Predstavnici državnih institucija konsultuju organizacije osoba s invaliditetom (OSI) u kasnoj fazi prilikom kreiranja politika i to samo da bi &nbsp;zadovoljili formu, poručeno je u drugom dijelu Foruma o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvr&scaron;ni direktor Saveza Slijepih Crne Gore Goran Macanović istakao je na panelu Pitanja za&scaron;tite i promovisanje ljudskih prava osoba s invaliditetom prilikom formulisanja i primjene svake politike i svih programa da se u praksi ne primjenjuju mnoge odredbe Konvencije o pravima OSI.
&bdquo;Nedovoljno se primjenjuje obaveza neposrednog i kontinuiranog konsultovanja sa OSI preko njihovih organizacija. Konsultovanje kod nas u Crnoj Gori često izostaje u ranoj fazi kreiranja nekih politika. Često se de&scaron;ava da se predstavnici OSI pozovu da učestvuju u nekom procesu koji je pri kraju i često je to uče&scaron;će samo da se zadovolji forma, a ne da se su&scaron;tinski dobije kvalitet od predstavnika organizacija OSI&ldquo;, naveo je Macanović.
Kazao je i kad predstavnici organizacija OSI daju predloge, često se desi da ih institucije ne prihvate, navodeći da je to najče&scaron;će jer predstavnici institucija ih ne razumiju.
&bdquo;Često se de&scaron;ava i da predstavnici institucija na&scaron;a rje&scaron;enja i predloge ne prihvataju jer to po njima iziskuje velika finansijka sredstva, ali se često de&scaron;ava da to bude samo pretpostavka pojedinaca, bez neophodnih analiza koje bi potkrijepile jednu takvu argumentaciju&ldquo;, rekao je Macanović.
Ukazao je da na za&scaron;titu i promociju OSI često utiču administrativne prepreke i barijere koje institucije predstavljaju pred OSI.
&bdquo;U za&scaron;titi i promociji prava OSI važnu ulogu ima pokre OSI. Jako je važno i nužno da mi kroz na&scaron;e uče&scaron;će u raznim procesima, u kreiranju i u primjeni politika u svim oblastima promovi&scaron;emo pristup zasnovan na ljudskim pravima&ldquo;, istakao je Macanović, navodeći da ulogu organizacija OSI vidi kao onu koju će da prate primjenu politika i sugeri&scaron;u eventualne izmjene.
Članica Odbora Evropske mreže za samostalni život (European Network on Independent Living) Elena Kochoska rekla je da se ne implementiraju odrebe Konvencije o pravima OSI.
&bdquo;Kad je riječ o toj Konvenciji, te&scaron;ko je implementirati određene odrebe zato &scaron;to se kaže da su potrebne sistemske, kulturolo&scaron;ke, dru&scaron;tvene, infrastrukturne promjene. Ne mislim samo na arhitektonska rje&scaron;enja i barijere, već govorimo o mi&scaron;ljenjima, stavovima, životu, vrijednostima koje kreira zajednica onih koji nemaju invaliditet. Ova Konvencija traži ne&scaron;to drugo. Potrebna je rehabilitacija sistema vrijednosti, standarda i to treba da uradi zajednica bez invaliditeta, a ne mi. U tome leži problem&ldquo;, navela je Kochoska.
Prema njenim riječima, ključni cilj koji ova Konvencija propisuje je nezavisan, samostalan život kojim se po&scaron;tuje autonomija, dostojanstvo, kao i razlika OSI.
&bdquo;Proces kreiranja javne politike na pitanje invaliditeta gleda kao na ne&scaron;to zasebno. To je dovelo do podvojenosti u pristUpima. Važno je ovo shvatiti kao barijeru od strane države i onih koj su na moći. Sama terminologija doprinosi klasfikaciji, kategorizaciji. To je jedno od oruđa koji država koristi protiv implementacije Konvencije&ldquo;, kazala je Kochoska.
Konvencija, kako je pojasnila, traži da se jednakost zasniva na principu inkluzivnosti, ističići da svi zakoni moraju počivati na tom principu.
Izvr&scaron;na direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da ako organizacije OSI nemaju principe prilikom djelovanja i zagovaranja, da ih drugi neće cijeniti, niti će uvažavati njihovo mi&scaron;ljenje.
&bdquo;To smatram jako važnim u oblasti zagovaranja ljudskih prava, ali to ne znači istovremeno da imamo rje&scaron;enja i da ih trebamo u svakoj situaciji nuditi. Predstavnici vlasti nas moraju konsultovati, pitati i uvažavati ono &scaron;to mi smatramo važnim i potrebnim&ldquo;, navela je Vujačić.
Prema njenim riječima, predstavnici organizacija OSI bi trebalo da raspolažu sa argumentima i da ne koriste druge metode koje su prihvatljivije za drugu stranu.
&bdquo;Neki rezultati se osjete tek za pet ili deset godina. Važno je da od njih nikad ne odustajemo i da nam oni budu jako važni. Važno je i da sve to bude praćeno dozvoljenim pritiskom, kao i da sve &scaron;to zagovaramo i tražimo, od toga ne odustajemo i da sve to bude praćeno i onim &scaron;to su životna iskustva i činjenice, odnosno argumenti&ldquo;, kazala je Vujačić.
Tokom diskusije, predstavnica Pokreta Evropa sad Branka Marković, koja je učiteljica, istakla je da je potrebno vi&scaron;e računa voditi u &scaron;koli o djeci koja imaju invaliditet.
&bdquo;Kroz nastavni program bi trebalo uvesti predmet da to pitanje bude zastupljeno, da znaju vr&scaron;njaci i nastavnici kako treba da se pona&scaron;aju prema djeci s invaliditetom&ldquo;, smatra Marković.
Vujačić je na to odgovorila da u Crnoj Gori nema inkluzivnog obrazovanja, ukazujući da veliki broj djece s invaliditetom zbog nepristupačnosti programa zavr&scaron;ava srednju stručnu &scaron;kolu, ali ne i gimnaziju.
Ukazala je na primjer samo jednog fakulteta koji je prilagodio program studentu s autizmom.
Predstavnica koalicije &ldquo;Za budućnost Podgorice&rdquo; dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da reforme postoje kad su u pitanju politike koje se tiču ljudskih prava, ali da su spore.
&bdquo;Smatram da svi moramo dati lični doprinos u inkluziji OSI. Podržavam ideju samostalnog života. Bilo bi lijepo da u budućoj lokalnoj vlasti u Podgorici ostvarimo bližu komunikaciju sa UMHCG u smislu otvaranja dnevnog centra, kao prostora koji bi služio potrebama UMHCG i svim ostalim OSI, mladima i starijima, uz raznovrsniji program, uključujući i umjetnost&ldquo;, istakla je Borovinić Bojović.
Učesnici diskusije su saop&scaron;tili i da se do sad primjenjivale populističke mjere kad je u pitanju politika prema OSI, kao i da je potreban sistemski pristup rje&scaron;avanju problema.
Tokom panela Važnost uključivanja OSI u proces nadgledanja, kreiranja, dono&scaron;enja, primjene, praćenja i evaluacije politika koje se tiču prava OSI, Kochoska je kazala da prema Konvenciji o pravima OSI države imaju obavezu da osmisle mehanizme za monitoring, poja&scaron;njavajući da oni moraju da budu finansijksi nezavisni, da uključuju OSI i da sarađuju sa različitim organizacijama OSI.
&bdquo;U Makedoniji mehanizmi za praćenje su prepu&scaron;teni Ombudsmanu, ali ne kao nezavisna tijela, nego kao tijela u okviru odjeljenja u okviru te institucije. Kadar koji tamo radi nema znanje o Konvenciji. Četiri godine na papiru imamo mehanizam za monitoring, ali u stvarnosti nemamo ni&scaron;ta&ldquo;, rekla je Kochoska.
Istakla je da države moraju da finansiraju organizacije koje se bave zagovaranjem, praćenjem, monitoringom, jer taj proces zahtjeva dosta energije, vje&scaron;tine i obrazovanje.
&bdquo;U praksi nemamo pozitivna iskustva sa tim &scaron;to se tiče regiona i države ne finansiraju monitoring&ldquo;, navela je Kochoska.
Istakla je da bi organizacije trebalo da budu prodornije i sastavni dio sastanaka kada komiteti pi&scaron;u izvje&scaron;taje o zemljama.
Vujačić je kazala da je nezamislivo govoriti o bilo kakvom praćenju politika, nakon usvajanja izvje&scaron;taja, ukoliko ne postoje kvalitetni izvje&scaron;taji o njihovom sprovođenju uključujući nezavisne izvje&scaron;taje.
Podsjetila je da je UMHCG pripremilo mnoge izvje&scaron;taje iz sjenke, navodeći da je prvi značajan bio Alternativni izvje&scaron;taj o sprovođenju Konvencije koji su podnijeli Komitetu 2017.
&bdquo;Ovi izvje&scaron;taji su važni da ono &scaron;to godinama radimo pretočimo na papir i da koristimo kasnije kao mehanizma i kao zagovaranje i neke druge aktivnosti kako u okviru organizacija, tako i u okviru javnog djelovanja. Bila sam ponosna na sebe i kolege koji su učestvovali u pripremi Izvje&scaron;taja jer su nam članovi Komiteta rekli da je to jedan od najkvalitetnijih izvje&scaron;taja koji su oni dobili&ldquo;, navela je Vujačić.
Tokom diskusije, predsjednica krovne organizacije OSI u Hrvatskoj Marica Mirić rekla je da organizacije ne koriste svoju civilnost u dovoljnoj mjeri, navodeći da nisu udružene i da su razjedinjene u borbi za ljudska prava.
&bdquo;Kad je u pitanju monitoring, važno je da se mi posvetimo streti&scaron;kom dokumentima, kakvi god oni bili kako bi pratili praćenje odrebi Konvencije&ldquo;, smatra Mirić.
Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori &ndash; od osnovnih usluga do oblikovanja politika &ndash; M&rsquo;BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za za&scaron;titu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Predstavnici državnih institucija da konsultuju organizacije OSI u ranoj fazi kreiranja politika

"U PRAKSI SE NE PRIMJENJUJU MNOGE ODREDBE KONVENCIJE O PRAVIMA OSI"

Zaposleni u Bolnici Meljine najavili su za sjutra u osam sati protest ispred kapija te zdravstvene ustanove, nakon &scaron;to su pročitali oglas o zapo&scaron;ljavanju koji je objavila Op&scaron;ta bolnica Kotor.
Zaposleni su, kako je bilo obećano iz Vlade i resornog ministarstva, očekivali da krajem januara bude rije&scaron;en njihov status, i da dobiju ugovore o radu preko bolnice Kotor.
"Oglas koji smo jutros vidjeli izazvao je ogorčenje kod zaposlenih, jer po tom oglasu bi 60 radnika ostalo bez posla, a bolnica bi bila svedena na stacionar", kazala je medicinska direktorka dr Olivera Elez.
Prema raspisanom oglasu, zatražen je minimalan broj radnika, tako da bi na primjer porodili&scaron;te radilo samo hitne porođaje, laboratorija bi ostala sa četvoro zaposlenih, za cijelu bolnicu planirane su samo tri servirke...
Osim toga, za predaju dokumentacije ogla&scaron;ena su tri dana, tj do ponedjeljka, &scaron;to znači da zaposleni treba sve da prikupe i predaju praktično sjutra.
Premijer Dritan Abazović vi&scaron;e puta se pohvalio da je nađeno rje&scaron;enje za bolnicu Meljine i obećao da će ona nastaviti rad u punom kapacitetu.
To je bio ultimativan zahtjev radnika i građana Herceg Novog. Zbog čega je do&scaron;lo do ovakvog obrta i ko je za to zaslužan ostaje da se vidi.

Sjutra protest zaposlenih u bolnici Meljine

OD OSAM SATI

Vlada je objavila spisak firmi i pojedinaca koji su, kako navode, nelegalno ekspolatisali &scaron;ljunak iz riječnih korita.
U dokumentu je precizirano da je od januara 2021. do danas izvr&scaron;eno 757 inspekcijskih nadzora asfaltnih baza, betonskih baza i drobiličnih postrojenja.
"Direktorat za inspekcijski nadzor pripremio je Informaciju o statusu inspekcijskih postupaka inženjerskih objekata &ndash; postrojenja: asfaltnih baza, betonskih baza i drobiličnih postrojenja, koji su bili predmet inspekcijskog nadzora nadležnih inspekcija Uprave za inspekcijske poslove", stoji u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je kontrolisano 14 firmi i privatnih lica - "Bemaks", "Putevi", "Tehnoput", "Montenegro Petrol", "Čelebić", "Cijevna komerc", "Fab lajv", "Pe mar", "Gugi komerc" iz Kotora i "Tofi" iz Rožaja kao i četiri privatna lica: Zoran Stanić, Milivoje i Zdenko Mara&scaron; i Milivoje Mugo&scaron;a.
Trži&scaron;na inspekcija izdala je kompanijama "Bemaks" i "Čelebić" prekr&scaron;ajne naloge u ukupnom iznosu od po 2.800 eura zbog stavljanje na trži&scaron;te betona za koji nije dokazana upotrebljivost.
Sa po 600 eura kažnjene su kompanije "Čelebić" i "Montenegro petrol" jer evidencija o nabavci i prodaji robe na veliko nije bila dostupna
U Informaciji se navodi i da su za godinu ukupno podnijeta 23 zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, 32 krivične prijave i 17 predmeta dostavljeno Upravi policije na ocjenu tužila&scaron;tva da li ima elemenata za krivično gonjenje.
"Takođe, izdato je sedam prekr&scaron;ajnih naloga, a četiri predmeta dostavljena su Za&scaron;titniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore radi pridruživanja krivičnom gonjenju i procjeni &scaron;tete", zaključuje se u saop&scaron;tenju.
Kompletan spisak možete pronaći na ovom <a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/bcb48418-a3ec-4152-a9e8-b47bd04935e9">LINKU</a>.

Vlada objavila spisak firmi i pojedinaca koji su nelegalno eksploatisali šljunak

OD JANUARA 2021. IZVRŠENO 757 INSPEKCIJSKIH NADZORA

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa slabim padavinama.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus &scaron;est do devet, a najvi&scaron;a dnevna od minus pet do 13 stepeni.

Sjutra oblačno, mjestimično sa padavinama

PROGNOZA ZA PETAK

Policija je danas dronovima i iz helikoptera nadgledala korito rijeke Morača u cilju suzbijanja nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka, kazali su Portalu RTCG zaposleni u Regionalnom vodovodu.
Policija je dronovima snimala u neposrednoj blizini vodoizvori&scaron;ta Bolje sestre.
Podsjetimo, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je na jučera&scaron;njoj, konstitutivnoj sjednici razmotrio pitanje nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka i konstatovao da je uprkos dosad preduzetim mjerama, neophodno uraditi jo&scaron; mnogo toga kako bi se rije&scaron;io taj veliki problem sa kojim se Crna Gora suočava.
Na sjednici je zaključeno da je, u cilju trajnog zaustavljanja nelegalne eksploatacije &scaron;ljunka, neophodno poo&scaron;travanje sankcija protiv kompanija i pojedinaca koje su uključene u taj nelegalni posao.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da su iz Vlade odlučni da se stane na kraj nelegalnoj eksploataciji &scaron;ljunka, ističući da je, u tu svrhu, izvjesno i angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore.

Policijski dronovi i helikopter nadgledaju korito Morače

U CILJU SUZBIJANJA NELEGALNE EKSPLOATACIJE ŠLJUNKA

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o uslovima za sticanje zvanja i nivoima zvanja službenika Uprave za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija (UIKS).
Izmjenom je regulisano povećanje zarada zaposlenim u Upravi za 20 odsto, tako &scaron;to je izvr&scaron;eno zakonsko usklađivanje njihovih koeficijenata sa zaposlenim u javnom sektoru.
"Ovakvom rje&scaron;enju se pristupilo kako službenici Uprave ne bi bili diskriminisani u odnosu na zaposlene u zdravstvu, prosvjeti i Vojsci, čime će se podići njihova motivacija za bolji radni učinak i dati podsticaj za zapo&scaron;ljavanje na upražnjenim radnim mjestima, budući da je u zatvorskom sistemu vrlo te&scaron;ko obezbijediti ljudske resurse", saop&scaron;teno je iz Vlade.
&nbsp;
&nbsp;

Zaposlenima u UIKS-u uvećane zarade

VLADA DONIJELA UREDBU

Pod uticajem obilnih padavina, kako to obično biva tokom zimskog perioda, &scaron;etali&scaron;te na Rijeci Crnojevića je prekriveno vodom.
Dvori&scaron;ni dio mnogobrojnih restorana po kojima je ovaj kraj poznat, takođe je pod vodom, a u neke objekte je i u&scaron;la.
Nepredvidive vremenske prilike izgleda da jedino odgovaraju domaćim patkama, koje sa Danilovog mosta neometano nadgledaju situaciju.
Podsjećamo, 2010. godine tu oblast zadesile su velike poplave, usljed kojih je nastala enormna &scaron;teta.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/xhf2bIQgCUY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Pogledajte: Visoki vodostaj na Rijeci Crnojevića, Danilov most stanište patkama

RESTORANI ZATVORENI

Neargumentovani i maliciozni su navodi vlasnice, glavne i odgovorne urednice Radio Zeta Nene Stajović Vukčević da se, kada je u pitanju raskid Ugovora o međusobnoj saradnji Radio Zeta i Op&scaron;tine u okviru Glavnog grada Golubovci, radi o politički ili pak nacionalnoj motivisanoj odluci, iako je bilo možda razloga za to, niti da je bilo ko od čelnika nove lokalne vlasti poku&scaron;ao diskreditovati, omalovažiti ili javno prijetiti, kao &scaron;to je dotična gospođa navela, kazao je predsjednik op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/stajovic-vukcevic-radio-zeta-protjeran-iz-zgrade-opstine-ovo-je-pokusaj-gasenja-slobodnih-medija-26-01-2023-16-06-48">Stajović Vukčević: Radio Zeta protjeran iz zgrade op&scaron;tine, ovo je poku&scaron;aj ga&scaron;enja slobodnih medija</a>
&ldquo;Kada je u pitanju konstatacija da Ugovor ima važnost do 2027.godine, tačno je jedino to da je Ugovor zaključen na period od pet godina, međutim, činjenica je da je, zapravo ugovor saglasna volja dvije strane i ako ta volja nije saglasna ili jedna od strana ne može da ispuni ugovorenu obavezu ili dođe do promijenjenih okolnosti ugovor je neodrživ.
Obzirom da je predmet Ugovora o međusobnoj saradnji ustupanje prostorija, koje su nam potrebne nakon novonastalih okolnosti, odnosno osnivanja samostalne Op&scaron;tina Zeta i potrebe da formiramo sekretarijate, javna preduzeće, inspekcije i druge organe Op&scaron;tine, nismo u prilici da izvr&scaron;imo predmet Ugovora, jer su nam prostorije u kojima se nalazi Radio Zeta uslov za organizovanje procesa rada, pa je u pitanju javni interes, koji ima primat nad privatnim, imajući u vidu da je lokalna uprava servis građana&rdquo;, rekao je Asanović.
Kako dodaje, od 2010. godine Radio Zeta koristi prostorije koje su u vlasni&scaron;tvu lokalne samouprave bez naknade, a i prije 2010.godine, kada je Radio bio smje&scaron;ten u staroj op&scaron;tinskoj zgradi, takođe bez naknade, koja je poru&scaron;ena za potrebe izgradnje raskrsnice, iako je Radio Zeta od osnivanja u privatnom vlasni&scaron;tvu, &ldquo;&scaron;to je bio lijep gest lokalnih vlasti, ali činjenica je da su se promijenile okolnosti i da vi&scaron;e ne postoji potreban prostor da bi se nastavilo sa ovom praksom&rdquo;.
&ldquo;Cijeneći doprinos Radia Zete uz puno uvažavanje djelatnosti koju on obavlja, kao predsjednik lokalne samouprave pred kojom je tek posao formiranja lokalnih organa potrebnih za obavljanje zakonom propisanih nadležnosti, nisam u prilici da nastavim Ugovor o međusobnoj saradnji, koji je &scaron;tetan za Op&scaron;tinu, sa stanovi&scaron;ta raspoloživog prostora, imajući u vidu da nam predstoje imenovanja lokalnih funkiconera i formiranje organa i službi lokalne uprave.
Uz ove kancelarije koje je koristila Radio Zeta, adaptirat ćemo prostorije domova omladine, koji su u devastirani, pri čemu nemamo novaca za zakup prostora, jer kako vam je poznato, Op&scaron;tina je na privremenom finansiranju&rdquo;, kaže Asanović.
Kažu da to da li je Stajović Vukčević član neke partije Asanović nije predmet njihovog interesovanja i o tome neka sudi javnost, kao i o "uređivačkoj politici svih ovih prethodnih godina".
&ldquo;Takođe, nije u pitanju &bdquo;ćeranje&ldquo;, već prvorazredni javni interes, a vlasnica privatnog Radija je slobodna u izboru novih poslovnih prostorija, za svoj privatni radio, iz kojih takođe može obavljati djelatnost informisanja. Tako da se ne radi o ga&scaron;enju medija, niti o kr&scaron;enju osnovnih ljudskih prava, već o tome da mora da nauči da neće vi&scaron;e biti privilegovanih. Nismo ni osnivači niti vlasnici ovog Radija, tako da ne moramo da polažemo nikome račune. Sa ovim zavr&scaron;avamo svaku prepisku i očekujemo da do 9.februara oslobodi prostorije za na&scaron; nesmetan rad&rdquo;, zaključio je Asanović.

Asanović: Maliciozni navodi Stajović Vukčević, nismo ni osnivači niti vlasnici Radija Zeta

"NE MORAMO NIKOME DA POLAŽEMO RAČUNE"

Udruženje Roditelji saop&scaron;tilo je da su &scaron;okirani neprimjerenim reakcijama premijera koje se odnose na tu organizaciju, ali i na roditelje čije su stavove u vezi sa produženjem raspusta prenosili prethodnih dana.
Abazović je na dana&scaron;njoj sjednici Vlade kazao da je njihov cilj da za&scaron;tite sistem, a ne da biraju između turizma i obrazovanja, kao i da je &ldquo;IQ najveći protivnik razvoja Crne Gore&rdquo;.
Iz Udruženja Roditelji su u reagovanju naveli da je Abazović, osim &scaron;to je sve one koji se ne slažu sa njegovom i odlukom ministra prosvjete Miomira Vojinovića u vezi sa odlaganjem drugog polugodi&scaron;ta nazvao neinteligentnim, ocijenio i da svi koji tako misle rade direktno protiv razvoja države.
&bdquo;Ako zanemarimo sve roditelje kojima je obrazovanje djece važno, moramo da ukažemo da je premijer nazvao glupim barem većinu onih koji su popunili anketu na portalu Roditelji.me prethodnih dana i ocijenili odluku o odlaganju polugodi&scaron;ta nedopustivom, a kojih je bilo 64 odsto od ukupnog broja&ldquo;, kaže se u reagovanju Udruženja Roditelji.
Oni su kazali da se izvinjavaju Abazoviću &scaron;to ne mogu da pronađu smisao odluke i uvide namjeru Vlade da razvija obrazovanje na način da jo&scaron; jednom prekine obrazovni proces, kao da to nije već dovoljno puta urađeno od početka &scaron;kolske godine.
Iz Udruženja Roditelji su istakli da bi voljeli da vjeruju da je samo turistička sezona opravdanje za taj nesmotren potez, samo mjesec nakon &scaron;to je Crnoj Gori spočitan niz problema u obrazovanju kojima se treba hitno baviti.
&bdquo;Izvinjavamo se i &scaron;to smo sebi dali za pravo nakon &scaron;to se svakodnevno trudimo da roditeljima i djeci pomognemo da zadovolje neke najosnovnije potrebe u obrazovnom sistemu da se na ovaj način suprostavljamo njegovoj viziji napretka&ldquo;, kaže se u reagovanju.
Navodi se da je Abazović u toku prvog poluogodi&scaron;ta roditeljima i svima onima koji se bune jer njihova djeca borave u hladnim učionicama poručio da se u vezi sa tim obrate onima koji su planirali pro&scaron;logodi&scaron;nji budžet, iako je on bio potpredsjednika Vlade koja je o tome odlučivala.
Iz Udruženja Roditelji su podsjetili i da je Abazović roditeljima učenika Osnovne &scaron;kole (O&Scaron;) &ldquo;Du&scaron;an Korać&rdquo; u BIjelom Polju, zajedno sa Vojinovićem, prije početka &scaron;kolske godine obećao da će Vlada učiniti sve da ne bude vi&scaron;e produžavanja rokova za zavr&scaron;etak radova na novoj zgradi.
Kako su kazali, u tom trenutku rok je pomjeren za novembar, zatim za kraj polugodi&scaron;ta, a ni danas nije zavr&scaron;en.
&bdquo;Djeci i roditeljima O&Scaron; &ldquo;Vladimir Nazor&rdquo; iz Podgorice premijer je prenio intencije da će biti urađeno sve da djeca &scaron;to prije dobiju novu zgradu &scaron;kole koja je zatvorena u toku 2021. godine&ldquo;, rekli su iz Udruženja Roditelji i dodali da za taj &scaron;kolski objekat jo&scaron; nije ni urađen glavni projekat.
Iz Udruženja su podsjetili i da je najnovije odstupanje od &scaron;kolskog kalendara i radnih dana uslijedilo zbog želje Vlade da pomogne zimsku turitičku sezonu u &scaron;kolskoj godini u toku koje je nastava vi&scaron;e puta prekidana zbog nedostatka grijanja, lažnih dojava o bombama i slično.
Oni su ocijenili da sve to nije bilo dovoljno Abazoviću, Vladi i Ministarstvu prosvjete da svu pažnju usmjere na podr&scaron;ku obrazovanju i poku&scaron;ajima da se podigne na vi&scaron;i nivo, već su procijenili da jo&scaron; nekoliko dana prekida rada neće na&scaron;tetiti nikome, jer će biti nadonađeno subotama.
&bdquo;S obzirom na to da premijer nema dovoljno jasan stav o mnogobrojnim problemima sa kojima se suočavaju djeca, roditelji i nastavnici, potrudićemo se da mu narednih dana prenesemo njihova iskustva o svemu sa čim se suočavaju u 21. vijeku kroz inicijativu 'ObjasnimoPremijeru&ldquo;, navodi se u reagovanju.
Iz Udruženja Roditelji istakli su da su navikli da ih vlast, koja god da je u pitanju, svrstava u neprijatelje države kao &scaron;to to sada radi Abazović, ali da se niko nije bavio takvom vrstom uvreda i procjenjivanjem IQ-a.
&bdquo;Podsjećamo da je posljednji takav slučaj upravo bio kada smo snažno negodovali zbog odlaganje &scaron;kolske 2020/21. godine&ldquo;, dodaje se u reagovanju.

Udruženje Roditelji: Šokirani smo neprimjerenom reakcijom Abazovića

REAGOVALI NA NAVODE PREMIJERA U TEHNIČKOM MANDATU

Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović uputio je 9. januara obavje&scaron;tenje Radio Zeti o raskidu ugovora o međusobnoj saradnji iako je, kako tvrde iz ovog medija, Ugovor o saradnji validan i važeći do 2027. godine.
Vlasnica i glavna urednica "Radija Zeta" Nena Stajović Vukčević saop&scaron;tila je medijima da je novo lokalno rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta odlučilo da ih "protjera iz zgrade op&scaron;tine". Navela je da ovo jasan poku&scaron;aj "ga&scaron;enja slobodnih medija i kr&scaron;enje osnovnih ljudskih prava-prava na informisanost".
"Novo lokalno rukovodstvo donijelo je odluku o protjerivanju 'Zeta Radija' iz zgrade Op&scaron;tine Zeta. Predsjednik Op&scaron;tine Zeta, Mihailo Asanović uputio je 9. januara ove godine obavje&scaron;tenje 'Radio Zeti' o raskidu ugovora o međusobnoj saradnji i ako je ugovor o saradnji validan i važeći do 2027. godine", navodi se u saop&scaron;tenju Stajović Vukčević.&nbsp;
Stajović Vukčević kao vlasnica i glavna i odgovorna urednica ovog medija, tvrdi da je ova jednostrana odluka politički motivisana.
"Zbog svog programskog koncepta građanske orjentisanosti, trpjeli smo, godinama unazad, poku&scaron;aje diskreditacije i omalovažavanja kao i javne prijetnje putem dru&scaron;tvenih mreža, da će prva aktivnost čelnika nove lokalne vlasti biti izbacivanje 'Radio Zete' iz op&scaron;tinskih prostorija. Sada je do&scaron;ao trenutak da te prijetnje i realizuju", navodi se u saop&scaron;tenju Stajović Vukčević.
Kako ona ocjenjuje, njihovo kako navodi "ćeranje iz op&scaron;tinskog prostora" tumače kao jasan poku&scaron;aj ga&scaron;enja slobodnih medija i kao kr&scaron;enje osnovnih ljudskih prava - prava na informisanost.
"Nove političke struje nam pokazuju i "nove" sisteme upravljanja u demokratskom dru&scaron;tvu dok su im puna usta medijskog pluralizma i prava na slobodu mi&scaron;ljenja. Važno je napomenuti da nijedno lice (zajedno sa mnom) koje je zaposleno u "Zeta Radiju" nikada, ni do dana dana&scaron;njeg nije bilo član nijedne političke partije, a da su takođe ista lica različitih nacionalnih pripadnasti", istakla je Stajović Vukčević.
Navela je da su &nbsp;vrlo odlučni, sada, kako su rekli jo&scaron; vi&scaron;e motivisani, "da istraju u strijemljenju jadanja svijesti građana o važnosti očuvanja crnogorskog identiteta, tradicije i kulture (uz po&scaron;tovanje prava svih nacionalnih manjina) kao i po&scaron;tovanje države Crne Gore, njenog građanskog koncepta i demokratskih procesa i reformi.
"Odlučni smo da nastavimo vi&scaron;edecenijsko javno djelovanje kao i do sada, kroz programe od javnog značaja koji su posvećeni očuvanju crnogorske tradicije, kulture i kulturne ba&scaron;tine, zatim, ranjivim kategorijama dru&scaron;tva, djeci bez roditeljskog staranja, starim licima, osobama sa invaliditetom, marginalizovanim zajednicama, pripadnicima nacionalnih manjina, kao i na&scaron;im vrijednim poljoprivrednicima. uspje&scaron;nim sportistima i svima koji zaslužuju dio medijskog prostora a djeluju u cilju op&scaron;teg dobra svih građana Crne Gore bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost", navodi Stajović Vukčević.
Ističe da će se protiv "ovako ciljanih, jednostranih, usko-partijskih odluka" boriti pravnim putem, s obzirom da pređa&scaron;nji validan Ugovor o međusobnoj saradnji, kako navode, ima važnost do 2027. godine.
Ističu da se radi o prostoru od 26 metara kvadratnih.

Stajović Vukčević: Radio Zeta protjeran iz zgrade opštine, ovo je pokušaj gašenja slobodnih medija

TVRDE DA JE RASKINUT UGOVOR DO 2027.

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, registrovana su 52 nova slučaja koronavirusa, saop&scaron;teno je iz Instituta za javno zdravlje.
Od posljednjeg presjeka nije bilo preminulih.
Prijavljen je oporavak kod 63 pacijenta.
<blockquote class="twitter-tweet">
COVID-19, dnevni izvje&scaron;taj<a href="https://twitter.com/hashtag/ijzcg?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ijzcg</a> <a href="https://t.co/tbKQtF2n6f">pic.twitter.com/tbKQtF2n6f</a>
&mdash; Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) <a href="https://twitter.com/ijzcg/status/1618608797098086402?ref_src=twsrc%5Etfw">January 26, 2023</a></blockquote>

Registrovana 52 nova slučaja, bez preminulih

NOVI PODACI IJZ

Državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom (OSI), uključujući temu reprezentativnosti organizacija OSI koje se nalaze u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak, ocijenjeno je na Forumu o pravima OSI Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvr&scaron;na direktorica UMHCG Marina Vujačić kazala je da državni organi izbjegavaju obaveze prema osoboma s invaliditetom, uključujući temu reprezentativnosti organizacija, koja je definisana Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.
&bdquo;Postoje jasne smjernice &scaron;ta sve države treba da urade kako bi zakonski definisale reprezentativnost organizacija OSI i tako napravile razliku između njih i organizacija civilnog dru&scaron;tva&ldquo;, rekla je Vujačić.
Prema njenim riječima, UMHCG godinama govori o reprezentativnosti, ali bez &bdquo;su&scaron;tinskog razumijevanja za značaj ove teme&ldquo;.
&bdquo;U Crnoj Gori se vjerujr da mi tražimo povla&scaron;ćen položaj za OSI, ali samo zato &scaron;to ljudi nemaju dovoljno informacija i znanja, za&scaron;to su organizacije OSI u neravnopravnom položaju posebno kada je u pitanju njihov finansijski opstanak&ldquo;, istakla je Vujačić.
Kako je dodala, organizacije za OSI često nemaju izjednačene kapacitete sa drugim organizacijima i ne mogu biti konkurentne, posebno ne u dru&scaron;tvu gdje se projektno finansiraju.
&bdquo;Zakon o NVO defini&scaron;e obavezu države da finansira njihove projekte i programe. Međutim, Crna Gora nije to shvatila kao važno pitanje da bi pružala su&scaron;tinsku podr&scaron;ku radu NVO&ldquo;, napomenula je Vujačić.
Prema njenim riječima, 41. Vlada Crne Gore je izabrala Savjet za brigu OSI u kojem je bio imenovan predstavnik NVO sektora &bdquo;koji se makar javno ne deklari&scaron;e kao OSI, nije iz organizacije OSI, niti je ta organizacija imala dovoljno islustva, kao ni on&ldquo;.
&bdquo;To tijelo nije profunkcionisalo i mislim da nije ni &scaron;teta. Zahtjevi mojih kolega, koji su bili izabrani u Savjetu, su bili da ne žele da učestvuju u njegovom radu dok Vlada na drugačiji način ne primijeni Konvenciju&ldquo;, kazala je Vujačić.
Ona je podsjetila da je 42. Vlada bila objavila listu kandidata u kojoj su bili ispo&scaron;tovani svi predlozi, ali tijelo opet nije uspostavljeno.
&bdquo;Mi ga i dalje nemamo, iako stalno slu&scaron;amo kritike od međunarodnih organizacija i Evropske komisije&ldquo;, rekla je Vujačić.
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da je NVO sektor u Crnoj Gori odavno preuzeo ključnu ulogu u za&scaron;titi prava marginalizovanih grupa.
&bdquo;Ali, i &scaron;to je sigurno razlog za zabrinutost jeste da ta praznina, u smislu izostanka i rada nadležnih instutucija, ostaje konstanta i danas&ldquo;, ocijenila je Uljarević.
Svi su, kako je istakla, svjesni toga da puno ostvarenje prava OSI zavisi od stavova koje građani imaju prema njima.
&bdquo;Naglasila bih i da je zapo&scaron;ljavanje ključno u postizanju samostalnosti OSI i samostalnog života, čemu je preduslov finansijska nezavisnost&ldquo;, kazala je Uljarević.
Poručuje da svi treba budu svijesni da je neophodno uložiti puno napora u zagovaranju dobrih rje&scaron;enja kod nadležnih institucija.
&bdquo;To je iscrpljujuće i mukotrpno, ali opet vrijedi ako se na taj način može unaprijediti život makar jedne osobe. U tom procesu treba da budemo udruženi kao civilni sektor jer mnogo vi&scaron;e možemo postići zajedno i ako pritisci na nadležne organe budu iz vi&scaron;e tačaka&ldquo; zaključila je Uljarević.
Službenik za podr&scaron;ku razvoja politika i slobodu kretanja Evropske mreže za samostalni život Kamil Goungor rekao je da je činjenica da u Crnoj Gori postoje slični problemi kao i u drugim evropskim državama, kada su u pitanju prava OSI.
&bdquo;Ono &scaron;to svi treba da razumiju jeste da mi samo tražimo ljudska prava, a ne posebna prava. Mi tražimo prava koja pripadaju svima&ldquo;, poručio je Goungor.
Kako je ocijenio, ovaj Forum ima značaj, ne samo &nbsp;za Crnu Goru, nego za cjelokupni region.
&bdquo;Drago mi je i da mogu da konstatujem da se u reginu ulaže puno truda i rada na zakonima koja reguli&scaron;u prava OSI&ldquo;, istakao je Goungor.
Kada je riječ o uključivanju organizacija OSI, on smatra da je neophodna uključenost svih kako bi do&scaron;lo do nekih željenih promjena.
Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori &ndash; od osnovnih usluga do oblikovanja politika &ndash; M&rsquo;BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za za&scaron;titu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

"Organizacije OSI u neravnopravnom položaju"

OCIJENJENO NA FORUMU O PRAVIMA OSI UMHCG

Ministar prosvjete Crne Gore u tehničkom mandatu Miomir Vojinović sa saradnicima danas u Beogradu sastao se sa srpskim kolegom Brankom Ružićem.
"U prijateljskom razgovoru, ministri su razmotrili načine unapređenja saradnje na polju obrazovanja, uz konstataciju da će zajedničkim naporima dati punu podr&scaron;ku evropskom putu dvije bratske zemlje", navodi se u saop&scaron;tenju.
Vojinović se zahvalio na iskrenoj dobrodo&scaron;lici uz poziv srpskom kolegi da posjeti Crnu Goru, ističući da susreti ovakve vrste predstavljaju potvrdu bliskosti i zajedni&scaron;tva Crne Gore i Srbije.

Vojinović sa Ružićem: Potvrda bliskosti i zajedništva Crne Gore i Srbije

RAZGOVARALI U BEOGRADU

Prijestonica Cetinje i Crveni krst Cetinje organizuju akciju prikupljanja humanitarne pomoći za ugrožene građane Harkova.
Kako je saop&scaron;teno, Fond za obnovu Harkova (Kharkiv Renovation Fund) obratio se Prijestonici Cetinje, kao pobratimskom gradu, molbom za pružanje humanitarne pomoći građanima ugroženim ratom u Ukrajini koji jo&scaron; uvijek traje.&nbsp;
Svi zainteresovani građani novčanu pomoć mogu uplatiti na žiro račun Prve banke: 535-21023-60.&nbsp;
"Pokažimo jo&scaron; jednom humanost i solidarnost za prijateljski narod Ukrajine", poručuju iz Prijestonice.

Cetinje: Humanitarna akcija prikupljanja pomoći za ugrožene građane Harkova

PRIJESTONICA CETINJE I CRVENI KRST CETINJE

Nedavno otvorenu Filatelističku izložbu podlovćenskog kraja na Cetinju, prvi crnogorski velemajstor i nekada&scaron;nji ministar sporta u Vladi Crne Gore, Božidar Bonja Ivanović, prokomentarisao je kao rijetkim kulturnim događajem koji je oživio zapu&scaron;tenu, a ujedno i vrlo važnu istorijsku oblast.&nbsp;
"Zahvaljujući filateliji, Cetinje je Crnoj Gori otvorilo vrata svjetske po&scaron;tanske scene&ldquo;, napisao je Ivanović, a to nas je dovelo do jednog od autora izložbe, Milorada Mi&scaron;ka Ćetkovića, koji je zajedno sa Mihailom Radičevićem i Nenadom Ne&scaron;om Milanovićem, u galeriji Matice crnogorske izložio mozaik od blizu 600 maraka, dopisnica, razglednica, pisama i mnogobrojnih po&scaron;tanskih dokumenata.
"Moj radni staž filateliste traje oko 57 godina. Filateliju sam počeo da sakupljam davne 1966, a učitelj mi je bio veliki crnogorski filatelista, Vaso Radovanović, koji je živio u Njego&scaron;evoj ulici. Imao je filatelističku radnju i on je osnivač prvog filatelističkog dru&scaron;tva na Cetinju iz 1931. godine&ldquo;, ispričao je Ćetković.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Fc4XmYj112A" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Kompletna zbirka jugoslovenskog po&scaron;tanskog materijala od 1944. do 1991. godine, filatelističko bogatstvo iz 193 države svijeta, i oko 120 hiljada maraka u kolekciji, podaci su koji Mi&scaron;ka svrstavaju u red najstrastvenijih filatelista na ovim prostorima.
Upravo je izložba u čast 540 godina Prijestonice Cetinje, koju je otvorila predstavnica Po&scaron;te Crne Gore i specijalista za filateliju, Aleksandra Perović, bila idealna prilika da tri stara prijatelja predstave zaostav&scaron;tinu od neprocjenjive vrijednosti.
,,Oni su dopunili neke detalje koje nijesam imao. Tu imamo prve crnogorske marke koje su iza&scaron;le 1. maja 1874. godine, 33 godine poslije engleskog ,,crnog penija&ldquo;. Bili smo 22. država koja je to uradila u svijetu. Nakon toga, u Bernu potpisujemo Konvencije o slanju po&scaron;iljki sa Austrougarskom, Italijom, Francuskom. U periodu mira, od 1879. do 1912, Crna Gora razvija puteve, po&scaron;ta napreduje, prva po&scaron;tanska stanica otvara se na Rijeci Crnojevića, a nakon toga na Njegu&scaron;ima&ldquo;, objasnio je Cetinjanin.&nbsp;
Kada je riječ o materijalnoj vrijednosti marki, Mi&scaron;o odgovara da je filatelija u tom smislu srozana.&nbsp;
"Vi&scaron;e volim da razmjenjujem, nego da prodajem. Pojedine marke ko&scaron;taju jedan cenat, a neke na aukciji ,,izađu&ldquo; i do 10 hiljada eura. Prva crnogorska serija iz 1874. je skupa&ldquo;, otkrio je on.
Nažalost, danas u na&scaron;oj zemlji postoje tri aktivna filatelistička kluba, i to u Podgorici, Herceg Novom i Nik&scaron;iću.
,,Sve je to zamrlo. Ima filatelista, ali su toliko neaktivni i postoji neka ljubomora između nas, ko ima vi&scaron;e, čija je bolja marka, tako da se uop&scaron;te ne možemo ni složiti. Jedini klub koji radi kako treba je u Podgorici. Poku&scaron;avam vi&scaron;e od 20 godina da aktiviram uga&scaron;eni filatelistički klub na Cetinju, ali nema razumijevanja&ldquo;, zaključio je Ćetković.
Svi zainteresovani izložbu mogu vidjeti do 31. januara.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/VFvgX54bRWY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Jedan od posljednjih ,,čuvara“ filatelije u CG: Cetinjanin posjeduje kolekciju od 120.000 maraka

"VIŠE VOLIM DA RAZMJENJUJEM, NEGO DA PRODAJEM"

Ministar rada i socijalnog staranja u tehničkom mandatu Admir Adrović, u okviru radne posjete Turskoj, sastao se u Ankari sa predsjednikom Velike narodne skup&scaron;tine Turske, Mustafom &Scaron;entopom.
Na sastanku je, kako je saop&scaron;teno, bilo riječi o saradnji dvije države, uz ocjenu da Crna Gora i Republika Turska imaju prijateljske odnose i sadržajnu saradnju u mnogim oblastima od uzajamnog značaja, &scaron;to potvrđuje i kontinuirani politički dijalog na visokom nivou.
Adrović je kazao da prisustvo turskih kompanija u Crnoj Gori znatno utiče na jačanje domaće ekonomije.
&ldquo;Zahvalio je i na pomoći koju Turska pruža Crnoj Gori, posebno preko državne agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), gdje je do sada realizovano preko 400 projekata&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Adrović je istakao da se značajan broj studenata iz Crne Gore &scaron;koluje u Turskoj, zahvaljujući stipendijama Vlade Turske.

Adrović sa Šentopom: Odnosi Crne Gore i Turske na visokom nivou

RAZGOVARALI U ANKARI

Pokrećemo crnogorski svemirski program, stajemo iza na&scaron;ih inovatora koji razvijaju satelit Luča, kazao je predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
Abazović je razgovarao danas sa Ninom Drakulić, Nikolom Perovićem i Filipom Jovićevićem, mladim crnogorskim inovatorima i predstavnicima organizacije Montenegro Space Research koji su pokrenuli projekat lansiranja prvog crnogorskog satelita "Luča".&nbsp;
Abazović je istakao da Crna Gora želi imati svoj svemirski program koji će pokrenuti na&scaron;i mladi ljudi, naučinici i inovatori, nagla&scaron;avajući zadovoljstvo &scaron;to na&scaron;a država raspolaže sa takvim entuzijastima čije aktivnosti želi institucionalizovati.
Abazović je naglasio da Vlada Crne Gore kroz Fond za inovacije želi podsticati mlade ljude u stvaranju inovacija, konstatujući da su oni "ledolomci" u na&scaron;em dru&scaron;tvu koji treba da promijene ekonomsku, obrazovnu i naučnu sliku Crne Gore.
"Pokrećemo Crnogorski svemirski program, stajemo iza na&scaron;ih inovatora koji razvijaju satelit Luča", naglasio je Abazović.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, govorilo se i o ranijem lansiranju Crnogorskog probnog satelita, koje se desilo u oktobru pro&scaron;le godine.
Predstavnici Montenegro Space Research upoznali su premijera sa detaljima te aktivnosti. U tom kontekstu, premijer je naveo da je ponosan na rezultate njihovog rada i uloženu energiju kako bi Crna Gora bila prepoznata na naučnoj mapi regiona, Evrope i svijeta.
"Tokom razgovora usagla&scaron;ena je dalja komunikacija u vezi sa prevazilaženjem i rje&scaron;avanjem administrativnih problema u vezi sa lansiranjem prvog crnogorskog satelita "Luča" i dogovoreno da se u komunikaciji sa Ministarstvom nauke i tehnolo&scaron;kog razvoja se stvore sve neupohodne pretpostavke kako bi se projekat lansiranja prvog crnogorskog satelita razvijao bez smetnji", navodi se u saop&scaron;tenju.
Razgovaralo se i o crnogorskim mladim naučnicima u svijetu koji bi mogli dati značajan doprinos razvoju pomenutih projekata.

Abazović: Pokrećemo crnogorski svemirski program, stajemo iza naših inovatora koji razvijaju satelit “Luča”

RAZGOVARAO SA MLADIM INOVATORIMA

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje obaviće kontrolno saslu&scaron;anje predstavnika Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, povodom obuhvata djece vakcinisane MMR vakcinom, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici tog skup&scaron;tinskog tijela.
Dogovoreno je i da na sjednicu Odbora budu pozvani predstavnici UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije, Udruženja pedijatara i Asocijacije za prevetnivnu pedijatriju.
Odlučeno je i da Odbor obavi konsultativno saslu&scaron;anje predstavnika zdravstva o problematici definisanja dopunskog rada u Zakonu o zdravstvenoj za&scaron;titi.
Incijative o saslu&scaron;anjima podnio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a, a podržane su glasovima svih poslanika.
Mugo&scaron;a je, obrazlažući predlog o saslu&scaron;anju povodom obuhvata djece vakcinisne MMR vakcinom, rekao da je to poznata problematika.
&ldquo;To je najmanji obuhvat od 1994. godine, kada se uvela imunizacija protiv malih boginja, zau&scaron;ki i rubeola. Imamo potencijalnu prijetnju importacije epidemije iz susjedstva&rdquo;, rekao je on.
Mugo&scaron;a je predložio saslu&scaron;anje da bi se vidjelo kako nadležni postupaju u vezi sa tom problematikom, kakvi su efekti kampanja, preventivnog i represivnog dijela tog segmenta.
On je predložio da Odbor saslu&scaron;a predstavnike Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, kao i da pozovu predstavnike UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije, Udruženja pedijatara i Asocijacije za prevetnivnu pedijatriju.
Mugo&scaron;a je, obrazlažući predlog o konsultativnom saslu&scaron;anju u vezi sa problematikom definisanja dopunskog rada u Zakonu o zdravstvenoj za&scaron;titi, rekao da je taj zakon u fazi nacrta i da je zato važno da odrade konsultativno saslu&scaron;anje da ne čekaju da on bude uobličen na Vladi.
Mugo&scaron;a je kazao da bi trebalo čuti mi&scaron;ljenje predstavnika Ministarstva zdravlja, ljekarske, stomatolo&scaron;ke i farmaceutske komore i određenih sindikalnih organizacija.
&ldquo;Pojavile su se određene nedoumice oko zahtjeva ljekara, pa se to tumačilo na vi&scaron;e načina. Važno je da ovoj fazi održimo tu vrstu saslu&scaron;anja i tada možda otklonimo neke dileme koje se pojavljuju u javnosti&rdquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
Poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković rekao je da je Nacrt zakona primjer kako neko može jednom stvari da sistem sru&scaron;i do te mjere da to ima nesagledive posljedice po dru&scaron;tvo.
&ldquo;Žao mi je &scaron;to takve stvari prolaze ispod radara javnosti. Mislim da je potrebno da u mnogo polja interveni&scaron;emo", kazao je on.
Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović kazala je da Nacrt zakona predstavlja saniranje posljedica koje je zdravstvo pretrpilo pro&scaron;lim programom.
Poslanica Demokrata Tamara Vujović kazala je da zakon tretira mnoge stvari kao &scaron;to je liječenje u inostranstvu i konzilijarni pregled, kao i neke druge koje bi mogle da doprinesu racionalizaciji tro&scaron;kova u zdravstvu.
Vujović je navela da zakon ima elemente ograničavanja zabrane dopunskog rada, da je reformskog karaktera velike promjene i da su zato i reakcije velike.

Odbor će saslušati predstavnike zdravstva povodom vakcinacije MMR-om

SASLUŠAĆE PREDSTAVNIKE MINISTARSTVA ZDRAVLJA I IJZ

U tržnom centru Big fashion u Podgorici postavljen je info pult u cilju promocije javnog zdravlja i edukacije o prevenciji raka grlića materice, dijagnostici i tretmanu, saop&scaron;teno je iz Doma zdravlja Podgorica (DZPG).
Iz te zdravstvene ustanove kazali su da je info pult postavljen povodom Evropske nedjelje borbe protiv karcinoma grlića materice.
Kako su naveli, žene od 30 do 50 godina moći će da zakažu i skrining raka grlića materice.
Iz DZPG rekli su da je važno znati da se skoro svaki slučaj raka grlića materice može spriječiti.
&ldquo;Dobro organizovani skrining programi mogu da spriječe i do 80 odsto slučajeva raka grlića materice&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DZPG naveli su da je rak grlića materice četvrti vodeći uzrok umiranja među ženskom populacijom, a bolest najče&scaron;će pogađa žene od 30 do 50 godina.
Oni su kazali da se veliki broj njih prvi put obrati ljekaru tek kad je bolest uzela maha i izliječenje te&scaron;ko.
&ldquo;Sva ova oboljenja, smrtnost i velika većina slučajeva raka grlića materice u Evropi, mogu biti spriječeni putem skrininga&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz DZPG rekli su da je cilj obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice da se podigne svijest o tom oboljenju i znanje o tome &scaron;ta se može uraditi da bi se spriječilo.
&ldquo;Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice je pokrenuta s ciljem da kroz organizovane događaje skrene pažnju na taj problem i podigne svijest o raku grlića materice&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DZPG naveli su da rak može rasti u grlliću materice na isti način na koji raste u bilo kom drugom dijelu tijela.
&ldquo;Rak grlića materice može biti uzrokovan sa 13 visoko rizičnih tipova humanog papiloma virusa (HPV)&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
HPV, kako su rekli iz DZPG, može dovesti do toga da ćelije grlića postanu abnormalne i da se polako razviju u rak.
Oni su kazali da su u početku te abnormalne promjene blage i da mnoge mogu da jednostavno i&scaron;čeznu same od sebe i bez tretmana.
Iz DZPG naveli su da ponekad abnormalne ćelije ne i&scaron;čeznu i mogu da prerastu u rak grlića maternice, ukoliko se ne nađu i ne otklone.
Oni su rekli da se abnormalne cervikalne ćelije mogu veoma lako odstraniti i da se time sprečava razvoj raka grlića.
&ldquo;Međutim, te abnormalne ćelije nemaju nikakve jasne znake ili simptome i jedini način da se pronađu je skrining/rano otkrivanje&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Iz DZPG kazali su da rani stadijumi - ni infekcija sa HPV, ni abnormalne ćelije, ne daju jasne simptome, nema bolova, krvarenja, niti nekih drugih promjena koje bi upućivale da ne&scaron;to nije u redu.
Oni su naglasili da je skrining, odnosno rana detekcija raka grlića, jedini način da se bolest otkrije u ranim stadijumima, kada se može lako liječiti sa visokim stepenom uspjeha.
&ldquo;Jednom kada abnormalne ćelije grlića progrediraju u rak, mogu se javiti sljedeći simptomi: krvarenje iz vagine poslije odnosa, neuobičajena vaginalna sekrecija, bol u genitalnom predjelu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
To, kako su kazali iz DZPG, može biti uzrokovano rakom grlića maternice, ali i nekim drugim stanjima.
&ldquo;Kakav god da je uzrok, ukoliko imate neki od ovih simptoma, treba odmah da se konsultujete sa ginekologom&rdquo;, poručili su iz te zdravstvene ustanove.

Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice

POSTAVLJEN INFO PULT U TRŽNOM CENTRU

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči 27. januara &ndash; Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, ponovo odaje počast žrtvama fa&scaron;izma i svih kolaboracionističkih režima i podsjeća na značaj otpora fa&scaron;izmu i tada i sada, ali i na važnost stalne podr&scaron;ke progonjenima.
Kako je saop&scaron;teno iz te nevladine organizacije, razorne fa&scaron;ističke ideje nažalost nijesu nestale, one postoje u različitim oblicima i danas.
2To treba da bude ozbiljna opomena svim političkim akterima u svijetu, ali i u Crnoj Gori, da aktivno učestvuju u borbi protiv netolerancije, diskriminacije, ekstremizma, radikalizma, i svih drugih oblika mržnje kako bi doprinijeli stvaranju istinski demokratskog dru&scaron;tva koje živi kulturu ljudskih ljudskih prava", navodi se u saop&scaron;tenju.
CGO podsjeća da se i u Crnoj Gori neprestano mora posvećenije raditi na izgradnji dru&scaron;tva oslobođenog svakog oblika mržnje usmjerene ka pojedinačnim ili grupnim različitostima.
"Zabrinjavajući je trend porasta govora mržnje i nastavka relativizacije zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, a &scaron;to je i posljedica neadekvatnog bavljenja ratnom pro&scaron;lo&scaron;ću, kako na institucionalnom i zakonodavnom nivou, tako i kroz ignorisanje ovih tema u okviru obrazovnog sistema ili njihovu povr&scaron;nu obradu. CGO cijeni da danas postoji nagla&scaron;ena potreba za usvajanje pouka iz pro&scaron;losti, i to primarno kroz obrazovne institucije u kojima se osim faktografskog znanja prenose i dru&scaron;tveni narativi koji oblikuju svijest i savjest", istakli su iz te NVO.&nbsp;
U prilog tome ide i činjenica da, kako kažu, na žalost, danas svjedočimo novim progonima na tlu Evrope. Pojedini preživjeli Holokaust, danas prolaze kroz novi progon, bježeći od agresorskog rata koji je pokrenula ruska strana u Ukrajini.
"CGO koristi priliku da jo&scaron; jednom apeluje na Ministarstvo prosvjete da sa vi&scaron;e pažnje pristupi izučavanju Holokausta. Takođe, napominjemo da država Crna Gora ima obavezu da objedini podatke svih na&scaron;ih žrtava koji su stradali u Holokaustu u logorima &scaron;irom Evrope, kao i da promovi&scaron;e ulogu crnogorskog dru&scaron;tva i pojedinaca u sprječavanju sprovođenja Holokausta u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata", dodali su oni.&nbsp;
Kako podsjećaju, generalna skup&scaron;tina UN donijela je 2005. godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta (27.januar).
"Tog dana prije 76 godina, od strane sovjetske Crvene armije, oslobođen je najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke, Au&scaron;vic-Birkenau. Tokom pet godina postojanja, u njemu je ubijeno 1 100 000 osoba, pretežno Jevreja. Holokaust predstavlja sistematsko uni&scaron;tenje evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata i u njemu je stradalo oko 6 milioona Jevreja. Rezolucija apeluje na sve članice UN da po&scaron;tuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju ovih zločina u budućnosti", navode iz CGO.