOVANE DA SE UKLJUČE

Očekujem da do 1. februara svi radnici Željezare budu zapo&scaron;ljeni, kazao je predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je danas razgovarao sa predstavnicima nekada&scaron;njih radnika nik&scaron;ićke Željezare.
Kako je saop&scaron;teno, tokom sastanka sumirani su utisci povodom učinjenog u dosada&scaron;njem procesu kupovine nik&scaron;ićke Željezare.
Abazović je čestitao radnicima na istrajnoj borbi i naglasio da su oni najzaslužniji za očuvanje Željezare. Abazović je naveo da je izuzetno srećan jer se kompletira kupovina Željezare, napominjući da se u takav ishod vjerovalo od početka.
"Predstavnici radnika iskazali su zahvalnost i zadovoljstvo postignutim i naveli da očekuju u najskorijem periodu okončanje procesa zapo&scaron;ljavanja svih radnika u novoformiranu formu DOO EPCG - Željezara Nik&scaron;ić", navodi se u saop&scaron;tenju.
Abazović je naveo da je Biznis plan usvojen i da je njime predviđeno da se novo preduzeće sastoji od nekoliko proizvodnih jedinica (Solari, Podkonstrukcija, Кonstrukcija i dr.) i da je projektovano da se zaposli 304 radnika koji će se primati fazno, u skladu sa biznis planom, odnosno potrebama proizvodnje.
U razgovoru sa predstavnicima radnika, Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapo&scaron;ljavanja radnika nik&scaron;ićke Željezare.
"Na sastanku se govorilo o zavr&scaron;nom procesu preuzimanja Željezare, konstatujući da je prva tran&scaron;a od 15 miliona eura po ugovoru uplaćena, dok bi druga rata, vrijedna pet miliona eura, trebala da bude uplaćena do polovine februara, &scaron;to je uslov da se imovina upi&scaron;e u katastarsku evidenciju na ime EPCG", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Abazović: Očekujem da do 1. februara svi radnici Željezare budu zapošljeni

RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA NEKADAŠNJIH RADNIKA NIKŠIĆKE ŽELJEZARE

Najava ministra finansija o preispitivanju opravdanosti ukidanja doprinosa za zdravstvo pred Ustavnim sudom implicira da će, u slučaju pozitivne odluke suda, zdravstveni doprinos biti vraćen u prethodnom obliku - &scaron;to znači na teret poslodavaca i zaposlenih, saop&scaron;teno je iz Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Kako ističu, imajući u vidu značaj zdravstvenog sistema za ukupan dru&scaron;tveno-ekonomski razvoj, njegovo finansiranje je od kritičnog značaja pa će i uticaj odluke, s tim u vezi, biti od kritičnog značaja za dalje funkcionisanje privrede i dru&scaron;tva.
"To znači da se o sistemu finansiranja zdravstva odluka mora donijeti na temelju stručnog i pažljivog promi&scaron;ljanja - ne ishitreno i pod pritiskom težine situacije", ističu iz CUP-a.
Preduslov dono&scaron;enja valjanog rje&scaron;enja, kako navode, podrazumijeva uče&scaron;će svih relevantnih dru&scaron;tvenih subjekata u proces dono&scaron;enja odluke a to znači i obavezno uče&scaron;će predstavnika privrede jer bez dobrih procedura nema ni dono&scaron;enja dobrih odluka.
"U prethodnom slučaju, uče&scaron;će privrede nije ni približno bilo adekvatno. Dvije trećine BDP-a koga mi predstavljamo nije ni na koji način učestvovalo u tom procesu, a moralo je-složićemo se. Učestvovala je samo Unija poslodavaca CG koja je podržala takvo rje&scaron;enje, dajući bezrezervnu podr&scaron;ku programu &bdquo;Evropa sad&ldquo;. Kao posljedicu toga danas imamo rezultat koji je nanio ozbiljne &scaron;tete, posebno sistemu zdravstva, a sada prijeti da privredu dodatno optereti", navode iz CUP-a.
Kakva god odluka odnosno rje&scaron;enje nadležnih bilo ono će, poručuju, imati dugoročno dejstvo na uslove funkcionisanja privrede i to se nikako ne smije smetnuti s uma.
"Upravo zato i ukazujemo da proces dono&scaron;enja odluke o načinu finansiranja zdravstva u budućnosti treba biti na nivou njenog velikog i potencijalno dugoročnog uticaja. Riječ je o strate&scaron;koj odluci koja utiče na promjenu načina pona&scaron;anja zbog čega ne treba da trpi česte promjene jer su tada tro&scaron;kovi po dru&scaron;tvo odnosno privredu najveći.
Odluka nikako ne bi smjela biti suprotstavljena interesima privrede već naprotiv &ndash; stimulativna po nju jer samo privreda stvara novu vrijednost, a od obima te vrijednosti zavisi na&scaron; budući standard i kvalitet života. Trebalo bi da smo tu lekciju već davno naučili", kaže se u saop&scaron;tenju CUP-a.
Istakli su da crnogorska privreda i crnogorska preduzeća nikada nijesu zanemarili svoju dru&scaron;tvenu odgovornost &ndash; tome smo, kažu, svjedočili svo ovo vrijeme krize &ndash; pa neće ni u buduće, ali dodaju da isto tako treba da kao dru&scaron;tvo razumijemo: teret ovakvih i onakvih odluka ne mogu se stalno ispostavljati privredi.
"Upozoravamo iznova, ne zato &scaron;to ne marimo za zdravstvo već upravo suprotno, &scaron;to brinemo za njega i sve drugo iz razloga &scaron;to ono &scaron;to nije održivo u skoroj budućnosti neće biti vi&scaron;e moguće", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

CUP: O vraćanju doprinosa za zdravstvo odlučiti promišljeno

"NA TEMELJU STRUČNOG I PAŽLJIVOG PROMIŠLJANJA"

Likvidna aktiva banaka u novembru pro&scaron;le godine je iznosila 1,95 milijardi eura, &scaron;to je 0,89 odsto vi&scaron;e nego u oktobru.
Likvidna aktiva banaka u novembru je u odnosu na isti mjesec 2021. godine bila veća 31,36 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 6,24 milijarde eura i zabilježila je rast od 1,45 odsto u odnosu na oktobar, dok je na godi&scaron;njem nivou ojačala 17,51 odsto.
U strukturi aktive banaka, u novembru su dominantno uče&scaron;će od 59,11 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 26,31 odsto, hartije od vrijednosti sa 13,58 odsto, dok se jedan odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno uče&scaron;će od 81,3 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 10,45 odsto, pozajmice sa 5,2 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,05 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 651,38 miliona eura i na mjesečnom i godi&scaron;njem nivou bilježi rast od 3,55 odsto, odnosno 4,98 odsto.

Likvidna aktiva banaka u novembru 1,95 milijardi eura

TO JE 0,89 ODSTO VIŠE NEGO U OKTOBRU

Sindikalna organizacija Instituta &ldquo;Simo Milo&scaron;ević&rdquo; organuje danas u Meljinama protestni skup, povodom situacije u tom preduzeću. Kako prenosi TVCG radnici su jutros primili novembarsku platu.
Protest na kružnom toku u Meljinama počeo je u deset sati, a govoriće predstavnici rukovodstva radničke organizacije.
Uprava Instituta ranije je najavila da bi ta kompanija mogla ući u stečaj ukoliko Fond zdravstva ne uplati avans u iznosu od 1,2 miliona eura, koji je obećan na sastanku sa premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem krajem decembra. Tom uplatom bi se rije&scaron;io problem blokade računa, ali ne i ogromnih akumuliranih dugova koji iznose skoro 30 miliona eura.
Iz Vlade su, nakon toga, poručili da će pomoći da se sačuva Institut, ali da ga ne mogu finansijski podržati, dok se ne dobije mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu konkurencije.
Godinama unazad problemi u Institutu poku&scaron;avali su se rije&scaron;iti privatizacijom, ali je svih pet tendera bilo bezuspje&scaron;no.