Povodom smrti profesora Novaka Kilibarde sjutra će se održati komemoracija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
"Komemoracija povodom smrti profesora Novaka Kilibarde biće održana sutra, 30. maja, u 11 sati, u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju", saop&scaron;teno su iz FCJK.
Podsjetimo, crnogorski profesor, književnik i biv&scaron;i političar i predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda preminuo je 23. maja u 90. godini života.
Po svojoj želji, sahranjen je u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.&nbsp;
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/preminuo-novak-kilibarda-24-05-2023-15-15-04">Preminuo Novak Kilibarda</a>

Sjutra komemoracija povodom smrti Novaka Kilibarde

U SVEČANOJ SALI FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je u 10 sati i 21 minut zemljotres manje jačine, sa epicentrom 24 km jugoistočno od PUKE (Albanija).
Jačina zemljotresa u hipocentru (žari&scaron;tu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Kako su kazali, žari&scaron;te ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km.

Zemljotres u Albaniji, osjetio se i u Crnoj Gori

"TRESLO" I U ULCINJU

Nakon &scaron;to se predsjednik Fudbalskog kluba Budućnost Veselin Mijač oglasio saop&scaron;tenjem u kojem poručuje da je ponosan na sve &scaron;to je u prethodnom periodu urađeno za podgorički klub, uz napomenu da neću dozvoliti bilo kome da prilikom odlaska blati klub, oglasio se zamjenik gradonačelnice Danilo &Scaron;aranović.&nbsp;
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/sport/-/veselin-mijac-mandat-smatram-izuzetno-uspjesnim-buducnost-je-iznad-svih-nas-28-05-2023-20-22-40">Mijač: Ponosan sam na sve učinjeno, Budućnost je iznad svih nas</a>
Podsjećamo, Mijač je poručio &Scaron;aranoviću da je bolje da se skoncentri&scaron;e na održavanje sistema i funkcionisanju kluba, a da budu manje aktivan u ogla&scaron;avanju po dru&scaron;tvenim mrežama, jer se, kako je naveo, sistem jednog evropskog kluba kao &scaron;to je Budućnost ne može održati ukoliko se previ&scaron;e vremena provodi na mobilnim uređajima.
&ldquo;Dru&scaron;tvene mreže su nužno zlo dana&scaron;njeg doba, a zamjenik gradonačelnice Podgorice Danilo &Scaron;aranović umjesto da se na ozbiljan način bavi politikom, na razne načine poku&scaron;ava da minimizira sve urađeno i sa svog Twitter naloga komentari&scaron;e 'Jad je bio. Neće vi&scaron;e.' na vijest o otkazivanju sponzorstva&rdquo;.
Sumirajući rezultate, Mijač je, imao jo&scaron; jednu poruku, za &Scaron;aranovića: &nbsp;&bdquo;Ako je &bdquo;jadno&ldquo; u četiri godine osvojiti tri titule i dva Kupa, napraviti dvije super talentovane generacije od koje će koristi imati i Budućnost i Crna Gora, redovno plaćati 120 zaposlenih bez dana ka&scaron;njenja, vr&scaron;iti transfere igrača koji se godinama nisu vr&scaron;ili, ulagati do 2.500.000 eura godi&scaron;nje, onda neka vam služi na čast&rdquo;, riječi su Veselina Mijača.
Reagovanje Danila &Scaron;aranovića:
"Gospodine Mijač, jeftina zamjena teza nikada nije i niti će biti, ni moj manir, ni nove gradske uprave.&nbsp;
Kada ste već odlučili da o FK BUDUĆNOST, jednom od najvažnijih simbola na&scaron;eg grada i najvećem fudbalskom kolektivu u zemlji, komuniciramo putem medija, u redu, pristajem.&nbsp;
Imajući u vidu da ste se u svom saop&scaron;tenju osvrnuli na moj kratak komentar na dru&scaron;tvenim mrežama i na riječ "jad", osjećam potrebu saop&scaron;titi sljedeće.&nbsp;
Kako ste to neubjedljivo poku&scaron;ali sugerisati, riječ "jad" se ni u jednom dijelu nije odnosila na rezultate kluba, jer razumjećete, BUDUĆNOST je nizala uspjehe prije Vas, a ostvarivaće ih i nakon Vas.
Jad je kada grad, koji je vlasnik 99.99% akcija kluba, pristane na onakav aneks ugovora koji je na Va&scaron;u korist, a &scaron;tetu osnivača, potpisan tokom pro&scaron;le godine.&nbsp;
Jad je kada se takvim aneksom ugovora Vama omogući da umjesto dotada&scaron;njih obaveznih godi&scaron;njih 1.2 miliona uloga u klub, u isto računaju i prihodi od transfera, marketinga i UEFA-a, a sva eventualna dobit pripada Vama, kao sponzoru.
Jad je kada se grad kao osnivač i vlasnik kluba dobrovoljno odrekne prava bilo kakvig su&scaron;tinskog odlučivanja i sva prava i moć odlučivanja u Klubu prepusti Vama.
Jad je kada ste Vi u slučaju jednostranog raskida ugovora jedino dužni da izmirujete svoje obaveze sljedećih 120 dana, a za razliku od Vas, da je to učinio grad, iz gradskog budžeta bi se Vama moralo isplatiti po "sitnih" 100.000 eura za svaki mjesec od dana zaključenja ugovora.
I u konačnom, da budem do kraja korektan, smatram nedovoljno ozbiljnim jednostrani raskid ugovora sa Va&scaron;e strane, a da prethodno novu gradsku upravu ne upoznate o takvoj namjeri, koliko god Vam ona politički ne odgovarala.&nbsp;
To možda i ne čudi, s obzirom na servilnost prethodne gradske uprave prema Vama, ali znajte, dok Vam želimo svu sreću u daljem životu, kada je u pitanju FK BUDUĆNOST, ova gradska uprava će služiti samo klubu, nikome drugom.&nbsp;
I ne zamjerite, suprotno prethodnoj gradskoj upravi, nemam pretjeran osjećaj brige za Va&scaron;e raspoloženje, ali kao dijete ovog grada, brinuću o interesima na&scaron;eg kluba, kojem jo&scaron; jednom čestitam &scaron;ampionsku titulu.&nbsp;
Svi smo prolazni, samo je Budućnost vječna", zaključio je.

Reagovanje Danila Šaranovića na izjavu Veselina Mijača

MIJAČ PORUČIO DA NEĆE DOZVOLITI BILO KAKVO OMALOVAŽAVANJE KLUBA PRILIKOM ODLASKA

Dio podgoričkog naselja Donja Gorica ostao je bez struje zbog kvara na kablu.&nbsp;
"Zbog problema na kablu, bez napajanja je okolina UDG - Donja Gorica. Ekipe su od ranih jutarnjih sati nastavile radove na otklanjanju nastalih problema. Problem je kompleksan pa je i očekivano vrijeme zavr&scaron;etka radova nezahvalno prognozitati", kazali su iz CEDIS-a.&nbsp;
Uputili su izvinjenje korisnicima zbog problema koje imaju usljed nedostatka električne energije.

Donja Gorica bez struje, ekipe CEDIS-a otklanjaju kvar

SAOPŠTILI DA JE PROBLEM KOMPLEKSAN

Najvi&scaron;e kr&scaron;enja zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, odnosno rad nedjeljom i tokom državnih praznika, tokom prethodnog perioda zabilježeno je na primorju, saop&scaron;tila je glavna trži&scaron;na inspektorka, Marina Radulović. Ona je za Jutranji program Televizije Crne Gore (TVCG) saop&scaron;tila da je tokom Dana državnosti pet objekata radilo mimo zakona, te da je registrovano 17 nepravilnosti i izdato 30 prekr&scaron;ajnih naloga u iznosu od preko 11.000 eura.
Tokom prvomajskih praznika bilo je ne&scaron;to vi&scaron;e nepravilnosti - 49, a izdato je 80 prekr&scaron;ajnih naloga u iznosu preko 85.000 eura. U tom periodu, kako je kazala Radulović, zatvoreno je 18 objekata.
"Sve se nadamo da ćemo iz godine u godinu imati manje nepravilposti i da će stanje biti urednije, međutim to nije slučaj. Kada su praznici, kontrole su učestalije u svim op&scaron;tinama", istakla je inspektorka.
Apelovala je da se vodi računa o zakonu i naglasila da su inspektori na terenu, te da svaka nepravilnost neće proći nezapaženo.
"Građani često javljaju da neki objekti rade, &scaron;to nam pomaže pri sankcionisanju", dodala je Radulović.
Na pitanje o akciji "Stop inflaciji" i kontroli sprovođenja, Radulović je rekla da su kontrolisali trgovce koji sprovode tu akciju i da je stanje na terenu zadovoljavajuće.
Pohvalila se dobrom saradnjom Trži&scaron;ne inspekcije i Ministarstva ekoomsog razvoja i turizma.

Radulović: Najviše nepravilnosti na primorju, pet objekata radilo mimo zakona

GLAVNA TRŽIŠNA INSPEKTORKA

U Crnoj Gori jutros se saobraća u povoljnim vremenskim uslovim, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na moguće sitnije odrone duž klisura i usjeka. Iz AMSCG apelovali su na vozače da vožnju prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima. Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac &ndash; Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina. Na magistralnom putu M-5 Rožaje &ndash; &Scaron;piljani zbog rekonstrukcije će saobraćaj biti obustavljen od devet do 15 sati. Na regionalnom putu R-13, na dionici Bioče-Mate&scaron;evo, od Nožica do Lopata, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od deset do 14 sati. Na regionalnom putu Pljevlja - Metaljka saobraćaj će zbog radova biti obustavljen od deset do 14 sati. Sabraćaj na na magistralnom putu M-1 Petrovac-Bar-Ulcinj na dionicima Krtolska raskrsnica-Petrovac i Lepetani-Krtolska raskrsnica zbog asfalitranja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati. Saobraćaj na magistralnom putu M-5 Ribarevine &ndash;Dračenovac u mjestu Rožaje promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog sanacije zidova. Saobraćaj na putu Mate&scaron;evo &ndash; Kola&scaron;in zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. Saobraćaj na magistralnom putu M-2 Podgorica-Bioče, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni. Na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo&ndash;Vilusi i Debeli Brijeg&ndash;Kotor saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati zbog asfaltiranja. Od sedam do 19 sati promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na magistralnom putu M-1 Petrovac &ndash; Bar - Ulcinj, M-1 Krtolska raskrsnica - Petrovac i M-11 dionica Lepetani-Krtolska raskrsnica zbog asfaltiranja.

AMSCG: Pretežno suvi putevi, mogući sitniji odroni

NA ODREĐENIM DIONICAMA IZMIJENJEN REŽIM VOŽNJE

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je predsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću, i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, Inicijativu za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio, kazali su iz te nvo.
Kako obja&scaron;njavaju, međunarodna olimpijada znanja iz fizike će se održati u Japanu od 10. do 17. jula 2023. Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podr&scaron;ku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje.
"Poznato je da su &nbsp;sredstva iz Fonda za podr&scaron;ku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad tro&scaron;e? I kako je moguće da se ne mogu pokriti tro&scaron;kovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu 'ambasadori znanja' države Crne Gore?
Ovo je jo&scaron; jedna slika praznih obećanja političara koja se odnose na unaprijeđenje obrazovanja mladih, a i razlog za&scaron;to imamo hronično zapu&scaron;ten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna Vlada. Javnost ima pravo da zna za&scaron;to se na ovom &scaron;tedi dok ministri putuju kao nikad ranije", zaključili su iz CGO.

CGO: Gdje su sredstva iz Fonda za podršku talenata kad učenici iz CG ne mogu na Olimpijadu iz fizike?

UPUTILI INICIJATIVU PREMIJERU I MINISTRU PROSVJETE

Neophodno je uvesti sistem vetinga, kao i sprovesti ozbiljnu kontrolu, kako bi se dobio podatak sa kakvim sudijskim potencijalom se raspolaže u Crnoj Gori, ocijenili su sagovornici Portala RTCG. Kako su istakli, manje je važno kakav je sud, već kakve su sudije koje sude, posebno u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije. Tako će, smatraju, biti stvoren osnov da se polome famozne "trule daske" u na&scaron;em pravosuđu.
Vlada je najavila proces vetinga, odnosno utvrđivanje sposobnosti sudija i tužilaca da nastave da obavljaju funkcije, kroz rigoroznu kontrolu njihove i imovine članova njihovih porodica, provjeru potencijalne povezanosti s kriminalom i ocjenu profesionalnih kompetencija.
Afere u pravosuđu aktuelne su godinama, a čak je i biv&scaron;a dugogodi&scaron;nja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na optuženičkoj klupi zbog optužbi za te&scaron;ka krivična djela.&nbsp;
Advokat Veselin Radulović kaže kako je obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom na visokom nivou moguć i bez formiranja specijalnog suda, ali za to je potreban profesionalan i stručan sudijski kadar.
"Formiranje specijalnog suda samo po sebi ne bi dovelo do ozbiljnijih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Crnoj Gori su potrebni profesionalno i nezavisno pravosuđe, odnosno profesionalne i nezavisne sudije, kojih ima u crnogorskom pravosuđu. Potrebno je izvr&scaron;iti kvalitetnu selekciju sudija i omogućiti da oni koji su stručan i po&scaron;ten kadar sude u tim postupcima. Moguće je uspje&scaron;no suprotstaviti se najtežim oblicima kriminala na način koji ne podrazumijeva formiranje specijalnog suda jer nije važno kakav je sud, već kakve su sudije koje sude", konstatovao je Radulović.&nbsp;
Kako je rekao, ideja o formiranju specijalnog suda kao preduslova za efikasniju borbu protiv korupcije i kriminala može se tumačiti i kao politički marketing.
"To bi vjerovatno oduzelo previ&scaron;e vremena, energije pa i sredstava i moglo bi se na kraju zavr&scaron;iti samo kao politička priča i predstava da postoji volja da se uđe u ozbiljnu borbu sa organizovanim kriminalom", smatra Radulović.&nbsp;
Po nekim najavama, veting bi mogao da u crnogorskom pravnom sistemu zaživi do kraja godine,&nbsp;
Konsultant za međunarodnu javnu politiku Marko Begović kazao je da postoji dosta koraka koji prethode institucionalnoj reorganizaciji pravosudnog sistema.
"Naime, potrebna je ozbiljna, rekao bih državnička odluka da se odbace sve devijacije prethodno nakaradno uspostavljenog sistema. Valja podsjetiti da je sada&scaron;nja vlast, u maniru opona&scaron;anja nastavila sa lo&scaron;im praksama vlasti za koje je utvrđeno da su korumptivni. Ovdje konkretno mislim na partijskog zapo&scaron;ljavanje, klijentelizam i zakonski upitno upravljanje javnim finansijama. Zato i ne smije čuditi lo&scaron;a ocjena iz izvje&scaron;taja Fridom hausa, to jest, kontinuitet hibridnog režima i zarobljenih institucija. Crnogorsko dru&scaron;tvo ne može ići naprijed ako se ne napravi o&scaron;tar zaokret", vjeruje Begović.
Prema njegovom sudu, građani imaju doista sužen prostor, jer je politička ponuda veoma oskudna. Upravo je, kaže, zbog toga neophodno podržati nove pokrete/ideje, kako bi se demonopolisao politički sistem.
"Tek nakon toga, može se otpočeti sa korijenitim reformama, koje bi uključivale i potpuno drugačiji pravni okvir kao osnovu za neophodnu institucionalnu reorganizaciju. Činjenica je takođe da niti jedan organ, pa ni tužilački nije li&scaron;en političkog upliva. O sudovima ne valja tro&scaron;iti riječi, jer su nekada&scaron;nji rukovodioci pod ozbiljnim optužbama. Prema tome, neophodno je uvesti sistem vetinga, kao i sprovesti ozbiljnu kontrolu, kako bi se dobio podatak sa kakvim sudijskim potencijalom se raspolaže u Crnoj Gori. Tek nakon toga je moguće razmi&scaron;ljati o sveobuhvatnoj institucionalnoj organizaciji, jer bez adekvatnih kadrova ne može biti ni reforme", konstatovao je Begović za RTCG.

"Imovina sudija i tužilaca mora biti ispitana, lomiti 'trule daske' u pravosuđu"

SAGLASNI DA JE VETING NEOPHODAN

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a popodne i uveče ponegdje uslovi za kratkotrajnu ki&scaron;u ili pljusak i grmljavinu.
Na sjeveru će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom od sredine dana mjestimično ki&scaron;a ili kratkotrajan pljusak i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjevernih smjerova, slab do umjeren, na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 16 do 29 stepeni.

Do 29 stepeni, popodne ponegdje kiša

VREMENSKA PROGNOZA

Reforme na svih nivoima obrazovanja su neminovne u Crnoj Gori, ukoliko želimo da mlade ljude pripremimo za život u 21. vijeku. Briga o mladima treba da bude prioritet svih prioriteta. a ukoliko se tome ne posveti potrebna pažnja rezultate nebrige najbolje ćemo osjetiti kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, smatra Ivan Martinović, doktorand na jednom od najprestižnijih svjetskih univerziteta za vje&scaron;tačku inteligenciju.&nbsp;
&bdquo;Moje mi&scaron;ljenje je da nije problem &scaron;to najbolji kadar napu&scaron;ta Crnu Goru, naprotiv, mislim da je to neophodno za pravilan razvoj ličnosti čovjeka. Ozbiljan problem je, međutim, &scaron;to se ti mladi ljudi ne vraćaju u Crnu Goru. Kao jedan od glavnih razloga za to vidim cjelokupnu dru&scaron;tvenu situaciju u kojoj se na&scaron;a država nalazi. Mislim da je mladom čovjeku mnogo važnije okruženje u kojem živi i stvara nego ekonomska strana. Nedavno sam u jednoj knjizi pročitao da su Rusi svojevremeno Nikoli Tesli nudili ogroman novac da dođe i stvara u Rusiju &scaron;to je on odbio uz konstataciju: 'Ja bih podigao moju stanicu, a vi bi mi je stru&scaron;ili, jer nije okolina zrela'. Ovim primjerom želim reći da je u Crnoj Gori, takođe, u ovom trenutku potrebno da dru&scaron;tvo sazrene&ldquo;, ocjena je na&scaron;eg sagovornika u serijalu &bdquo;Najbolje iz Crne Gore&ldquo;.&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan martinovic 10- privatna arhiva.jpg" alt="" width="363" height="530" />
Foto: Privatna arhiva
Ivan Martinović od početka &scaron;kolovanja ima jasnu viziju &scaron;ta želi:
&ldquo;&Scaron;to se tiče procesa obrazovanja sami počeci vezani su za moj rodni grad Cetinje gdje sam zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu &nbsp;'Njego&scaron;' i Cetinjsku gimnaziju. Nakon zavr&scaron;etka srednjo&scaron;kolskog obrazovanja upisujem Elektrotehnički fakultet, Univerziteta Crne Gore, smjer Elektronika, Telekomunikacije i Računari na kojem, kao jedan od najboljih studenata, stičem zvanje magistra tehničkih nauka.
Trenutno sam doktorand na fakultetu u Torontu, a oblast mog istraživanja je primjena vje&scaron;tačke inteligencije u radiologiji. Dodatno, svoje obrazovanje sam sticao na vodećim istraživačkim institucijama poput: Fakulteta elektrotehnike i računarstva- Sveučili&scaron;te u Zagrebu; Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacionih tehnologija - Josip Juraj Strossmayer Univerzitet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet - Univerzitet u Istočnom Sarajevu, kompaniji Ericsson Nikola Tesla Zagreb, kao i kompaniji &nbsp;Glosarij-Siemens Healthineers&ldquo;, priča nam Martinović.&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan martinovic 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="496" height="311" />
Foto: Privatna arhiva
Osnovni razlog za&scaron;to je odlučio da napusti Crnu Goru je činjenica, kaže, da je oblast vje&scaron;tačke inteligencije u Crnoj Gori na samom početku razvoja, &scaron;to je neminovno rezultiralo potrebom da se dodatno usavr&scaron;avi na nekoj od vodećih institucija u toj oblasti. Dodatna motivacija za usavr&scaron;avanje bila je, ističe, i to &scaron;to se trenutno nalazi u epicentru zbivanja i gdje svakodnevno može da razmjenjuje ideje sa ljudima koji su glavni autoriteti u oblasti vje&scaron;tačke inteligencije u svijetu.
&bdquo;Budući da je mentor na mom doktorskom radu, pored prof. dr Milene Đukanović, dr Ervin Sejdić profesor na Univerzitetu u Torontu dobio sam tu čast i privilegiju da dio svog istraživanja sprovedem na Univerzitetu u Torontu. Tema mog istraživanja je primjena vje&scaron;tačke inteligencije u radiologiji. Priliku da se uop&scaron;te bavim ovom temom svakako dugujem prof. Sejdiću koji mi je omogućio potrebnu infrastrukturu.&nbsp;
Moje istraživanje ima za cilj kreiranje novih i orginalnih metoda za automatsku analizu fluoroskopskih rendgenskih snimaka. Kreiranjem ovih metoda omogućiće stvaranje sistema koji će ljekarima olak&scaron;ati proces uspostavljanje dijagnoze, planiranje procesa liječenja i procjenu efikasnosti tretmana oboljenja koje se stručno naziva disfagija, a odnosi se na poremećaj u procesu gutanja kod ljudi. Iako taj poremećaj pogađa sve starosne dobi, disfagija je najzastupljenija kod starijih osoba prije svega, jer se dovodi u vezu sa oboljenjima koja su karakteristična za stariju populaciju poput neurolo&scaron;kih oboljenja.
Istraživanja pokazuju da je liječenje disfagije u Evropi na značajno nižem nivou u odnosu na američki kontinent, čak u nekim zemljama ne postoje ni definisani protokoli za liječenje tog oboljenja. Moje istaživanje stoga ima i tu dimenziju da ukaže na važnost adekvatnog liječenja tog oboljenja. To je posebno važno imajući u vidu da svjetska populacija stari &scaron;to će direktno dovesti do povećanja incidencije disfagije&ldquo;, obja&scaron;anjava nam Martinović.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan martinovic 3- privatna arhiva.jpg" alt="" width="381" height="373" />
Foto: Privatna arhiva
Najveći izazov mu je bio, kaže, izlazak iz zone konfora koja je u većini slučajeva najveći neprijatelj uspjeha.&nbsp;
&bdquo;Prokrčiti i pronaći svoj put, zasigurno, bilo je veoma izazovno. Mada, u mom slučaju je sve i&scaron;lo nekim svojim prirodnim tokom. Uvjek sam poku&scaron;ao da oslu&scaron;nem sebe i da u određenim okolnostima donesem odluke koje su mi se činjele adekvatne. Gledajući sa ove distance mislim da su većina tih odluka bile ispravne. U svakom slučaju mislim, da li ćemo pronaći svoj put najvi&scaron;e zavisi od nas samih. Ukoliko ne&scaron;to stvarno želimo i spremni smo da se tome posvetimo maksimalno, mislim da će rezultati sigurno doći&ldquo;.&nbsp;
Martinović trenutno nije nigdje radno angažovan, a jedan od glavnih razloga je taj &scaron;to se tokom trajanja stipendije za doktorska istraživanja ne smije biti u stalnom radnom odnosu.&nbsp;
&bdquo;Ipak, to me nije spriječilo da, po&scaron;tujući to pravilo, uzmem aktivno uče&scaron;će u nizu udruženja i fondacija. Tako sam član IEEE udruženja, član ekspertskog tima u Agenciji za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, kao i član fokus grupe 'Artificial Intelligence for Health' ITU-Internacionalna Telekomunikaciona Unija.
Lider sam departmana za elektroniku i računare u Crnogorskoj fondaciji za promociju nauke - Prona. U fondaciji Prona trudimo se da promovi&scaron;emo nauku među mladima organizujući niz edukativnih događaja među kojima se izdvajaju Zimska i Ljetnja &scaron;kola nauke koje se održavaju na Lovćenu - Ivanovim Koritima. Član sam, takođe, i fondacije Montenegro Makers koju su formirale kompanije Codepixel i NVO Montenegro robotics, a koja je nedavno bila organizator prve robotske lige za osnovce u Crnoj Gori&ldquo;.
Martinoviću se ukazala i velika prilika da pohađa i ljetnu &scaron;kolu Oksforda. Riječ je, kako nam obja&scaron;anjava, o programu koji ima cilj da poveže mlade talente koji se bave razvojem vje&scaron;tačke inteligencije, ali i da ukaže na doprinos u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja koji su definisale Ujedinjene nacije.
&bdquo;U julu me očekuje put koji me vodi do Univerziteta Oksford, gdje ću biti dio ljetnje &scaron;kole OxML23, a čiji je fokus primjena vje&scaron;tačke inteligencije u medicini. Program te &scaron;kole je podijeljen u vi&scaron;e djelova tako da sam već imao priliku da odslu&scaron;am predavanja iz prvog dijela, drugi dio je planiran za mjesec jun, a treći ujedno i glavni dio se održava u periodu 13-16 jula. Ta ljetnja &scaron;kola predstavlja prestižni program koji okuplja vodeće stručnjake iz oblasti vje&scaron;tačke inteligencije, a organizuje je organizacija AI for Global Goals u partnerstvu sa University of Oxford&rsquo;s Deep Mind i CIFAR-vodećim istraživačkim organizacijama&ldquo;.&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan martinovic 5- privatna arhiva.jpg" alt="" width="482" height="334" />
Foto: Privatna arhiva
Martinovića smo pitali i da li je, iz njegovog ugla, opravdana zabrinutost zbog negativnih efekta koje može donijeti sistem vje&scaron;tačke inteligencije: &bdquo;Objektivno gledano zabrinutost je sasvim normalna i očekivana reakcija ljudi na pojavu nove tehnologije koja se razvija nevjerovatnom brzinom. Gledajući u pro&scaron;lost to je pratilo pojavu svih tehnologija koje su imale &scaron;iri dru&scaron;tveni značaj. Ipak, mi&scaron;ljenja sam da vje&scaron;tačka inteligencija, zasad predstavlja samo tehnologiju u rukama čovjeka. Prema tome zabrinutost treba biti usmjerena na ljude koji ovu tehnologiju mogu zloupotrijebiti. Rje&scaron;enje koje je već predloženo, a sa kojima sam u potpunosti saglasan, odnosi se na dono&scaron;enje regulacionih mjera o upotrebi vje&scaron;tačke inteligencije&ldquo;.&nbsp;
Kaže i da u odnosu na ranije ima dovoljno prostora za afirmaciju oblasti kojom se bavi i u Crnoj Gori.&nbsp;
&bdquo;Tokom svojih doktorskih studija trudim se da aktivnim uče&scaron;ćem stručnoj i laičkoj javnosti u Crnoj Gori ukažem na važnost oblasti vje&scaron;tačke inteligencije i njenu moguću valorizaciju u Crnoj Gori. Moj istraživački projekat je pravi primjer kako se uz saradnju sa relevantnim partnerskim institucijama može sprovesti najsavremenije i najprestižnije istraživanje u na&scaron;oj zemlji. Crna Gora sa svojom pozicijom i prirodnim bogatstvima predstavlja pravi biser i mislim da u budućnosti pored turizma treba raditi na razvoju IT sektora &scaron;to može postati strate&scaron;ka grana privrede&ldquo;.&nbsp;
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivan martinovic 4- privatna arhiva.jpg" alt="" width="372" height="355" />
Foto: Privatna arhiva
Ne krije i da mu je velika želja da osnuje Nacionalni institut za vje&scaron;tačku inteligenciju na Cetinju. Optimista je da će se to i desiti.
&bdquo;To predstavlja stvarno jednu moju veliku želju i mislim da to Cetinju sa pravom pripada. Cetinju je u pro&scaron;losti napravljena velika nepravda kada mu je oduzet status naučnog centra Crne Gore. Budući da su se uvijek iz Cetinja rađale progresivne ideje na nama mladima je da tu tradiciju nastavimo i da svako iz svog domena djelovanja pomogne razvoju Cetinja i Crne Gore.
Stvaranje Nacionalnog instituta za vje&scaron;tačku inteligenciju je neminovan slijed događaja, ukoliko želimo da budemo aktivni učesnici na globalnoj inovativnoj i naučnoj sceni. Mislim da bi se postojanjem tog instituta stvorili preduslovi da mladi ljudi koji se bave obla&scaron;ću vje&scaron;tačke inteligencije nađu mjesto gdje mogu svoje znanje valorizovati&ldquo;.
Otkriva nam i da je u planu publikovanje monografije o primjeni &nbsp;X-zraka u Crnoj Gori koja će, kaže, osvijetliti jednu nedovoljno istraženu oblast.&nbsp;
&bdquo;Moja velika želja je da znanja koja steknem u inostranstvu prenosim mlađim generacijama u Crnoj Gori. Mislim da je logičan slijed da se stavim na raspolaganju Univerzitetu Crne Gore kada zavr&scaron;im svoje usavr&scaron;avanje. Da li će u budućnosti doći do te saradnje ne zavisi samo od mene. U svakom slučaju, kako god da bude, siguran sam da ću bilo gdje da budem zasnovao svoj život uvjek gledati da doprinesem razvoju svog rodnog grada i svoje domovine Crne Gore&ldquo;.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://dnevne.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Arhiva/ivana martinovic 3- privatana arhiva.jpg" alt="" width="403" height="492" />
Foto: Privatna arhiva
Osim upornosti, radoznalosti, neophodno je na putu uspjeha, a &scaron;to često zaboravljamo, njegovati i čovjekoljublje - to je poruka, kaže nam Martinović, koju želi da po&scaron;alje mladima:
&bdquo;U su&scaron;tini, osobina koja je dominantno uticala na moje dosada&scaron;nje rezultate je upravo upornost. Mislim da je to osobina bez koje se ne može postići rezultatu u nijednoj sferi ljudskog djelovanja.
Mjera uspjeha za mene predstavlja kontinuirano napredovanje na privatnom i poslovnom planu. Mislim da su ove dvije komponente neraskidive i da uspje&scaron;an čovjek mora podjednako voditi računa o njima&ldquo;, zaključuje Martinović.

Martinović za Dnevno: Cetinju nepravedno oduzet status naučnog centra CG, želja mi je da osnujem Nacionalni institut za vještačku inteligenciju

DOKTORAND NA NAJPRESTIŽNIJEM SVJETSKOM UNIVERZITETU

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, saop&scaron;tio je da od 1. juna na primorju neće biti radova na putevima, te da će do decembra biti zavr&scaron;eni radovi na dionici Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo. On je u Dnevniku 2, Televizije Crne Gore, istakao da su zbog vremenskih uslova tokom zime bili spriječeni da izvode radove na sjeveru države.
Vuksanović je rekao i da su nedostaci na dionici Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo postali izražajni nakon eksploatacije auto-puta. Podsjetio je da je mnogo problema bilo tokom zime, a u januaru i ogromno klizi&scaron;te.
&ldquo;Nijesmo bili u mogućnosti da ranije reagujemo jer tokom zime nije moguće izvoditi radove na sjeveru. Bili smo prinuđeni da sredinom aprila započnemo radove, na početku intenzivnije, a kasnije ćemo usklađivati izvođenje&rdquo;, rekao je direktor Uprave za saobraćaj.
Dodao je da će se truditi da, kako se bude primicala ljetnja sezona, oslobađaju tu dionicu, i saobraćaj bude protočniji.
Vuksanović je za TVCG naglasio i da je ugovorom predviđeno da se radovi izvode osam mjeseci, te da će dionica Kola&scaron;in-Mate&scaron;evo biti zavr&scaron;ena do decembra.
&Scaron;to se tiče situacije na jugu države, Vuksanović kaže da je veći intenzitet saobraćaja i da se stvaraju veće gužve.
&ldquo;Trudimo se da napravimo dinamiku i uz molbu izvođaćima da rade u tri smjene, računam da ćemo se od 1. juna povući sa Jadranske magistrale&rdquo;, saop&scaron;tio je on.

Direktor Uprave za saobraćaj: Od 1. juna na primorju neće biti radova na putevima

"TRUDIMO SE DA NAPRAVIMO DINAMIKU"

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, a popodne i uveče ponegdje uslovi za kratkotrajnu ki&scaron;u ili pljusak i grmljavinu.
Na sjeveru će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom od sredine dana mjestimično ki&scaron;a ili kratkotrajan pljusak i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti sjevernih smjerova, slab do umjeren, na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, a najvi&scaron;a dnevna od 16 do 29 stepeni.

Sjutra do 29 stepeni, popodne ponegdje kiša

Treći put u dvadeset dana intervencija spa&scaron;avanja u brdima, kazali su iz Vatrogasne jedinice Kotor, navodeći da se trenutno traže dvoje ljudi u reonu Orahovca.
"Na terenu pripadnici DVD Bogoljub Brezić Perast. Op&scaron;irnije nakon intervencije", naveli su u Fejsbuk objavi.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid0QAmgdBh6RL9r8BPcCEUkVskzipgjTjQeGCC34BBy7k3hMuLXbcjwjiNw4ar3fAK3l%26id%3D100057441168431&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="703" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Vatrogasna jedinica Kotor traži dvije osobe u reonu Orahovca

OBJAVILI NA FEJSBUKU

Pripadnici Gorske službe spa&scaron;avanja Crne Gore uspje&scaron;no su okončali spasilačku akciju na Durmitoru u reonu Samara prema &Scaron;krki.
Podsjetimo, <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/spasilacka-akcija-na-durmitoru-drzavljani-engleske-lakse-povrijedeni-28-05-2023-10-23-45">dvoje državljana Engleske uputilo je poziv putem</a> OKC 112 Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje MUP-a sa informacijom da je državljanka Engleske E .L (1974), koja je na planinarenju bila sa suprugom C. R (1973), prilikom proklizavanja zadobila lak&scaron;e povrede.
Nakon ukazane pomoći državljani Engleske u pratnji pripadnika GSS-a stigli su na Žabljak.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgss.crnegore%2Fposts%2Fpfbid02kS67TqcNG95Car2vdJWFDQkFtDtHjqC48cuobzg6MS8trF3vK5AEdjLivJrdhpgFl&amp;show_text=true&amp;width=500" width="500" height="799" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Završena spasilačka akcija na Durmitoru: Državljanin Engleske lakše povrijeđen

GORSKA SLUŽBA SPASAVANJA

Najljep&scaron;i podgorički park, ispred Dvorca Petrovića na Kru&scaron;evcu, u subotu je vrvio od dječije radosti. Na hiljade porodica uživalo je u najvećem događaju u zemlji, petom festivalu roditeljstva Porodica Fest.
Festival je organizovalo udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, u partnerstvu sa Glavnim gradom, a povodom Međunarodnog dana porodice koji se &scaron;irom svijeta obilježava 15. maja.&nbsp;
Festival je svečano otvorio zamjenik gradonačelnice, Danilo &Scaron;aranović, &nbsp;poželjev&scaron;i mali&scaron;anima i roditeljima da sreća i radost budu jedina osjećanja među svima nama. &Scaron;aranović je poručio i da zbir svih na&scaron;ih porodica čini jednu veliku porodicu koju zovemo Podgorica.
Nakon obraćanja zamjenika gradonačelnice uslijedila je tradicionalna &nbsp;promenada biciklista svih generacija, koju je organizovala nevladina organizacija Biciklo.me.
Cjelodnevni program 5. izdanja festivala je osmi&scaron;ljen tako da su u njemu mogli uživati svi članovi porodice. U okviru bogatog programa tokom dana je organizovano vi&scaron;e od 70 različitih sadržaja: kreativno-edukativne radionice, takmičenja, igre i sportske aktivnosti, predstava za djecu, muzički i plesni nastupi, animacije, druženje sa maskotama, velika žurka, udomljavanje &scaron;tenaca, porodični sajam&hellip;
U atrijumu i ispred dvorca Petrovića organizovan je raznovrstan zabavni program. U okviru programa nastupili su solisti dječijeg hora Zvjezdice i &scaron;kole pjevanja D-moll, glumice Anđelija Rondović i Sanja Vujisić izvele su predstavu za djecu Luckasti klovnovi, u produkciji Korifej festa, Helen Doron English Montenegro je organizovao takmičenje u spelovanju Open Spelling Beehive 2023, plesni klubovi Sonrisa, Royal i Akademija plesa su održali mini koncerte, Rant a party Montenegro je organizovao veliku žurku, a održan je i mini koncert učenika Umjetničke &scaron;kole za muziju i balet &ldquo;Vasa Pavić&rdquo;.
U dijelu programa koji je organizovan u 11 tematskih zona u parku učestvovalo je preko 60 učesnika koji su tokom programa održali preko 70 kreativnih, edukativnih i sportskih radionica i aktivnosti.
U okviru Umjetničke zone sadržaje su organizovali: Igračkoteka i razvojni centar, Animatori Zabavljatori, Milena Baćović, Tanja Ćirović, Katarina Čarapić, Lana Lazarević i Selma Taljanović.
U Naučno-istraživačkoj zoni program je organizovala Fondacija za promovisanje nauke PRONA.
U Zoni edukacije i zabave sadržaje su organizovali Fond za inovacije, Mali Projektanti, Marina Bokan, Učitelj Miki, psiholo&scaron;kinja Mirela &Scaron;krijelj i dječiji animator Žarko Žabac.
U Sportskoj zoni sadržaje su organizovali Sportsko rekreativno dru&scaron;tvo korektivne gimnastike M&amp;M Iskra Podgorica, S3 &scaron;kolica sporta, Akademija plesa Podgorica i karate klub Podgorica.
U Izviđačkoj zoni Odred izviđača Sunčev zrak organizovao je izviđački dan.
U okviru zone Nutrino Junior organizovane su razne aktivnosti za najmlađe, igre u Sand Welt pje&scaron;čanicima, kao i druženje sa maskotama Dječije radosti.
U okviru zone Udomi me NVO Kuća životinja je organizovala udomljavanje &scaron;tenaca i edukaciju o odgovornom vlasni&scaron;tvu.
U NTC zoni su brojne sadržaje organizovali NTC centri Crne Gore, dok su u okviru Eko zone sadržaje pripremili Eko vrtić Bambino i Čistoća DOO.
U zoni Spretni prstići, razne aktivnosti, predstave i takmičenja sa pametnim igračkama organizovala je SOVA.
U parku je bila postavljena i Piknik zona u kojoj su posjetioci odmarali od brojnih aktivnosti i uživali u porodičnom druženju u prijatnoj hladovini.
Na Festival je stigla i Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Podgorica koja je mali&scaron;anima predstavila svoju opremu i vozilo dok je Narodna biblioteka &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo; predstavila svoj novi projekat BiblioBus &ndash; pokretnu biblioteku. Gradsko Zelenilo je održalo radionicu sadnje, u toku koje su mali&scaron;ane učili kako se sadi cvijeće pa su zajedničkim snagama ukrasili dio zelene povr&scaron;ine ispred Dvorca Petrovića.
Tokom festivala je održan i porodični sajam u okviru koga su se predstavili: Helen Doron English Montenegro, BrainOBrain Montenegro, Coding Giants Crna Gora, Tinker Labs Podgorica, Tommee Tippee i Waterwipes &ndash; Glosarij, B. Well, Scecchasol, Medela-Osmi Red D, NUK, Zewa, Garnier &ndash; S Press +, Imlek, Argeta Junior, Nutrino Junior, Pufies-Calgo MN, Tijana Dragićević dekoracije, NVU Na&scaron;a djeca, Angie&amp;Me i Expo Commerce &ndash; Frosch.
Festival su podržali Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, kompanije Voli i IDEA, Hipotekarna banka, preduzeća Zelenilo i Čistoća, La Parisienne i Bom kafa.&nbsp;
&bdquo;Prezadovoljni smo i presrećni kako je proteklo peto izdanje najvećeg porodičnog okupljanja u na&scaron;oj zemlji. Zahvaljujemo svim roditeljima koji su svoje mali&scaron;ane doveli da provedu nezaboravan dan u prirodi kao i ostalim članovima njihovih porodica koji su takođe do&scaron;li da uživaju u programskim sadržajima. Zajedno smo poslali snažnu poruku da je porodica najvažnija u dru&scaron;tvu, da o porodici treba brinuti i pružiti joj podr&scaron;ku. Posebno se zahvaljujemo svim roditeljima koji su juče tokom dana vodili računa o tome da park nakon događaja ostane uredan i na taj način i svoju djecu kroz praktičan primjer naučili kako se pona&scaron;a u prirodi i na javnim povr&scaron;inama&ldquo;, poručuju iz Udruženja Roditelji.
&nbsp;

Održan "Porodica fest" - park na Kruševcu vrvio od dječije radosti

PETI PO REDU

Malo je ljudi sa balkanskih prostora koji su vidjeli i doživjeli Francusku ploveći rijekama i kanalima. Na nesvakida&scaron;njem putovanju, drvenim brodom koji je napravljen prije 70 godina, bračni par Du&scaron;ko i Dejana Vuković, krajem aprila isplovili su iz engleske luke Southampton, a krajnji cilj je Bar. Ukupna ruta avanturističkog putovanja je 1.800 milja, od kojih su preko 800 milja imali plovidbe kroz Francusku.
Na neobičnom putovanju Barani su dvadesetak dana plovili rijekama, kanalima, tunelima, lokovima kroz Francusku, od luke Le Havre do Marselja.
&ldquo;Iz luke Le Harva isplovili smo 29.aprila, a stigli smo u Marselj 20. maja. Imali smo nekoliko dana bez vožnje. Prvi maj, praznik, lokovi su bili zatvoreni, dva dana jaka ki&scaron;a i jedan dan jak vjetar uslovili su lo&scaron;e vrijeme i odlučili smo te dane da ne plovimo. Od 23 dana ukupno, četiri nismo vozili. Brodom &ldquo;Flyng Spur Guernsey&rdquo; praktično smo imali 19 dana plovidbe kroz Francusku&rdquo;, kažu Vukovići za Primorski portal.
Francuska, je premrežena kanalima pa se brodom može ploviti od Velike Britanije do Mediterana kroz gradove: Pariz, Lion Marselj&hellip;
Kanali koji spajaju rijeke i gradove su dugo bili glavni putevi za prevoz tereta. Prije izgradnje autoputeva, rijekama i kanalima se prevozio sav teret. U literaturi je zabilježen podatak da je Chardonnay postao najpopularnija sorta vina zato &scaron;to je prvi stizao do &ldquo;žednih&rdquo; Parižana. U minulim vremenima dok su iz drugih djelova Francuske, bačve prevožene konjskim zapregama, vino je iz Burgundije stizalo kanalom koji je spajao Dijon s Parizom.
Ti plovni putevi su bili mogući uz gradnju velikog broja kanala i tunela jer zemlji&scaron;te nije svuda bilo ravno. Na vi&scaron;e mjesta su bila potrebna vje&scaron;tačka jezera kako bi bilo dovoljnih količina vode za plovidbu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/4-TPcEKvJAs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>Video: Primorski portal
Plovidba kanalima kroz pokrajinu &Scaron;ampanju, na sjeveroistoku Francuske
Du&scaron;ko u svojoj matrikuli ima upisane brojne duge plovidbe morima, ali iskustvo na putovanju kroz Francusku je ne&scaron;to &scaron;to do sada nije doživio prevashodno zbog učestalh lokova koji su ih &bdquo;digli&ldquo; na nadmorsku visinu oko 300 metara.
&ldquo;Imao sam iskustva u lokovima tokom duge plovidbe. Bio sam pet godina na Velikim jezerima. U svim kanadskim jezerima je ukupno 16 lokova, a kroz Francusku preko 180 lokova, i to učestalih tokom plovidbe. Treba uploviti, vezati se, isploviti. Ploveći uz rijeku nije monotano. Priroda, arhitektura, lijepi gradovi&rdquo;, kaže Du&scaron;ko.
Ploveći francuskim rijekama, Vukovići su sa Sene doživjeli Pariz. Grad svjetlosti ima svoje čari, ali posebni doživljaji su bili tokom plovidbe rijekom Ronom.
Rona je najplovnija rijeka u Francuskoj. Izvire ispod &scaron;vajcarskih Alpi, a najvećim dijelom ukupnog toka od 812 kilometara protiče kroz Francusku. Upravo na Roni su najatraktivniji lokovi. Od prvog iskustva do zanimljivosti u lokovima, Vukovići opisuju svoje doživljaje za čitaoce Primorskog portala.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/mp-m82ujkn0" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>Video: Primorski portal
&ldquo;Od 180 lokova koliko smo imali tokom plovidbe rijekama kroz Francusku, na 114 lokova smo se dizali na nekih 300 metara nadmorske visine, a kroz 64 loka je bilo spu&scaron;tanje. Dužine i &scaron;irine lokova su različite, ima ih dugačkih 50 -tak metara, neki &scaron;iroki oko pet metara, ima i &scaron;irih. Vrlo brzo smo se uigrali i konope stavljali na bitve. Brod se u loku veže za najbližu bitvu, kako se voda diže kanap prebacujemo na gornju bitvu i tako do kraja . Trebalo je malo vremena da savladamo vje&scaron;tinu, ipak smo samo nas dvoje na brodu&rdquo;, kaže Du&scaron;ko koji je tokom duge plovidbe brodovima stizao do Kanade i kroz Velika jezera prolazio kroz lokove.
Dejani, je pak, ovo bio prvo iskustvo.
&ldquo;Prvih nekoliko lokova oko Pariza su bili malo i traumatični. Dogodilo se da smo kroz prvi lok pro&scaron;li noću &scaron;to je povećalo napetost. Ispred nas je bila jedna barža i divni ljudi koji su nas uputili. Uz njihovu pomoć smo uspjeli, mada iskreno nije bilo jednostavno. Već sjutradan sve je bilo lak&scaron;e. Ako se u loku nađete sa orgromnim kruzerom, mi malim brodom &ndash; nije ba&scaron; prijatno.
Du&scaron;ko je prolazio kroz lokove po Kanadi tako da nije bio iznenađen, ja sam ipak u početku strijepila. Kad počne da se puni vodom moraju snažno da se drže konopi, tako da ta prva iskustva i nisu bila ba&scaron; &bdquo;slatka&ldquo;. Od petog smo plovili opu&scaron;teno. Na u&scaron;ću Marne u Senu ima 18 lokova, a zanimljivo je da samo kroz pokrajine &Scaron;ampanj i Burgon ima ih 114. Za sve lokove nisu isti tehnički sistemi i aparature koje se koriste&rdquo;, navodi Dejana dodajući da su u pokrajini Burgon iz loka u lok u&scaron;li i iza&scaron;li devet puta.
Na rijeci Soani obavezno je tokom vožnje u lokovima nositi prsluke, kaže Vuković
&ldquo;Na kraju jeste naporno, ali nije bilo stra&scaron;no. Meni je teže bilo kad smo se dizali, nego spu&scaron;tali tokom plovidbe. Lokovi poslije Liona su posebna priča. Ti, lokovi na Roni su čudo neviđeno. To je nevjerovatno. Spu&scaron;tali su nas i do 28 metara. Zakačimo se za bitvu koja klizi. Kad smo krenuli silaznom putanjom mnogo se lak&scaron;e održati. Uplovi&scaron; u pun lok vode i zakači&scaron; brod za bitve i lagano spu&scaron;tanje&rdquo;, opisuje Dejana.
Plovidba rijekom omogućava uživanje u lijepom &scaron;to stvara priroda i čovjek, grad Lion
Tokom avanturističke plovidbe Francuskom, Vukovići su doživjeli i prolazak brodom kroz tunele.
&ldquo;Ploveći kanalima pro&scaron;li smo kroz tri tunela. Prvi, dugačak oko 600 metara, je na izlazu iz Pariza, a poslednji Matale je dužine oko 10 kilometara. Dozvoljena brzina plovidbe kroz tunele je 4 km/h. Prije nego &scaron;to smo uplovili razmi&scaron;ljali smo hoće li biti klaustofobično. Razmi&scaron;ljali smo kako će biti. Naravno prvo smo pročitali karakteristike, pa i iskustva ljudi. Kad smo u&scaron;li u tunel bila sam odu&scaron;evljena. Sestru sam zvala i pustila joj snimak. Prolazak je nevjerovatan. Tunel je osvjetljen. Plovi se lagano. Na kraju tunela se nazire tačka koja se povećavala kako smo se približavali izlazu. Bio je to zaista nesvakida&scaron;nji doživljaj&rdquo;, priča Dejana.
Putovanje je Dejana ovjekovječila brojnim snimcima i fotografijama. U sadržajnoj foto arhivi uz živopisnu prirodu, lijepa sela, neobične arhitekture i zdanja u gradovima, i fotografije infrastrukture uz rijeke među kojima pažnju provlače akvadukti.
&ldquo;Izađemo iz loka i pred nama se otvori akvadukt. Du&scaron;ko opisuje evo &bdquo;most za vodu preko vode&ldquo;&rdquo;, prenosi iskustva Dejana.
Ona dodaje da je bilo i neugodnosti tokom tankovanja goriva jer se de&scaron;avalo da pumpe ne rade pa su bili prinuđeni da se snalaze i transporuju gorivo u kanisterima.
Na plovidbi kroz Francusku Vukovići su vidjeli Marselj, drugi po veličini grad koji ima oko milion stanovnika. Smje&scaron;ten u Lionskom zalivu &ndash; zbog povoljnog geografskog položaja kao i Stare luke &ndash; grad ima specifičnosti lučkog grada, ali i znamenitosti jedinstvenog nasleđa sa svojih 25 pozori&scaron;ta, deset koncertnih dvorana, operom, velikim pozori&scaron;tem i 22 muzeja.
Na pitanje &ndash; Kakva je razlika u plovidbi morima i rijekama, Du&scaron;ko odgovara da i jedna i druga plovidba ima svoje čari, ima i dobrih i lo&scaron;ih strana.
&ldquo;More može biti zločasto, nemirno, talasi&hellip; Na rijekama je to manja mogućnost. Međutim, na moru je čovjek opu&scaron;ten, velike &scaron;irine, nije gusto u saobraćaju. Na rijekama suženo sve, voda relativno mirna, ali ima struja i korjena, vrloga. Ima dosta teglenica (&scaron;lepovi) na rijekama, takođe mnogo riječnih kruzera preko 100 metara. Nije se jednostavno mimoići sa velikim brodovima u rijeci koja krivuda u toku. Prisutni su svako malo lokovi koji zahtjevaju vje&scaron;tu posadu&rdquo;, obja&scaron;njava Du&scaron;ko.
On i supruga plove skoro mjesec dana ka Baru drvenim brodom koji je hotelijer iz Engleske kupio za jednu funtu. Brod se nekada koristio za prevoz bolesnika sa ostrva u La Man&scaron;u. Du&scaron;ko će u Baru raditi restauraciju broda koristeći tikovinu sa namjerom da vlasnik dobije unikatno plovilo.
&ldquo;&Scaron;to se tiče vožnje brod je jako maritivno sposoban. Kao stijena je na vodi, dobro drži brzinu. Maksimalnu smo postizali do 34 milje na sat. Ekonomično smo vozili oko 18 milja preko La Man&scaron;a. U rijekama smo plovili uzvodno i struje su dvije &ndash;četiri milje protiv nas tako da velike brzine su nepovoljne za potro&scaron;nju goriva. Maksimalna brzina protiv struje nije povoljna za potro&scaron;nju goriva. Ima tu malo &bdquo;igre&ldquo; sa ekonomijom. Takođe, ako se brže vozi dižu se talasi &scaron;to nije ba&scaron; ugodno za one koji na obalama rijeka tako da se krećemo brzinom sedam od 12 milja, zavisno od relacije&rdquo;, obja&scaron;njava Du&scaron;ko.
Detaljna ruta putovanja je razrađena u Engleskoj i podijeljena u pet etapa: Start u Sauthemptonu i prelaz preko La Man&scaron;a do Le Avra, od Le Avre preko Ruana do Pariza, zatim Pariz preko Liona do Marselja.
Vukovići su na ruti od Marselja preko Korzike do Sicilije. Peta etapa je od Sicilije do Bara gdje bi trebali uploviti poslednjh dana maja u zavisnosti od vremenskih prilika.

Bračni par iz Bara plovio kroz Francusku: Drvenim brodom prošli 180 lokova, tunele za brodove…

NESVAKIDAŠNJE AVANTURE VUKOVIĆA

NVO &ldquo;Euromost&rdquo; je nakon Plava i Andrijevice nastavila kroz projekat &nbsp;&ldquo;Identifikacija, registracija i evidencija divljih deponija na obalama Lima od Plava do Bijelog Polja&rdquo; da evidentira i divlje deponije od Berana do Bijelog Polja, saop&scaron;tili su iz te organizacije.
Kroz snimke i fotografije koje je uradila ta nevladina organizacija, jasno se, istakli su, vidi, da su građani Berana i pored akcija či&scaron;ćenja obala Lima u ovoj op&scaron;tini koje je organizovala Op&scaron;tina Berana, nastavili da nekontrolisano odlažu veliku otpad na obali rijeke Lim.
Bo&scaron;ko Vulević iz Sportskog ribolovnog kluba &ldquo;Berane&rdquo; naveo je da je Komunalno preduzeće u tom gradu kroz te akcije uradilo sjajan posao i vi&scaron;e puta očistili pojedine lokacije, te da je i sam prije 15 dana obilazio ove lokacije, kao i da nijesu bile ovakve pa se i sam čudi koliko se za 15 dana ponovo stvorilo smeća na ovim mjestima.
Vulević je pozvao odgovorne i sve službe da svi zajedno rade na tome da se spriječi nelegalno odlaganja smeća, a ujedno je apelovao na građane da ne bacaju smeće, jer "ruži na&scaron; grad, ruži državu."
"NVO &ldquo;Euromost&rdquo; će svaku evidentiranu deponiju od Plava, Andrijevice, Berana do Bijelog Polja, dostaviti pored Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede i ovim Op&scaron;tinama i u saradnji sa njima i Sportskim ribolovnim klubovima, kao i građanima iz ovih Op&scaron;tina, nastaviti da djeluju u cilju vračanja rijeke Lim, tamo gdje joj je mjesto, medju najčistijim rijekama u Evropi", naveli su iz te NVO.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/N_sr9AekOOo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Pogledajte: Obale Lima prekrivene smećem

IZ NVO EUROMOST TRAŽE DA SE SPRIJEČI NELEGALNO ODLAGANJE SMEĆA

Predsjednik Op&scaron;tinskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) u Pljevljima i izvr&scaron;ni direktor Rudnika uglja Milan Lekić poručio je da Dan op&scaron;tine Pljevlja treba da se obilježava 27. oktobra - na Svetu Petku.
"Ni&scaron;ta nije učinjeno u sudstvu i u tužila&scaron;tvu, nijesu se oslobodile institucije, alizato postoji 11. jun da se to promjeni. Pljevlja će vratiti dug istoriji i tradiciji, gdje će se ako Bog da slaviti dan Op&scaron;tine na Svetu Petku 27. oktobra, na dan kada su Pljevlja dva puta bila oslobođena od dva carstva", poručio je Lekić na tribini koalicije "Za budućnost Crne Gore" koja je održana juče u tom gradu.
Podsjetimo, Dan op&scaron;tine Pljevlja obilježava se 20. novembra.

Lekić želi da se Dan opštine Pljevlja slavi na Svetu Petku

"NA DAN KAD SU PLJEVLJA DVA PUTA BILA OSLOBOĐENA OD DVA CARSTVA"

Pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita u Crnoj Gori obezbijeđena je u svakom gradu na nivou svih ustanova, i pored izazova sa deficitom kadra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
Odgovarajući na pitanje agencija MINA da li Crna Gora raspolaže dovoljnim brojem pedijatara, iz Ministarstva su kazali da je deficit ljekarskog kadra svih profila globalni izazov.
&ldquo;A Crna Gora, kao zemlja sa manjim brojem stanovni&scaron;tva i dobrom teritorijalnom povezano&scaron;ću, ovaj izazov poku&scaron;ava nadomjestiti, između ostalog, i angažovanjem ljekara iz matičnih u ustanove koje imaju nedostatan kadar u određenim periodima&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Oni su rekli da je cij tog resora planirana kadrovska politika, pa su tako planom specijalizacija i užih specijalizacija za ovu godinu odobrili 202 specijalizacije i 28 subspecijalizacija svih profila, među kojima i pedijatara.
Iz Ministarstva su naveli da će se ove godine sa stručnog usavr&scaron;avanja u sistem vratiti 138 ljekara - 90 doktora medicine sa zavr&scaron;enom specijalizacijom i 48 specijalista koji su zavr&scaron;ili usavr&scaron;avanje iz užih specijalističkih oblasti.
Cilj Ministarstva je, kako se dodaje, brža i dostupnija zdravstvena za&scaron;tita.
&ldquo;U tom smislu važno je istaći da i pored izazova sa deficitom kadra, pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita je obezbijeđena u svakom gradu, na nivou svih ustanova&rdquo;, kazali su iz tog resora.
Iz Ministarstva su naveli da kada je riječ o Podgorici, pedijatara ima dovoljno.
&ldquo;Ali bi demografski trend naseljavanja centralne regije svakako podrazumijevao dodatno angažovanje specijalista iz ove oblasti&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Govoreći o situaciji na Žabljaku i u Plužinama, iz Ministarstva su naveli da je u tim gradovima obezbijeđena redovna pedijatrijska zdravstvena za&scaron;tita.
Odgovarajući na pitanje da li se razmatralo da Spuž ima svog pedijatra kako roditelji ne bi morali da vode djecu u Danilovgrad, iz Ministarstva su naveli da najmlađim stanovnicima iz Spuža pedijatrijska zdravstvena njega dostupna u Domu zdravlja u Danilovgradu.
&ldquo;Imajući u vidu da se Spuž nalazi na manje od deset kilometara udaljenosti od Danilovgrada, zakonski propisi ovu oblast reguli&scaron;u na ovaj način&rdquo;, kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Oni su rekli da ukoliko postoji potreba za patronažnom njegom, zdravstvena ustanova iz Danilovgrada obezbjeđuje tretman na teritoriji Spuža.
Iz Udruženja Roditelji kazali su da vjeruju da ima uslova da se u Spužu angažuje pedijatar.
Oni su naveli da su roditelji iz Spuža tražili da se u okviru njihovog doma zdravlja angažuje pedijatar jer vjeruju da ima uslova a da im je za veliki broj djece koja žive u Spuzu potreban pedijatar u njihovom domu zdravlja a ne da idu u Danilovgrad.
Iz Udruženja su kazali da se im se roditelji žalili i da u Podgorici nema slobodnih pedijatara da prijave svoju djecu.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada (DZGG) saop&scaron;teno je da u Glavnom gradu trenutno radi 29 pedijatara, a narednih dana počinje jo&scaron; jedan pedijatar, tako da će imati 30 koliko je i predviđeno postojecom sistematizacijom.
Oni su rekli da svako dijete, tako i novorođena djeca, bez obzira da li imaju ili ne izabranog pedijatra dobijaju potpunu i pravovremenu zdravstvenu za&scaron;titu.
Iz DZGG napomenuli da u domovima zdravlja Nova Varo&scaron;, Stari Aerodrom i Zlatica postoje slobodna mjesta za registraciju djece.
Oni su apelovali da roditelji djecu registruju u tim zdravstvenim objektima ukoliko nemaju izabranog pedijatra.
&ldquo;Na taj način će iskoristiti sve benefite praćenja zdravstvenog stanja svog djeteta od pedijatra, kao i benefite elektroskog zakazivanja i s tim u vezi gužve i duža čekanja na pregled&rdquo;, rekli su iz DZGG.

Ministarstvo zdravlja: Uprkos deficitu kadra, pedijatrijska zaštita obezbijeđena u svakom gradu

NEDOSTATAK LJEKARSKOG KADRA GLOBALNI DEFICIT

Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za investicije i održivi razvoj, započela je uređenje Ljetnje pozornice.
"U toku su pripremni radovi na uklanjanju stare podloge na bini, či&scaron;ćenje kamenih zidova i uklanjanje korova i biljnog rastinja, nakon čega će početi izgradnja nove podloge za binu, uklanjanje starih fuga na sjedi&scaron;tima i postavljanje novih", navodi se u saop&scaron;tenju Prijestonice.
Kako su kazali, uređenjem Ljetnje pozornice pripremiće cetinjski amfiteatar za brojne manifestacije, koncerte i slične događaje koje smo planirali tokom ljetnje turističke sezone.
"Izvođač radova je BomBeton d.o.o. Cetinje, a rok za izvođenje radova je 30 radnih dana", zaključili su.