<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Obje ponude za koncesiju za crnogorske aerodrome, koje su bile vrednovane, ponižavajuće su i uvreda su za državu, ocijenila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Jelena Mara&scaron;.&nbsp;
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da nakon takvih ponuda, država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima, te dodala bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skup&scaron;tina.
&bdquo;Ako država nije uspje&scaron;no upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmi&scaron;ljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspje&scaron;nog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodo&scaron;la. Međutim, obje ponude za koncesiju ACG uvreda su za državu&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.&nbsp;
Ona smatra da, ukoliko je istinito ono o čemu se moglo čitati u medijima, onda najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, bojim se da je suprotno&ldquo;, kazala je Mara&scaron; i dodala da prve dvije faze ne predviđaju ni&scaron;ta novo i razvojno, ne pominju se low-costeri, iako je u njihov dolazak uloženo mnogo truda.
Ona je saop&scaron;tila da je nejasno da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free shop-ove i restorane, nego za putnike.&nbsp;
&bdquo;Budući da nas članstvo u EU očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono &scaron;to svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje za&scaron;to postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem &scaron;to će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ni&scaron;ta&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ona je saop&scaron;tila da u ponudi za koncesiju njie predviđeno produženje piste, &scaron;to je, prema njenim riječima, neshvatljivo, jer nije moguće slijetanje &scaron;irokotrupnih i većih kargo aviona.
&bdquo;Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, pa će putnici morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rent-a-car će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, &scaron;to je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma&ldquo;, precizirala je Mara&scaron;.
Ona je navela da se ne planira pro&scaron;irenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu, ni u Zeti, &scaron;to opet ne ide uz elitni turizam.
&bdquo;Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona EUR danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona EUR, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona EUR&ldquo;, kazala je Mara&scaron;.
Ona smatra da bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvr&scaron;nog direktora ACG, Roka Tolića.
&bdquo;Jo&scaron; jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti predlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina. Smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. &nbsp;Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju. Ipak je nacionalni interes najbitniji&ldquo;, saop&scaron;tila je Mara&scaron;.
Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač ACG država, te da Odbor direktora i uop&scaron;te menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u tom postupku.
&bdquo;Međutim, naravno, da imam svoj stav&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je uradila Tenderska komisija. Ta rang lista ista je kao i prvobitna, koja je bila objavljena 17. jula.&nbsp;
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije je krajem pro&scaron;le sedmice donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.&nbsp;
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
CAAP je krajem novembra podnio prigovor Komisiji za koncesije jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo progla&scaron;ena prvorangiranim ponuđačem.

Maraš: Ponude za koncesiju ponižavajuće

OCIJENILA PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA AERODROMA CRNE GORE

Ekolo&scaron;ki inspektor produžio je rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice u Pljevljima za 60 dana, uz obavezu da se u tom roku pronađe tehničko rje&scaron;enje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je ekolo&scaron;ki inspetor tu odluku donio postupajući po zahtjevu preduzeća Grijanje, podnijetom danas, da im se ponovo produži rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.
Kako su kazali iz MERS-a, ekolo&scaron;ki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstatacij Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.
&bdquo;Rje&scaron;enjem &nbsp;o prodžetku roka za izvr&scaron;enje, naloženo je pravnom licu Grijanje da u navedenom roku preduzme tehničke mjere na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, u cilju smanjenja emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.

Produžen rok za zatvaranje kotlarnice u Pljevljima

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković kazao je da na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem nijesu dobili potvrdu da će Vlada u naredna dva dana potpisati Op&scaron;ti kolektivni ugovor kojim se podrazumijeva povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da je jedina tema sa premijerom bila povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.&nbsp;
Podsjećamo, privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za u&scaron;tede ima ako bi se smanjili mandatorni tro&scaron;kovi. Keković je novinarima kazao da nijesu zadovoljni tokom razgovora na sastanku sa premijerom.
"Suzdržaćemo se od daljih izjava jer čekamo ishod razgovora sa SSCG i Unijom poslodavaca pa ćemo nakon toga tokom sjutra&scaron;njeg dana objaviti kako će se kretati USSCG kada je riječ o tome", kazao je Keković.
On je istakao da Op&scaron;ti kolektivni ugovor ističe za dva dana i da danas nijesu dobili jasan stav Vlade da će da ga potpi&scaron;e.&nbsp;
"A mi imamo potpuno usagla&scaron;enje stavove sa Unijom poslodavaca i kolegama iz Saveza sindikata. Vlada ni jedan jedini razlog nema da nam danas ne kaže da je spremna da će da potvrdi Op&scaron;ti kolektivni ugovor na način kako smo mi to ispregovarali na nivou socijalnih partnera", kaže Keković.&nbsp;
On je poručio da se USSCG borila i izborila za različite stvari od svog postanka.&nbsp;
"Tako da ako bude trebala borba, mi smo tu, sigurno nećemo uzmaći", kazao je generalni sekretar USSCG.&nbsp;
Poručio je da se nada da će Vlada promijeniti stav u daljim razgovorima sa Unijom i SSCG.&nbsp;
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da su sa premijerom razgovarali o povećanju koeficijenata, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.
"Vjerujem u pozitivan ishod jer ako ne vjerujemo u socijalni dijalog, nema ni dogovora. Tada ćemo znati koje je rje&scaron;enje", kazao je Zarubica.
Naglasio je da nema gubitka ako se ne potpi&scaron;e Op&scaron;ti kolektivni ugovor do 31. decebra, ali da se mora potpisati do kraja januara.
"Dobili smo obećanje da će biti potpisan prije isplate januarske zarade, sad u kojim iznosima, to ne možemo kazati dok ne dođe do dogovora. Pregovara se o povećanju obračunske vrijednosti, sada čekamo jo&scaron; jedan sastanak koji će se najvjerovatnije desiti 9. januara", kazao je Zarubica.
On je rekao da je premijer dao čvrsto obećanje da će lično učestvovati u pregovorima.
"Uglavnom, samo je jedna tema na dnevnom redu, a to je povećanje obračunskih koeficijenata", kazao je on.
Slobodan Mikavica iz Unije poslodavaca smatra da je o ovoj temi trebalo raspravljati prije usvajanja budžeta.&nbsp;
"Smatram da u narednom periodu imamo prostora za razgovor. Ne mogu da dam nadu zaposlenima da će ad hoc dobiti neko linearno povećanje, ali u svakom slučaju vidim namjeru i želju Vlade da nas ne odbije", kazao je Mikavica.
Iz Vlade se jo&scaron; nijesu ogla&scaron;avali tim povodom.&nbsp;

Zarubica: Dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta najvjerovatnije 9. januara

PREDSTAVNICI SINDIKATA RAZGOVARALI SA PREMIJEROM

Udruženje banaka (UBCG) apelovalo je na građane da budu oprezni i ne otvaraju sumnjive linkove, ne preuzimaju nepoznate datoteke, ne unose i ne dijele lične, bankovne i druge osjetljive podatke, te da ignori&scaron;u i obri&scaron;u poruke koje nijesu očekivali.&nbsp;
Iz UBCG su kazali da za vrijeme praznika uobičajeno jača aktivnost prevaranata, koji koriste razne metode, pri čemu im vje&scaron;tačka inteligencija omogućava da budu sofisticiraniji.&nbsp;
&bdquo;Prevaranti koriste slične adrese, kloniraju sajtove banaka i Po&scaron;te, traže da preuzmete priloge, na primjer za po&scaron;tansku isporuku. Stranici internet bankarstva uvijek pristupajte direktno, upisom adrese u internet pregledač, a ne putem linka u e-mailu&ldquo;, upozorili su iz UBCG.
Oni su dodali da su prevarni linkovi SMS poruke ili mejlovi koji izgledaju kao da su od banke, a vode na sajt koji liči na pravi, tražeći da potvrdite podatke ili ažurirate nalog.
&bdquo;Ne radite to. Ne dijelite podatke o va&scaron;im platnim karticama, kao ni fotografije kartica. Banka od svojih klijenata neće tražiti da joj dostave kredencijale za logovanje u m/e-bank aplikaciju, osjetljive podatke o platnoj kartici, SMS aktivacione i kodove za verifikaciju transakcije. Prevare se realizuju slanjem lažnih aplikacija, linkova unutar SMS ili mail poruka koje liče na poruke iz banke, a sve u cilju preuzimanja podataka kao &scaron;to su lozinke, PIN-ovi, brojevi kartica, datum isteka, odnosno sve ono &scaron;to im omogućava da uđu na va&scaron; račun i sa njega preuzmu novac&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UBCG, prenosi Mina business.
Oni su podsjetili da banke nikada neće tražiti te podatke mimo zvaničnih kanala, odnosno neće ih tražiti putem SMS-a, mejla, vibera ili poziva.&nbsp;
&bdquo;Banka nikada neće poslati e-mail u kojem se od vas traži da potvrdite podatke o svom bankovnom računu. Ukoliko dobijete poruku na telefon ili mail da vam je odobren kredit za koji nijeste aplicirali, ili da ste dobili nagradu na nagradnoj igri za na kojoj nijeste učestvovali, ili naslijeđe od rođaka iz inostranstva, obri&scaron;ite ih, jer su to su obrasci prevarnih radnji&ldquo;, objasnili su iz UBCG.&nbsp;
Oni su pozvali građane da odmah kontaktiraju banku ukoliko posumnjaju da im je neko ukrao identitet, posjeduje podatke o njihovom bankovnom računu ili da je tom računu na internetu neko nezakonito pristupao.

Udruženje banaka: Prevarne radnje pojačane za vrijeme praznika, građani da budu oprezni

UPUTILI APEL

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović kazao da do 26. decembra Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije prijavila prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
On je najavio da će termoenergetski inspektor u toku naredne sedmice zauzeti konačan stav povodom izja&scaron;njenja EPCG i donijeti odgovarajuće rje&scaron;enje isključivo u skladu sa zakonom i strukom, bez, kako je poručio, ikakvog političkog ili drugog vaninstitucionalnog uticaja.
&Scaron;ahmanović je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za &scaron;tetu u životnoj sredini u Op&scaron;tini Pljevlja, poručio da ukoliko struka, poručio da nema nikakav problem sa tim da se obustavi probni rad Termoelektrane Pljevlja ako nadležne inspekcije i institucije procijene da to treba uraditi.
- Zdravlje građana nema alternativu, to mora biti i jeste na&scaron; prioritet - poručio je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da je inspektor u svom radu nezavistan i samostalan organ, te da njegovo postupanje, nalaze i odluke ne može, niti smije, da diktira ministar, pa čak ni u situaciji kada bi za to postojala politička volja.
- Ministarstvo energetike je u odnosu na inspekciju drugostepeni organ, &scaron;to znači da ono ne učestvuje u dono&scaron;enju prvostepenih rje&scaron;enja, već eventualno postupa isključivo po pravnim ljekovima, u skladu sa zakonom. Svaki drugačiji narativ predstavlja ili nepoznavanje pravnog poretka ili namjernu obmanu javnosti, jer bi svaki poku&scaron;aj političkog uticaja na inspektora predstavljao grubo kr&scaron;enje zakona i institucionalnog poretka države - istakao je &Scaron;ahmanović.
Dodao je da je bio svjestan izazova koje nosi ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane &bdquo;Pljevlja&ldquo;, ali i činjenice da je riječ o projektu sa jasno definisanim nosiocima odgovornosti.
- Pažljivo sam pratio poslovanje i aktivnosti EPCG kao najvažnijeg energetskog subjekta, svjestan nagomilanih problema, ali i ograničenih alata djelovanja koje zakon daje ministru. I pored toga, u vi&scaron;e navrata sam reagovao, javno i institucionalno, koristeći zakonska ovla&scaron;ćenja i zaustavljajući određene odluke za koje sam procijenio da u tom trenutku nijesu bile dobre ni za sistem ni za državu - dodao je &Scaron;ahmanović.
Zato, kako ističe, ne dozvoljava da mu se nameće odgovornost tamo gdje, kako kaže, nije postojala ni zakonska osnova ni nadležnost da postupa.
Sa ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom situacija je, ističe on, su&scaron;tinski drugačija.
- Ugovor je potpisan, aktivnosti su započete i svaka ishitrena, politički motivisana ili populistička reakcija mogla bi proizvesti vi&scaron;estruku &scaron;tetu, ne samo po Termoelektranu &bdquo;Pljevlja&ldquo; i Elektroprivredu Crne Gore, već i po jedan od ključnih segmenata crnogorske privrede. Nažalost, ova tema je u prethodnom periodu bila izložena intenzivnoj političkoj instrumentalizaciji, selektivnom tumačenju činjenica i medijskim manipulacijama, a najveću cijenu takvog pristupa ponovo su platili građani. Iskreno, to doživljavam kao politizaciju i komercijalizaciju jednog izuzetno ozbiljnog državnog pitanja - ocijenio je &Scaron;ahmanović.
On je podsjetio da je Termoenergetska inspekcija 24. oktobra 2025. godine zaprimila zahtjev za inspekcijski pregled, najprije elektronskim putem, a potom i zvanično preko pisarnice Ministarstva energetike i rudarstva. Zahtjev se odnosio na vi&scaron;e objekata koji zajedno čine jednu složenu tehničko-tehnolo&scaron;ku cjelinu.
- Imajući u vidu kompleksnost postrojenja i faznost realizacije projekta, termoenergetski inspektor je, u dogovoru sa tehničkim direktorom EPCG, definisao način daljeg postupanja. Dogovoreno je da EPCG pojedinačno prijavljuje objekte koji su tehnički spremni za inspekcijski pregled, uz obavezu da se kompletna tehnička dokumentacija dostavi unaprijed, u elektronskoj formi. Posebno je nagla&scaron;ena obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih nadležnih organa, elektroenergetske, građevinske, ekolo&scaron;ke i vodne inspekcije, kao preduslova za eventualno odlučivanje o probnom radu - naveo je &Scaron;ahmanović.
U skladu sa tim, kako dodaje, 10. novembra 2025. godine urađen je inspekcijski pregled objekta rashladnog tornja. Utvrđeni nedostaci u dokumentaciji su, ističe on, naknadno otklonjeni, nakon čega je 3. decembra sačinjen zapisnik o izvr&scaron;enom inspekcijskom pregledu.
- Dana 28. novembra 2025. godine izvr&scaron;en je inspekcijski pregled sistema za transport otpada. I u ovom slučaju utvrđen je nedostatak dijela dokumentacije, koja je naknadno dostavljena. Nakon medijskih navoda da je Termoelektrana &bdquo;Pljevlja&ldquo; bila u pogonu i da je, navodno zbog problema na sistemu za transport otpada, iza&scaron;la iz pogona, termoenergetski inspektor je zatražio dodatno izja&scaron;njenje od menadžera ekolo&scaron;ke rekonstrukcije EPCG. Izja&scaron;njenje je dostavljeno 9. decembra 2025. godine, a nakon sagledavanja kompletne dokumentacije i stanja na terenu, 11. decembra 2025. godine sačinjen je i treći zapisnik o inspekcijskom pregledu - dodao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da rje&scaron;enje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE do dana&scaron;njeg dana nije donijeto, jer je upravni postupak jo&scaron; u toku.
Posebno ističe da postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (DESOX), redukciju azotnih oksida (DENOX), kao ni ostala postrojenja obuhvaćena ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom, osim rashladnog tornja i sistema za transport otpada, nijesu bila predmet inspekcijskog nadzora, jer ih EPCG nije prijavio kao tehnički spremna za inspekcijski pregled.
- Dana 25. decembra 2025. godine termoenergetski inspektor je zaprimio izja&scaron;njenje EPCG, u kojem se problematizuje njegova nadležnost i primjena relevantnih odredbi Zakona o izgradnji objekata, uključujući stav da je za odobravanje probnog rada nadležan građevinski inspektor i da ne postoji obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih organa. Ovi navodi biće predmet detaljne pravne i stručne analize. Do 26. decembra 2025. godine EPCG nije prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije: sistema za odsumporavanje dimnih gasova, sistema za redukciju azotnih oksida, sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, pomoćne kotlarnice, sistema za&scaron;tite od buke, kao ni izvora toplote za grijanje Pljevalja - istakao je &Scaron;ahmanović.
On je poručio da će njegov resor nastaviti da primjenjuje sve mjere koje su moguće i koje će dati konkretne rezultate.
- Želim da građani Pljevalja čuju i osjete da nijesu sami, da radimo na rje&scaron;enjima i da ćemo tako, ako ne i snažnije da se bavimo njihovim gradom - poručio je &Scaron;ahmanović.

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije četiri do &scaron;est centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće &scaron;est, odnosno pet centi i narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,35 eura, odnosno 1,39 eura, prenosi Mina business.
Cijena eurodizela biće četiri centa niža i iznosiće 1,27 eura.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa na 1,2 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 16. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do sedam centi,
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će biti 12. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 13. januara.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

ČETIRI DO ŠEST CENTI

Predstavnici Vlade razgovaraće danas sa socijalnim partnerima, Unijom Slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca, o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za u&scaron;tede ima ako bi se smanjili mandatorni tro&scaron;kovi.
I ove godine uoči pripreme i usvajanja budžeta Unija Slobodnih sindikata predložila je povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Saglasnost dijela socijalnih partnera, poslodavaca i sindikata postoji da se iznos poveća sa 90 na 100 eura. Stav Vlade biće poznat nakon već dogovorenih razgovora.To je kazao portalu RTCG Marko Subotić iz Unije Slobodnih sindikata.
"Razgovori će biti - prema informaciji koju imamo - nastavljeni u ponedjeljak, a možda se donese konačna odluka po ovom pitanju", kaže on.
Sindikati već godinama insistiraju da se vrijednost koeficijenta poveća jer je postojeća na snazi od 2010. I to ne bi bilo značajno samo za rast plata, već i drugih dodataka za zaposlene poja&scaron;njava na&scaron; sagovornik.
"Ne samo kako bi trenutne zarade porasle, &scaron;to je naravno primarni cilj, već da se podigne životni standard i da se inflacija u nekoj mjeri nadomjesti kroz taj potez. Uz to, da se povećavaju i brojna druga primanja koja povlači obračunska vrijednost sa sobom, poput dnevnica u zemlji, terenskog dodatka...Naravno, startni dio koji je 70% definisan od obračunske vrijednosti bi se sa 63 popeo na 70 eura", ističe Subotić.
Unija sindikata uradila je analizu prema kojoj bi trebalo između 80 i 90 miliona eura za povećanje po osnovu obračunske vrijednosti.
Oti&scaron;li su i korak dalje kako bi se taj novac mogao naći u budžetu, kaže Subotić.
"Počev od ugovora o dijelu koji jesu smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, a i dalje su značajna stavka, pa do konsultantskih usluga koje samo rastu, izrade softvera te izdvajanja za političke partije, &scaron;to je procentno poraslo sa 10 na 20 miliona, na osnovu tih nekoliko stavki. Mi smo na rashodnoj strani budžeta predočili gdje može da se u&scaron;tedi nekih 60 do 70 miliona", kaže Subotić.
Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta obuhvatilo bi zaposlene u javnom sektoru, ali i dio privatnog, gdje je obračun određen drugačije, odnosno već iznad utvrđene vrijednosti na državnom nivou.
Da se ovo pitanje mora prioritetno rije&scaron;iti, važno je, zaključio je Subotić, zbog činjenice da važenje op&scaron;teg kolektivnog ugovora ističe 31. decembra.

Obračunski koeficijent mogao bi porasti sa 90 na 100 eura

PREMA PROCJENI UNIJE SLOBONIH SINDIKATA TREBALO BI DODATNIH 80 MILIONA EURA

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore izglasali su budžet za 2026. godinu, koji iznosi 3,79 milijardi eura.&nbsp;
Glasalo je ukupno 58 poslanika, 50 je bilo za, sedam protiv i jedan uzdržan, prenosi portal RTCG.
Na dana&scaron;njoj sjednici usvojen je i predlog Odluke o zaduživanju za 2026.&nbsp;
Kapitalni budžet za 2026. godinu iznosi 305 miliona eura, &scaron;to je 25 miliona vi&scaron;e nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.
&nbsp;
&nbsp;

Usvojen budžet za 2026.

U VRIJEDNOSTI OD 3,79 MILIJARDI EURA

Za četiri godine od 2020. do 2024. broj zaposlenih u državnim preduzećima uvećan je 3.147, odnosno 29,28 odsto, pokazuju podaci iz agregatne analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024. godinu sa izjavom o fiskalnim rizicima.
U toj analizi koju je uradilo Ministarstvo finansija navedeno je da je broj zaposlenih u državnim preduzećima bilježio trend rasta u periodu 2018&ndash;2019, nakon čega slijedi pad broja zaposlenih u 2020. godini zbog stečaja u nacionalnoj avio-kompaniji, da bi zatim uslijedio dalji rast zaposlenosti do 12.359 tokom 2022. godine, pored ostalog usljed osnivanja nove kompanije energetskog sektora, ali i rasta zaposlenosti u pojedinim kompanijama.
- Zaključno sa 2023. godinom, prosječan broj zaposlenih iznosio je 13.581, &scaron;to ukazuje na nominalno povećanje zaposlenosti za čak 1.222 zaposlenih, pri čemu su u ovaj obuhvat uključeni i zaposleni EPCG Željezare Nik&scaron;ić. U 2024. godini, zabilježen je dalji rast zaposlenosti, pri čemu su tokom pro&scaron;le godine državna preduzeća zapo&scaron;ljavala 13.895 lica odnosno 2,3 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu &ndash; navodi se u analizi.
Rastući trend
Na nivou ukupne zaposlenosti, evidentan je rastući trend u svim godinama, uz izuzetak i izrazito veliki pad zaposlenosti 2020. godine, &scaron;to je, kako se navodi, dominanto posljedica negativnih efekata COVID krize.
- U kontekstu udjela ukupne zaposlenosti, zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivoa, čine udio između pet do &scaron;est odsto ukupne zaposlenonosti na niovu države uključujući i privatni i javni sektor. Evidentno je da je zbog bržeg povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru, u 2024. godini do&scaron;lo do blagog smanjenja uče&scaron;ća zaposlenih iz državnih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti na nivou države &ndash; pi&scaron;e u dokumentu Ministarstva finansija.
U analizi je navedeno da je sektor državnih preduzeća izuzetno značajan za crnogorsku ekonomiju.
- Na centralnom nivou vlasti u većinskom vlasni&scaron;tvu države (vi&scaron;e od 50 odsto udjela) postoji 50 pravnih lica koja posluju u različitim sektorima ekonomije. Ipak, najveći broj preduzeća posluje u sektorima saobraćaj, energetika, turizam i životna sredina koji zajedno čine 70 odsto ukupnog broja preduzeća &ndash; navedeno je u analizi.
Dodaje se da državna preduzeća posluju u strate&scaron;kim granama na&scaron;e privrede i značajna su potpora i pokretač ekonomskog rasta i razvoja države.
- U finansijskom smislu, ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju pro&scaron;le godine iznosili su vi&scaron;e od milijardu eura, &scaron;to čini oko 14,8 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,64 milijarde eura ili oko 47,6 odsto BDP-a &ndash; precizira se u analizi.
Poslovni rezultati
Prema finansijskim iskazima ostvareni zbirni neto rezultat državnih preduzeća na kraju 2021. godine bio je negativan u iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. godine ostvaren pozitivan neto rezultat u vrijednosti od 31,6 miliona eura.
- U 2023. godini zabilježen je napredak u poslovanju privrednih dru&scaron;tava u većinskom vlasni&scaron;tvu države, pri čemu je ostvareni neto rezultat iznosio 115,6 miliona eura. U poslovnoj 2023. godini 68 odsto preduzeća sa centralnog nivoa je ostvarilo pozitivan poslovni rezultat, dok je 32 odsto preduzeća poslovalo sa gubitkom. U 2024. godini agregatni bilans sektora državnih preduzeća bio je na znatno nižem nivou uz ostvarenu neto dobit od svega 75,07 miliona eura, dok je procenat preduzeća koja posluju sa gubitkom iznosio 29 odsto, pri čemu jedno preduzeće nije uključeno u rezultat analize jer nije predalo finansijske iskaze te možemo konstatovati da je udio preduzeća sa gubitkom približno na istom nivou kao i 2023. godine &ndash; pi&scaron;e u analizi Ministarstva finansija.
 U analizi je konstatovano da je i pored ostvarenog napretka u poslovanju većine državnih preduzeća, činjenica da jedna trećina ovih kompanija i dalje pripada kategoriji onih koja negativno posluju, &scaron;to zahtijeva detaljniju analizu i dodatnu posvećenost na nivou svakog pojedinačnog preduzeća.
- U posljednje četiri godine (2021&ndash;2024) od ukupnog portfolija državnih preduzeća, njih pet je u kontinuitetu ostvarivalo negativan finansijski rezultat, dok dva preduzeća nijesu predala finansijske iskaze za 2023. i jedno za 2024. godinu. Nakon tri godine poslovanja sa gubicima, tri preduzeća su 2024. godinu zavr&scaron;ila sa pozitivnim rezultatom i to Institut ,,Dr Simo Milo&scaron;ević&ldquo;, Plantaže i EPCG Solar gradnja &ndash; kaže se u dokumentu Ministarstva finansija i dodaje da je za preduzeća koja u kontinuitetu posluju sa gubitkom potrebno hitno pristupiti detaljnoj analizi stanja i identifikaciji uzroka negativnog poslovanja, uz predlaganje mjera za njihovo prevazilaženje.
- Iako se čini da je sektor državnih preduzeća relativno zdrav, postoje određene kompanije koje ostvaruju značajne gubitke ili ne ostvaruju dovoljno dobiti da bi servisirali svoje dugove, a neke kompanije se suočavaju i sa izazovima vezanim za likvidnost. Rezultati analize finansijskog poslovanja za 2024. godinu pokazali su da se čak 17 preduzeća nalazi u kategoriji visokog i veoma visokog rizika (kategorije 4 i 5), &scaron;to predstavlja 35 odsto ukupnog portfolija. Uzimajući u obzir činjenicu da pet privrednih dru&scaron;tava u većinskom vlasni&scaron;tvu države u posljednje četiri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da ova preduzeća i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja &ndash; istaknuto je u analizi.
Fiskalni efekat
Kao rezultat sagledavanja fiskalnih odnosa između države i državnih preduzeća utvrđeno je da je tokom pro&scaron;le godine neto fiskalni efekat bio pozitivan. Neto fiskalni efekat državnih preduzeća na državni budžet predstavlja razliku između priliva koje država ima od državnih preduzeća i svih davanja iz državnog budžeta prema državnim preduzećima.
- U 2024. godini neto fiskalni efekat državnih preduzeća na budžet Crne Gore bio je pozitivan u ukupnom iznosu od 64,3 miliona eura ili 0,8 odsto BDP-a, &scaron;to ukazuje da su uplate od strane državnih preduzeća prema budžetu države bile iznad transakcija i subvencija koje je država imala prema državnim preduzećima &ndash; navedeno je u analizi.
Prema podacima dobijenim od Poreske uprave, državna preduzeća su u posljednje četiri godine uplatila poreza u državni budžet u iznosu od vi&scaron;e od 410,4 miliona eura, od čega je u 2024. godini uplaćeno oko 128,4 miliona eura raznih vrsta poreza.
- U odnosu na 2023. godinu prihodi države uplaćeni po osnovu poreza od strane sektora državnih preduzeća porasli su za oko 16,4 odsto. Shodno evidenciji duga Poreske uprave, državna preduzeća su prema državi na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura, dok je prema dostupnim podacima na kraju 2024. godine dug dostigao iznos od oko 36,2 miliona eura. Početkom 2025. godine poreski dug državnih preduzeća je porastao na blizu 42 miliona eura usljed raskida tri ugovora o reprogramu poreskog duga &ndash; precizira se u dokumentu.
Prema podacima dobijenim od Uprave carina, naplaćeni prihodi od strane državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su 14,06 miliona eura, dok su na kraju 2024. godine iznosili 18,5 miliona eura.
- Sa prihodne strane značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. iznosila 54,73 miliona eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, a odnosio se na 2020. godinu, u iznosu od 32,6 miliona eura. Tokom 2024. godine dividendu su uplatili CGES i Morsko dobro u ukupnom iznosu od 5,6 miliona eura, pri čemu se uplata odnosila na dobit ostvarenu tokom 2023. godine. Tokom 2025. godine uplaćeno je 2,68 miliona eura, po osnovu neto dobiti ostvarene u 2024. godini &ndash; navedeno je u agregatnoj analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024. godinu.
Prihodi
U 2021. godini prihodi državnih preduzeća su se približno vratili na nivo prije pandemije na oko 812,5 miliona eura, da bi u 2022. godini prihodi ostvarili dodatni rast od 40 odsto, i dostigli nivo od 1,14 milijardi eura.
- Nakon visokog rasta u 2022. godini, poslovni prihodi su 2023. godine zabilježili značajno sporiji rast od svega jedan odsto, &scaron;to je u nominalnom iznosu rast od oko svega 11 miliona eura. Ovom rezultatu dominantno su doprinijeli trend pada naplate prihoda u većini preduzeća energetskog sektora, kao i sektora pomorske privrede. Sa druge strane, značajan rast prihoda ostvarili su sektor industrije, drumskog i vazdu&scaron;nog saobraćaja, kao i sektor turizma i za&scaron;tite životne sredine. U 2024. godini do&scaron;lo je do ponovnog pada prihoda od skoro 20 miliona eura u odnosu na godinu ranije, &scaron;to predstavlja pad za oko 1,7 odsto &ndash; navedeno je u dokumentu Ministarstva finansija.
U posmatranom periodu 2018&ndash;2024. slično kao i kod prihoda, vidljiv je rastući trend ukupnih godi&scaron;njih poslovnih rashoda preduzeća u većinskom vlasni&scaron;tvu države, uz izuzetak 2020. godine kada rashodi bilježe pad nastao usljed negativnih posljedica pandemije COVID-a, i 2023. godine.
- Uvidom u podatke na pojedinačnom nivou, većina preduzeća bilježi rast rashoda i tokom 2020. godine, dok trend pada dominantno opredjeljuje stečaj u Montenegro erlajnsu (85 miliona eura na kraju 2019). Na kraju 2022. godine poslovni rashodi su ostvarili rast od 35,3 odsto i dostigli su nominalni iznos od 1,14 milijardi eura.
- Prema podacima za 2023. godinu, poslovni rashodi su ponovo zabilježili pad od 8,3 odsto ili 88,9 miliona eura, dominantno usljed pada rashoda u sektoru energetike, koji rast u sektorima saobraćaj i industrija nije mogao da nadomjesti. Na kraju 2024. godine rashodi državnih preduzeća bilježe blagi rast od oko 27,4 miliona ili 2,7 odsto &ndash; navodi se u analizi Ministarstva finansija.&nbsp;

Za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan gotovo 30 odsto

MINISTARSTVO FINANSIJA URADILO ANALIZU FINANSIJSKOG POSLOVANJA SEKTORA DRŽAVNIH PREDUZEĆA

Skup&scaron;tina je danas zavr&scaron;ila raspravu o setu poreskih i carinskih zakona, kojima se, prema riječima poslanika opozicije, stvara poslovni ambijent koji nije povoljan za privlačenje kvalitetnih investicija, dok predstavnici vlasti smatraju da dolazak investitora zavisi od političke stabilnosti.
Ministar finansija Novica Vuković je obrazlažući Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kazao da se predlaže polugodi&scaron;nje povećanje visine specifične akcize za cigarete, koja bi od 1. januara iznosila 58,85 eura na hiljadu komada.
&ldquo;Tim odredbama predlaže se uvođenje novog akciznog kalendara minimalne akcize izražen u apsolutnom iznosu na hiljadu komada cigareta, čime se obezbjeđuju stabilniji budžetski prihodi i veća predvidivost u kretanju poreske politike&rdquo;, rekao je Vuković, prenosi Mina business.
Predloženim izmjenama se unapređuje sistem povraćaja plaćanja akcize na mineralna ulja, naročitio u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, indsutriju, grijanje, avio i pomorski saobraćaj.
Predlogom zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i preduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, pružiće se podsticaj u rje&scaron;avanju njihove situacije u pogledu plaćanja poreskih obaveza, odnosno omogućiti da reprogramiraju poreski dug.
Predviđeno je da se mogu odložiti poreska potraživanja po osnovu poreza na dobit pravnih lica, na dohodak fizičkih lica i na dodatu vrijednost, kao i doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za obavezno zdravstveno osiguranje, za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i doprinosa Fondu rada.
&ldquo;Reprogram poreskog potrazivanja poreskog dužnika obuhvata odiaganje plaćanja poreskog potraživanja u vi&scaron;e jednakih mjesečnih rata, u zavisnosti od iznosa, a najvi&scaron;e do 120, kao i otpis kamate i tro&scaron;kova postupka nastalih u vezi sa poreskim potraživanjem&rdquo;, dodao je Vuković.
On je detaljno obrazložio i predložene izmjene i dopune carinskog, kao i zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o poreskoj administraciji i o porezu na dohodak fizičkih lica.
Vuković je predstavio i Predlog zakona o klasifikaciji djelatnosti, kao i izmjene Zakona o carinskoj službi.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da u Crnu Goru ne dolaze investitori, jer je poslovni ambijent nesiguran.
On je dodao da sa dobrim investicijama dolazi znanje, iskustvo i projekti, kao i da bi bio veoma zabrinut da je na mjestu ministra finansija.
&bdquo;Crna Gora je danas najskuplja država za život u regionu. Plate i penzije su se toliko povećale, a standard građana je stagnirao. To je ozbiljan problem&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je kazao da Crnu Goru čeka takozvani grčki scenario, ukoliko se nastavi sa propu&scaron;tanjem &scaron;ansi.
Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović saop&scaron;tila je da kvalitetne strane investicije dolaze u državu u kojoj postoji pravna sigurnost i politička stabilnost, te da nije prohvatljiva kritika da se investitori tjeraju uvođenjem progresivne stope poreza na dobit, od maksimalno 15 odsto.
&bdquo;Izjava da poreskom i akciznom politikom tjeramo investitore iz Crne Gore je maliciozna i politički manipulatorska&ldquo;, rekla je Popović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić kazao je da su trenutne javne finansije stabilne i povoljne.
&ldquo;Svi trendovi kada su u pitanu prihodi pokazuju da su sve usvojene reforme bile ispravne&rdquo;, rekao je Petrić.
On je podsjetio da se Crna Gora sprema za snažan investicioni ciklus i da se trenutno radi na 13 infrastruktunih projekata &scaron;irom zemlje.
Govoreći o trži&scaron;tu cigareta, Petrić je naveo da je za nekoliko godina legalizovan promet cigareta za duplo, &scaron;to znači da država može da prihoduje akcize.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a rekao je da je Ministarstvu finansija nametnuta obaveza da mora da nađe nove prihode, jer nevjerovatno raste potro&scaron;nja.
On je pitao i gdje su investicije.
&ldquo;Ja bih volio da ste vi doveli investitore i svakog koga dovedete ja ću vam čestitati, ali u situaciju kad vi nijeste nikoga doveli, nemojte da kritikujete one prije koji su dovodili&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.
On je kazao da Vlada, zbog potro&scaron;nje koja je neproduktivna i neracionalna, mora da povećava akcize i poreze.
&ldquo;Sve &scaron;to može da poveća je povećala, jedino ne dira op&scaron;tu stopu PDV-a&rdquo;, naglasio je Mugo&scaron;a.
Skup&scaron;tina će se o ovim predloženim aktima izjasniti naknadno.

Nikolić: Crnu Goru čeka takozvani grčki scenario, ukoliko se nastavi sa propuštanjem šansi

POSLANICI ZAVRŠILI RASPRAVU O SETU PORESKIH I CARINSKIH ZAKONA

Monteput je otvorio finansijske ponude za gradnju druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice, saop&scaron;teno je iz te kompanije.
Navodi se da je Monteput otvorio finansijske ponude u okviru tendera za projektovanje i radove na auto-putu Bar-Boljare, dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica.
Otvorene su tri ponude koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. - STECOL &ndash; PCCD.
&bdquo;Prije otvaranja finansijskih ponuda sprovedena je procedura tenderskog postupka prema strandardima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je uključivala evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.&nbsp;
Navodi se da je inicijalno vrednovanje rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podno&scaron;enje dokumentacije koje je, takođe, bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela.
&bdquo;Nakon vrednovanja i ocjene podnijetih ponuda, pregleda tehničkog dijela ponuda četiri kompanije/konzorcijuma, evaluaciona komisija je utvrdila da dva konzorcijuma i jedna kompanija ispunjavaju uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa su naveli da ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije ispunila uslove za kvalifikovanje za otvaranje finansijskog dijela ponude.
&bdquo;Slijedi konačno vrednovanje i utvrđivanje da li je finansijska dokumentacija dostavljena u skladu sa tenderskim uslovima. Potom se sačinjava finansijski izvje&scaron;taj na osnovu evaluacije tehničkog i finansijskog dijela ponuda, na koji u konačnom saglasnost daje EBRD&ldquo;, kazali su iz Monteputa.
Kako su naveli, po dobijanju saglasnosti EBRD-a uslijediće potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem.
&bdquo;S obzirom na to da je postupak u toku, Monteput u ovom trenutku nije u mogućnosti da javno saop&scaron;ti dodatne informacije. U skladu sa pravilima i procedurama EBRD, kao finansijera projekta, objavljivanje detaljnijih podataka moguće je isključivo uz saglasnost banke&ldquo;, rekli su iz Monteputa.
Oni su poručili da će javnost biti blagovremeno i transparentno informisana po okončanju evaluacionog postupka i dobijanju potrebnih odobrenja od strane banke.

Otvorene finansijske ponude za gradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice

DOSTAVLJENE TRI PONUDE

Populizam i pozajmljeni standard skupo se plaćaju, a račun tek stiže, ocjenjuje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović.
&ldquo;Umjesto rasta produktivnosti i plata, ekonomski eksperiment koji živimo se oslanja na dug, stvarajući spiralu zaduživanja stanovni&scaron;tva, privrede i države&rdquo;, naveo je Milović na svom nalogu na mreži X, a prenosi agencija Mina business.
On je dodao da je to je su&scaron;tina populističko-potro&scaron;ačkog modela, te da podrazumijeva kratkoročnu potro&scaron;nju danas, a dugoročne probleme sjutra.
Zaduženost stanovni&scaron;tva kod banaka, prema riječima Milovića, na istorijskom je maksimumu i u prvoj polovini ove godine dostigla je 2,2 milijarde eura.
&bdquo;Niko razuman se ne raduje kreditu. Kredit nije dobitak, već odloženi račun sa kamatom. Zato je ključno pitanje: &scaron;ta kada se kreditni kapacitet iscrpi? Hoće li banke moći da odobravaju nove kredite već prezaduženim građanima i privredi&rdquo;, pitao je Milović.
On je kazao da gotovo polovina građana ne može da pokrije osnovne tro&scaron;kove, a da trećina živi lo&scaron;ije nego pro&scaron;le godine.
&ldquo;To jasno pokazuje da &bdquo;bolji život&ldquo; počiva na dugovima, a ne na realnom napretku. Realnost je dugoročna zavisnost, nesigurnost i kriza koja kuca na vrata&rdquo;, zaključio je Milović.

Milović: Populizam i pozajmljeni standard skupo se plaćaju, račun tek stiže

"KLJUČNO PITANJE: ŠTA KADA SE KREDITNI KAPACITET ISCRPI? "

Skup&scaron;tina Glavnog grada usvojila je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. koji iznosi 164,2 miliona eura. Odbornici su usvojili i Predlog Strate&scaron;kog plana razvoja Glavnog grada Podgorica 2026-2031, prenosi portal RTV Podgorica
Skup&scaron;tina je odbila pet amandmana za budžet odbornika Milo&scaron;a Ma&scaron;kovića, kao i tri amandmana odbornika Ilije Mugo&scaron;e i tri amandmana odbornika Srđana Perića, kao i dva amandmana odbornika Mirze Krnića. Gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović je prihvatio četiri podnijeta amandmana na budžet koji nijesu bili sastavni dio glasanja.
Zeleno svjetlo dato je i za Predlog odluke o prenosu prava svojine&nbsp; Mitropoliji crnogorsko-primorskoj&nbsp; SPC na građevinskom zemlji&scaron;tu.
Glasovima svih 50 odbornika usvojen je Predlog odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od op&scaron;teg interesa objekat sporta i rekreacije, kao i bez glasova protiv Predlog odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napu&scaron;tenim i izgubljenim kućnim ljubimcima.
Odbornici su dali podr&scaron;ku i Predlogu odluke o radnom vremenu, Predlogu odluke o podizanju spomen &ndash; obilježja davanjem naziva ulicama u Podgorici, dok su odbijeni amandmani odbornika Milivoja Brkovića.
Skup&scaron;tina je podržala i Predlog odluke o dono&scaron;enju Statuta dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću &ldquo;Agencija za izradu lokalnih planskih dokumenata&rdquo; Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopuni Statuta &ldquo;Tržnice i pijace&rdquo; d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i te&scaron;koćama u razvoju &ndash; Podgorica, Predlog odluke o dopuni Odluke o osnivanju &ldquo;Putevi&rdquo; d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uslovima i postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija, Predlog odluke o dono&scaron;enju izmjena i dopuna Elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategoriji motornih vozila koja se mogu parkirati i načinu naplate naknade za parkiranje na op&scaron;tim i posebnim parkirali&scaron;tima u Podgorici &ndash; dio grada preko Morače i centralne gradske zone.
Skup&scaron;tina nije usvojila Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o prestanku važenja Odluke o dono&scaron;enju Detaljnog urbanističkog plana &ldquo;Gorica C&rdquo; u Podgorici.
Odbornici su podržai Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o raspodjeli ostvarene dobiti &ldquo;Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice&rdquo; d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik sakupljanja i odvoza komunalnog otpada &ldquo;Čistoća&rdquo; d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga na održavanju javne rasvjete i svjetlosne signalizacije &ldquo;Komunalne usluge&rdquo; d.o.o. Podgorica, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Cjenovnik roba, usluga i radova &ldquo;Zelenilo&rdquo; d.o.o. &ndash; Podgorica.
Skup&scaron;tina je jednoglasno usvojila Predlog odluke o isplati zimnice zaposlenima u organima lokalne uprave, službama i javnim ustanovama Glavnog grada za 2025. godinu, kao i amandman odbornika Milo&scaron;a Ma&scaron;kovića na ovaj predlog. Jednoglasno je usvojen i Predlog programa rada Skup&scaron;tine Glavnog grada &ndash; Podgorice za 2026. godinu.
Iako juče povučena tačka, Skup&scaron;tina je danas usvojila Predlog odluke o izmjeni Odluke o naknadama odbornicima u Skup&scaron;tini Glavnog grada &ndash; Podgorice.
Usvojeni su programi obavljanja komunalnih djelatnosti za preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća, Deponija, Komunalne usluge, Pogrebne usluge, Zelenilo, Tržnice i pijace, Putevi, kao i programe rada Agencije za stanovanje, Agencije za upravljanje za&scaron;tićenim područjima Glavnog grada, Sportskih objekata, JU Biblioteka Radosav Ljumović, JU KIC Budo Tomović, JU Gradsko pozori&scaron;te, JU Muzeji i galerije, JU Za brigu o djeci &ndash; Dječji savez, JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i te&scaron;koćama u razvoju i JU Kakaricka gora.

Usvojen budžet Glavnog grada vrijedan 164,2 miliona eura

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Skup&scaron;tina je danas zavr&scaron;ila raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu i odluci o zaduživanju, o kojima će se izjasniti naknadno.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je u uvodnom izlaganju da se očekuje da će crnogorska ekonomija zadržati stabilan rast, ostvarujući realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto u narednoj godini.
Prema njegovim riječima, dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno će opredijeliti snažna domaća tražnja sa privatnom potro&scaron;njom i investicijama kao pokretačima privredne aktivnosti.
&bdquo;Na osnovu projektovanih ukupnih izvornih prihoda budžeta, zajedno sa planiranim depozitima koji će biti prene&scaron;eni iz ove godine, kao i planiranim projekcijama zaduženja, ukupni primici države projektovani su na nivou od 3,79 milijardi eura, koji se raspoređuju na tekući budžet, rezervu, budžet državnih fondova, kapitalni budžet i transakcije, finansiranje izdataka&ldquo;, precizirao je Vuković.
On je naveo da su, u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani 100,1 milion eura, budžeta državnih fondova 99,1 milion, kapitalni budžet 25 miliona, dok su transakcije finansiranja umanjene 459,3 miliona i rezerva za 3,3 miliona eura.
Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javne finansije, zdravstvo, obrazovanje nauka i sport, javna bezbjednost i odbrana, saobraćaj, poljoprvreda i &scaron;umarstvo.
&bdquo;Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini, kao i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potro&scaron;nje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini&ldquo;, dodao je Vuković.
Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka, čime se zadovoljava takozvano zlatno fiskalno pravilo, tvrdi Vuković.
U narednoj godini se, kako je kazao, projektuje zaduživanje od 500 miliona EUR za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 384 miliona i finansiranje kapitalnih izdataka.
Vuković je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njome definisan iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka, odnosno razvojnih infrastrukturnih projekata za narednu godinu, a koji iznose do 710 miliona eura.
U narednoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona eura.
&bdquo;Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo jo&scaron; jednu milijardu eura ne znači da ćemo se i zadužiti, već stvaramo pravni odsnov da, ukoliko situacija na trži&scaron;tu bude povoljna, stvorimo depozite za naredni period u cilju rasterećenja budžeta i pravovremenog obezbjeđivanja velikih iznosa za otplate koje dospijevaju&ldquo;, objasnio je Vuković.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić ocijenio je Crna Gora trenutno ima fiskalno odgovorne i održive javne finansije.
&bdquo;Budžet je socijalno odgovoran i razvojni, koji ima značajnu fiskalnu komponentu&ldquo;, ocijenio je Petrić.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da pet godina traje politička nestabilnost, koja je izazvala ekonomsku nestabilnost.
&bdquo;Imamo populizam koji razjeda crnogorsko dru&scaron;tvo. Ne znam imate li vi snage u izvr&scaron;noj vlasti da zaustavite taj populizam. Ali on će pojesti ekonomsku supstancu. Novca o kojem pričamo da bi trebalo imati, nema&ldquo;, ocijenio je Živković.
On je naveo da je prvo pokrenut jedan krug inflacije, pa se desio drugi.
&bdquo;Nesporno je da je do&scaron;lo do povećanja plata i penzija, ali je pitanje da li građanin može danas da kupi vi&scaron;e nego onaj prije 2020. godine. Ukupnu inflaciju građanin osjeća na svojoj koži. Svako će vam kazati da to &scaron;to kupi danas u marketu, &scaron;to je ko&scaron;talo 50 eura 2020. godine, danas ko&scaron;ta 100 ili 110 eura&ldquo;, kazao je Živković.
Prema njegovim riječima, danas imamo narastajuću inflaciju zbog strukturnih problema kojima se ne bavimo.
&bdquo;Iz godine u godinu nema stranih direktnih investicija. Bez toga ne možemo da uspostavimo održiv ekonomski model. &Scaron;ta je država investirala u smislu novih projekata&ldquo;, pitao je Živković.
On je dodao da ulazimo u &scaron;estu godinu u kojoj nema nastavka druge dionice autoputa.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a, saop&scaron;tio je da mu je degutantno da poslanici u parlamentu pričaju građanina je li im bolji standard ili ne, jer to oni najbolje znaju.
&bdquo;Građani se najvi&scaron;e osvrću na cijene, kad pogledate rast BDP-a. Ako pogledate strukturu tog rasta preko 60 odsto su efekti inflacije. Na&scaron;a ekonomija raste ali se ne razvija i drastično rastu cijene&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je pitao kako može biti razvojni budžet ako je manje od devet odsto kapitalni budžet, a preko 80 odsto su mandatorni tro&scaron;kovi.
&bdquo;Meni je postalo degutantno da slu&scaron;am da mi lekciju građanima držimo kako žive i da ih mi ubjeđujemo kako oni žive&ldquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
On je, govoreći o privredi, kazao da se za unapređenje konkurentnosti izdvojilo 0,2 odsto izvornih prihoda.
&bdquo;I mi govorimo kako ovaj budžet pomaže priredi, a ona već &scaron;estu godinu zaredom posluje sa gubitkom. Mali, mikro i srednji biznis se gu&scaron;i&ldquo;, ocijenio je Mugo&scaron;a.
On je, govoreći o turizmu, kazao da imamo drugu godinu pad noćenja.
&bdquo;Poslovni ambijent nam je gori sada nego 2019. godine&ldquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
&nbsp;

Poslanici završili raspravu o budžetu

NAKNADNO ĆE SE IZJASNITI

Gotovo polovina građana (47,1%) navodi da mjesečni prihodi njihovog domaćinstva nijesu dovoljni da pokriju osnovne životne tro&scaron;kove, pokazalo je najnovije istraživanje CG puls koje su, na uzorku od 1000 građana, tokom decembra sproveli Centar za građansko obrazovanje i Institut Damar.
Prema rezultatima istraživanja, svega 36,8% uspijeva da zatvori mjesečni budžet bez problema, dok 16,1 odsto ispitanika nije želio da se izjasni po ovom pitanju.&nbsp;
Podaci pokazuju da vi&scaron;e od trećine ispitanih (33%) navodi da danas živi lo&scaron;ije nego pro&scaron;le godine.
Onih koji smatraju da žive bolje je 25,5 odsto, a najveći je broj onih koji smatraju da je standard isti kao ranije (41,5%).
&bdquo;Ovi podaci potvrđuju da ekonomska nesigurnost postaje jedno od ključnih političkih i dru&scaron;tvenih pitanja u Crnoj Gori&ldquo;, ocijenio je direktor Instituta Damar Vuk Čađenović.

Istraživanja CGO i Damara: Građanima mjesečni prihodi nedovoljni za život, trećina smatra da živi gore nego ranije

"PODACI POTVRĐUJU DA EKONOMSKA NESIGURNOST POSTAJE JEDNO OD KLJUČNIH POLITIČKIH I DRUŠTVENIH PITANJA U CG“

Skup&scaron;tina Op&scaron;tine Bar usvojila je budžet grada za narednu godinu, vrijedan 65,85 miliona eura, &scaron;to je 3,83 odsto vi&scaron;e u odnosu na ovogodi&scaron;nji.
&ldquo;Time Op&scaron;tina Bar nastavlja trend finansijskog rasta i stabilnosti, &scaron;to svjedoči u prilog kvalitetnom radu lokalne uprave, ali i održivom i dugoročnom planiranju razvoja grada sa vizijom i fiskalnom odgovorno&scaron;ću prema zajedničkom novcu svih građana&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Usvojeni budžet, kako se dodaje, potvrđuje jasno i dosljedno opredjeljenje lokalne uprave da zadrži snažan kapitalni i razvojni kurs, uz istovremeno snažan fokus na unapređenje kvaliteta života građana.
Kapitalni izdaci planirani su u iznosu od 41,95 miliona eura, odnosno 64 odsto ukupnog budžeta, čime se nastavljaju intenzivna ulaganja u projekte od strate&scaron;kog značaja za dugoročni razvoj Bara.
Budžet je usmjeren i na podr&scaron;ku lokalnoj privredi, jačanju ekonomskog ambijenta i stvaranju održivog ekonomskog razvoja, pa je za subvencije lokalnim biznisima opredijeljeno 790 hiljada EUR, uključujući podr&scaron;ku preduzetni&scaron;tvu, ženskom preduzetni&scaron;tvu, poljoprivrednim proizvođačima kroz agrobudžet i razvoj zanatstva.&nbsp;
Posebno značajna sredstva planirana su za oblast socijalne za&scaron;tite, kojima se omogućava realizacija aktivnosti koje Op&scaron;tina Bar pionirski sprovodi već godinama, ali i uvođenje novih socijalnih servisa koje Bar svrstavaju u sami vrh uprava koje brinu o životu svakog građanina, od najmlađih do najstarijih.
Na sjednici Skup&scaron;tine usvojeni su i amandmani koji dodatno jačaju socijalnu dimenziju budžeta, unapređuju položaj zaposlenih i odgovaraju na potrebe različitih dru&scaron;tvenih grupa.
&ldquo;Usvajanjem budžeta za narednu godinu, uz prihvaćene amandmane, Op&scaron;tina Bar potvrđuje da vodi odgovornu, finansijski stabilnu i razvojno orijentisanu politiku, uz snažnu socijalnu komponentu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Izdvajanje za obrazovanje, kulturu i sport, uz istovremenu snažnu podr&scaron;ku preduzetni&scaron;tvu, agrobudžetu i razvoju zanatstva, jasno pokazuju da se budžet planira sa vizijom cjelokupnog dru&scaron;tvenog razvoja.
&ldquo;Ulaganjem u znanje, kreativnost i zdrave stilove života, ali i u domaću proizvodnju, preduzeća, poljoprivredu i tradicionalne zanate, stvaraju se uslovi za nova radna mjesta, ekonomsku stabilnost i očuvanje lokalne ekonomije&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Usvojen budžet Opštine Bar za 2026. vrijedan skoro 66 miliona eura

SKORO ČETIRI ODSTO VEĆU U ODNOSU NA OVOGODIŠNJI

Poslanici u parlamentu danas bi trebalo da počnu raspravljaju o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu.
Na dnevnom redu sjednice je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona euraa, 25 miliona vi&scaron;e nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura, prenosi Mina business.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura .&nbsp;
Vlada je ranije podnijela Skup&scaron;tini amandman na Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kojim se preciziraju iznosi i namjene državnog zaduženja.
Crna Gora će, prema amandmanu, naredne godine moći da se zaduži do 500 miliona eura za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih sredstava. Predviđena je I mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi za&scaron;tite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.