Crna Gora sa aktuelnom vla&scaron;ću postaje nefunkcionalna država, ocijenio je &scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, navodeći da se pla&scaron;i da je interes dijela većine da Ustavni sud bude blokiran.
Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas, na vanrednoj sjednici, raspravljali o predlogu za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda jer nije usvojen dnevni red.
Nikolić je rekao da Ustavni sud ima četvoro sudija, a do kraja godine četvrti treba da ode u penziju.
- Pla&scaron;im se da parlamentarna većina ili njen dio ima interes da do toga dođe - rekao je Nikolić novinarima nakon sjednice Skup&scaron;tine.
On je naveo da je danas jo&scaron; jedan ponižavajući dan za prestavničku demokratiju u Crnoj Gori.
- Ovo je poniženje koje je parlamentarna većina priredila i predsjedniku Crne Gore - istakao je Nikolić.
Kako je kazao, zbog neodgovornog i bahatog odnoda parlamentarne većine država se suočava sa potencijalnim problemom sa funkcionisanjem Uetavnog suda.&nbsp;
Nikolić je kazao da je nekome interes da država ima nefunkcionalnu predstavničku demokratiju i da se Ustavni sud uvede u novu blokadu.
- DPS je bio spreman da da prilog izostanku potencijalne blokade Ustavnog suda - naglasio je Nikolić.

Nikolić: Interes dijela većine da Ustavni sud bude blokiran

"OVO JE PONIŽENJE KOJE JE PARLAMENTARNA VEĆINA PRIREDILA I PREDSJEDNIKU CRNE GORE"

Dana&scaron;nji potez vlasti neodgovoran je i kukavički, poručio je na vanrednoj pres konferenciji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nakon &scaron;to poslanici nisu raspravljali o kandidatkinji za sudiju Ustavnog suda kako je to Milatović tražio.
- Dodatno su odlučili da prodube ustavnu krizu. Dali su do znanja da nijesu protiv kandidata već su protiv funkcionisanja Ustavnog suda. Danas svjedočimo odsustvu državne odgovornosti i političkom kukavičluku - kazao je on i dodao da "to nije stvar političke taktite već poretka i evropske budućnosti Crne Gore."
Ustavni sud, poručuje, stub je na&scaron;eg sistema, posljednja adresa pravde i tumač u Crnoj Gori.
-Danas je taj stub na ivici potpunog uru&scaron;avanja. Građani očekuju rje&scaron;enja, a ne političke kalkulacije.Ovakav potez narusava nas put u EU. Crna Gora danas država u kojoj izborni procesi ne mogu da se dovedu do kraja. Država u kojoj građanin kome je povrijeđeno pravo nema kome da se obrati. Bez Ustavnog suda svaki zakon usvojen u Skup&scaron;tini može ostati na snazi makar bio potpuno i suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Ovo je pitanje da li Crna Gora pravna država ili nije, aodgovor su danas dali poslanici u Skup&scaron;tini Crne Gore - kazao je Milatović.
To je, kako kaže, takođe pitanje istinske posvećenosti na&scaron;em EU putu.
- U maju sam predložio Mirjanu Vučinić, i od tad do danas Skup&scaron;tina nije otvorila raspravu a predlog nije ni razmatran. Pokazalo se da ne postoji niti jedan jedini razlog da kandidatkinja danas ne bude izabrana - istakao je predsjednik.&nbsp;

Milatović: Potez vlasti neodgovaran i kukavički, produbljuju ustavnu krizu

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas, na vanrednoj sjednici, raspravljali o predlogu za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda jer nije usvojen dnevni red.
Na sjednici, na kojoj je predlog za izbor Vučinić bila jedina tačka dnevnog reda, od ukupno 59 poslanika koji su glasali, 21 je podržao predloženi dnevni red, dok je 38 poslanika bilo uzdržano.&nbsp;
Vanrednu sjednicu je zakazao predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić na predlog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je krajem avgusta uputio zahtjev za vanredno zasijedanje Skup&scaron;tine, na kojem bi bio razmotren izbor Vučinić za sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
Iz Kabineta predsjednika su tada kazali da se pasivnim odnosom Skup&scaron;tine, kada je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu, dodatno produbljuje ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore.
&nbsp;Skup&scaron;tina u toku redovnog proljećnog zasijedanja nije razmatrala predlog za izbor Vučinić za sudiju Ustavnog suda, koji je &nbsp;Milatović poslao parlamentu sredinom maja.
Ustavni sud Crne Gore, od Ustavom predviđenih sedam sudija, trenutno ima četiri, a jednom od njih mandat ističe do kraja godine.
Naimenovanja u pravosuđu jedan su od najvažnijih zahtjeva koje Crna Gora mora ispuniti i u procesu evropskih integracija, a iz Evropske unije vi&scaron;e puta je ponovljeno da je neophodno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda.

Bez rasprave o izboru sutkinje Ustavnog suda, nije usvojen dnevni red

VANREDNA SJEDNICA ZAKAZANA JE NA PREDLOG PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Delegacija Odbora za budžetsku kontrolu Evropskog parlamenta, boraviće u Crnoj Gori u utorak 16. septembra kako bi procijenila funkcionisanje plana reformi i rasta. Uoči posjete, predsjedavajući odbora Niklas Herbst kazao je za TVCG da je posao Odbora da se brine o pravilnom tro&scaron;enju sredstava EU.
&ldquo;Pažljivo ćemo razmotriti fond rasta za Zapadni Balkan. Kao &scaron;to znate, on se sastoji od 6 milijardi eura u grantovima i kreditima. Tek je počeo s primjenom pro&scaron;le godine i pažljivo ćemo razmotriti kako se sprovodi, posebno kada je u pitanju sistem revizije, ali i sistem za borbu protiv prevara. To nas veoma zanima&rdquo;, kazao je Herbst.
Podsjeća da je Crnoj Gori do sada iz ovog mehanizma isplaćeno 38 miliona eura.
&ldquo;Dakle, tek se počinje s primjenom i pažljivo ćemo pogledati kako je sistem revizije funkcionisao sa ovim novcem, koliko je već dobar. I naravno, daćemo savjete kako to da se unaprijedi. Sastaćemo se sa na&scaron;im kolegama iz Parlamenta. Takođe ćemo posjetiti ministra finansija, Vrhovnog državnog tužioca i naravno, Državnu revizorsku instituciju, koja je veoma važna za rad na terenu&rdquo;, ističe Herbst.
Nagla&scaron;ava da njegov odbor ne posjećuje samo zemlje kandidate, već i države članice EU kako bi se uvjerio kako fukcioni&scaron;e finansiranje zasnovano na učinku.
&ldquo;Nedavno smo bili i u Ukrajini. Kandidati za članstvo su izuzetno važni jer su oni temelj sistema revizije. Dakle, to je za nas veoma zanimljivo i zaista se radujemo. I moram ponovo da naglasim, Instrument za reforme i rast je ne&scaron;to veoma posebno, veoma važno za budućnost cijele EU&rdquo;, dodaje Herbst.
Herbst ističe da je primarni cilj parlamentarnog odbora za budžetsku kontrolu da se uvjeri na koji način se tro&scaron;i novac evropskih poreskih obveznika.
&ldquo;To je ne&scaron;to o čemu ćemo razgovarati sa na&scaron;im kolegama, a na kraju ove posjete ćemo imati i praćenje i izvje&scaron;taj. Mi, kao Odbor za budžetsku kontrolu, ne usredsređujemo se samo na reforme, to je stvar drugih eksperata, već posebno na reviziju, na način na koji se novac tro&scaron;i, arhitekturu za borbu protiv prevara. Naravno, rad na borbi protiv korupcije je izuzetno važan. A na&scaron; posao je da osiguramo da se novac poreskih obveznika EU tro&scaron;i na veoma mudar i adekvatan način&rdquo;, zaključuje Herbst.
Delegacija Evropskog parlamenta će nakon Crne Gore posjetiti i Albaniju.

Delegacija EP dolazi u Podgoricu kako bi procijenila na koji način se troši EU novac

SJUTRA ĆE OCIJENITI FUNKCIONISANJE PLANA REFORMI I RASTA

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao je za danas vanrednu sjednicu na čijem dnevnom redu je predlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Sjednica je zakazana za 11 sati.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ranije je uputio zahtjev Mandiću za zakazivanje sjednice na kojoj će biti razmotren njegov predlog da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
&nbsp;

Danas vanredna sjednica Skupštine o izboru sudije Ustavnog suda

U 11 SATI

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovi&scaron;ta generalnog pristupa političkih elita, ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U ovom trenutku, sa stanovi&scaron;ta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene.
Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored vi&scaron;e puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu&ldquo;, nagla&scaron;ava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i dru&scaron;tveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
&bdquo;Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, &scaron;to zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga &scaron;to država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije.
Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establi&scaron;mentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i na&scaron;e ukupne evropske budućnosti i vladavine prava&ldquo;, jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi na&scaron; sagovornik, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
"&Scaron;to zapravo govori da vrlo često politički establi&scaron;ment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Dakle, &scaron;to se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podr&scaron;ku izboru sudije Ustavnog suda&ldquo;, kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije Ustavnog suda: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

OCJENJUJE PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE

&nbsp;Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć, već da bi &scaron;titio državu, građane i pravdu, a njegova sudbina je finalni test za političke partije i evropsku budućnost Crne Gore, poručili su iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;
Oni su podsjetili da je Milatović, u skladu sa ustavnim ovla&scaron;ćenjima, zatražio sazivanje vanredne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore za 15. septembar sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda.
&bdquo;Ova odluka je institucionalni odgovor na vi&scaron;emjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Dodaje se da je Milatović jo&scaron; u maju predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
&bdquo;Skup&scaron;tina, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila&ldquo;, kazali su iz kabineta.&nbsp;
Kako su dodali, tokom proteklih mjeseci, kabinet predsjednika je u vi&scaron;e navrata pozivao Skup&scaron;tinu da postupi po Ustavu i razrije&scaron;i ustavnu krizu.&nbsp;
&bdquo;Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu &scaron;tetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju (EU)&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Milatovićevog Kabineta su istakli da Ustavni sud funkcioni&scaron;e sa svega četiri od sedam sudija, podsjećajući da do kraja godine jo&scaron; jednom od preostalih sudija ističe mandat.&nbsp;
&bdquo;Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najvi&scaron;a pravna instanca u zemlji, postaće - sud bez glasa&ldquo;, naveli su iz kabineta.&nbsp;
Kako su ocijenili, za građane to znači da niko neće moći da za&scaron;titi njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti.
Iz Milatovićevog Kabineta su podsjetili da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene jo&scaron; od ljeta pro&scaron;le godine.&nbsp;
&bdquo;Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije vi&scaron;e od godinu dana, i Skup&scaron;tina od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru pro&scaron;le godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije rije&scaron;ena&ldquo;, podsjetili su iz kabineta.&nbsp;
Kako su ukazali, ta odluka je izazvala o&scaron;tru reakciju Milatovića čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije.
&bdquo;U institucionalnom vakuumu koji je nastao - ne postoji neutralna pozicija. Svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU&ldquo;, ocijenili su iz kabineta.
Prema njihovim riječima, takav odnos Skup&scaron;tine prema Ustavnom sudu ne samo da naru&scaron;ava unutra&scaron;nje povjerenje u institucije, već &scaron;alje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim.
&bdquo;Zbog svega navedenog, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost Milatovića, već njegova politička i demokratska obaveza&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako se dodaje, taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike.
&bdquo;Ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u pro&scaron;losti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će na&scaron;a zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili jo&scaron; jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ističe se da Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć.&nbsp;
&bdquo;Postoji da bi &scaron;titio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije - ne razumije ni su&scaron;tinu demokratije, ni države niti EU kojoj težimo&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Kabinet Milatovića: Sudbina Ustavnog suda finalni test za političke partije i EU budućnost Crne Gore

"USTAVNI SUD NE POSTOJI DA BI ČUVAO PARTIJSKU MOĆ"

Dosada&scaron;nji potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav &Scaron;ćekić potvrdio je Radiju Crne Gore da je u toku formiranje nove političke stranke koja će se zvati Pokret narodnog povjerenja. Na pitanje o njegovom ostanku na poziciji ministra, &Scaron;ćekić ocjenjuje da je njegovo ministarstvo postiglo značajne rezultate i dalo značajan doprinos radu Vlade. Siguran je da tako razmi&scaron;lja i premijer Spajić i da neće povlačiti poteze koji utiču na kvalitetno funkcionisanje Vlade.
"Da, tačno je da osnivam pokret sa dosta ljudi koji su bili zainteresovani da je u ovom momentu Crnoj Gori i političkoj sceni potreban jedan pokret koji će se baviti problemima građana, odnosno narodni pokret", naglasio je &Scaron;ćekić.
Kako je dodao, u Crnoj Gori, a i &scaron;ire u regionu, povjerenje među građanima, povjerenje u političke subjekte, povjerenje u političare, značajno je palo i na niskom je nivou.
"Smatramo da mi u ovom momentu treba da krenemo sa takvim pokretom koji će institucije sistema u budućem periodu približiti narodu, odnosno biti ono &scaron;to je njihova svrha, na usluzi narodu. Jezgro samog pokreta čini upravo narod. Nama nisu potrebne elite, nisu nam potrebni pojedinci koji isključivo razmi&scaron;ljaju o svom interesu, o svojim karijerama, već oni ljudi koji su spremni da svojom odgovorno&scaron;ću, svojim znanjem, svojim pregala&scaron;tvom daju jedan novi zamah sistemu Crne Gore", poručio je &Scaron;ćekić.
Ističe da su dobili značajnu podr&scaron;ku građana i u narednom periodu će kroz potpise i formalno zavr&scaron;iti osnivanje i najavio konferenciju za &scaron;tampu gdje će se i konkretno predstaviti građanima.
"Pitanje moga opstanka u Ministarstvu, odnosno u Vladi, za mene je to prije svega pitanje koje treba postaviti isključivo premijeru kao nekom ko sastavlja svoj tim i ko predlaže vladu i ministra u vladi.
Jedno mogu da kažem da sam svojim radom i radom svojih saradnika postigao ozbiljne rezultate i da u tom pravcu uop&scaron;te nemam razmi&scaron;ljanje da li treba da budem ministar u Vladi gospodina Milojka Spajića", naglasio je &Scaron;ćekić.

Šćekić: Osnivam Pokret narodnog povjerenja, ne očekujem da Spajić smjenama naruši kvalitet Vlade

"U NAREDNOM PERIODU ĆE KROZ POTPISE I FORMALNO ZAVRŠITI OSNIVANJE"

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), rezoluciju u kojoj se Tramp i Rubio pozivaju na tijesnu saradnju sa Vladom Crne Gore pripremili su republikanac Majk Tarner i demokrata &Scaron;eli Pingri.
Dokument je sredinom jula proslijeđen na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma.
U predlogu rezolucije o potvrđivanju podr&scaron;ke ističe se da Podgorica "igra strate&scaron;ku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO".
Ukazuje se i na podr&scaron;ku crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije.
U dokumentu se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja.
Poseban naglasak je u rezoluciji je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore.
"Sjedinjene Američke Države &nbsp;podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu", pi&scaron;e u predlogu dokumenta.
Biv&scaron;i crnogorski &scaron;ef diplomatije i ambasador u Va&scaron;ingtonu Srđan Darmanović ocijenio je za RSE da bi podr&scaron;ka rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO-u i zato &scaron;to SAD podržavaju politiku pro&scaron;irenja.
"Sve &scaron;to dolazi iz Va&scaron;ingtona &ndash; bez obzira koja je administracija u pitanju &ndash; je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima pro&scaron;irenja EU, ta politika se nije mijenjala", istakao je Darmanović.
Darmanović je rekao da su predlagači dokumenta "osvjedočeni prijatelji Crne Gore".

Rezolucija američkih kongresmena o podršci prijemu Crne Gore u EU

PODNIJETA AMERIČKOM PREDSJEDNIKU I DRŽAVNOM SEKRETARU

Cilj ustavnih izmjena koje je predložila Vlada su &bdquo;jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU&ldquo;, ali dio vlasti zbog političkih interesa želi da &bdquo;progura&ldquo; i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa pro&scaron;logodi&scaron;njim &bdquo;Barometrom 26&ldquo; niti ovogodi&scaron;njim sporazumom premijera sa opozicijom, kazao je za Pobjedu advokat i profesor Milo&scaron; Vukčević.
Crna Gora mora vrlo brzo izmijeniti svoj Ustav, ali to ne znači da će biti usvojeni svi prijedlozi koje su proteklih mjeseci stizali iz stranaka oba politička pola.
Insistiranje na promjenama teksta najvi&scaron;eg državnog pravnog akta prati ba&scaron; svaku vlast. No, sa formiranjem 44. Vlade na čijem je čelu lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, te ulaskom predstavnika stranaka srpske provenijencije iz Koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; i nacionalnih partija Bo&scaron;njaka i Albanaca, počela je i potraga za podr&scaron;kom mnogo &scaron;iroj izmjeni i Ustava, i određenih njegovih kategorija definisanih posebnim zakonima.
Krajem novembra pro&scaron;le godine, čelnici izvr&scaron;ne vlasti iz PES-a su predstavili Platformu &bdquo;Barometar 26&ldquo; u kojoj se kao prioritet ističe da do kraja naredne godine budu zatvorena sva pregovaračka poglavlja na putu ka punopravnom članstvu na&scaron;e zemlje u Evropskoj uniji. Taj dokument danas, međutim, niko ne pominje. Platforma je prateći dio koalicionog sporazuma vladajućih stranaka rekonstruisane Vlade na koju su, navodno, pristali svi njeni članovi.
- Osjetljiva, dru&scaron;tveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice, odnosno pitanja koja bi odvukla fokus sa procesa pristupanja EU - neće se aktuelizovati u parlamentarnom diskursu bez &scaron;irokog dru&scaron;tvenog konsenzusa koji se može artikulisati kroz mehanizam razrje&scaron;enja &ndash; navodi se u pomenutoj platformi.
Takođe, vi&scaron;emjesečna kriza s kraja pro&scaron;le i početka ove godine, koja je nastala kao posljedica odbijanja opozicije da učestvuje u radu Skup&scaron;tine Crne Gore i blokade cijelog parlamenta zbog nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, izrodila je jo&scaron; jedan sporazum. Potpis na taj tekst stavili su Spajić u ime vladajućih partija, a Danijel Živković (Demokratska partija socijalista), Damir &Scaron;ehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kao predstavnici opozicije. I u njemu se, kroz niz zajednički definisanih sugestija, insistira na &bdquo;političkom konsezusu o evropskim integracijama Crne Gore&ldquo; u prevazilaženju krize. Uz dogovor da će prihvatiti svako mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o spornom penzionisanju sutkinje, te roku od samo sedam dana da Skup&scaron;tina implementira preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope, jo&scaron; jednom je potcrtana obaveza svih strana &bdquo;na potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu pridruživanja EU&ldquo;.
- Potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog op&scaron;teg političkog konsenzusa, neće predlagati rje&scaron;enja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava Crne Gore i Zakona o crnogorskom državljanstvu &ndash; stoji u ovom dokumentu, kojeg su u međuvremenu praktično zaboravili svi njegovi potpisnici.
Ipak, najveći uticaj imale su poruke upućene direktno iz Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji su zvaničnoj Podgorici stalno ukazivali na činjenicu da na putu ka EU nema ni napretka, ni značajnih sredstava ako se ne zaokruži reforma izbornih zakona koja uključuje i promjene Ustava. I onda su se stvari ponovo pokrenule sa mrtve tačke, ali ovoga puta s tendencijom da prerastu u lavinu politički isprovociranih odluka...
Najavljene promjene
O tome koje su stvarne obaveze na&scaron;e zemlje kada je riječ o ustavnim promjenama, advokat i profesor Milo&scaron; Vuković za Pobjedu precizira dvije ključne odrednice na kojima insistiraju evropske institucije.
Prva se odnosi na izmjene najvi&scaron;eg pravnog akta, čime bi se depolitizovao Sudski savjet. Upravo je to jedno od su&scaron;tinskih zahtjeva za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 &ndash; Pravosuđe i temeljna prava.
- Vlada je ove godine utvrdila Prijedlog za promjenu Ustava, odnosno njenih amandmana VIII i IX, kojim bi se učinile tri ključne stvari. Na osnovu tih izmjena, ministar pravde izlazi iz Sudskog savjeta, većinu tog tijela čine sudije koje biraju sudije, a članovi koji nijesu sudije biraju se po objektivnim i mjerljivim kriterijumima integriteta i referenci &ndash; istakao je na&scaron; sagovornik.
On ukazuje da je cilj ovih izmjena &bdquo;jačanje nezavisnosti sudstva u skladu sa standardima EU&ldquo;, te podsjeća da je prijedlog davno upućen Skup&scaron;tini, a tekst je javno dostupan.
- EK u izvje&scaron;tajima o vladavini prava za 2024/2025. godinu i akcionim planovima za 2023/2024, traži jačanje nezavisnosti i disciplinske odgovornosti. Uz to, Venecijanska komisija godinama preporučuje depolitizaciju Sudskog savjeta. Uz to, ovaj paket ustavnih promjena je usklađen sa Reformskom agendom 2024&ndash;2027. Rok za ove ustavne izmjene bio je jun ove godine &ndash; precizirao je Vukčević glavne razloge zbog čega su ove promjene jedan od glavnih uslova za pristupanje EU.
U trenutku kada je za 15. septembar zakazana vanredna sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se odlučivati o (eventualnom) imenovanju advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića, od posebnog su značaja izmjene Ustava koje se odnose na definisanje prestanaka mandata sudijama ovog suda. Konkretno, riječ je o preciziranju starosne granice, kao i o samoj proceduri.
- To nije formalno Vladin amandman, ali je Venecijanska komisija dala mi&scaron;ljenje povodom sporenja o ranijem okončanju mandata zbog godina. Ovim izmjenama treba da bude potvrđeno da su sigurnost mandata i nerazre&scaron;ivost temelj nezavisnosti sudstva &ndash; ukazao je Vukčević.
Kako je dodao, u sugestijama evropskih institucija takođe se upozorava na &scaron;tetnost brzih, odnosno retroaktivnih promjena starosne dobi.
- Nagla&scaron;ava se da Ustavni sud sam treba da utvrđuje postojanje razloga za prestanak funkcije, a ne da to rade politička tijela. To je sada standard koji treba pretočiti u jasno zakonodavstvo, kao i u ustavnu praksu &ndash; naveo je sagovornik Pobjede, podsjećajući na činjenicu da je sutkinja Đuranović bila razrije&scaron;ena odlukom većine na Ustavnom odboru kojim predsjedava Jelena Božović (Nova srpska demokratija), a zatim je to odobrio i &scaron;ef parlamenta iz iste stranke, Andrija Mandić.
Želje dijela vlasti
Ustavne izmjene koje se moraju čim prije okončati, sobom i ovog puta vuku neke &bdquo;neželjene reakcije&ldquo;, naročito iz vladajuće većine. Vukčević potcrtava da dio vlasti zbog političkih interesa želi da &bdquo;progura&ldquo; i druge izmjene zakonskih akata koje nijesu u skladu sa pro&scaron;logodi&scaron;njim &bdquo;Barometrom 26&ldquo; niti ovogodi&scaron;njim sporazumom Spajića sa opozicijom. Prva u nizu bila bi izmjena zakona kojima se (re)defini&scaron;e mogućnost dobijanja dvojnog državljanstvo, posebno u odnosima sa Srbijom.
- Crna Gora trenutno ne dopu&scaron;ta op&scaron;te dvojno državljanstvo, osim ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine ili ako postoji bilateralni sporazum, kojih trenutno nema. Vi&scaron;e aktera biv&scaron;eg Demokratskog fronta sada &bdquo;gura&ldquo; otvaranje pitanje dvojnog državljanstva kroz ideje poput &bdquo;plave karte&ldquo; i političke najave &ndash; kazao je on.
Kao glavne argumente, iz ovih stranaka se navode potrebe vezane za demografske trendove i odnose sa dijasporom. S druge strane, kritičari takvih izmjena upozoravaju na posljedice koje bi se u prvom redu odrazile na izborne procese, a zatim i na identitetska pitanja.
- EU ne propisuje model državljanstva, jer je tako ne&scaron;to isključiva nadležnost država. Uz to, poslanici EP i političke analize upozoravaju da bi nagle promjene u ovom dijelu mogle imati značajne političke posljedice &ndash; dodao je Vukčević.
Vukčević je takođe naveo da je pripadnost građanina EU izvedena upravo iz nacionalne pripadnosti nekoj državi.
U istom pravcu ide i &bdquo;identitetski paket&ldquo;, odnosno izmjene svih stavki kojima se defini&scaron;u nacionalni simboli, jezik i prateća pitanja.
- U javnosti se periodično otvaraju prijedlozi izmjena identitetskih pitanja. Tako su, na primjer, postojale ideje koje se odnose na zastavu i jezike. S druge strane, stigle su kritike da bi to služilo političkim ciljevima, posebno zajedno sa &scaron;irim aranžmanima zakonskih izmjena o državljanstvu. Takve teme donose samo političke potrese, a ne doprinose zatvaranju poglavlja i, konačno, mogu skretati fokus sa vladavine prava i EU integracija &ndash; zaključuje Vukčević.
Kako se bliži 1. oktobar i početak redovnog, jesenjeg zasijedanja crnogorskog parlamenta, izvjesno je da će se ubrzavati dono&scaron;enje odluka o nastavku izborne reforme i promjenama Ustava. S obzirom na ne ba&scaron; stabilne odnose članica vladajuće većine, vjerovatno će ovo biti novi razlog za &bdquo;potrese&ldquo; unutar te koalicije.
A uvod u sve to moglo bi biti zasijedanje Skup&scaron;tine u ponedjeljak, jer pitanje najvi&scaron;eg pravnog akta i Ustavnog suda uvijek predstavlja inspiraciju za sve druge teme.
EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu
Kako ističe Vukčević, u unutra&scaron;njoj debati &bdquo;veting&ldquo; se često predstavlja kao &bdquo;obaveza zbog pristupanja EU&ldquo;.
- Ali, EU i EK ne traže &bdquo;op&scaron;ti&ldquo; tip vetinga u Crnoj Gori. Traži se efikasna disciplinska odgovornost, provjera imovine, integriteta i praćenje postupanja. Sve se to može postići i bez &bdquo;lex specialis veting&ldquo;-a &ndash; dodao je on.
Takođe je mi&scaron;ljenja da bi otvaranje vetinga sada moglo da uspori zatvaranje Poglavlja 23.
- Venecijanska komisija generalno dozvoljava veting, ali samo kao izuzetnu, vremenski ograničenu mjeru. I to uz strogu pravnu proceduru i puno po&scaron;tovanje pravičnog postupka. Uz to, u Crnoj Gori preporučuje oprez i neselektivnost. Drugim riječima, veting može, ali to nije uslov koji je stigao iz EU. A brzopleti model bi bio kontraproduktivan za EU integracije Crne Gore &ndash; zaključio je Vukčević.

Vukčević: EU nas ne uslovljava vetingom u sudstvu,  brzopleti model bi bio kontraproduktivan za naš evropski put

PROFESOR PRAVA OBJAŠNJAVA ŠTA SE SVE POKUŠAVA DA SE „PROGURA“ KROZ REFORMSKU AGENDU

Izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda neće biti prije razgraničenja sa Podgoricom odluka je Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta. I dok iz opozicije kažu da je aktulena vlast imala vremena da rije&scaron;i probleme, predstavnici vlasti poručuju da je upravo DPS podržao taj projekat.
Du&scaron;an Radonjić iz DPS-a kritikovao je amandman.
"Usvajate ovaj apsolutno populistički i bespredmetni amandman koji ste podnijeli jer on automatski ukida mogućnost da op&scaron;tina Zeta dođe do bilo kakvog makar i privremenog razgraničenja", rekao je on.&nbsp;
Predsjednik op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović pojasnio je stav vlasti.
"Dosta pravnika je imalo mi&scaron;ljenje da, ukoliko bi oni usvojili ovu odluku samo za razgraničenje, a ne ovo &scaron;to oni sigurno neće, da se ne gradi kolektor&hellip; Evo, vi ste rekli da mi je gospođa Mara&scaron; dala savjet da nas neće ugroziti amandman, već da će, ako oni usvoje ovaj dio, važeće biti i ovo", istakao je on.&nbsp;
Luka Krstović iz Demokrata je istakao da nije bilo makar prećutnog amina DPS-a da se gradi postrojenje, od ove priče ne bi bilo ni&scaron;ta.
Nezavisni odbornik Nikola Rajović ocijenio je da su građani Zete i Botuna prevareni "i DPS i trenutna vlast oslobađaju se odgovornosti, postoji samo jedna riječ &ndash; prevarili su građane Zete i Botuna."
Na kraju, odbornici DPS-a su ostali uzdržani, dok su ostali članovi Skup&scaron;tine poručili da će i dalje podržavati mje&scaron;tane i neće dozvoliti izgradnju dok se ne postigne konačno razgraničenje.

SO Zeta: Gradnje u Botunu prije razgraničenja sa Podgoricom nema

ODLUKA SA DANAŠNJE SJEDNICE

Opozicija u Skup&scaron;tini Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skup&scaron;tine Glavnog grada, saop&scaron;tio je odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
"Smatramo da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje Glavnog grada. Među njima se posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i funkcionisanjem postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima Glavni grad raspolaže", naveo je Ma&scaron;ković u objavi na mreži X.
Na ovaj korak su se, kaže, odlučili jer sjednica, koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana.
"Očigledno je da se to de&scaron;ava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici", smatra Ma&scaron;ković.
Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA.

Opozicija traži posebnu sjednice Skupštine Glavnog grada

UPUTILI INICIJATIVU

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u SO Nik&scaron;ić Boris Muratović kaže da je nejasno za&scaron;to su u gradu pod Trebjesom i dalje na snazi restrikcije vode.
"Imajući u vidu da je u Nik&scaron;iću za 12 sati palo 203 litra ki&scaron;e po metru kvadratnom, pitamo opet JP Vodovod i kanalizacija, za&scaron;to su i danas na snazi restrikcije u snabdijevanju vodom.
Ako je sve tehnički ispravno, sve pumpe i bunari, a ki&scaron;e bilo u izobilju, onda je logično pitanje građana za&scaron;to su u pojedinim djelovima grada i prigradskih naselja i danas česme suve.
Reklo bi se da neko prećutkuje istinu", napisao je Muratović u objavi na mreži X.
Nik&scaron;ićkom Vodovodu ni ki&scaron;a ne pomaže, zaključuje Muratović.

Muratović: Za 12 sati palo 203 litra kiše po metru kvadratnom, a u Nikšiću i dalje restrikcije vode

"REKLO BI SE DA NEKO PREĆUTKUJE ISTINU"

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić uvažio je zahtjev predsjednika Crne Gore Jakov Milatović i zakazao vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prijedlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
Sjednica je zakazana za 15. septembar, s početkom u 11 sati, saop&scaron;teno je iz Skup&scaron;tine.
Na dnevnom redu je, kako su naveli, prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
&nbsp;

Mandić zakazao sjednicu: Skupština o sudiji Ustavnog suda naredne sedmice

UVAŽIO ZAHTJEV PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je da je crnogorska Vlada "u permanentnoj sezoni rekonstrukcije, tako da se ona može desiti sjutra, za mjesec ili za dvije godine.
On je to kazao odgovarajući na pitanje novinara nakon pres konferencije sa premijerom Bugarske Rosenom Željazkovim, prenosi Antena M.
Spajić je govoreći o spomeniku četničkom vojvodi Pavlu Đuri&scaron;iću, rekav&scaron;i da misli da su se oko toga već oglasili na vrijeme.
-Te&scaron;ko je ogla&scaron;avati se na svaki potez koji se desi u Crnoj Gori. Imamo istorijsku &scaron;ansu da uđemo u EU, ekonomija raste. Trebalo je fokusa na to a ne na neke seoske teme- poručuje Spajić.
Govoreći o &scaron;ansi Crne Gore za članstvo u EU, Spajić je napravio paralelu sa Bugarskom.
-Ovo je istorijski momenat za Crnu Goru kao &scaron;to je bilo za Bugarsku. Do kraja sljedeće godine težimo da zatvorimo poglavlja i da postanemo članica EU- ističe Spajić.
Sa Željazkovim je, kaže, razgovarao ne samo o diplomatiji već i o ekonomiji.
-Do&scaron;lo je vrijeme da unaprijedimo odnose Bugarske i Crne Gore- poručuje Spajić.
Željazkov napominje da Bugarska gleda u istom smjeru ka Crna Gora, kako u regionalnom tako i u međunarodnom aspektu.
-Mi smo uvijek podržavali zemlje koje pristupaju u EU na osnovu njihovih zasluga. Crna Gora je tom pravcu zemlja uzor i mi ćemo podržati Crnu Goru da &scaron;to prije postane članica EU-ističe Željazkov.
Dvojica premijera potpisala su ugovor o načnoj i tehnolo&scaron;koj saradnji, a resorni ministri potpisali su izjavu o saradnji u oblasti vazdu&scaron;nog saobraćaja.

Spajić o rekonstrukciji Vlade: Možda sjutra, možda za mjesec ili dvije godine

PREMIJER KAZAO DA FOKUS TREBA BITI STAVLJEN NA EU A NE NA "SEOSKE TEME"

Na putu eurointegracija Crna Gora nije postigla ono &scaron;to je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji odvija sporijim tempom od deklarisanog, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu izvjetilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. U prethodnom mandatu bio je&nbsp;izvjestilac za Crnu Goru.
On je kazao da je mnogo razloga zbog kojih je Crna Gora propustila da ubrza ka Briselu, a kao kočnicu vidi i revizionističke poteze u pravcu rehabilitacije ratnih zločinaca.
Picula ističe da je za državu kandidata za skorije članstvo u EU neophodno snažno suprotstavljanje revizionističkim agitatorima.
&ldquo;To je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne&rdquo;, poručuje sagovornik Pobjede.
Za početak da se osvrnemo na uvijek aktuelne relacije između Crne Gore i Hrvatske i posljednje poruke zvaničnog Zagreba koje su donekle ohrabrujuće. Kako mislite da će se dalje odvijati odnosi na&scaron;e dvije države?
PICULA:&nbsp;Očito se ovih dana događa tzv. tiha diplomatija inicirana od strane Crne Gore, koja je i sama svjesna da pogor&scaron;anim odnosima sa Hrvatskom ne može ni korak bliže EU, nego upravo suprotno.
Pozdravljam, naravno, svaki poku&scaron;aj relaksiranja odnosa, ali biće to dug put jer &scaron;teta pričinjena u proteklih nekoliko godina nije minorna. Ova zadnja provokacija sa značkom je eklatantan primjer destrukcije odnosa. Upravo zato, smatram da jednostrani potezi, ali i provokativne izjave prave velike probleme Crnoj Gori i u potpunosti su nepotrebni.
Oko broda &bdquo;Jadran&ldquo; sam svoje rekao već vi&scaron;e puta. Smatram da se tu aktuelna vlast u Crnoj Gori ponijela nekorektno i problematično, uz plasiranje takvih izjava. Premijer je naravno &scaron;ef te vlade i on odlučuje o političkim prioritetima države, a ja vjerujem da bi to i dalje trebali biti dobrosusjedski odnosi i ulazak u Evropsku uniju.
Iz EU se u posljednje vrijeme čuju pozitivni signali u vidu izjava zvaničnika da Crna Gora može uskoro postati članica. Koliko je to realno ako izbliza imamo priliku da vidimo da su rezultati ispod zadovoljavajućeg nivoa, o čemu govori sve lo&scaron;iji procenat ispunjenosti obaveza iz EU agende, kao i znatno manji iznos novčanih sredstava koje je Crna Gora povukla iz Plana rasta usljed neispunjavanja zadataka?
PICULA:&nbsp;Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos je, pretpostavljam, htjela početi svoj mandat sa optimističnim i motivacionim političkim porukama, ali na nama je da realno procijenimo stanje stvari nakon godinu dana novog mandata Evropskog parlamenta i Komisije.
Bojim se da Crna Gora nije postigla ono &scaron;to je mogla i ocjenjujem da se njeno približavanje EU odvija sporijim tempom od deklarisanog. Na kraju krajeva, prije se govorilo samo o Crnoj Gori kao predvodniku politike pro&scaron;irenja EU, a sad se već raspravlja o potencijalnom zajedničkom ulasku Crne Gore i Albanije u EU.
Dakle, o novom couplingu. Mislim da je Crna Gora propustila veliku priliku za brži napredak u posljednjih par godina, najvi&scaron;e zbog unutarpolitičke situacije, a &scaron;to je velika &scaron;teta.
Koliko ozbiljnu kočnicu na evropskom putu Crne Gore predstavlja istorijski revizionizam koji je sveprisutan, o čemu nam govori slavljenje ratnih zločinaca i podizanje spomenika istima?
PICULA:&nbsp;To su apsolutno nepotrebni i &scaron;tetni potezi koji podstiču političku patologiju, te jedino proizvode iritacije kod susjeda i značajnog dijela građana sopstvene države. Takve provokacije nisu spontane, to je svima jasno, i od njih se sve crnogorske proevropske političke opcije, kao i ukupna javnost, trebaju snažno ograditi.
Suprotstavljanje revizionističkim agitatorima je važno jer takvi djeluju protiv interesa crnogorske države. Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU. Bili oni živi ili ne.
Pogre&scaron;ne politike, bilo da je riječ o identitetskim pitanjima, provociranjem susjeda ili nedostatku reformi svakako udaljavaju Crnu Goru od EU. Da li u svemu tome premijer Spajić snosi odgovornost i djeluje li da on gubi konce posljednjim (ne)činjenjima u kontekstu adekvatne reakcije, koja bi se mogla ogledati i u potezima u pravcu rekonstrukcije Vlade?
PICULA:&nbsp;Igre prijestola proteklih mjeseci u Crnoj Gori mi ne ulivaju ba&scaron; previ&scaron;e povjerenja u uspje&scaron;an nastavak saradnje u okviru trenutne vlade. Pitanje je koliko može biti efikasna pod sve jačim pritiskom.
Očito je da neke političke stranke, dio vladajuće koalicije, ba&scaron; i nemaju ulazak zemlje u EU kao prvi na listi prioriteta. Ne mogu procijeniti kako će se ovdje postaviti premijer Spajić. Ono &scaron;to znam iz pro&scaron;lih situacija, jeste da je obično poku&scaron;avao sklapati lo&scaron;e kompromise.
On, ako istinski želi u EU, ne smije sebi dopustiti da mu koalicioni partneri otvoreno ili iza leđa opstruiraju ili usporavaju taj put.
Kako komentari&scaron;ete situaciju u susjednoj Srbiji, i da li djeluje da se režimu Aleksandra Vučića polako bliži kraj, kada uzmemo u obzir sve ono &scaron;to se de&scaron;ava na ulicama &scaron;irom zemlje u posljednje vrijeme, ali i reakciju vlasti na to?
PICULA:&nbsp;Prilike u Srbiji su izuzetno problematične i sve kompleksnije. Kao izvjestitelj EP-a pratim stanje i izuzetno sam zabrinut oko mogućeg daljeg zao&scaron;travanja situacije. Te&scaron;ko mi je predvidjeti kako će izgledati politička jesen u Srbiji, pogotovo u vrijeme prve godi&scaron;njice pada nadstre&scaron;nice željezničke zgrade u Novom Sadu. Svjedočimo dnevnoj eskalaciji nasilja represivnog aparata Vučićevog režima nad protestantima i naelektrisanoj atmosferi sve dubljih podjela u dru&scaron;tvu.
Sve to vlast podstiče i svojim medijskim manipulacijama i neodgovornim ekonomskim potezima, s primarnim ciljem da sačuva dominaciju u svim sferama. Smatram da bi novi, ali svakako fer izbori bili optimalno rje&scaron;enje izlaska iz ovog neprogla&scaron;enog vanrednog stanja, iako ih je te&scaron;ko zamisliti u ovakvoj toksičnoj atmosferi.
Vučić se nedavno u Pekingu sastao sa Vladimirom Putinom. Govorio je tom prilikom o strate&scaron;kom partnerstvu i o tome kako će Srbija nastaviti da bude jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Da li je ovo novi &scaron;amar Evropi i poruka da su u Briselu nemoćni da ozbiljnije disciplinuju lidera Srbije i da li će se ponovo izvući politički neokrznut?
PICULA:&nbsp;Predsjednik Vučić je sada već ozbiljno kompromitovani političar, u kojeg su veoma razočarani čak i neki njegovi biv&scaron;i zagovornici iz Evropske pučke stranke. Trenutno je jedino popularan kod dijela političara krajnje desnice. A to ne&scaron;to govori. Vučić poku&scaron;ava svojim vanjskopolitičkim izletima skrenuti pažnju od sve težih unutarpolitičkih problema, uz već viđene i sad već izlizane poteze balansiranja između različitih političkih polova.
Nažalost, napredak Srbije prema EU je nikakav i u ovim okolnostima će takav i ostati. &Scaron;to se tiče Brisela, paradoksalno je uvoditi 19 generacija sankcija ruskom režimu, a ignorisati državu kandidatkinju za članstvo u EU čiji &scaron;ef javno odbija uvođenje sankcija agresorskim režimu.

Picula: Sa četničkim vojvodama se ne ulazi u EU, bili oni živi ili ne

"NA PUTU EUROINTEGRACIJA CRNA GORA NIJE POSTIGLA ONO ŠTO JE MOGLA"

Na Cetinju je kod Biljarde, u blizini Cetinjskog manastira, održan skup u znak sjećanja na demonstracije na Belvederu iz 2021.kada su građani protestovali protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija.
Skup u organizaciji nevladine organizacije (NVO) Centar za građanska prava, počeo je minutom ćutanja za 22 žrtve dva masakra u Prijestonici, kao i zbog smrti vojnika prilikom ga&scaron;enja požara u Kučima. Sa skupa je poručeno da je Belveder bio i ostao simbol zajedni&scaron;tva i otpora.
"Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome &scaron;to se de&scaron;avalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo", poručila je urednica M portala Danica Nikolić,a prenosi portal RTCG.
Alek Barović kazao je da su do&scaron;li da odaju počast Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog.
"Do&scaron;li smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ni&scaron;ta, a spram nas su sve sile male i ni&scaron;tavne. Ajmo da se skupimo opet. Ajmo da na&scaron;oj lovćenskoj misli na&scaron;a sloga da krila. Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a na&scaron;a ideja i na&scaron; cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora", kazao je Barović.
Rajo Čelebić je poručio da je ponosan &scaron;to može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, nagla&scaron;avajući da je &bdquo;Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri&ldquo;.
"Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju", kazao je Čelebić, dodajući da im to služi na čast.
Skup u organizaciji nevladine organizacije (NVO) Centar za građanska prava, počeo je oko 17 sati, a najavljen je kao miran i dostojanstven.

Završen skup na Cetinju: "Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora"

OBILJEŽENA ČETVRTA GODIŠNJICA PROTESTA POVODOM USTOLIČENJA MITROPOLITA SPC JOANIKIJA

Evropska komisija se priprema za budućnost većeg saveza, ili bar postavlja temelje za rasprave među državama članicama. Predlog reformi za pro&scaron;irenje EU trebalo bi da bude razmatran i predstavljen od strane Kolegijuma komesara 29. oktobra 2025. godine, sa ciljem da se Unija pripremi za integraciju novih članica.
Prema najnovijem objavljenom dnevnom redu Kolegijuma, tačka pod nazivom &bdquo;EU spremna za pro&scaron;irenje: revizije politika i reforme&ldquo; zakazana je za isti dan kada i Paket o pro&scaron;irenju za 2025.
Na osnovu trenutnih informacija, predlog reformi EU u ovoj oblasti biće nelegislativne prirode, kako je navedeno u radnom dokumentu koji je Komisija objavila u februaru. Kao i često u slučaju tačaka sa dnevnog reda Kolegijuma, datum objave je i dalje okviran, &scaron;to znači da može biti pomjeren unapred ili odložen za nekoliko nedjelja. Tačan format jo&scaron; uvijek nije potvrđen&mdash;najvjerovatnije će to biti smjernice&mdash;ali predlog će se nadovezati na Komunikaciju iz 2024. godine o reformama i revizijama politika prije pro&scaron;irenja, koja je naglasila da, iako su reforme EU &bdquo;i ranije bile potrebne&ldquo;, sa pro&scaron;irenjem Unije &bdquo;one postaju neophodne&ldquo;.
Ovo je prvi pregled sadržaja predstojećeg predloga reformi u vezi sa pro&scaron;irenjem EU, za koji se očekuje da će se fokusirati i na unutra&scaron;nju i na spolja&scaron;nju dimenziju, &bdquo;jer i buduće članice i EU moraju biti spremne u trenutku pristupanja, a oba procesa treba da napreduju paralelno.&ldquo;
Dok se čeka predlog Komisije, bitno je pomenuti da Evropski parlament radi na izvje&scaron;taju o potrebi unutra&scaron;njih reformi.
U suprotnom, pro&scaron;irena EU &bdquo;rizikovala bi paralizu&ldquo;, a postojeći problemi efikasnosti, demokratije i funkcionisanja &bdquo;sigurno bi se dodatno povećali&ldquo;, izjavio je izvjestilac Sandro Gozi (Renew Europe) u intervjuu za The New Union Post.
Nacrt izvje&scaron;taja očekuje se da bude stavljen na glasanje u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) 23. septembra
Ne treba zaboraviti ni predstavljanje Paketa o pro&scaron;irenju&mdash;zakazano za 29. oktobar&mdash;godi&scaron;njeg seta dokumenata koji predstavljaju pristup Evropske komisije integraciji potencijalnih novih članica.
Paket će obuhvatiti zemlje koje su zvanično priznati kandidati&mdash;trenutno Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina&mdash;kao i potencijalne kandidate, među kojima je za sada samo Kosovo.
Paket o pro&scaron;irenju sastoji se od komunikacije i izvje&scaron;taja specifičnih za svaku zemlju. Komunikacija o pro&scaron;irenju je strate&scaron;ki dokument koji razmatra ključna de&scaron;avanja u protekloj godini, uključujući preporuke za unapređenje procesa.
Izvje&scaron;taji po zemljama pružaju detaljnu procenu napretka i nedostataka svakog kandidata, posebno u kritičnim oblastima kao &scaron;to je vladavina prava, nudeći dubinske analize reformi potrebnih da bi se nacionalno zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU.

Evropska komisija će do jeseni predstaviti interne reforme u pripremi za proširenje EU

S CILJEM DA SE UNIJA PRIPREMI ZA INTEGRACIJU NOVIH ČLANICA

Odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje je nacionalne bezbjednosti i dostojanstva jedne države, a ne trži&scaron;ne cijene, kazao je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Savo Kentera.
On je to rekao na okruglom stolu pod nazivom &bdquo;Kritična infrastruktura kao instrument meke moći&ldquo;, koji je organizovao ASCG.
Kentera je poručio da je odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje nacionalne bezbjednosti, a ne trži&scaron;ne cijene.
&bdquo;To je pitanje dostojanstva jedne države&ldquo;, istakao je Kentera.
On je kazao da su male zemlje, poput Crne Gore, posebno ranjive, jer im se često nude investicije koji u su&scaron;tini znače gubitak suvereniteta.
&bdquo;Ne smijemo dozvoliti da ono &scaron;to je kičma na&scaron;e države postane alat u rutkama tuđe politike. Moramo imati jasnu crvenu liniju. Strate&scaron;ki resursi se čuvaju, &scaron;tite i razvijaju u interesu građana Crne Gore, a ne prodaju na rasprodaji pod pritiskom, ili iz kratkoročnih interesa&ldquo;, naveo je Kentera.
On je naglasio da ovo nije pitanje samo ekonomije, već pitanje identiteta i slobode.
&bdquo;Ako predamo kontrolu nad na&scaron;om infrastrukturom, predali smo i kontrolu nad samim sobom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da Crna Gora jeste geografski mala država, ali da ima ne&scaron;to &scaron;to mnogi veći nemaju.
&bdquo;Imamo jasnu svijest o tome ko smo i &scaron;ta smo, gdje pripadamo i za &scaron;ta se borimo. Na&scaron;a snaga nije u veličini, već u jasnoj viziji&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da &bdquo;na&scaron;a budućnost nije u zavisnosti, već u savezni&scaron;tvu sa onima koji dijele na&scaron;e vrijednosti&ldquo;.
&bdquo;Sa pravim, iskrenim prijateljima i partnerima. I zato želim da poručim: Ko kontroli&scaron;e na&scaron;u infrastrukturu, kontroli&scaron;e na&scaron;u zemlju. A Crna Gora to ne smije nikada nikome dozvoliti&ldquo;, istakao je Kentera.
Kako je kazao, kada se govori o kritičnoj infrastrukturi, nije riječ samo o dalekovodima, lukama, telekomunikacijama.
&bdquo;Mi govorimo o srcu jedne države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da di&scaron;e&ldquo;, dodao je Kentera.
Kritična infrastruktura, kako je istakao, vi&scaron;e nije samo tehničko pitanje, ona je postala političko oružje i instrument meke moći.
&bdquo;Danas neprijatelj ne mora da &scaron;alje vojsku. Dovoljno je da zavrne ventil gas&ldquo;, kazao je Kentera.
On je dodao da tu ne misli na Crnu Goru, već globalno.
&bdquo;Dovoljno je da isključi mreže, dovoljno je da presječe tok informacije. I mi ostajemo automatski paralizovani&ldquo;, rekao je Kentera.
On je ocijenio da se u Crnoj Gori to osjeća na vi&scaron;e nivoa.
&bdquo;Mi nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Istina, u nekim mjesecima imamo i za izvoz. Ali generalno, nemamo stabilnost. Jedan poremećaj na trži&scaron;tu i cijela ekonomija postaje talac&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da na&scaron;a digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije se odluke donose daleko od Podgorice.
&bdquo;Neke dalje od Podgorice, neke bliže, a možda te koje su bliže, možda su i opasnije. Na&scaron;a saobraćajna i energetska mreža često je u rukama aktera koji ne dijele uvijek na&scaron;e interese&ldquo;, rekao je Kentera.
Kako je naveo, ko kontroli&scaron;e infrastrukturu, kontroli&scaron;e i budućnost, i to je nova realnost.
Kentera je poručio da za Crnu Goru postoje tri imperativa, a prvi je energetska nezavisnost.
&bdquo;Moramo graditi obnovljive izvore, ulagati u sunce, vjetar, more, vodu. Energetika mora ostati u rukama države i njenih građana&ldquo;, kazao je Kentera.
On je poručio da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije samo kompanija
&bdquo;Ona je krvotok na&scaron;e privrede i na&scaron;eg dru&scaron;tva. Ako EPCG ikad dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili bismo sposobnost da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti&ldquo;, naveo je Kentera.
EPCG, kako je istakao, ne smije nikad postati moneta za političku trgovinu, niti predmet kratkoročnih finansijskih kalkulacija.
Kentera je naglasio da EPCG mora ostati nacionalni stub i garant stabilnosti i sigurnosti.
&bdquo;Drugo, digitalni suverenitet. Ko kontroli&scaron;e na&scaron;e podatke, taj kontroli&scaron;e i nas. Zato moramo čuvati na&scaron;e mreže, razvijati kapacitete i povezivati se sa partnerima kojima vjerujemo i koji dijele iste one vrijednosti za koje se mi zalažemo&ldquo;, naveo je Kentera.
Treći prioritet, kako je kazao, odnosi se na za&scaron;titu strate&scaron;kih resursa.
&bdquo;Na&scaron;e vode, luke, na&scaron;e energetske kompanije - to nijesu samo preduzeće. To nijesu robe koje se iznose na trži&scaron;te kao svaka druga&ldquo;, rekao je Kentera.
On je poručio da je &bdquo;to temelj na&scaron;eg opstanka&ldquo;.
&bdquo;Ako luke i aerodromi pređu u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, gubimo kontrolu nad svojim morem i nad svojom ekonomijom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da, ako energetska preduzeća postanu predmet političkih igara i stranih kalkulacija, &bdquo;gubimo sposobnost da sami odlučujemo o svjetlu i toplini u na&scaron;im domovima&ldquo;.
&bdquo;Ako dopustimo da se na&scaron;i izvori vode pretvore u privatnu imovinu, jednog dana na&scaron;i građani mogu plaćati najskuplje cijene za resurse koji su rođeni u na&scaron;oj zemlji&ldquo;, naveo je Kentera.
&nbsp;

Kentera: Odbrana strateških resursa pitanje nacionalne bezbjednosti

"TO JE PITANJE DOSTOJANSTVA JEDNE DRŽAVE“

Komisija koju je formirala Agencija za&nbsp;životnu sredinu već je&nbsp;pripremila&nbsp;pozitivno mi&scaron;ljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u&nbsp;Botunu, tvrdi predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.
 Knežević je pozvao Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mi&scaron;ljenje na, kako je naveo, ekolo&scaron;ki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom pona&scaron;anju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti.