<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Predsjednik skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugo&scaron;a, predložio je smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge smje&scaron;taja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu.
On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, održanom u četvrtak, kazao da mjeru predlaže na godinu kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smje&scaron;taja, promet odnosno broj noćenja.
Mugo&scaron;a je na svom nalogu na mreži X napisao da je krajem pro&scaron;le godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smje&scaron;taj sa sedam na 15 odsto, &scaron;to je povećanje 113 odsto, &scaron;to je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost na&scaron;e destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma.&nbsp;
On je kazao da je, prema ocjenama relevantnih institucija, navedeno povećanje stope PDV-a uticalo na pogor&scaron;anje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vr&scaron;e procjene &nbsp;uključujući čak i covid 2020. godinu.&nbsp;
Mugo&scaron;a je naveo da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi, a znatno veća od stope PDV-a na smje&scaron;taj u destinacijama koje su konkurenti na&scaron;oj državi.
Mugo&scaron;a je kazao da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smje&scaron;taja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno vi&scaron;e novca u budžetu države, kao i smanjenje sive ekonomije.
&ldquo;Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a, prenosi Mina business.

Mugoša predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu sa 15 odsto na 11 odsto

NA SJEDNICI  SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Isplata novembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Kako su naveli, prosječna penzija, bez obračunate razlike, za novembar iznosi 542,96 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 554,15 eura&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Za isplatu novembarskih penzija neophodno je 67,98 miliona eura, sao&scaron;teno je iz Fonda PIO.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Odbor izvr&scaron;nih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam od 33 miliona eura Crnoj Gori za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, ključnih stubova ekonomije zemlje, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU.
Iz SB je saop&scaron;teno da kroz projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u op&scaron;tini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje.&nbsp;
&bdquo;Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, pobolj&scaron;anje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup trži&scaron;tima vi&scaron;e vrijednosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Kroz projekat će se, takođe, finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o &scaron;emama direktne podr&scaron;ke poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.&nbsp;
&bdquo;Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Uz to, projekat će pomoći Crnoj Gori da, kako se precizira, uspostavi sveobuhvatan i ekolo&scaron;ki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Te investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.
&Scaron;ef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Christopher Sheldon, rekao je da su investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor od su&scaron;tinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU.&nbsp;
&bdquo;Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije&ldquo;, kazao je Sheldon.
Projekat podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma od 2022. do ove godine, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja od 2023. do 2028. godine, koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.

Svjetska banka odborila zajam od 33 miliona eura Crnoj Gori

ZA JAČANJE RIBARSTVA I POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG SEKTORA

Na raspravi o prijedlogu budžeta za 2026. na Odboru za ekonomiju, privrednici su očekivali da se u najvažnijem zakonu nađu rje&scaron;enja za zloupotrebu bolovanja, vi&scaron;e novca za programe koji podstiču konkurentnost te konkretne projekte koje će podstaći razvoj. Sindikati insistiraju na uvećanju obračunske vrijednosti koeficijenta. Ekonomski analitičari stava su da se manjci u budžetu popunjavaju skupim zaduživanjem, da je nejednakost u dru&scaron;tvu sve veća. Takođe da se ne rje&scaron;ava sistemski problem -ugovori o dijelu.
U fazi kada se Crna Gora priprema za članstvo u EU, neophodni su mehanizmi koji će smanjiti sivu ekonomiju, obezbijediti vi&scaron;e novca za privredu, rije&scaron;iti sistemske probleme, među kojima se izdvaja, kako je kazao predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica, zloupotreba bolovanja. Za te namjene država izdvaja, kazao je, 60 miliona eura.
"Premnogo bolovanja u javnom sektoru, preko 15 puta veća nego u realnom, &scaron;to je odmah indikator velike zloupotrebe", kazao je Mikavica.
To &scaron;to 60% budžeta čine rashodi za plate, penzije, druga davanja, smanjuje ulaganje u razvojne projekte, stava je predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković.
"Ovakva struktura nije privremeni izazov, već strukturno ograničenje razvoja, jer ozbiljno smanjuje prostor za kapitalne i produktivne investicije", rekao je Raičković.
U Savjetu stranih investitora tvrde da su mala izdvajanja za promociju strate&scaron;ke grane turizma svega 3 miliona, ali i za podsticaje i konkurentnost crnogorskih preduzeća.
"Ukazujem na potrebu dodatnog povećanja ulaganja u razvoj konkurentnosti crnogorske privrede, koja je jedini kreator novih ekonomskih vrijednosti i koja doprinosi stabilnosti javnih finansija", kazala je Nikolić-Vučinić.
Sindikati sumnjaju da će se u budžetu za narednu godinu naći njihova inicijativa o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta, iako su socijalni partneri djelimično postigli saglasnost da se poveća sa 90 na 100 eura.
"Moram da kažem da se dobar dio privrede prvo složio sa tim predlogom sindikata i da nas to negdje raduje i hrabri jer svi uviđaju zapravo da jednostavno moramo uvećavati plate zaposlenima", rekao je Iz Unije slobodnih sindikata Radomir Božović.
Milo&scaron; Vuković iz Fidelity Consultinga je ocijenio da nejednakost u dru&scaron;tvu raste, da bogati imaju jo&scaron; vi&scaron;e, siroma&scaron;ni sve manje, te da će i naredne godine faliti novca za zdravstvo, penzioni fond.
"Pokazatelj je da taj fiskalni balans nije rezultat državne strukture prihoda i rashoda, već kombinacija inflatornih prihoda i dodatnog duga. I sad se ta rupa refinansira novim skupljim dugom", kazao je Vuković.
Marko So&scaron;ić iz Instituta alternativa tvrdi da je Crna Gora primjer netransparentne države kada su u pitanju javne finansije, da se svake godine sve vi&scaron;e izdvaja na tekuću potro&scaron;nju, da je kapitalni budžet spisak želja, te da se ne rje&scaron;ava sistemski problem ugovora o dijelu.
"Niko u ovoj državi trenutno ne zna koliko je potpisanih ugovora o dijelu, ne postoji registar o ovim obavezama, niti će se ta situacija promijeniti djelovanjem komisije koja je ad hoc, vansistemska i čije se odluke mogu i osporiti", rekao je So&scaron;ić.
Iz Saveza slijepih su preporučili poslanicima da amandmanima isprave gre&scaron;ku učinjenu prema osobama sa invaliditetom i povećaju izdvajanja za subvencije poslodavcima koji zapo&scaron;ljavaju te osobe.

Traže rješenja za bolovanja, sivu ekonomiju i ugovore o djelu

"PREMNOGO BOLOVANJA U JAVNOM SEKTORU, VIŠE OD 15 PUTA VEĆA NEGO ŠTO JE REALNO"

Ispred zgrade Vlade održan je protest poljoprivrednika koji su organizovali Poljoprivredni klaster, Unija stočara sjevera Crne Gore i Udruženje stočara Danilovgrad.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Bo&scaron;ko Miličić je kazao da su se danas okupili ispred Vlade, jer je stanje u crnogorskoj poljoprivredi postalo neodrživo.
"Poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se u najtežem stanju u posljednjih nekoliko decenija. Broj stoke se konstantno smanjuje. Male farme nestaju, gazdinstva se gase, a prosječna starost poljoprivrednika je preko 60 godina. Mladi napu&scaron;taju sela. Domaća proizvodnja hrane opada iz godine u godinu, dok uvoz konstantno raste. To nije slučajnost, već direktna posljedica pogre&scaron;ne agrarne politike i dugogodi&scaron;njeg nečinjenja nadležnih institucija", naglasio je Miličić.
Zatražili su povećanje agrobudžeta na najmanje 5% ukupnog državnog budžeta, jer se, kako je istakao, bez ozbiljnog finansijskog okvira ne može govoriti o razvoju poljoprivrede.
Ranije je najavljeno da će na ovaj skup doći poljoprivrednici iz svih krajeva države automobilima i traktorima.
&nbsp;

Protest poljoprivrednika: Stanje neodrživo bez pet odsto izdvajanja iz ukupnog budžeta države

ISPRED VLADE

Budžet za narednu godinu karakteri&scaron;u pozitivni ekonomski trendovi, stabilna inflacija i snažan investicioni ciklus, smatraju predstavnici Vlade, dok privreda i poslovna zajednica tvrdi da nije dovoljno razvojno orijentisan i ne obezbjeđuje neophodna sredstava za jačanje konkurentnosti.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstrvu finansija Bojan Paunović kazao je da snažna potro&scaron;nja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije, reforma poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.
&ldquo;Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godi&scaron;nje rasti po stopi od 3,2 odsto&rdquo;, reka je Paunović.
On je naveo da se, usljed usporavanja inflatornih pritisaka na evropskom nivou, očekuje održavanje stabilne stope inflacije koja će prosječno iznositi 2,5 odsto u periodu od naredne do 2028.
Na osnovu makroekonomske projekcije, budžet za narednu godinu utvrđen je na nivou od 3,79 milijardi eura.
&ldquo;Stabilnost prihoda u srednjem roku, i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera fiskalne politike i unapređenja poslovnog ambijenta&rdquo;, saop&scaron;tio je Paunović.
U oblasti poreske politike, glavni cilj se odnosi na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.
&ldquo;Nominalni rast rashoda u narednom trogodi&scaron;njem periodu prevashodno je uslovljen rastom izdvajanja za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se finansiraju infrastrukturni projekti, rastom transfera za socijalnu za&scaron;titu, po osnovu projektovanog usklađivanja penzionih i socijalnih davanja, transfera institucijama, pojedincima, NVO-u i javnom sektoru&rdquo;, objasnio je Paunović.
Projektuje se i zadržavanje prosječnog deficita budžeta u trogodi&scaron;njem periodu na nivou od 2,9 odsto i nivo neto javnog duga od oko 59 odsto.
Posmatrajući programsku strukturu budžeta, najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javnih finansija, zdravstva, obrazovanja, nauke i sporta, javne bezbjednosti i odbrane.
&ldquo;Snažan investicionalni ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, a prije svega u oblasti turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora telekomunikacije i IT-a&rdquo;, dodao je Paunović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović&nbsp;kazao je da je predloženi budžet, koji su preuzeli sa sajta Ministarstva finansija, u tehničkom smislu odlično pripremljen i da je dokument validan za raspravu u Odboru i parlamentarnoj proceduri.
On je, komentar&scaron;ući, pitanje deficita koji nastaje po osnovu socijalnih davanja, kazao da imamo rastući trend socijalne za&scaron;tite, posebno kada se radi o penzionim pravima. 
&bdquo;Tu je potro&scaron;nja projektovana na nivou od 837 miliona eura. Doprinosi su projektovani na nivou 399 miliona eura, dok je 430 miliona eura deficit u odnosu na namjenske prihode&ldquo;, precizirao je Dabović. 
Predstavnica Centalne banke (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović, rekla je da je vrhovna monetarna institucija ocijenila da je Predlog budžeta za narednu godinu pripremljen na pretpostavkama stabilizovanih makroekonomskih kretanja, sa umjerenim ekonomskim rastom, ali i dalje prisutnih fiskalnih rizika koji proizilaze iz rasta javnog duga, visokih potreba za refinanasiranjem i prisutne spornе makroekonomske pritiske, kao i domaćе strukturne ranjivosti. 
&bdquo;Uočava se nastavak stimulativne fiskalne politike kroz izdvajanje za tekuću potro&scaron;nju, &scaron;to, iako ova politika kratkoročno stimuli&scaron;e agregatnu potražnju, mi smo ipak u CBCG stava koji je podijelio i Međunarodni monetarni fond (MMF), da se mora uraditi korelacija rasta plata, odnosno fiskalne potro&scaron;nje sa onim &scaron;to su produktivnost rada, u cilju sprečavanja inflatornih pritisaka i erozije konkurentnosti&ldquo;, kazala je Mitrović Mijatović.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Dragan Kujović&nbsp;kazao je da budžet nije dovoljno razvojno orijentisan, jer uglavnom sadrži mjere koje mogu donekle podstaći razvoj privrede u narednom peirodu, ali samo u slučaju da se uspje&scaron;no realizuju predviđeni kapitalni projekti.
&ldquo;Održivi rast prihoda je ključno pitanje za dugoročno stimulativnu ulogu budžeta. Rast prihoda se velikim dijelom oslanja na potro&scaron;nju, a ne na stvaranju nove vrijednosti, a znamo da bez jačanja produktivnosti nema razvoja&rdquo;, naglasio je Kujović.
On smatra da kapitalni budžet, iako povećan za 25 miliona eura, nije dovoljan kako bi se postigao efekat koji očekuju u Ministarstvu finansija.
&ldquo;Nema novih programa podr&scaron;ke u odosu na prethodne budžete kroz direktne podsticaje, nema grantova, nema poreskih olak&scaron;ica, razvojnih fondova&rdquo;, rekao je Kujović.
Izvr&scaron;na direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG), Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da podr&scaron;ka razvoju konkurentnosti privrede jo&scaron; nije dobila značajno mjesto u budžetu.
&ldquo;Ministarstvo ekonomskog razvoja, za razvoj konkurentnosti privrede, izdvaja mali iznos u odnosu na tekuću potro&scaron;nju, &scaron;to je prepoznato kao jedna od preporuka u Bijeloj knjizi koja je ponavlja iz godine u godinu&rdquo;, rekla je Nikolić Vučinić.
U SSICG smatraju da u narednom periodu treba povećati opredijeljena sredstva za kapitalne projekte, posebno one koji se odnose na putnu infrastruktru.
&ldquo;Takođe je bitno da politike koje se odnose na strance i strane investitore budu predvidive i podsticajne&rdquo;, dodala je Nikolić Vučinić.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica, kazao je da je predloženim budžetom prilično realno prikazano stanje, ali da postoje i određeni nedostaci.
&bdquo;Podsticaji za privredu nijesu na potrebnom nivou, s obzirom na to da su izostale mjere koje bi jačale konkurentnost. Podsticajne mjere su morale biti veće i konkretnije&ldquo;, poručio je Mikavica.
On je dodao da je izostala i strategija borbe protiv sive ekonomije i gubitka prihoda u dijelu turističkog sektora.
Mikavica smatra da će inflacija definitivno biti veća od tri odsto, &scaron;to će uticati na standard građana, ali ne i na budžet.
Predstavnica Saveza sindikata (SSCG) Nata&scaron;a Vuka&scaron;inović rekla je da joj je žao &scaron;to nije do&scaron;lo do usklađivanja termina sa Socijalnim savjetom, jer bi Predlog budžeta trebalo da bude i predmet diskusije na tom tijelu.
&bdquo;Sindikati imaju zahtjev da se u okviru kolektivnog pregovaranja i op&scaron;teg kolektivnog ugovora do kraja godine dogovorimo oko usklađivanja obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, kako bismo preslikali ono realno stanje isplata visina zarada u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da je do&scaron;lo do nekih različitosti u odnosu na ono &scaron;to predviđa op&scaron;ti kolektivni ugovor&ldquo;, navela je Vuka&scaron;inović. 
Ona je rekla da su u međuvremenu imali neka povećanja minimalnih zarada, pa bi to sve trebalo uskladiti.
Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet nastaviće se sjutra, a uče&scaron;će će, pored predlagača, uzeti i članovi tog skup&scaron;tinskog tijela.

Privreda nezadovoljna razvojnim aspektom budžeta

OCIJENJENO NA ODBORU ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) umanjiće cijenu aktivne energije za domaćinstva u Pljevljima za 50 odsto u naredna tri mjeseca, zbog drastičnog povećanja zagađenja vazduha, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor kompanije Zdravko Draga&scaron;.
"Nakon informacija o drastičnom povećanju zagađenja vazduha u Pljevljima, EPCG svjesni smo problema koji utiče na kvalitet života u Pljevljima, kao i na zdravlje stanovika te op&scaron;tine.Kako bismo pomogli građanima Pljevalja u ovoj te&scaron;koj situaciji, odlučio sam da EPCG umanji cijenu aktivne energije za sva domaćinstva u Pljevljima za 50% u naredna tri mjeseca&ldquo;, najavio je Draga&scaron;. 
Kako je rekao, ta mjera je (tokom decembra, januara i februara) vi&scaron;egodi&scaron;nji način podr&scaron;ke EPCG lokalnoj zajednici i građanima dok se suočavamo s izazovima. 
&nbsp;"Cilj je da se rije&scaron;i problem zagađenja i obezbedi bolji kvalitet vazduha, a istovremeno pruži neophodna podr&scaron;ka građanima Pljevalja.Zato bih zamolio sve Pljevljake da, imajući u vidu ovu odluku, koja je trenutno ključna za smanjenje emisija &scaron;tetnih gasova, zajedno vodimo brigu i o racionalnom tro&scaron;enju električne energije u cilju efikasnog kori&scaron;ćenje na&scaron;ih energetskih resursa&ldquo;, naveo je Draga&scaron;.
Prema njegovim riječima, razlog dodatne provjere rada TE &ldquo;Pljevlja&rdquo; ne bi bio upitan da nije do&scaron;lo do prolongiranja realizacije projekta ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane. 
On je najavio da će ubrzo obaviti konsultacije u vezi sa &scaron;to hitnijim zavr&scaron;avanjem projekta toplifikacije grada i konačnim ukidanjem kolektivnih i individualnih kotlarnica u centru grada. 
Draga&scaron; je pozvao nadležne u Op&scaron;tini Pljevlja da, zajedno sa Vladom, predano rade na konačnom uspostavljanju rje&scaron;enja koje će umanjiti negativan uticaj na život stanovnika Pljevalja.
&bdquo;EPCG mora da djeluje odgovorno i u interesu zajednice, a posebnu obavezu ima prema Pljevljima, kao gradu koji predstavlja okosnicu energetskog sistema države&ldquo;, istakao je Draga&scaron;.
Istakao je da će zavr&scaron;etkom projekata toplifikacije i ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane &bdquo;Pljevlja&ldquo; biti stvoreni uslovi za ispravljanje nepravde prema Pljevljacima kroz trajno unapređenje kvaliteta života.

Dragaš: Zbog zagađenja vazduha Pljevljacima 50 odsto niža cijena struje naredna tri mjeseca

SAOPŠTIO DIREKTOR EPCG

Predstavnici kompanija Monteput i Građevinarstvo i savjetovanje iz Podgorice potpisali su ugovor o izvođenju radova u tunelu Sozina, čija je vrijednost 2,41 milion eura.
Iz Monteputa su saop&scaron;tili d aće radovi obuhvatiti sanaciju pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa zavr&scaron;nim farbanjem obloge.&nbsp;
&bdquo;Planirani su radovi na injektiranju vlažnih i suvih pukotina, reprofilacija sekundarne tunelske obloge i reprofilacija dilatacija, kao i na premazu sekundarne tunelske obloge. Sve faze prate tekuća ispitivanja koja se odnose na navedene radove, radi kontrole kvaliteta i provjere tehničke ispravnosti izvedenih zahvata&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Monteputa, prenosi agencija Mina business.
Iz kompanije su kazali da je ugovor potpisan 24. novembra, od kada se računa rok za izvođenje radova od 550 dana. Radovi će se izvoditi u noćnim terminima, u periodu od 22 do s&scaron;est sati ujutro.&nbsp;
Oni su dodali da će od 15. juna do 15. septembra naredne godine radovi biti obustavljeni zbog turističke sezone i pojačanog saobraćaja ka primorju.
&bdquo;Monteput će tokom realizacije projekta obezbijediti pojačan stručni nadzor i koordinaciju svih učesnika, kako bi se radovi izvodili u skladu sa važećim tehničkim standardima za tunelske objekte. Javnost i korisnici tunela biće blagovremeno informisani o eventualnim privremenim izmjenama režima saobraćaja, uz apel vozačima da po&scaron;tuju postavljenu signalizaciju i ograničenja u zoni radova&ldquo;, saop&scaron;teno je iz kompanije.
Cilj rekonstrukcije je, kako su objasnili, očuvanje stabilnosti tunelske konstrukcije i dugoročno unapređenje bezbjednosti i kvaliteta saobraćaja kroz tunel Sozina.
&bdquo;U posljednje tri godine Monteput je uložio vi&scaron;e od 3,36 miliona EUR u modernizaciju i održavanje sistema u tunelima Sozina i Ra&scaron; i pristupnim saobraćajnicama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa su dodali da su radovi uključivali mjestimičnu obnovu kolovoza i prvu fazu obnove sekundarne tunelske obloge, zamjenu habajućeg sloja asfalta na otvorenoj trasi i mostovima, zamjenu dilatacionih spojnica na mostovima, nadogradnju adaptivne rasvjete u tunelima, video-nadzora na otvorenoj trasi, dodatno osiguranje kosina u zasjecima, kao i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti.

Potpisan ugovor o radovima u tunelu Sozina, vrijedan 2,4 miliona eura

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Sve vrste goriva od ponoći će biti jeftinije dva do sedam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće dva, odnosno tri centa i narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,41 eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela biće manja sedam centi i iznosiće 1,31eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa, pa će ko&scaron;tati 1,24 eura.
Naredni obračun će biti 29. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

ZNAČAJ PAD CIJENE EURODIZELA

Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao pro&scaron;logodi&scaron;nji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvje&scaron;taj za&scaron;titnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila. 
U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos prema&scaron;io 8,7 miliona eura. Tokom pro&scaron;le godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.
Dodatni tro&scaron;kovi
Ipak, u svim izvje&scaron;tajima za&scaron;titnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvr&scaron;nim presudama, &scaron;to predstavlja značajnu &scaron;tetu po budžet.
- Neizvr&scaron;avanje pravosnažnih rje&scaron;enja o nagradama advokatima, vje&scaron;tacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime tro&scaron;kova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, &scaron;to predstavlja znatnu &scaron;tetu za državni budžet &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, &scaron;to i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.
Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskori&scaron;ćeni godi&scaron;nji odbor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke.
Ćirović nagla&scaron;ava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni tro&scaron;kovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Značajan broj postupaka protiv države odnosi se i na utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju. 
Za&scaron;titnik je po osnovu prava na sudske tro&scaron;kove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.
U izvje&scaron;taju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodi&scaron;nju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemlji&scaron;tu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.
Najskuplje parnice
Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na &scaron;ta će država osim tro&scaron;kova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizi&scaron;ao iz djelovanja Vlade Zdravka Krivokapića i tada&scaron;njeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.
Država je u tom sporu tražila da se oglasi ni&scaron;tavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispo&scaron;tovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, &scaron;to je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju. Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.
Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tada&scaron;njeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužila&scaron;tvu na provjeru.
Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Za&scaron;titnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.

Za devet mjeseci: Izgubljeni sporovi  državu koštali 18,7 miliona eura

POKAZUJE IZVJEŠTAJ ZAŠTITNICE IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA

Ministri ekologije, održivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i finansija Novica Vuković, saop&scaron;tili su da je postignut konačan dogovor između Vlade i Op&scaron;tine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji &ndash; Parkom prirode Ulcinjska solana.
&ldquo;Nakon intenzivnog i složenog procesa i vi&scaron;emjesečnih razgovora sa predstavnicima Op&scaron;tine Ulcinj, postignut je dogovor o osnivanju zajedničkog privrednog dru&scaron;tva pod nazivom Ulcinjska Solana&rdquo;, navodi se u zajedničkom saop&scaron;tenju dva ministarstva. 
Tim činom postavljaju se, kako se dodaje, temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i pravi se ključan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti za&scaron;tite prirode. Time se Crna Gora dodatno približava članstvu u Evropskoj uniji, ispunjavajući standarde najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja.
Ministri su naglasili da je Ulcinjska solana područje od izuzetne ekolo&scaron;ke važnosti, međunarodno priznato kao močvara od globalnog značaja, park prirode i dio Ramsar liste najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
&ldquo;Kao jedna od deset najvećih i najmlađih solana na Mediteranu, ona je nezamjenjivo stani&scaron;te za brojne vrste ptica, uključujući mnoge globalno ugrožene. Na&scaron;e opredjeljenje da Solanu za&scaron;titimo, obnovimo i razvijamo u skladu sa najvi&scaron;im ekolo&scaron;kim standardima predstavlja i zakonsku obavezu i moralnu dužnost prema budućim generacijama&rdquo;, poručio je Ćulafić.
Vuković je naveo da formiranjem tog javno privrednog dru&scaron;tvo obezbijediće stabilno upravljanje, planski razvoj i održivu valorizaciju prostora. 
&ldquo;Definisali smo osnivačke udjele, udio Vlade iznosi 60 odsto, dok je udio Op&scaron;tine Ulcinj 40 odsto. Ukupan osnivački kapital iznosi četiri miliona eura i biće sukcesivno uplaćivan tokom narednih pet godina&rdquo;, rekao je Vuković.
Oni su kazali da tim dogovorom &scaron;alju jasnu poruku, a to je da Crna Gora bira put održivog razvoja i očuvanja prirode kao temelja evropskog identiteta. 
&ldquo;Zahvaljujemo svim institucijama, ekspertima i partnerima koji su doprinijeli ovom procesu, posebno Delegaciji EU u Crnoj Gori, Op&scaron;tini Ulcinj, kao i brojnim organizacijama i pojedincima koji su godinama ukazivali na značaj za&scaron;tite Solane. Zajedničkim radom postižemo rezultate od nacionalnog i međunarodnog značaja&rdquo;, zaključili su ministri.

Dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTAVA EKOLOGIJE I FINANSIJA

Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 36,35 eura, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG je saop&scaron;teno da domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju od 20,35 eura, dok je najveća očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 46,62 eura.
&bdquo;Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 60 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 15,62 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 eura 17,76 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 eura očitana kod 6,16 odsto kupaca&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Prosječan novembarski račun oko 36 eura

NAJVEĆI U TIVTU, NAJMANJI NA ŽABLJAKU

Ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljo&scaron;aj pro&scaron;le sedmice je najavio da će ta koalicija uskoro Skup&scaron;tini uputiti prijedlog zakona o godi&scaron;njem dodatku na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin i penzioner u Crnoj Gori na kraju godine dobio dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade, odnosno prosječne penzije.
Đeljo&scaron;aj je za Pobjedu objasnio da se ovaj dodatak smatra godi&scaron;njim bonusom koji bi bio oslobođen svih poreza i doprinosa.
- To znači da poslodavac nema nikakva dodatna fiskalna opterećenja, već isplaćuje neto iznos bez poreza, prireza ili doprinosa. Na taj način država preuzima fiskalni teret, a poslodavcu se značajno smanjuje tro&scaron;ak u odnosu na bilo koji drugi oblik povećanja zarade &ndash; kazao je Đeljo&scaron;aj Pobjedi.
Motivi&nbsp;
Kako je naveo, bonus koji ide direktno radniku povećava zadovoljstvo zaposlenih i smanjuje odlazak kadra, &scaron;to je, prema njegovim ocjenama, poslodavcima najvažniji motiv.
- Dakle, motivacija poslodavca je niži realni tro&scaron;ak zbog oslobađanja poreza, stimulacija i veće zadovoljstvo radnika, povećana produktivnost i lojalnost zaposlenih &ndash; ističe Đeljo&scaron;aj.
Uloga države je, kako kaže, ključna i vi&scaron;estruka.
- Država kroz zakon oslobađa ovaj dodatak svih poreza i doprinosa, čime omogućava da puni iznos ode radniku, a poslodavcu smanjuje finansijsko opterećenje. Država obezbjeđuje primjenu zakona, kroz inspekcijski nadzor i kroz jasno propisane obaveze poslodavaca &ndash; objasnio je Đeljo&scaron;aj.
Nagla&scaron;ava da je država istovremeno i najveći poslodavac, pa bi, kako kaže, isplatom dodatka zaposlenima i penzionerima dala primjer privatnom sektoru.
- Država time podstiče potro&scaron;nju u decembru i januaru, &scaron;to se vraća kroz veći promet i PDV-a, dakle ovo je i ekonomska mjera, ne samo socijalna. Konačno, država oslobađa dodatak poreza, garantuje sprovođenje i sama učestvuje u isplati, čime se stvara sistem koji je održiv i pravedan &ndash; smatra Đeljo&scaron;aj.
Ranije je naveo da je cilj ovog zakona da građani i penzioneri dobiju snažnu finansijsku podr&scaron;ku u periodu godine kada su tro&scaron;kovi najveći. To je, kako je kazao, evropski standard i model socijalne politike koju Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori, odnosno pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima.
- S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skup&scaron;tine da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine zajedno sa decembarskim primanjima - kazao je ranije Đeljo&scaron;aj pozivajući poslaničke klubove da podrže njegov prijedlog koji nije partijski, već dru&scaron;tveni interes, jer koristi svakom radniku i penzioneru.
Da ideja u biti nije lo&scaron;a, smatra ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, ali ocjenjuje da bi ona mogla biti realna za neke razvijenije ekonomije, čime se crnogorska trenutno ne može pohvaliti.
- Ako gledamo socijalni aspekt, ovo je potpuno razumljiv prijedlog, jer upravo su penzioneri i većina zaposlenih osjetili najveći pritisak rasta cijena u posljednje vrijeme. Ipak, mora se voditi računa i o tome da ovakve ideje budu sprovodljive, a da se ne optereti ni budžet ni privreda &ndash; saop&scaron;tio je Mule&scaron;ković Pobjedi.&nbsp;
Uvećanje tro&scaron;kova&nbsp;
Ukazuje da bi se ovim zakonom dodatno pogor&scaron;ala situacija velikoj broja firmi u Crnoj Gori koje ne posluju na zavidnom nivou.
- Ukoliko se uvede obaveza privatnim firmama koje već negativno posluju da isplate jo&scaron; polovinu plate, one se dodatno ubacuju u dugove. Mi moramo voditi mnogo vi&scaron;e računa o samoj profitabilnosti sektora, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori dominantno male kompanije koje i u ovom trenutku te&scaron;ko servisiraju sve obaveze. Na ovaj način zakonski im se dodaje jo&scaron; jedan teret bez obzira na to &scaron;to nemaju obavezu plaćanja poreza i doprinosa, jer svakako moraju da isplate neto zarade &ndash; ukazuje Mule&scaron;ković.
Iznenađujuće je, kako dodaje, &scaron;to ovakav prijedlog stiže nakon &scaron;to su svi međunarodni izvje&scaron;taji pokazali da se mora voditi računa o tro&scaron;kovima javne uprave.
- Ovo će dodatno povećati tekuće tro&scaron;kove, pa samim tim je ovakav prijedlog te&scaron;ko sprovesti u ovom trenutku. Posebno ako uzmemo u obzir strukturu na&scaron;e ekonomije, jer upravo ona stvara taj novac koji bi trebalo da se iskoristi za isplatu ovih dodataka zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima &ndash; navodi Mule&scaron;ković, dodajući da se ovakve odluke moraju donositi uz dobru ekonomsku analizu i uključivanje svih onih na koje će se one odnositi, prije svega privredu.

Mulešković: Bonus od pola prosječne plate i penzije bio bi dodatni teret za firme

"OVAKAV PRIJEDLOG TEŠKO JE SPROVESTI U OVOM TRENUTKU"

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon &scaron;to je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće tro&scaron;kove za prenos, pi&scaron;e RSE.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon &scaron;to je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemlji&scaron;te. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
&ldquo;Odluka se donosi radi za&scaron;tite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda&rdquo;, rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od bra&scaron;na, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
&Scaron;ta će Vlada preduzeti da za&scaron;titi standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Građani o najavljenim poskupljenjima
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja:
&ldquo;Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni &scaron;irokom krugu potro&scaron;ača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiroma&scaron;iti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem.&rdquo;
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
&ldquo;U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima.&rdquo;
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
&ldquo;Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, &ldquo;oslobodioci&rdquo;, koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze biv&scaron;e vlasti&rdquo;, kaže Lidija za RSE.
Nagla&scaron;ava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
&ldquo;Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije&hellip;a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siroma&scaron;tvo, o kome država očigledno ne vodi računa.&rdquo;
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
&ldquo;Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ni&scaron;ta do&scaron;ao, bezvrijedan papir. Ne znam &scaron;ta prije da plaćam i gdje vi&scaron;e da u&scaron;tedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste&rdquo;, smatra Vera.
&Scaron;ta o poskupljenjima kaže struka
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je te&scaron;ko predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama &ldquo;vje&scaron;tački&rdquo; održava cijenu struje ispod trži&scaron;ne vrijednosti, u cilju za&scaron;tite standarda građana.
&ldquo;Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na u&scaron;trb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno,&rdquo; kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati &ldquo;puzajuća inflacija&rdquo; i pad standarda:
&ldquo;Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za de&scaron;avanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa &hellip; onda se, uz na&scaron;u uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu.&rdquo;
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, &scaron;to je dovelo do pada standarda:
&ldquo;Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lo&scaron;ije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vje&scaron;tačkom podizanju potro&scaron;nje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka.&rdquo;
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer &ldquo;rast cijena na kraju određuje trži&scaron;te&rdquo;, zaključio je Kostić.
Nova godina donosi nova poskupljenja
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene tro&scaron;kova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća tro&scaron;kove za proizvodnju energije, &scaron;to prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su vi&scaron;e puta saop&scaron;tili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
Veći računi za komunalne usluge
Podgoričko preduzeće Čistoća saop&scaron;tilo je da je za njihovo uspje&scaron;no poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sada&scaron;njih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko devet eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
&ldquo;Cijene usluga deponovanja iznose za op&scaron;tine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura&rdquo;, navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih op&scaron;tina za sada nijesu saop&scaron;tila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim op&scaron;tinama upravljaju komunalnim preduzećima.
Skuplje usluge advokata
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosada&scaron;njih 125, advokatu platiti duplo vi&scaron;e. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosada&scaron;njih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
Vlada uvodi novi porez
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemlji&scaron;ta.
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.

Kostić: U 2026. možemo očekivati “puzajuću inflaciju” i pad standarda

CRNOGORSKE GRAĐANE ĆE U NOVOJ GODINI DOČEKATI NOVA POSKUPLJENJA

Sjednica skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.
Na dnevnom redu sjednice je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028.&nbsp;
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura.
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;

Odbor iduće sedmice razmatra Predlog zakona o budžetu za narednu godinu

NA DNEVNOM REDU SJEDNICE JE I PREDLOG ODLUKE O ZADUŽIVANJU CRNE GORE

Nakon &scaron;to je Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice zatražila od Vlade da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećaju zarade za deset odsto, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da je iznenađena njihovim načinom da se nađe modalitet u kom će se targetirati samo javna uprava, bez privatnog sektora, i da za to, za početak, neće dati zeleno svjetlo, ali da je otvorena da sjednu i da porazgovaraju o svemu.
Resorno ministarstvo danas će razgovarati sa sindikalcima o izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora. Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice na konferenciji za novinare saop&scaron;tila je da su uradili određenu analizu budžeta i da svima mogu da se uvećaju zarade za deset odsto, za &scaron;to će, kako su procijenili, biti potrebno da se izdvoji 90 miliona eura. Najavili su da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, sa predsjednikom Vlade komunicirati &bdquo;putem ulice&ldquo;.
Kompromis
Ministarka Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da kada su u pitanju inicijative sindikata da ih nikada apriori ne odbacuje, već da ističe da nije za ponuđeni model, ali da treba da sjednu da vide &scaron;to mogu da urade kako bi do&scaron;li do određenih rje&scaron;enja. Ni&scaron;ić dodaje da je za socijalni dijalog, da nikada ne bude ultimatum nijedne strane, već da sve bude produkt dogovora.
- Mi ćemo im sigurno izlaziti u susret, da se dogovaramo i pregovaramo i zaista se nadam da ćemo naći zajedničko rje&scaron;enje &ndash; rekla je ministarka.
Ni&scaron;ić ističe da sami način sindikalnog djelovanja jeste takav da će sindikati uvijek ići u tom pravcu da određeni dio svojih zahtjeva ostvaruju, &scaron;to apsolutno smatra legitimnim.
- Moramo da znamo da se do tih rje&scaron;enja mora doći konsenzusom, ne može se ići jednostrano i u tom dijelu moramo da sjednemo i da pregovaramo, kao i za sve. Onaj model koji je za mene prihvatljiv jeste da sjednemo da odradimo određene analize iz prostog razloga &scaron;to svako povećanje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora kasnije dovodi do intencija da pojedini granski sindikati traže onda povećavanje zarada u određenim granama, &scaron;to moramo da ra&scaron;članimo &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Kako dodaje, ono &scaron;to su od starta željeli jeste da se koeficijenti u Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru izmijene tako da se osnovna zarada približi minimalnoj i u tom dijelu će, poručuje ministarka, imati njihovu punu podr&scaron;ku.
- Sada imamo diskrapancu između osnovne zarade, kad se dobiju koeficijenti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, i minimalne zarade &ndash; na koju se obračunavaju noćni, prekovremeni i svi ostali sati, koji bi trebalo, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, da se obračunavaju na osnovnu zaradu čiji bi koeficijenti doveli do minimalne zarade &ndash; rekla je ona. &Scaron;to se tiče zahtjeva sindikata da se povećaju obračunske vrijednosti koeficijenta kaže da treba da sjednu i porazgovaraju, da pređu svaki modalitet...
- Ostaćemo otvoreni za razgovore koliko god bude trebalo. Imaćemo prijedloge za sindikate i poslodavce. Treba nam malo vremena da izanaliziramo sve. Moramo se potruditi da kroz Op&scaron;ti kolektivni ugovor ne dovedemo kasnije do nezadovoljstva granskih sindikata, pa da ne dođemo u začarani krug kojem smo imali priliku da svjedočimo u prethodnom periodu &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Privatni sektor isključen
Ona dodaje da kada je riječ o inicijativi da se uvećaju svima zarade u državnoj upravi, da nema odvajanja privatnog i javnog sektora.
Ni&scaron;ić podsjeća i da su sa vi&scaron;e međunarodnih instanci, među kojima je i Međunarodni monetarni fond, dobili pohvalu da trži&scaron;te rada apsolutno ide u pozitivnom smjeru, u smislu da se siva ekonomija iskorjenjuje i da treba da budu jako pažljivi kada su u pitanju povećanja...
- Zamoliću ih na sastanku, imamo jako dobru saradnju, jer je ovaj resor iznio dosta značajnih zakona sa sindikalcima i poslodavcima, da sjednemo i napravimo analize. Moramo uključiti i kolege koje nam direktno finansijski mogu pomoći u ovom dijelu. Bićemo otvoreni za saradnju &ndash; kazala je Ni&scaron;ić.
Na dana&scaron;njoj radnoj grupi koja radi na izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora očekuje da razgovaraju o svemu ovome, a u četvrtak imaju i sjednicu Socijalnog savjeta, gdje će, pored ostalog, pričati o ponuđenom Prijedlogu zakona budžeta za 2026. godinu.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor je, obja&scaron;njava ministarka, akt op&scaron;te vrijednosti koji se odnosi na sve zaposlene, te da pored zakona ima najveću pravnu snagu u pravnom sistemu kada su radni odnosi u pitanju.
- Tu će se pregovaranje najvi&scaron;e zasnivati na koeficijentima i na obračunskoj vrijednosti koeficijenata &ndash; poručuje Ni&scaron;ić.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore pro&scaron;le sedmice je saop&scaron;tila da se osnovne zarade u javnom sektoru obračunavaju po formuli &scaron;to se koeficijent složenosti poslova množi sa obračunskom vrijedno&scaron;ću koeficijenta.
Kazali su da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana 14 godina i da iznosi 90 eura bruto. Njihov zahtjev sada je da se uveća na &ndash; sto eura bruto. Sindikalci su rekli novinarima da su prethodnih godina pokazali toleranciju i da je standard zaposlenih kroz određene projekte, poput &bdquo;Evrope sad&ldquo;, uvećan, te da nijesu reagovali i nijesu tražili da im se povećaju određeni koeficijenti.
Međutim, sada su stava da je inflacija anulirala protekla uvećanja i da moraju da se izbore za bolji status zaposlenih. Ispričali su da su slali dopise premijeru Milojku Spajiću, ali da nijesu dobili odgovore zbog čega su odlučili da organizuju konferenciju i da javno iznesu probleme i zahtjeve. Imajući u vidu da sa Spajićem sada komuniciraju preko medija rekli su da to jasno govori kakav je među njima socijalni dijalog i koliko ih premijer uvažava kao socijalne partnere.

Nišić: Nema zelenog svjetla za inicijativu sindikata, ali možemo da razgovaramo

UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA ZATRAŽILA DA SE SVIM ZAPOSLENIMA U JAVNOJ UPRAVI UVEĆAJU PLATE ZA DESET ODSTO

Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 78,7 miliona eura, &scaron;to je za čak 59,5 miliona eura veći gubitak nego lani u istom periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 19,2 miliona eura, pokazuje zvanični finansijski izvje&scaron;taj ove državne elektroenergetske kompanije za prva tri kvartala, pi&scaron;e Pobjeda.
Na čelu borda EPCG je Milutin Đukanović, dok je izvr&scaron;ni direktor do 21. oktobra bio Ivan Bulatović, kad ga je Odbora direktora smijenio. Od pro&scaron;le sedmice izvr&scaron;ni direktor EPCG je Zdravko Draga&scaron;.
Ukupni prihodi
U kvartalnom izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci, navodi se da ukupni prihodi EPCG iznose 302,2 miliona eura od čega poslovni prihodi 293,5 miliona eura, finansijski 2,98 miliona eura, a ostali prihodi 3,36 miliona eura. Pored toga, evidentirani su i prihodi od usklađivanja vrijednosti potraživanja u iznosu od 2,35 miliona eura.
&ldquo;Ukupni rashodi u prvih devet mjeseci ove godine iznose 383,6 miliona eura, od čega tro&scaron;kovi poslovanja u iznosu od 354,78 miliona, tro&scaron;kovi zarada 21,86 miliona eura, finansijski rashodi 1,99 miliona eura, ostali rashodi u iznosu od 2,01 miliona eura, dok rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti potraživanja iznose 2,94 miliona eura&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci.
Navedeno je da je neto efekat tekućih i odloženih poreza za navedeni izvje&scaron;tajni period pozitivan i iznosi 2,66 miliona eura.
Prihodi od prodaje i ostali prihodi iz poslovanja ostvareni za devet mjeseci 2025. godine iznose 296,89 miliona eura dok tro&scaron;kovi poslovanja i ostali rashodi iz poslovanja za devet mjeseci 2025. godine iznose 378,67 miliona eura.
&ldquo;Prihodi od prodaje &ndash; neto prihodi na kraju septembra iznose 292,5 miliona eura &scaron;to je smanjenje od 1,49 miliona eura ili 0,51 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 294 miliona eura&rdquo;, precizira se u izvje&scaron;taju.
Tro&scaron;kovi poslovanja
Dodaje se da tro&scaron;kovi poslovanja, koji uključuju nabavnu vrijednost prodate robe, tro&scaron;kove materijala, amortizaciju i ostale tro&scaron;kove poslovanja, za prvih devet mjeseci ove godine iznose 354,78 miliona eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 61,97 miliona ili 21,16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 292,8 miliona eura.
&ldquo;Tro&scaron;kovi zarada na kraju septembra iznose 21,86 miliona eura, &scaron;to je za 3,34 miliona manje u odnosu na uporedni period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 25,2 miliona eura ili 13,26 odsto&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Navedeno je i da ukupni finansijski prihodi iznose 2,98 miliona eura, dok ukupni finansijski rashodi u istom periodu iznose 1,99 miliona eura.
Dodaje se da se najveći dio finansijskih prihoda odnosi na kamate po osnovu plasmana domaćinstvima i ostaloj potro&scaron;nji, kao i na kamate na oročene depozite. Finansijski rashodi se, s druge strane, najvećim dijelom odnose na kamate po osnovu kreditnih obaveza.
Istaknuto je da je znatan uticaj na rezultat u poslovanju imala obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog zavr&scaron;nih radova na ekolo&scaron;koj rekostrukciji i redovnog godi&scaron;njeg remonta.
&ldquo;Ostvarene padavine tokom prvih devet mjeseci su bile na nivou od 1.246 litara po metru kvadratnom &scaron;to je 17 odsto vi&scaron;e od prosjeka za posmatrani period. Treći kvartal karakteri&scaron;u veće padavine za 68 odsto u odnosu na prosjek, &scaron;to je 94 odsto vi&scaron;e od očekivanih prosječnih količina. Iako su ostvarene padavine bile vi&scaron;e od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka je podbacila &scaron;to se vidi iz ostvarene proizvodnje iz dotoka Hidroelektrane (HE) Perućica, koja je na nivou 49,4 odsto (ostvarena proizvodnja 340,8 MWh)&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Proizvodnja
Ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za devet mjeseci 2025. godine iznosi 1244,3 GWh, odnosno 77,9 odsto od plana. HE Perućica je proizvela 478,2 GWh &scaron;to je 74,9 odsto od plana, HE Piva 360,6 GWh, odnosno 66,7 odsto od plana, dok su male hidrolektrane na 70 odsto od plana.
Termoelektrana Pljevlja je za prvih devet mjeseci ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, &scaron;to je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto vi&scaron;e u odnosu na planiranu proizvodnju i 502.332 MWh ili 44,32 odsto manje od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda pro&scaron;le godine.
&ldquo;Tokom prvih devet mjeseci na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je sljedeća trgovina električnom energijom na veletrži&scaron;tu: realizovana je kupovina od 1.316 GWh vrijednosti od 140,5 miliona eura po prosječnoj cjeni od 106,71 eura po MWh, (poređenja radi za isti period 2024. godine na veletrži&scaron;tu kupljeno je 763,1 GWh električne energije u vrijednosti od 57,3 miliona eura), realizovana je prodaja od 510,2 GWh električne energije vrijednosti 66,2 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 129,83 eura po MWh (kada uporedimo sa istim periodom 2024. godine realizovana je prodaja električne energije od 683,7 GWh u vrijednosti 65,6 miliona eura)&rdquo;, navodi se.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 304,3 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 232,3 GWh električne energije vrijednosti 24,2 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,18 eura po MWh.
Dodaje se da je u istom periodu pro&scaron;le godine EPCG od COTEE otkupila 261,8 GWh ukupne vrijednosti 22,2 miliona eura, dok je za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 226 GWh električne energije vrijednosti 22,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 99,75 eura po MWh.
&ldquo;Takođe prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju septembra iznosi 24,14 miliona eura i veći je za 2,52 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 21,6 miliona&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora na kraju septembra iznosi 35,72 miliona eura i veća je za 6,73 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 28,99 miliona eura.