Postoji vjerovanje da je u Podgorici hladno samo kada duva sjever, a da su podgoričke zime u su&scaron;tini podno&scaron;ljive, čak prijatne. Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju na UDG-u, za Gradsku obja&scaron;njava da se sjeverni vjetar karakteri&scaron;e kao veoma jak i olujni.
&bdquo;Podgorički sjever je svojevrsni simbol Podgorice. Javlja se u zimskim mjesecima. Prvi put kroz na&scaron; glavni grad protutnji u januaru, kao &scaron;to je to slučaj ove godine, i javlja se sve do marta. Može potrajati od nekoliko sati, do sedam dana&ldquo;, kazala je za Gradsku Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju UDG.
Vojinović obja&scaron;njava kako nastaje i zbog čega se de&scaron;ava.
&bdquo;Sjeverni vjetar se javlja kada se hladni vazduh sa sjevera iz pravca Dinarida i sa Skadarskog jezera, počne da se spu&scaron;ta ka nižim i toplijim predjelima Podgorice. To se de&scaron;ava zbog razlike u atmosferskom pritisku između tih hladnih i gustih vazdu&scaron;nih masa na visim nadmorskim visinama i lak&scaron;ih masa koji ih čekaju u nižim nadmorskim visinama&ldquo;, navodi Vojinović.
Ona poja&scaron;njava da je podgorički sjever vjetar olujnog karaktera prosječne jačine od 35 do 55 kilometara na čas.
Ove godine, odlomio je djelove fasada u Ulici slobode, i&scaron;čupao borove na Gorici i u parku preko puta Skup&scaron;tine te o&scaron;tetio ogradu Mosta Braće Zlatičanin i saobraćajnu signalizaciju.
Iako građani znaju da &bdquo;sjever&ldquo; može izazvati probleme i napraviti materijalnu &scaron;tetu, smatraju da je zdrav, jer pročisti zagađeni vazduh.
&bdquo;Posebno snažni udari vjetra razbijaju najopasnije zagađujuće materije &ndash; to su PM čestice PM 10 i PM 2,5 koje se akumuliraju u urbanim sredinama i nastaju od sagorijevanja čvrstog goriva i grijanja domaćinstava. Prosto sjever omogućava ventilaciju grada&ldquo;, obja&scaron;njava Vojinović.
Najjači sjever zadesio je Podgoricu 2012. godine, a njegova brzina tada je iznosila preko 100 kilometara na sat.
Vojinović ne isključuje mogućnost da ga ovaj koji je duvao prvih dana januara nadma&scaron;i, ali treba sačakati da se zavr&scaron;i period januar &ndash; mart kada se, da podsjetimo, sjever javlja.

Vojinović: Podgorički sjever omogućava ventilaciju grada, snažni udari razbijaju najopasnije zagađujuće materije

NAJJAČI SJEVER ZADESIO JE PODGORICU 2012.

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Na jugu se u drugom dijelu dana mjestimično očekuje mala do umjerena oblačnost.
Na sjeveru se ujutru očekuje magla ili niska oblačnost, koja će se u nekim oblastima zadržati duže tokom dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, jo&scaron; tokom jutra na krajnjem jugoistoku povremeno pojačan sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus osam do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna od &scaron;est do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Markov i Ma&scaron;anov zakon naći će se naredne sedmice na javnoj raspravi. To je saop&scaron;tio predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić inicijatorki ovog zakonskog propisa Maji Ljiljanić-Popović.
Cilj inicijative za pokretanje Zakona je, kako je kazala Ljiljanić-Popović za Radio Televiziju Nik&scaron;ić, stroža kontrola oružja i sprječavanje da osobe sklone nasilju imaju pristup oružju.
Osim toga, dodaje, i uvođenje mjera koje bi, kako kaže, spriječile slične tragedije koje su pogodile Cetinje i Crnu Goru.
Maja Ljiljanić-Popović je pokrenula inicijativu za usvajanje &bdquo;Markovog i Ma&scaron;anovog zakona&ldquo;, nakon masakra na Medovini 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio deset ljudi, od kojih dvoje djece, a njih &scaron;estoro ranio.
Inicijativom bi se, između ostalog, kaže Ljiljanić-Popović, zahtjevalo psihijatrijsko vje&scaron;tačenje osoba nasilničkih osoba koje posjeduju oružje, ali i oduzimanje oružja nakon utvrđivanja takvog pona&scaron;anja.
&bdquo;Fokus Markovog i Ma&scaron;anovog zakona je da osobe koje su iskazivale psihičko ili fizičko nasilje u bilo kakvom obliku ne mogu posjedovati legalno oružje. To je najbitnije od svega. Veliki je akcenat na Ministarstvu zdravlja i na ljekarima, da se vr&scaron;i prevencija mentalnog zdravlja. Prije izdavanja ljekarskog uvjerenja moraju predložiti istoriju bolesti, jer privatne zdravstvene institucije nemaju uvid u kartone pacijenata i prosto ne mogu da znaju da li je osoba u prethodnom periodu uzimala medikamente ili je imala razgovore sa psihijatrom, da li je bila podvrgnuta nekoj terapiji. Zbog toga bi ta istorija bolesti bila obavezna&ldquo;, ističe inicijatorka Markovog i Ma&scaron;anovog zakona.
Ljiljanić-Popović dodaje da bi svi koji bi kr&scaron;ili Zakon morali da snose odgovornost i posljedice. Izrada Nacrta zakona trajala je, dodaje, oko godinu i po.
&bdquo;U oktobru 2023. godine sam predala Nacrt koji je na mojim idejama načinio pravni ekspert Jovanka Babić. Na tom Nacrtu se jo&scaron; radilo i dopunjavalo jer je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova imalo zamisao da u istom momentu rije&scaron;i neka druga sporna pitanja&ldquo;, ističe Ljiljanić- Popović.
Novi zločin u Prijestonici, prvog januara ove godine, kada je Aco Martinović ubio 12 osoba, među kojima dvoje djece, otvorio je stare rane, kaže Ljiljanić-Popović.
&bdquo;Obojica su pucala na &scaron;esnaest ljudi, obojica su ubili člana porodice, obojica su ubili dvoje djece, to su stra&scaron;no neke te&scaron;ke činjenice za nas i osjetili smo se poraženo. Niko nas nije čuo&ldquo;, ističe Ljiljanić-Popović.
Na sastanku sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem Maja Ljiljanić Popović je obrazložila svoju inicijativu, a prisustvovali su predstavnici Ministarstva pravde i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova. Tada je Ljiljanić Popović ukazala na očigledne propuste sistema.
&bdquo;Ja sam dala MUP-u građu za taj novi Zakon o kojem oni pričaju. Stoga bilo bi u redu da se zove pravim imenom jer zaista to ime treba da &scaron;alje određenu poruku. Ja sam rekla premijeru, ukoliko se slaže da porodica stradalih Jovana i Vukana da dodaju i njihova imena naravno, jer poruka je da sačuvamo djecu. Tu je Spajić najavio i sam da će se desiti javna rasprava o Markovom i Ma&scaron;anovom zakonu, kao i da će angažovati tim za objektivnu forenziku za oba dana, s obzirom na to da mi i dalje nijesmo dobili odgovore na pitanja, koja smo postavljali uzaludno godinu i po dana unazad&ldquo;, istakla je Ljiljanić-Popović.
Mnogo je otvorenih pitanja, zaključuje Ljiljanić Popović, a jedini način da se čuje glas inicijatora bio je da se ogole rane kako bi istakli da problem jednog čovjeka lako može da postane problem čitavog dru&scaron;tva. No, javnom raspravom na kojoj će se naći Nacrt zakona naredne sedmice, kaže ona, napravljen je značajan korak.

Ljiljanić-Popović: Inicijativa za „Markov i Mašanov zakon“ borba za svu djecu

OD NAREDNE SEDMICE NA JAVNOJ RASPRAVI

&nbsp;Prijavljeno vatreno oružje, po podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ima 14, od 138 visokih funkcionera &ndash; članova Vlade, poslanika i predsjednika op&scaron;tina, saop&scaron;tili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). &bdquo;CGO je utvrdio da, po podacima ASK-a, od 138 visokih funkcionera &ndash; članova Vlade, poslanika i predsjednika op&scaron;tina - njih 14, odnosno oko deset odsto, ima prijavljeno vatreno oružje, ukupno 21 komad (pi&scaron;tolji i pu&scaron;ke)&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju saradnika na programima CGO-a Nikole Mirkovića. On je kazao da su neki funkcioneri oružje stekli kupovinom, a drugi dobili putem nasljedstva ili poklona. Mirković je naveo da je oružje prijavilo sedam poslanika, pet predsjednika op&scaron;tina i dva ministra. &bdquo;CGO nema podatke da li je u okviru akcije Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) i Uprave policije, kroz koju se pozivaju građani da vrate neprijavljeno oružje, iko od javnih funkcionera vratio takvo oružje&ldquo;, rekao je Mirković. Kako je kazao, ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković prijavio je nasljeđen pi&scaron;tolj marke Bereta iz 1975. godine, a ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević takođe ima prijavljen naslijeđeni pi&scaron;tolj CZ 27 kalibra 7,65 milimetara iz 1980. godine. Mirković je rekao da prijavljeno vatreno oružje koje su, uglavnom, kupili, imaju presjednici op&scaron;tina Bijelo Polje, Kola&scaron;in, Plužine i Petnjica. U saop&scaron;tenju se navodi da predsjednik Op&scaron;tine Plužine Slobodan Delić posjeduje karabin iz 1985. godine stečen ugovorom o poklonu, dok je predsjednik Op&scaron;tine Petnjica Samir Agović kupio pi&scaron;tolj CZ M70 iz 1997. godine. Dodaje se da je predsjednik Op&scaron;tine Kola&scaron;in Petko Bakić kupio pi&scaron;tolj Zastava CZ 999, kao i Zastava Arms nepoznatog kalibra, a pretpostavlja se da je pitanju pu&scaron;ka. Kako se navodi, najvi&scaron;e komada vatrenog oružja su prijavili predsjednik op&scaron;tine &Scaron;avnik Jugoslav Jakić, i predsjednik op&scaron;tine Bijelo Polje Petar Smolović. &bdquo;Jakić je naslijedio Zastavinin poluatomatski pi&scaron;tolj iz 1988. godine i Zastava Arms pu&scaron;ku, takođe, iz 1988. godine. Kupovinom je stekao Če&scaron;ka zbrojovka poluatomatski pi&scaron;tolj iz 1988. godine i lovačku pu&scaron;ku MAUSER 8MM iz 1945&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da Smolović posjeduje dva pi&scaron;tolja Zastava CZ999 Luger 9mm iz 2015 i Glock 43 9mm iz 2016, kao i lovačku pu&scaron;ku Franchi Affinity 12 GA X 3" iz 2019. godine, a sve je stekao kupovinom. &bdquo;Najbrojniji među naoružanim poslanicima su iz PES-a, Gordan Stojović, Miodrag Laković i Seid Hadžić, a svo oružje su stekli kupovinom&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Kako je saop&scaron;teno, Stojović je kupio poluautomatsko oružje, odnosno lovački karabin - Benelli Argo e 30-06 sprg iz 2021. godine i pi&scaron;tolj Tanfoglio Force ProF 40 SV iz iste godine. Dodaje se da je Laković je kupio GLOK 19 kalibra devet milimetara 2015. godine, a Hadžić Beretu iz px4 storm iz 2004. istog kalibra. Mirković je kazao da su oružje prijavila i po dva poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Nove srpske demokratije (NSD). Kako je rekao, poslanik DPS-a Nikola Milović kupio je Revolver Taurus iz 2005. godine, a poslanica te stranke Aleksandra Vuković Kuč, čiji je muž naveden kao nosilac prava, posjeduje Zastavu Arms nepoznatog kalibra iz 1992. godine, stečenu nasljedstvom. Navodi se da poslanik NSD-a Dejan Đurović posjeduje pi&scaron;tolj marke Zastava CZ 88 kalibra devet milimetara iz 1991. godine stečen kupovinom, a Velimir Đoković naslijedio je pi&scaron;tolj iste marke Zastava M70. &bdquo;CGO apeluje na sve javne funkcionere da kroz proaktivan pristup i sopstveni primjer podstaknu građane na razoružavanje i promjenu nekih lo&scaron;ih praksi kad je riječ o odnosu prema oružju, a posebno imajući u vidu kakvim smo sve tragičnim događajima svjedočili u Crnoj Gori&ldquo;, poručuje se u saop&scaron;tenju.

Oružje prijavilo 14 visokih funkcionera

PODACI CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Ministarstvo zdravlja planira da na Cetinju otvori besplatni socijalni servis za građane kojima je potrebna psihosocijalna podr&scaron;ka, kazao je Radiju Crne Gore generalni direktor Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu Ognjen Delić.
&ldquo;Ono &scaron;to nam je u daljem planu je da napravimo ustanovu po tipu kuća zdravlja na Cetinju koja bi bila centar integrisane podr&scaron;ke građanima, uključujući psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku, psihijatrijsku pomoć, edukativne programe za roditelje, nastavnike i građane, programe prevencije, nasilje i promociju zdravih stilova života&rdquo;, kazao je Delić, prenosi portal RTCG.
Ministarstvo je organizovalo edukativne sastanke sa cetinjskim prosvjetnim radnicima kako bi đacima koji se od ponedjeljka vraćaju u &scaron;kolske klupe, pružili psiholo&scaron;ku podr&scaron;ku zbog tragedije koja je zadesila Prijestonicu 1. januara.
&ldquo;Ti profesori treba i da dočekaju djecu koja treba da krenu od ponedjeljka u &scaron;kolu. Profesori su spremni zajedno sa psiholozima da kompletno djecu dočekaju i da razgovaraju sa njima. Da imaju i sa djecom neki psiholo&scaron;ki debrifing. Dogovor je da se odrade sve službe opet sa psiholozima, i ako bude bilo potrebe sa psihijatrima. U su&scaron;tini, otvorili smo na&scaron;e ustanove, ali smo i na&scaron;e stručnjake poslali&rdquo;, rekao je Delić.
Od značaja je, kaže, da su se psihijatri i psiholozi odmah nakon ovih de&scaron;avanja javili i da su pojačani kapaciteti Centra za mentalno zdravlje u Cetinju.
&ldquo;Građani Cetinja, kojima će biti potrebna psiholo&scaron;ko-psihijatrijska pomoć bez uputa, moći će da se jave u bilo koju zdravstvenu ustanovu &scaron;irom Crne Gore. Radićemo i edukaciju ljekara i patronažnih tehničara u saradnji sa socijalnim radnicima zdravstvenih ustanova i službom socijalnog staranja. Izrađen je program mentalnog zdravlja. Imali smo intenzivnu komunikaciju sa profesorom Latasom koji je bio na čelu grupe koja je vodila program oporavka u Srbiji, nakon njihovih nemilih događaja. U komunikaciji smo sa ljudima koji dolaze iz SAD-a i pravimo komunikaciju i sa Vladom Norve&scaron;ke&rdquo;, kazao je Delić.
Da je SOS linija za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku bila itekako potrebna, najbolje potvrđuje preko 300 poziva. Najvi&scaron;e građana javlja se iz Podgorice i Cetinja, ističe psiholo&scaron;kinja Branka Nikočević koja je uključena u rad linije.
&ldquo;Nama se uglavnom javljaju zabrinuti roditelji, javljaju nam se ljudi koji žele da dobiju neke informacije, podr&scaron;ku, koji su anksiozni, koji su pod stresom, koji se ne osjećaju sigurno i kojima je ovaj događaj reaktivirao neke prethodne traume ili negativna iskustva kroz koja su prolazili&rdquo;, obja&scaron;njava Nikočević.
Apeluje na građane kojima je potrebna pomoć da svakog radnog dana od 9 do 18 sati pozovu broj 1555.
&ldquo;Apelujem da se jave svi ljudi koji osjećaju neku emociju visokog intenziteta, ako se osjećaju anksiozno, upla&scaron;eno, da nisu sigurni, ako se osjećaju bespomoćno, ako su veoma zabrinuti ili u stanju nekog visokog stresa. Mi smo tu da im pomognemo da odrade određene tehnike i metode kako bi do&scaron;li do emocionalne stabilizacije, da im kreiramo nekako prostor kroz aktivno slu&scaron;anje, empatiju i solidarnost, da se osjećaju sigurno da govore o nekom problemu ili izazovu sa kojim se suočavaju. I na kraju, postoji potreba da ih uputimo na neke dalje resurse u zajednici u okviru Centra mentalnog zdravlja ili Kliničkog centra&rdquo;, kazala je Nikočević, a prenosi portal RTCG.
Psiholo&scaron;kinja zaključuje da će nastojati da ukažu donosiocima odluka na to da je neophodno zadržati SOS liniju za psiholo&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ku.

Na Cetinju uskoro besplatni servis za psihosocijalnu podršku

NAJAVLJENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Zahvaljujući skrining programu ranog otkrivanja raka grlića materice u toku 2023. i 2024. godine potvrđena su 22 slučaja premaligne bolesti, a kod dvije žene je pronađena bolest, kod jedne u uznapredovaloj fazi, kazala je direktorica Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Adrijana Vujović.
Kako je istakla na press konferenciji povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice koja se obilježava od 20. do 26. januara 2025, u Crnoj Gori se radi skrining najnovijom metodologijom a nastanak opake bolesti - raka grlića materice se može spriječiti upravo zahvaljujući ovom važnom programu na koji se mogu prijaviti žene od 30 do 50 godina.
"Iako se nastanak grlića materice može spriječiti mi i dalje imamo veliki broj žena koji se suočava sa tom bole&scaron;ću, jer se nijesu informisale o tome i da im skrining može spasiti život", istakla je Vujović.
Kako je rekla, svaka žena mora da zna značaj prevencije i da ona omogućava liječenje bolesti u ranoj fazi.
" Skrining obuhvata uzimanje brisa kod izabranog ginekologa, a test na HPV se radi u Institutu za javno zdravlje. Kada je HPV test pozitivan onda se žene upućuju na dodatnu dijagnostiku, jer su u riziku da obole od raka grlića materice, ali to nikako ne znači da će dobiti tu bolest, samo da moraju redovno da se kontroli&scaron;e njihovo stanje", pojasnila je Vujović.
Kada je u pitanju skrining koji je sprovođen 2023. i 2024. godine, učestvovalo je 40 odsto žena a 14 odsto njih je imalo pozitivan HPV test.
Vujović je rekla da na sve načine poku&scaron;avaju da olak&scaron;aju procedure, pa se tako kod ginekologa radi uzorkovanje i HPV virusa, ali i uzorkovanje za PAPA test, dok su ranije žene čekale po tri mjeseca da provjere PAPA test.
"Uče&scaron;će u skriningu je potpuno besplatno. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koja ima novi pristup sprovođenja skrininga i imamo najbolje testove. Podizanje svijesti je o ovoj bolesti je upravo u januaru i pozivam sve žene da se jave izabranim ginekolozima i urade pregled", istakla je Vujović.
Direktorica centra za promociju zdravlja Vilnerina Ramčilović rekla je da je cilj obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice upravo da se &scaron;to vi&scaron;e žena informi&scaron;e o rasprostranjenosti ove bolesti i značaju preventivnih mjera.
"Ove godine je akcenat na preventivnim programima i HPV vakcinaciji. iduće sedmice planirane su brojne aktivnosti na svim nivoima zdravstvene za&scaron;tite a organizujemo i tri stručna skupa u Podgorici, Beranama i Kotoru", istakla je ona.
Ramčilović je rekla da će na skupovimma a učestvuju eminentni stručnjaci koji će da razmjenjuju svoja stručna iskustva i tako dodatno pro&scaron;ire znanja.
"Osim stručnih skupava imaćemo i informativno predavanja za žene 24. januara kako bi se informisale o metodama prevencije raka grlica materice. Osmi&scaron;ljeni su pamfleti sa korisnim informacijama koji će biti distribuirani javnosti. Neprihvatljivo je veliki broj žena koje su bolesne od ove bolesti kod nas pa pozivam sve da pomognu da se elimini&scaron;e rak grlića materice", poručuje ona.

Pravovremenim skrining programom ranog otkrivanja raka grlića materice spašeno 20 žena

U TOKU EVROPSKA NEDJELJA PREVENCIJE PROTIV OVE OPAKE BOLESTI

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano. Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutru biti mraza, a ponegdje po kotlinama i magle ili niske oblačnosti. Vjetar će biti sjeverni, slab do umjeren, lokalno i pojačan. Najvi&scaron;a dnevna temperatura četiri do 17 stepeni.

Danas sunčano, temperatura do 17 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA ZA PRVI DAN VIKENDA

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović donijela je Odluku o razrje&scaron;enju direktorke Gimnazije Slobodan &Scaron;kerović Biljane Vučurović, saznaje Pobjeda nezvanično.
Prosvjetna inspekcija je predložila razrje&scaron;enje jer je, prekr&scaron;ila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja biv&scaron;e učenice te &scaron;kole Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića 2021. godine.
Vučurović je to negirala.
Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 posto od plate zato &scaron;to je slao neprimjerene poruke biv&scaron;oj učenici a nastavio je da radi u Gimnaziji.
Prije nekoliko dana, Vučurović je saop&scaron;tila da će mu uručiti otkaz jer je sam najavio da će prestati da dolazi na posao.
Zbog slučaja su održana i dva protesta na kojima je zatražena smjena Vučurović kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti, a zahijevane su i strože kazne za seksualne predatore.

Ministarka donijela odluku o razrješenju Biljane Vučurović

NA PREDLOG PROSVJETNE INSPEKCIJE

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) pokrenuće postupke zbog spornog izvje&scaron;tavaja regionalnih medija u slučaju tragedije na Cetinju.
Iz Savjeta Agencije (SAMU) je saop&scaron;teno da su zbog zloupotrebe tragedije na Cetinju i izvje&scaron;tavanja kojim su podgrijavane nacionalne, vjerske i međuetničke tenzije, donijeli odluku o pokretanju postupka protiv emitera koji su u nadležnosti Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije (REM).
Kako su kazali iz SAMU-a, Agencija postupke pokreće zbog kr&scaron;enja člana 7 stav 1 Konvencije o prekograničnoj televiziji, emitovanjem sadržaja koji ugrožavaju dostojanstvo i podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti.
&bdquo;Iako razumijemo očekivanje dijela crnogorske javnosti da reakcije SAMU-a budu momentalne, one nijesu moguće čak ni u vanrednim situacijama poput tragedije koja se desila na Cetinju, prije nego &scaron;to se ispo&scaron;tuju sve međunarodne pravne procedure propisane Zakonom o potvrđivanju Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Poja&scaron;njava se da bi zaobilaženje tih procedura predstavljalo kr&scaron;enje međunarodnih standarda na čije po&scaron;tovanje se obavezala Crna Gora.
Navodi se da je monitoring stručnih službi AMU pokazao da je u periodu od 2. do 6. januara, u okviru sadržaja &bdquo;Novo jutro &ndash; Jutro sa du&scaron;om/Novo vikend jutro &ndash; Jutro sa du&scaron;om&ldquo;, koji su u posmatranom periodu emitovani u okviru programa &bdquo;TV Pink&ldquo;, bilo vi&scaron;e segmenata posvećenih tragediji u kojoj je poginulo 13, a ranjene tri osobe.
Dodaje se da je i u okviru sadržaja &bdquo;Dobro jutro Srbijo&ldquo;, emitovanog u programu &bdquo;TV Happy&ldquo;, bilo vi&scaron;e segmenata posvećenih tragediji.
&bdquo;Osim &scaron;to izvje&scaron;tavanje u okviru navedenih sadržaja predstavlja primjer kr&scaron;enja profesionalnih i etičkih novinarskih standarda, u segmentima su, na neprimjeren način i bez iskazivanja saosjećanja, analizirani i pretpostavljani uzroci tragedije&ldquo;, kazali su iz SAMU-a.
Oni su rekli da, i nakon ranijih mjera privremenog ograničavanja reemitovanja određenih sadržaja (2020. i 2022. godine), emiteri očigledno i ozbiljno nastavljaju da kr&scaron;e propisane standarde emitovanjem sadržaja koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju.
&bdquo;Tragičan događaj u kome je stradalo 13 osoba zloupotrijebljen je kao povod da se kori&scaron;ćenjem pogrdnih, uvredljivih i uznemirujućih izraza koji podstiču intenzivne negativne emocije, podstakne neprijateljstvo ili diskriminacija&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju SAMU-a.
Navodi se da je omalovažavanje i obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranje njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti, prisutno kroz cjelokupan diskurs.
Iz SAMU-a su rekli da se posebno ozbiljno kr&scaron;enje standarda ogleda u zloupotrebi prava na izvje&scaron;tavanje o tragediji i analiziranje uzroka i mjera za prevenciju sličnih događaja.
&bdquo;Na način da se ovaj događaj poku&scaron;ava objasniti ili opravdati kao rezultat kletvi ili prokletstava, koje su bile usmjerene na dio stanovni&scaron;tva imajući u vidu njihovo etničko i vjersko određenje&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Kako se navodi, posebno izdvajajući stanovnike podneblja Cetinja, emitovani sadržaji podstiču neprijateljstvo i netrpeljivost i ugrožavaju njihovo dostojanstvo.
Iz SAMU-a su rekli da insistiranje na pitanjima identiteta podgrijava ideje sukobljavanja i suprotno je principima solidarnosti i građanskog dru&scaron;tva, &scaron;to, kako su naveli, ugrožava multietničku toleranciju i naru&scaron;ava socijalnu koheziju.
&bdquo;Negativna stereotipizacija ne samo da oblikuje stavove prema grupi, već utiče na pona&scaron;anje i percepcije, &scaron;ireći predrasude i diskriminaciju&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Takav govor je, kako se dodaje, u predmetnim sadržajima uobičajen i ponavljajući, opravdava predrasude i podstiče etničku podijeljenost.
Iz SAMU-a su rekli da su se, pozivajući se na član 24 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, i uvažavajući da se radi o pitanju od javnog interesa i kr&scaron;enju standarda propisanih pomenutim međunarodnim dokumentima, na čije po&scaron;tovanje su se obavezale Crna Gora i Srbija, obratili REM-u.
&bdquo;Izražena je spremnost da Agencija dostavi sve neophodne dodatne informacije i zatraženo da obavje&scaron;tenje o ishodu preduzetih mjera bude dostavljeno u pisanoj formi &scaron;to prije, a najkasnije u roku od dvije nedjelje od dana dostavljanja obavje&scaron;tenja&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, nagla&scaron;eno je da će, ukoliko se i nakon isteka navedenog roka nastavi kr&scaron;enje pomenutih standarda, SAMU preduzeti mjere ograničavanja programa tih emitera na teritoriji Crne Gore.
&bdquo;SAMU ostaje posvećen za&scaron;titi javnog interesa, kao &scaron;to je to činio prethodnih godina, po&scaron;tujući sve domaće i međunarodne propise&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

AMU: Pokrenućemo postupke zbog spornog izvještavanja o tragediji na Cetinju

"ZBOG ZLOUPOTREBE I PODGRIJAVANJA NACIONALNE, VJERSKE I MEĐUETNIČKE TENZIJE"

Ukoliko Skup&scaron;tina ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za &ldquo;Dan&rdquo; potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
&ldquo;Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skup&scaron;tini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skup&scaron;tini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu na&scaron;ao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skup&scaron;tini, uprkos privremenom finansiranju&rdquo;, pojasnio je Gutić.
Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skup&scaron;tine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na de&scaron;avanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.
&ldquo;Dobra stvar je &scaron;to isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO&rdquo;, rekao je Gutić.
Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skup&scaron;tini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.
&ldquo;Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne vi&scaron;e, a čim se zakon usvoji počeće primjena&rdquo;, istakao je Gutić.
Crna Gora ima 16 potpisanih sporazuma o isplati penzija sa zemljama Evropske unije, a sporazume je potpisala i sa svim zemljama regiona.
&ldquo;To uop&scaron;te nije prepreka za određeni dio korisnika dijela penzija iz drugih država. Ukoliko ne dobijemo podatke, Crna Gora će to pokriti iz sopstvenih sredstava, ali to je mali broj korisnika&rdquo;, naveo je Gutić.
Prema poslednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka pro&scaron;le godine iznosi 450 eura.
Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji jo&scaron; nije usvojen u Skup&scaron;tini.

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

KAZAO MINISTAR SOCIJALNOG STARANJA, BRIGE O PORODICI I DEMOGRAFIJI

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović saop&scaron;tio je da je juče 49 polaznika XIV generacije Policijske akademije zasnovalo radni odnos na neodređeno vrijeme u Upravi policije u zvanju policajac.
&ldquo;Kao &scaron;to smo obećali, nastavljamo da gradimo snažnu i profesionalnu policiju, koja će biti temelj sigurnosti i povjerenja za sve građane&rdquo;, rekao je &Scaron;aranović.
Kako je istakao, to je prvi put da su polaznici Policijske akademije, kojima se garantuje zaposlenje u Upravi policije, samo dan nakon zavr&scaron;enog pripravničkog staža zasnovali radni odnos u Upravi policije.

Šaranović: Zaposleno 49 policajaca koji su bili polaznici Policijske akademije

SAOPŠTIO MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Nepo&scaron;tovanje radnog vremena, nedostatak ljekara, naru&scaron;eni međuljudski odnosi, nedovoljno znanje srednjeg medicinskog kadra - samo su neki od problema koje je novoizabrani direktor Op&scaron;te bolnice Nik&scaron;ić, Zoran Mrkić, uočio po dolasku u tu ustanovu.
On u razgovoru za Portal Onogo&scaron;t nagla&scaron;ava i problem bolovanja kod zaposlenih, zbog čega najavljuje kontrole.
Istakao je i nezadovoljstvo radom tehničkog osoblja, prvenstveno portira, te naglasio da trenutno ne postoji red u bolnici.
Neophodno je, nagla&scaron;ava on, pobolj&scaron;ati komunikaciju među zaposlenima i razumjeti kritike na pravi način.
&ldquo;Po meni ljudski i medicinski je da razgovaramo, da se razumijemo, prije svega budemo dobronamjerni i da shvatamo neku kritiku kako treba, a da se &scaron;to manje pozivamo na prava, zakone &scaron;to je ovdje aktuelno.
Mi radnicu na održavanju čistoće ne možemo da premjestimo na drugo odjeljenje, gdje se ukaže potreba bez stresa, suza, dono&scaron;enja medicinske dokumentacije. Svakodnevno imam sastanke sa tim ljudima, da poku&scaron;am da im kažem, da razgraniče &scaron;ta je zakon i kada mogu da se pozivaju na zakon&rdquo;, rekao je Mrkić, koji je u ovoj bolnici radio kao urolog do 2018. godine.
On je kazao da se ne po&scaron;tuje radno vrijeme, niti je zadovoljavajuća međusobna relacija, a u određenim segmentima vidi da ni usluga nije odgovarajuća.
&ldquo;Imate ogroman broj ljudi kojima je bilo ponižavajuće i te&scaron;ko prihvatljivo da neko gleda kad su do&scaron;li i oti&scaron;li sa posla. Bio je problem, da ne kažem, atak na ličnost, ako kažete nekome da mora doći u sedam na posao i ostati do tri. Par puta sam napravio inspekciju u bolnici oko 13, 14 časova i od 60-ak ljekara, na&scaron;ao sam 10, 15 ljekara&rdquo;, naglasio je.
Na pitanje &scaron;ta raditi kako bi se takvo stanje promijenilo, Mrkić kaže da u ovom momentu ne vidi rje&scaron;enje jer nema mnogo sagovornika, niti nekoga ko će mu pomoći na adekvatan način da sprovede promjene.
&ldquo;Moja uloga je da ukažem, da pričam uporno ono &scaron;to su problemi, ja se nadam da će jedan dio javnosti i zaposlenih, da ćemo se udružiti da zajedno ovo rije&scaron;imo. Ne na &scaron;tetu bilo čijeg integriteta, bilo koga lično, ali jednostavno da dođemo do pretpostavke da smo mi medicinski radnici koji moraju da rade puno radno vrijeme, koji moraju da se edukuju, da po&scaron;tuju jedne druge, da po&scaron;tujemo pacijenta, a onda ćemo i moći da tražimo po&scaron;tovanje pacijenata prema nama i ustanovi u kojoj se nalazimo.&rdquo;
Nedostaje 15 ljekara
Mrkić je posebno naglasio problem nedostatka medicinskog kadra, istakav&scaron;i da su najveće pote&scaron;koće prisutne na ORL odjeljenju, psihijatriji i kardiologiji. Ortopedija i hirurgija bi, kako kaže, mogle imati dodatne specijaliste kako bi se rad lak&scaron;e organizovao.
&ldquo;Jedno 15 ljekara bi nam trebalo da podmirimo sve na&scaron;e potrebe, da bi rad bio kvalitetno organizovan. Mi već sad imamo radnike koji su penziji ili su iz drugih ustanova sa određenim ugovorima da pomažu. Imamo određene te&scaron;koće sa organizacijom rada. Pravo dugoročno rje&scaron;enje jesu mladi ljudi koji će vidjeti svoju budućnost u Nik&scaron;iću, koji će započeti specijalizaciju. Treba ih motivisati da ostanu ovdje, međutim, to je sve teže. To je globalni problem koji je zahvatio svijet i Crnu Goru.&rdquo;
On je istakao da medicina zahtijeva dug period edukacije, te da je potrebno 10 do 15 godina da bi bolnica osjetila koristi od novih specijalista.
&ldquo;Ono &scaron;to ja u tom pravcu mogu da uradim da tim ljudima olak&scaron;am dolazak na specijalizaciju, da im &scaron;to prije ponudim dobre uslove za edukacijom,a to ću postići time &scaron;to ćemo da popravimo situaciju sa opremom, da se uvedu nove procedure, &nbsp;da oni koji istinski žele da nauče medicinu imaju od koga&rdquo;, kaže Mrkić.
Upitan o lažnim diplomama u zdravstvu, Mrkić kaže da je kao rukovodilac nik&scaron;ićke ustanove spreman da se napravi uvid u diplome zaposlenih.
Direktor bolnice ističe da dio medicinskih sestara nema dovoljno znanja za obavljanje svog posla. Kako bi rije&scaron;io taj problem, planira njihovo premje&scaron;tanje na administrativne pozicije unutar ustanove, gdje njihov rad neće biti direktno vezan za pacijente. Istovremeno, najavljuje dodatne edukacije.
&ldquo;Nama ni na jednom odjeljenju sestre ne rade same, uvijek ima starijih, iskusnijih sestara koje su bolje, to je princip edukacije mladih, neiskusnih da oni vremenom nauče. Prolaze godine neko jednostavno nije zainteresovan da nauči, a neko i ne može da nauči, kod nekoga se posle niza godina, uoči da nije za toga posla&rdquo;, ističe on.
&ldquo;Jedan dio bolovanja kod medicinskih sestara nije opravdan&rdquo;
U Op&scaron;toj bolnici je 480 zaposlenih, od čega 360 medicinskog i 120 nemedicinskog kadra.
Broj ljekara, njih 61, nije dovoljan za potrebe ustanove, naglasio je Mrkić.
Pored nedostatka ljekara, problematizuje visok broj bolovanja među medicinskim sestrama.
&ldquo;&Scaron;to se tiče medicinskih sestra broj jeste dovoljan koji je na papiru, ali uzev&scaron;i u obzir da je 60-ak sestara na bolovanju onda nije dovoljno. Ako od 300 medicinskih sestara, imamo 60 na bolovanju, to je jako veliki broj. To nam predstavlja jedan veliki problem. Jedan veliki broj tih bolovanja, nije realan, nije opravdan&rdquo;, ocjenjuje Mrkić.
Dodaje da je primjetan trend odlaska na bolovanje ubrzo nakon zasnivanja radnog odnosa.
&ldquo;Imamo jedan svjež primjer. Poslije nekoliko sedmkica ispostavi se da su u pitanju te&scaron;ka oboljenja, koja realno postoje kod tih ljudi i potrebno je da se liječe, ali su zauzeli mjesto nekome ko treba da radi. Imate jedan veliki broj ljudi koji se ne snalazi na radnom mjestu, uspostavi jako lo&scaron;u komunikaciju sa nadređenima i onda kaže idem da uzmem bolovanje i njega nema mjesecima.&rdquo;
Zbog svega navedenog, Mrkić kaže je prinuđen da iskoristi mogućnost Komisije Fonda za zdravstveno osiguranje, koja vr&scaron;i kontrolu bolovanja po pozivu.
&ldquo;Sad jednostavno moram koristiti te alate, institute koje imam, a to su kontrole. Tome se mora stati na kraj. To proizvodi ogromnu finansijsku &scaron;tetu ovoj državi i to ugrožava zdravlje na&scaron;ih ljudi&rdquo;, poručuje Mrkić koji za kraj razgovora kaže:
&ldquo;U su&scaron;tini sam zadovoljan većim dijelom kolektiva i njihovim načinom rada, ali hoću da insistiram na ovom manjem dijelu koji nije kako treba, da se on popravi&rdquo;.

Direktor bolnice u Nikšiću: Dio medicinskih sestara nema dovoljno znanja, ne poštuje se radno vrijeme, provjerićemo bolovanja zaposlenih, fali ljekara

"TRENUTNO NE POSTOJI RED U BOLNICI"

Nasilje u porodici predstavlja najra&scaron;ireniju vrstu nasilja nad djecom, za koju su brojke u porastu, grube roditeljske prakse i fizičko nasilje nad djecom u porodici ostaju i dalje problem, istaknuto je predlogu strategije za prevenciju i za&scaron;titu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025-2026. godine.
U dokumentu pi&scaron;e da su u skoro polovini crnogorskih op&scaron;tina uvedeni programi podr&scaron;ke roditeljstvu koji jesu imali pozitivne efekte na bolje uspostavljanje odnosa između roditelja i djeteta bez primjene nasilnog disciplinovanja.
"Međutim, finansiranje ovih programa nije u potpunosti regulisano i programi roditeljstva nijesu dostupni u cijeloj zemlji", pi&scaron;e u dokumentu.
Kako se navodi važno je da roditelji smanje zastupljenost grubih i zlostavljačkih praksi.
"To isto važi i za programe koji su konkretno namijenjeni djeci koja su počinila nasilje. Studije su pokazale da takve preventivne intervencije mogu uspje&scaron;no smanjiti stope nasilja nad djecom i pobolj&scaron;ati niz ishoda povezanih s većim stepenom rizika od maltretiranja, kao &scaron;to su problemi u pona&scaron;anju kod djece, emocionalne pote&scaron;koće, nasilno pona&scaron;anje, roditeljske kompetencije i stres, postporođajna depresija i kvalitet interakcije kod parova", navodi se u dokumentu.
Budući da se nasilje nad djecom dominantno de&scaron;ava u porodičnom okruženju, očigledno je da zakoni kreirani kako bi se spriječilo da djeca postanu žrtve nasilja u porodici i kako bi se pružio adekvatan odgovor kojim se odvraćaju počinioci, ne pružaju neophodnu za&scaron;titu.
"U vezi s tim, Izvje&scaron;taj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu jasno konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu za&scaron;titu.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine izvr&scaron;ene su izmjene člana 220 KZ-nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na način &scaron;to su povećani kazneni rasponi odnosno izvr&scaron;eno je poo&scaron;travanje zaprijećenih kazni, dok je takođe posebno inkriminisano kao teži oblik djela kada je isto učinjeno na &scaron;tetu djeteta ili u prisustvu djeteta", pi&scaron;e u dokumentu.
Ugovoreni dječji brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici i dalje su stvarnost za žensku i mu&scaron;ku djecu.
"Krivični zakon inkrimini&scaron;e svaki oblik vanbračne zajednice s djetetom kao krivično djelo. Ipak, činjenica je da zakon dozvoljava zaključenje braka djetetu starijem od 16 godina uz vođenje posebnog vanparničnog sudskog postupka i pored preporuke tijela UN za monitoring da se podigne starosna granica za sklapanje braka na 18 godina", navode u strategiji.
U sistemu pravosuđa, kako je konstatovano, nedostaju adekvatni mehanizmi prevencije koji će &scaron;tititi djecu od dalje viktimizacije.
"Zabrinjavajuće je da se djeca u sukobu sa zakonom smje&scaron;taju u istu ustanovu kao djeca s problemima u pona&scaron;anju koja nijesu počinila krivična djela i da je uspostavljeno jedno specijalizovano skloni&scaron;te za djecu žrtve trgovine ljudima", apostrofirano je u dokumentu.
Osim toga, programi prevencije i rane intervencije u oblasti dječjeg kriminaliteta za djecu mlađu od 14 godina jo&scaron; uvijek su nedovoljno razvijeni i nijesu integrisani u kreiranje javnih politika.
Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) smatra da crnogorski organi treba da pojačaju napore na identifikovanju djece žrtava trgovine ljudima i pruže im adekvatnu dalju pomoć.
S druga strane, Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda konstatuje da predstavnici pravosuđa, naročito policijski službenici, imaju pote&scaron;koća da prepoznaju onlajn nasilje nad djecom i da pokazuju sporost u pružanju podr&scaron;ke djeci žrtvama tog oblika nasilja.

Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja: Ne odmičemo od grubih roditeljskih praksi

" FIZIČKO NASILJE NAD DJECOM U PORODICI OSTAJU I DALJE PROBLEM"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najvi&scaron;a dnevna od dva do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 16 stepeni

Javno okupljanje građana održano večeras u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova i ispred Vlade Crne Gore proteklo je mirno, saop&scaron;teno je iz Uprave policije (UP).
"Bez naru&scaron;avanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz po&scaron;tovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje. Zahvaljujemo građanima na odgovornom pona&scaron;anju, po&scaron;tovanju zakona i doprinosu očuvanju javnog reda i mira i bezbjednosnog ambijenta", navedeno je u saop&scaron;tenju UP.

UP: Protest protekao mirno, bez narušavanja javnog reda i mira

"ZAHVALJUJEMO GRAĐANIMA"

Vi&scaron;e hiljada građana okupilo se večeras na protestu ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) u Podgorici, sa kojeg su ponovo zatražene ostavke ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/PiYYDUZ93Hk" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata &ldquo;Kamo Śutra?&rdquo;.
Na transparentima na protestu pisalo je &ldquo;Ostavka je minimum odgovornosti&rdquo;, &ldquo;Resor, ne rezort&rdquo;, Tuga, revolt, bijes, nema nazad&rdquo;, &ldquo;Crna i napaćena gora&rdquo;.
Okupljeni su skandirali &ldquo;ubice&rdquo; i &ldquo;ostavke&rdquo;.
Nakon skupa ispred zgrade MUP-a, okupljeni su pro&scaron;etali do zgrade Vlade Crne Gore.
Na večera&scaron;njem protestu ponovljen je zahtjev za ostavku Bečića i &Scaron;aranovića.
Kako je rekla predstavnica grupe &ldquo;Kamo Śutra?&rdquo;, drugi zahtjev je ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, treći reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, a četvrti povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama.
Ona je navela da je novi zahtjev pobolj&scaron;anje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
&ldquo;Zahtijevamo formiranje specijalne komisije koja će se sastojati od renomiranih psihologa i psihijatara čiji će zadatak bti sastavljanje psiholo&scaron;kog priručnika za krizne situacije&rdquo;, rekla je predstavnica studentske grupe.
Ona je kazala da se u očima studenata svaka politička partija mjeri istim kalupima.
&ldquo;Kako bismo zaliječili traume i postigli istinske reforme, moramo pozivati sve koji političkim djelovanjem kroje na&scaron;u budućnost&rdquo;, poručila je predstavnica grupe &ldquo;Kamo Śutra?&rdquo;.

Na protestu ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića: "To je minimum odgovornosti"

OKUPILO SE VIŠE HILJADA GRAĐANA

Vrhovni sud Crne Gore formirao je Biro i Odjeljenje za pravično suđenje, u cilju povećanja efikasnosti i djelotvornosti rada te institucije, saop&scaron;teno je iz te institucije.
Na sjednici sudija Vrhovnog suda Crne Gore usvojen je Izvje&scaron;taj o radu za 2024,Plan rada za 2025, kao i Godi&scaron;nji raspored poslova za 2025, čime je, kako poručuju, obilježen početak nove sudijske godine.
"Navedenim sudskim aktima reorganizovana je struktura suda, formiranjem Biroa suda, radi uspje&scaron;nijeg obavljanja stručnih poslova u Vrhovnom sudu.&nbsp;
Biro Vrhovnog suda čine predsjednica suda, koja istovremeno rukovodi njime, i predsjednici sudskih odjeljenja. Cilj formiranja i zadatak Biroa je da pomaže predsjednici suda u obavljanju njene funkcije, radi povećanja stepena efikasnosti i efektivnosti", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, uspostavljeno je i novo odjeljenje, pa će se Krivičnom, Građanskom, Upravnom i Odjeljenjima za sudsku praksu i praksu Evropskog suda za ljudska prava pridružiti i Odjeljenje za pravično suđenje.
Osim toga, konkretnim i oročenim mjerama planirano je povećanje efikasnosti i djelotvornosti rada u svim referatima, naročito u građanskoj i upravnoj oblasti, navedeno je u saop&scaron;tenju.
"Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, u kontinuitetu će &nbsp;pratiti realizaciju svih mjera i preduzimati radnje za eventualnu izmjenu dinamike, kako bi se Vrhovni sud u potpunosti reformisao u Vrhovni sud, koji je dio mreže evropskih sudova.
Vrhovni sud će ubuduće, na svojoj internet stranici, objavljivati sve važne informacije o procesu svoga rada na sjednicama, u cilju većeg stepena transparentnosti prema javnosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Vrhovni sud formirao Biro i Odjeljenje za pravično suđenje

NOVA ODELJENJA

Nik&scaron;ićanki Dijani Rakočević lopovi su tokom minule noći provalili u &scaron;talu i ukrali kravu.
Rakočević živi u jednoj od baraka u nik&scaron;ićkom naselju Zverinjak, a &scaron;tala joj je nedaleko odatle. Kako je za RTNK kazala, lopovi su na vratima, inače tro&scaron;nog objekta, razbili katanac i provalili unutra.
&ldquo;Imam četiri krave. Sinoć sam ih oko 18 h namirila. Negdje iza ponoći sam oti&scaron;la da ih obiđem i vidjela sam da je katanac razbijen, a kad sam u&scaron;la i da fali jedna krava. Koliko sam vidjela jednostavno su razvezali konopac kojim je bila svezana i izveli je. Odmah sam prijavila policiji, njihova ekipa je do&scaron;la i obavila uviđaj&rdquo;, istakla je Rakočević.
Pojasnila je da je u pitanju rasna krava koja trenutno na trži&scaron;tu vrijedi oko 3.000 eura.
&ldquo;Prije deset godina kupila sam jednu i od nje podigla ostale. Daju dnevno preko 40 litara mlijeka&rdquo;, kazala je Rakočević.
Obavijestila je danas i sve mesare sa kojima sarađuje, u Nik&scaron;iću i okolnim gradovim.
&ldquo;Ako iko i&scaron;ta zna neka javi&rdquo;, poručila je Rakočević.
Nada se da će policija rasvijetliti slučaj.
&ldquo;Jutros sam policija dala izjavu, rekla sam im da se od ljetos tu u blizini okuplja neka grupa i da sam prije neki dan na &scaron;inama u blizini vidjela mu&scaron;ku osobu kako &scaron;eta i gleda prema ovamo. Vjerujem da su me pratili, i na&scaron;li trenutak kada će učiniti ovo&rdquo;, kazala je ona.
Ima 41 godinu i jedini izvor prihoda joj je upravo od stoke koju drži, jer prodaje mlijeko i sir. Rakočević sama živi, i do sada nije imala sličnih problema.
&ldquo;

Nikšić: Lopovi provalili u štalu i ukrali kravu

U NASELJU ZVERINJAK

Zbog večera&scaron;njeg protesta grupe &ldquo;Kamo śutra?&rdquo; biće zatvoreno vi&scaron;e ulica u Podgorici, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&ldquo;Tokom trajanja javnog okupljanja građana od strane organizatora neformalne grupe &bdquo;Kamo Śutra&ldquo;, koje će se održati večeras, ispred zgrade Ministarstva unutra&scaron;njih poslova sa početkom u 19:30 časova, a od 20:00 časova ispred Vlade Crne Gore, za saobraćaj će biti zatvoreni: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, Bulevar Stanka Dragojevića i Ulica Karađorđeva.
Pomenute saobraćajnice otvaraće se shodno procjeni rukovodilaca obezbjeđenja&rdquo;, naveli su u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Podgorica: Zbog protesta biće zatvoreno više ulica

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Na soliteru u Ulici slobode, sa kojega su usljed snažnih udara sjevernog vjetra u dva navrata (u nedjelju i u utorak) otpadali veliki djelovi demit fasade, juče su radnici učvr&scaron;ćivali preostali dio sjeverne fasade.
Alpinističkom tehnikom postavili su stotinak dodatnih specijalnih tipli koje bi trebalo da osiguraju postojanost neo&scaron;tećenog dijela fasade.
Samo zahvaljujući sreći ni u jednom od dva slučaja otpadanja djelova fasade nije bilo povrijeđenih građana, dok je materijalna &scaron;teta nastala u nedjelju, kada je prilikom pada ploča manje o&scaron;tećeno nekoliko automobila na parkingu u dvori&scaron;nom dijelu.