Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nijesu mogle da se usaglase i večeras nije do&scaron;lo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu.
Ona je nakon večera&scaron;njeg sastanka saop&scaron;tila da je Pokret za Podgoricu inicirao sastanke većine, te da im nije sporan nijedan kandidat, prenosi Dan.
- Neke stvari se jednostavno ne mogu usaglasiti, vidjećemo &scaron;ta će dalje vrijeme pokazati - rekla je Ljiljanić.
Pozvala je na odgovornost prema građanima i istakla da Pokret nije za prinudnu upravu.
&Scaron;ef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović napustio je sastanak nakon sat i po i nije želio da se obrati medijima. On je poručio da će se DNP uskoro obratiti saop&scaron;tenjem.
Izjave za medije nijesu željeli da daju ni predstavnici PES-a, kao ni koalicije "Za budućnost Podgorice".

Ljiljanić: Nema dogovora u vezi sa političkom krizom u Podgorici

ODRŽAN JOŠ JEDAN SASTANAK

Na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine do&scaron;lo je do žučne rasprave između poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
Naime, tokom izlaganja poslanika Milovića o planiranim radovima na ostrvu Sveti Nikola u Budvi, do&scaron;lo je do burne reakcije ministra Radunovića.&nbsp;
"Legalizujete priču devastacije onoga &scaron;to je preostalo u Crnoj Gori... Danas priznajete da se zbog va&scaron;ih odluka ne može doći do primorja Crne Gore, ko su zakupci plaža? Op&scaron;ta je tuča pred Morskim dobrom kad se dijele tenderi, a govorite nam o tome da su rekordne sezone... A zbog toga vas čeka politička odgovornost. Ministre, čuo sam i da se red čeka skoro do biv&scaron;eg Privrednog suda da se ucrtavaju razne lokacije i dobijaju razni kvadrati, redovi se čekaju ispred ministarstva...", rekao je Milović.
Na to je reagovao Radunović: "Miloviću, lažovčino jedna, sram te bilo, da ti tako kažem...".
Reagovala je predsjedavajuća Zdenka Popović tražeći da se vodi računa o kulturi dijaloga.
"Vi&scaron;e ste rekli o sebi nego o meni. Čuvajte se vi onoga &scaron;to su va&scaron;e odluke, sve ono &scaron;to ste potpisali brzo će vas stići. Znate da sam pogodio gdje najvi&scaron;e boli, stiže ruka pravde koju ste obećavali", kazao je nakon toga Milović.

Žučna rasprava u Skupštini između Radunovića i Milovića

VERBALNI SUKOB

&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić izjavio je da su predstavnici te stranke inicirali saslu&scaron;anje ministra ekonomije Nika Đeljo&scaron;aja, socijalnog staranja Damira Gutića i direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjaka zbog položaja penzionera.
Njihov prijedog, kazao je Nikolić, potpisali su i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugo&scaron;a i poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar.
&bdquo;Pitanje je kako će preživjeti penzioneri sa ovakvim primanjima, gdje preko 47.000 prima minimalnu penziju, a 112.000 prima ispod prosječne zarade u državi od 1.000 eura&ldquo;, ističe on.
Da li je, pita Nikolić, pravedno da istu penziju primaju oni koji su u fond uplaćivali 40 i oni sa 15 godina?
&nbsp;

Nikolić: Inicirali smo kontrolno saslušanje ministara i direktora Fonda PIO zbog položaja penzionera

„PITANJE JE KAKO ĆE PREŽIVJETI PENZIONERI SA OVAKVIM PRIMANJIMA"

Vlada mora hitno iskoristiti obećanja sa Samita u Tivtu i tražiti od članica Unije dupliranje resursa Evropske komisije za crnogorski portfolio. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila Dina Bajramspahić, politikolo&scaron;kinja i građanska aktivistkinja. Ona kaže da, uzimajući u obzir činjenicu da su sljedeće godine izbori, &bdquo;rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države&ldquo;.
"Istovremeno, Briselu se moraju slati drastično kvalitetniji akti, kako bi se prekinuo vi&scaron;emjesečni administrativni &bdquo;ping-pong&ldquo; koji usporava zatvaranje poglavlja. Problem Crne Gore nije manjak političke podr&scaron;ke EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate. Trenutna politička dinamika ne pogoduje finalizaciji pregovora, a nedostaju i unutra&scaron;nje jedinstvo i ozbiljan fokus na preuzete obaveze", ističe Bajramspahić.
Kada je riječ o zahtjevima iz platforme, koju je vlasti ponudio dio opozicionih stranaka, Bajramspahić kaže da su u javnom interesu i da prate reforme koje vlast odlaže ili otaljava.
&ldquo;U njima nema partijskih interesa, jer oni koriste svima, a nekoliko stavki najvi&scaron;e samom Pokretu Evropa sad&rdquo;, ističe Bajramspahić.
Primjer je, navodi ona, suzbijanje zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe.
&ldquo;Tu institucionalnu prednost trenutno uzurpiraju druge partije na vlasti i to uglavnom na &scaron;tetu PES-a, dok je biračko tijelo opozicije stabilno&rdquo;, navodi sagovornica Pobjede.
Međutim, kako ističe Bajramspahić, PES pokazuje kratkovidost i nesposobnost da strate&scaron;ki promi&scaron;lja čak i sopstveni razvoj, a kamoli državne interese za koje je preuzeo odgovornost, a koje nije u stanju da isporuči.
Bajramspahić navodi i da su zahtjevi opozicije i tekuće reforme međusobno povezani procesi te da bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja.
Vlada i pregovarački tim i dalje insistiraju na tome da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Koliko je taj rok danas realan imajući u vidu preostale obaveze i potrebu za saglasno&scaron;ću svih država članica Evropske Unije?
BAJRAMSPAHIĆ: Samit u Tivtu je bio veliki uspjeh države i ohrabrenje za zavr&scaron;etak pregovora. Ključni izazov je pretočiti &scaron;ansu, koja je stvarna, u realne rezultate. Postoji jaz između deklarativnih izjava i praktične situacije na terenu. Pregovori su usporeni do krajnjih granica. Činjenica je da je ova godina, za sada, veoma neuspje&scaron;na kada je u pitanju zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Krajnje nerazumno smo izgubili prvih &scaron;est mjeseci, tokom kojih smo zatvorili samo dva poglavlja. Najave su da ćemo zatvoriti jo&scaron; samo dva tokom juna, maksimalno četiri. Ostaje nam nevjerovatnih 15 do 17 nezatvorenih poglavlja do kraja godine.
Jednostavno ne djeluje realno da ćemo uspjeti. To vi&scaron;e nije pitanje političke volje nego administrativne izvodljivosti. Cilj nije nedostižan, ali je za njegovo ostvarenje potrebno znatno ubrzanje dinamike i u Crnoj Gori i u institucijama EU tokom narednih mjeseci.
Osnovana je zabrinutost i potrebna je budna pažnja svih koji žele da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu EU. Nezadovoljavajući je tempo i sa strane Crne Gore i u Briselu, gdje se veoma sporo evaluira formalno i su&scaron;tinsko ispunjenje obaveza za zatvaranje poglavlja.
Pozivajući se na obećanja sa Samita iz Tivta, Vlada treba hitno da uputi inicijativu prema državama članicama i najvi&scaron;im tijelima EU i zamoli da se resursi Evropske komisije na crnogorskom portfoliju dupliraju kako bi se pomoglo Crnoj Gori da ispuni zacrtani tempo. Istovremeno, kvalitet akata koje Vlada &scaron;alje u Brisel treba da bude drastično bolji, kako se ne bi gubilo vrijeme na vi&scaron;emjesečni ping-pong, &scaron;to usporava zatvaranje poglavlja. Crna Gora danas nije suočena sa manjkom političke podr&scaron;ke iz Evropske unije.
Naprotiv, problem je prije svega u pretvaranju povoljnog političkog momentuma u mjerljive rezultate na terenu. Trenutna politička dinamika u državi ne pogoduje finalizaciji pregovora. Potrebno je veće jedinstvo i ozbiljniji fokus na obavezama, koji izostaje. Neophodno je zatvoriti &scaron;to vi&scaron;e poglavlja ove godine, jer je naredna godina parlamentarnih i lokalnih izbora u jednom danu. Prljava kampanja već uzima zamah i nema sumnje da će se sve zakomplikovati poprilično. Rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države. Ako propustimo da iskoristimo narednih &scaron;est mjeseci, postoji realan rizik da evropska agenda postane talac predizborne kampanje, &scaron;to bi dovelo u neizvjesnost finalizaciju pregovora.
Koliko opoziciona platforma predstavlja stvarni poku&scaron;aj političkog konsenzusa o evropskoj agendi, a koliko pritisak na vladajuću koaliciju da prihvati određena pravila igre prije nastavka pregovora o ključnim reformama?
BAJRAMSPAHIĆ: Platforma dijela opozicije je jedini poku&scaron;aj rje&scaron;avanja političke krize koja realno prijeti i procesu evropske integracije Crne Gore. Bolji nemamo, a problem je gorući. Vladajuća većina sa svoje strane nije ponudila drugu platformu, niti pokazuje da razumije ozbiljnost situacije.
Time je pokazala svoje domete i nedostatak državničke odgovornosti. Vlast je glavni nosilac odgovornosti za kapitalne procese, ne opozicija, dok je krajnje legitimno da opozicija u svakoj zemlji upućuje zahtjeve vlasti. Opozicija treba da isporučuje zahtjeve u kontinuitetu i da vr&scaron;i pritisak na vlast da bude bolja. To joj je posao. Čak bih rekla da je spisak zahtjeva morao biti ambiciozniji i smjeliji.
Svi zahtjevi koji su navedeni u platformi su u javnom interesu i na liniji tekućih reformi koje se odlažu ili otaljavaju. Nije traženo ni&scaron;ta &scaron;to bi bilo u partikularnom interesu bilo koje partije ili pojedinca. Naprotiv, ono &scaron;to je na listi zahtjeva u interesu je i partija opozicije i nezavisnih poslanika koji nijesu učestvovali u sačinjavanju platforme.
&Scaron;tavi&scaron;e, nekoliko stavki sa liste je naročito u interesu PES-a. Na primjer, suzbijanje zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, jer je institucionalna prednost, koju masovno uzurpiraju partije na vlasti, najvi&scaron;e na &scaron;tetu PES-a. Partije većine ni zloupotrebama ne mogu nanijeti &scaron;tetu, kolikom-tolikom, ali stabilnom biračkom tijelu opozicije. Prelivanje se de&scaron;ava unutar vladajuće većine i uglavnom na &scaron;tetu PES-a. Međutim, PES je kratkovid da promi&scaron;lja i razvoj sopstvene partije, a kamoli strate&scaron;ke državne interese, za koje je formalno preuzeo odgovornost. Nije spreman ili u mogućnosti da isporuči rezultate.
Demokratska vlast ima obavezu da je u stalnoj komunikaciji sa opozicijom i da traga za najboljim rje&scaron;enjima o svim pitanjima. To bi trebalo da joj je manir tokom cijelog mandata, a vidimo kako prolazi ovaj poku&scaron;aj da vlast ne sprovodi samo svoju samovolju ne obazirući se na prigovore opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Od rje&scaron;avanja političke krize direktno zavisi usvajanje ustavnih izmjena i evropskih zakona, a na vlasti je prvenstvena odgovornost da iznađe rje&scaron;enje da dovede pristupne pregovore do kraja. Ako nemaju rje&scaron;enje i ovo je kraj njihovih potencijala, treba da priznaju i podnesu odgovornost. Bespotrebno se gubi vrijeme koje država ne može sebi da priu&scaron;ti.
Dijalog ne znači automatsko prihvatanje svakog zahtjeva opozicije. Ali u demokratskom sistemu postoji obaveza da se o takvim prijedlozima ozbiljno razgovara, posebno kada se odnose na relevantna pitanja koja su već prepoznata kao sporna u evropskim i drugim međunarodnim izvje&scaron;tajima. Mnogi od zahtjeva opozicije treba da budu praksa koja će važiti trajno, kao &bdquo;džentlmenski sporazum&ldquo; između svake vlasti i svake opozicije. Najveća opasnost nije u tome &scaron;to se vlast i opozicija ne slažu. Problem nastaje kada politički sukob postane važniji od državnih ciljeva oko kojih bi morao postojati minimum saglasnosti.
Ako vladajuća većina prihvati zahtjeve iz platforme koji se odnose na izborno zakonodavstvo, bezbjednosni sektor i imenovanja u pravosuđu, da li bi to moglo ubrzati zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili su najveće prepreke ipak u sprovođenju reformi, a ne u političkom dijalogu?
BAJRAMSPAHIĆ: Ispunjavanje zahtjeva iz platforme bi pogodovalo demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore i dalo zamah zavr&scaron;etku pregovora. EU, prije svega, želi da vidi zreo pristup svih političkih aktera i kapacitet za dogovaranje i rje&scaron;avanje složenih pitanja. Umjesto toga, vidimo klasično balkansko inaćenje.
Time &scaron;to vlast blanco odbija zahtjeve opozicije, pokazuje da ne radi na reformama koje su svakako njena obaveza u okviru pristupnih pregovora. Evo egzaktnog primjera. U medijima se navodi da je jedna od ključnih prepreka za dogovor zahtjev opozicije da se izmjene kontroverzni zakoni iz sektora bezbjednosti. Međutim, izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima su već prihvaćena obaveza u dijalogu sa EU, sa kojom se već ozbiljno kasni. Bez ispunjenja te konkretne reforme neće biti moguće zatvoriti Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
Možete li to pojasniti? &Scaron;ta tačno ta izmjena zakona podrazumijeva i gdje je zapelo?
BAJRAMSPAHIĆ: Država je preuzela kao obavezu da sprovede osam Operativnih zaključaka koji treba da budu ispunjeni do kraja trećeg kvartala ove godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Četvrti zaključak se odnosi upravo na izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima kako bi se &bdquo;ponovo uspostavilo centralizovano zapo&scaron;ljavanje u ovoj oblasti&ldquo;.
Navedenom reformom treba da se onemogući dalje masovno zapo&scaron;ljavanje po specijalnim procedurama mimo Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i mimo Uprave za ljudske resurse. Budući da inovirana verzija Zakona o unutra&scaron;njim poslovima jo&scaron; nije stavljena u proceduru, slijedi da do kraja trećeg kvartala nećemo imati funkcionalan sistem centralizovanog zapo&scaron;ljavanja u MUP-u. Drugim riječima, vlast ne ulaže pune napore da zatvorimo Poglavlje 23, već odbija da sprovede formalne obaveze.
Takođe, vrijedi podsjetiti da i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost moraju da budu usagla&scaron;eni sa Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi ličnih podataka (GDPR) da bismo zavr&scaron;ili pregovore. Navedena obaveza takođe spada u Poglavlje 23, segment temeljna prava. Javna obećanja vlasti su bila da će harmonizacija sa standardima za&scaron;tite ličnih podataka biti spremna do juna kako bi unaprijeđene verzije zakona stupile na snagu prije isteka rokova za evaluaciju sprovedenih reformi, na osnovu kojih će EU cijeniti da li je Crna Gora ispunila obaveze u poglavljima 23 i 24.
I pored svega navedenog, iako su već preuzete obaveze da se isprave napravljeni propusti i zakoni vrate u prvobitno stanje, čujemo decidno odbijanje da se uvaže zahtjevi opozicije da se izmijene navedeni zakoni. &Scaron;teta je vi&scaron;estruka. Zbog neispunjavanje obaveza u Poglavlju 23 nećemo zatvoriti ovo poglavlje, dok su sa druge strane dovedene u pitanje ustavne izmjene koje imaju potencijal da potope cijele pregovore i zatvaranje svih ostalih poglavlja koja zavise od usvajanja evropskih zakona u Skup&scaron;tini.
Zahtjevi opozicije i tekuće reforme su međusobno povezani procesi, Bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja. Crna Gora danas ima politički kapital u Briselu kakav nema niko u regionu. Paradoks je da nam najveća prepreka vi&scaron;e nijesu evropske institucije, već sposobnost da kod kuće organizujemo i sprovedemo ono &scaron;to smo sami obećali.

Bajramspahić:  Problem CG nije manjak političke podrške EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate

"PES POKAZUJE KRATKOVIDOST I NESPOSOBNOST DA STRATEŠKI PROMIŠLJA ČAK I SOPSTVENI RAZVOJ, A KAMOLI DRŽAVNE INTERESE"

Zajednica op&scaron;tina (ZOCG) treba da bude vi&scaron;e uključena u dono&scaron;enje zakonskih rje&scaron;enja, jer bi to olak&scaron;alo njihovu primjenu, poručeno je sa sastanka čelnika crnogorskih op&scaron;tina sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom &Scaron;arecom.
&Scaron;arec je novinarima, nakon sastanka sa čelnicima op&scaron;tina u zgradi Glavnog grada, kazao da je razgovor bio konstruktivan i da je svaki predsjednik mogao da iznese svoje probleme.
On je rekao da su predsjednici op&scaron;tina najvi&scaron;e problematizovali zakone koji su, ili će biti donijeti na državnom niovu.
&ldquo;Bilo je vrlo zanimljivo čuti koji su problemi. Radi se uglavnom o zakonima koji se tiču op&scaron;tina - zakoni o privrednim dru&scaron;tvima, o javnom nabavkama, lokalnoj samoupravi, izborima, &scaron;umama, morskom dobru...&rdquo;, kazao je &Scaron;arec, prenosi agencija Mina.
On smatra da bi ZOCG trebalo vi&scaron;e da bude uključena u pripremanje zakona.
&ldquo;To bi smanjilo tenzije i doprinijelo tome da se neki zakoni lak&scaron;e primjenjuju&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Kako je naveo, te teme će biti važne i ubuduće, jer zakone treba svaka op&scaron;tina da implementira na svojoj teritoriji.
&ldquo;Glavna poruka i želja je da bi Zajednica op&scaron;tina trebalo da bude vi&scaron;e uključena u samu pripremu zakona. Stekao sam utisak da njima nije važno iz koje je partije neko od njih, nego da imaju sredstva da rje&scaron;avaju problema građana&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je su&scaron;tina svega, jer građane ne interesuje koja je partija na vlasti, nego da imaju nekoga s kim mogu da razgovaraju.&nbsp;
&ldquo;Takav utisak sam ja stekao na sastanku. Bilo je konstruktivno i zahvalan sam svima koji su do&scaron;li. Nije posljednji sastanak i siguran sam da će toga jo&scaron; vi&scaron;e biti kako se država bude približavala Evropskoj uniji (EU)&rdquo;, kazao je &Scaron;arec.
Upitan da prokomentari&scaron;e da li može Crna Gora da računa da će zatvoriti dva poglavlja koja se pominju u javnosti, &Scaron;arec je rekao da neće davati prognoze jer nije dio pregovaračkog procesa u samom jezgru.
&ldquo;Ali nadam se da je to ostvarivo i da će se to dogoditi, jer to bi bila dorba vijest, posebno sad poslije Samita u Tivtu koji je bio veliki dogđaja i potvrdio da je Crna Gora na agendi EU i samog pro&scaron;irenja&rdquo;, rekao je &Scaron;arec.
Predsjednik Upravnog odbora ZOCG Rado&scaron; Žugić rekao je da je sastanak bio konstruktivan i da su zahvalni &Scaron;arecu na interesovanju za probleme s kojima se suočavaju.
&ldquo;Nadam se da smo uspjeli da upoznamo &Scaron;areca sa svim izazovima s kojima se suočavamo, stavljajući poseban akcenat na određena zakonska rje&scaron;enja koja se, u jednom značajnom dijelu, implementiraju ili će se implementirati nakon usvajanja na državnom nivou&rdquo;, kazao je Žugić.
On je rekao da tu prije svega misli na zakon o lokalnoj samoupravi, javnim nabavkama, privrednim dru&scaron;tvima, &scaron;umama, morskom dobru, kao i na zakon o nacionalnim parkovima.
&ldquo;Ono &scaron;to smo istakli je decentralizacija op&scaron;tina, gdje smo svi bili stava da ona u svom konačnom obliku mora da počne od fiskalne decentralizacije, jer pojedine lokalne samopuprave nijesu kadre ni u mogućnosti da same izađu na kraj sa određenim zakonskim rje&scaron;enjima ukoliko im ne budu obezbijeđena određena finansijska sredstva&rdquo;, kazao je Žugić.
On je rekao da želi da se glas op&scaron;tina čuje u budućnosti &scaron;to vi&scaron;e.
&ldquo;Da ZOCG bude prepoznata i zastupljena za pregovaračkim stolom, jer snažne i prepoznate op&scaron;tine sjutra podrazumijevaju i snažnu državu&rdquo;, zaključio je Žugić.&nbsp;

Šarec: Zajednica opština CG da bude više uključena u donošenje zakona

ODRŽAN SASTANAK SA ČELNCIMA OPŠTINA

Vicepremijera Filipa Ivanovića Andrija Nikolić (DPS) pitao je tokom dana&scaron;anje sjednice Skup&scaron;tinr da li je tačno da je Holandija uslovila zatvaranje pregovaračkog poglavlja dva.&nbsp;
"I to uz zahtjev da se prihvati duži tranzicioni period, tokom kojeg građani Crne Gore i nakon ulaska u EU ne bi imali pun pristup trži&scaron;tu rada članica. Ako je tačno - koliko bi trajao taj period i za&scaron;to Vlada nije informisala javnost o tome", upitao je on.
Ivanović je odgovorio da pravo EU predviđa mogućnost tranzicionih aranžmana koje države mogu primjenjivati tokom ograničenog perioda nakon pristupanja nove članice.
"Takvi slučajevi nijesu presedan, nego su se de&scaron;avali gotovo uvijek kada su u pitanju prijemi novih članica. Tranzicioni period ne podrazumijeva automatsko zatvaranje trži&scaron;ta u svim državama članicama. Mnoge države su pri prethodnim pro&scaron;irenjima birale liberalniji pristup i otvarale svoja trži&scaron;ta rada bez čekanja isteka tranzicionog perioda", dodao je on.
&Scaron;to se tiče konkretnih detalja, istakao je da ih ne može dati.
"Proces pregovaranja je takav da neke stvari ne mogu biti javno izrečene dok se on ne zavr&scaron;i", kazao je on, dodav&scaron;i kako će sljedeće sedmice biti održana međuvladinana konferencija i da će na njoj biti riječi o poglavlju dva.
Ivanović je poručio kako nije bilo nikakvih uslovljavanja i zatezanja, te da je holandski premijer u Tivtu rekao kako je ta država impresionirana napretkom Crne Gore.
Nikolić je, govoreći o Samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu, kazao kako je riječ o diplomatskom uspjehu.
"Riječ je o diplomatskom uspjehu države koji je do&scaron;ao kao posljedica trogodi&scaron;nje političke saradnje parlamentarne većine i opozicije na planu evropskih integracija", rekao je on.
Poručio je i kako u vrijeme DPS-a većina nije imala konstruktivnu opoziciju kao &scaron;to je to slučaj danas.
"Mi i danas, kao odgovorna opozicija, pružamo ruku većini i Vladi u zavr&scaron;noj fazi integracija. Ali ne kako bismo bili ukras demokratije pred međunarodnom zajednicom", naglasio je on.
Vuković: Ne možete u Zagreb, nije Vas bilo ni u Tivtu, jer svi znaju &scaron;ta radite
Ivan Vuković (DPS) kazao je kako je Ivanović taj koji, po političkom zadatku, uvijek ru&scaron;i mogućnost da se u Crnoj Gori okupi proevropski potencijal.
"A taj potencijal stanuje i u ovom dijelu sale. Iza nas je 30 odsto ljudi u Crnoj Gori i svaki bez izuzetka podržava članstvo u EU. I vi svaki put kad se pojavi &scaron;ansa da se taj potencijal okupi, prvi ste koji to minirate. I to građani znaju, a i na&scaron;i partneri. I zato vi ne možete da pođete u Zagreb, niko Vas ne zove. Nigdje Vas nije bilo ni u Tivtu tokom Samita, jer ljudi znaju ovo o čemu ja govorim. Vi aktivno ru&scaron;ite politički dijalog u Crnoj Gori", poručio je on Ivanoviću.
Ivanović je Vukoviću kazao da je "neformalni izvjestilac iz Brisela", te da plasira neistine i poluinformacije.

Nikolić: Je li tačno da Holandija uslovljava zatvaranje poglavlja; Ivanović: Neke konkretne detalje ne mogu dati

SJEDNICA SKUPŠTINE

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti. U intervjuu za FTV govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni poku&scaron;aj upada kriminalaca u Tivat.
Dvadeset godina prije i danas
&bdquo;U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države&ldquo;, kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, i pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala kao cilj. &nbsp;
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije obilježje su Crne Gore koja je 'uplivala u vode populizma', poja&scaron;njava Đukanović.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istaknuv&scaron;i pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
&bdquo;Evropska unija danas želi pro&scaron;irenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi pro&scaron;irenje i to je jako dobra vijest.&ldquo;
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, a radi generalnog 'pada reformskog entuzijazma' u svim državama regiona, a pored 'unutra&scaron;njeg stanja stvari', kazao je.
Crnogorska vlast pod uticajem velikosrpskog nacionalizma
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je pojasnio kako smatra da je stanje u dru&scaron;tvu bolje, te kako su mladi ljudi sada usredsređeni na budućnost i žele svoju državu učiniti ljep&scaron;om za život.
&bdquo;Mislim da je u međuvremenu do&scaron;lo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore&ldquo;, kazao je.
S druge strane, dana&scaron;nju vlast je okarakterisao kao 'političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti' i koja je pod 'snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma'.
&bdquo;Neki od njih su prihvatili nezavisnost i vi&scaron;e ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, su i dalje zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori&ldquo;, kazao je biv&scaron;i crnogorski predsjednik.
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
Crkva kao instrument prekograničnog uticaja
&bdquo;Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milo&scaron;ević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada vi&scaron;e toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije&ldquo;, rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve &ndash; vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Budućnost regiona
Đukanović je ocijenio da je budućnost regiona &nbsp;EU i 'savremena evropska kultura i civilizacija'.
&bdquo;Na&scaron; region nema alternativne budućnosti&ldquo;, zaključio je, te dodao: &bdquo;Evropska unija ne smije vi&scaron;e da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivisati sa antievropskom politikom.&ldquo;
Vraćeni državljani Srbije iz Tivta u Beograd
Komentari&scaron;ući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
&bdquo;Ovo je izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije. Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasili vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku &scaron;tetu nacionalnih interesa njihovih država&ldquo;, pojasnio je, potvrdiv&scaron;i da misli na susjednu Srbiju i njenog predsjednika.
Povratak politici
&bdquo;Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku&ldquo;, kazao je kratko Đukanović, obrazloživ&scaron;i svoj odgovor dugogodi&scaron;njom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima.
&bdquo;Mislim da je nova generacija Demokratske partije socijalista, na čijem sam čelu bio do prije par godina, apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke &scaron;kole koju imaju i u pogledu kvaliteta uvjerenja za odbranu i afirmaciju vrijednosti koje su jako važne u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Đukanović.
'U Sarajevu je uvijek lijepo'
&bdquo;Kao i obično - u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekada&scaron;nje zajedničke države sa tako otvorenom i &scaron;irokom du&scaron;om. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo. Tako je bilo i ovog puta i zato se zapravo uvijek sa rado&scaron;ću odazivam svakom pozivu i saradnji&ldquo;, kazao je na kraju razgovora biv&scaron;i lider Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a, Milo Đukanović.

Đukanović: Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku

"SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA JE PARAPOLITIČKA ORGANIZACIJA, NJENO UPLITANJE U POLITIKU NEDOPUSTIVO"

Zavr&scaron;en je jo&scaron; jedan sastanak parlamentarne većine u Glavnom gradu u vezi sa izborom predsjednika lokalne Skup&scaron;tine.
Radio-televiziji Podgorica rečeno je da će pregovori biti nastavljeni.
Sastanku je prisustvovao i predstavnik Demokratske narodne partije (DNP) Vladimir Bulatović.
Kako je RTV Podgorica juče objavila, predstavnici većine su nakon sastanka kazali da se do kraja sedmice može očekivati predlaganje kandidata za novog predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada.
DNP je predložio Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu lokalnog parlamenta, dok su iz koalicije Za budućnost Podgorice najavili da će podržati takav predlog.
&nbsp;

Završen sastanak većine u Glavnom gradu, nastavljaju pregovore

PRISUSTVOVAO I PREDSTAVNIK DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Crna Gora trebalo bi da, na Međuvladinoj konferenciji 15. juna u Luksemburgu, privremeno zatvori jo&scaron; dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da očekuju zatvaranje poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika i 28 - Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja.
Gorčević je u saop&scaron;tenju naveo da je to rezultat predanog rada Vlade i institucija i intenzivne komunikacije sa državama članicama, zahvaljujući čemu su se stekli uslovi da dva poglavlja, koja su već određeno vrijeme tehnički spremna, budu i zvanično privremeno zatvorena.
&ldquo;Dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja teče prema planu. Sve reformske aktivnosti se privode kraju i sigurna sam da do kraja godine možemo zatvoriti preostalih 19 pregovaračkih poglavlja. Ohrabruje i činjenica da ovo neće biti posljednja zatvorena poglavlja prije ljetnje pauze&rdquo;, naglasila je Gorčević.&nbsp;
Ona je pojasnila da su koristi za građane od dva poglavlja koja bi trebalo da budu zatvorena 15. juna ogromne.
Kako je istakla Gorčević, zatvaranje pregovaračkog poglavlja 2 znači veću za&scaron;titu radnih prava u praksi, efikasniji nadzor i sigurnost da se propisi dosljedno primjenjuju.
&bdquo;Ovo poglavlje na&scaron;im građanima donosi pravo na jednak pristup poslovima u EU bez diskriminacije, mogućnosti zapo&scaron;ljavanja u državama članicama bez dodatnih administrativnih barijera i za&scaron;titu penzijskih, zdravstvenih i drugih socijalnih prava i van granica Crne Gore&ldquo;, kazala je Gorčević, prenosi agencija Mina.&nbsp;
Ona je objasnila da to crnogorskoj ekonomiji omogućava lak&scaron;i pristup kvalifikovanoj radnoj snazi, fleksibilnije i konkurentnije trži&scaron;te rada i stabilnije uslove za poslovanje sa EU kompanijama.&nbsp;
Gorčević je kazala da će privremeno zatvaranje poglavlja 28 osigurati da građani dobiju veću za&scaron;titu potro&scaron;ačkih prava i sigurnost proizvoda.&nbsp;
Kako je istakla, reformama u tom poglavlju uspostavljaju se jasni standardi u javnom zdravlju, uključujući prevenciju i kontrolu bolesti, &scaron;to povećava sigurnost građana.
&bdquo;Naporno smo radili prethodne tri godine i rezultati na&scaron;eg rada sada postaju vidljivi kroz uticaj koji imaju na kvalitet života na&scaron;ih građana. &nbsp;Ti benefiti će biti jo&scaron; veći ako, u ovoj zavr&scaron;noj fazi udružimo snage i ako svako odradi svoj dio posla. Zato želim da u zavr&scaron;nici pregovaračkog procesa svi budemo udruženi oko zajedničkog cilja &ndash; da Crna Gora postane 28. država članica EU do 2028. postane&ldquo;, poručila je Gorčević.
Ona je kazala da je Vlada svoj dio posla privela kraju, ali da je za uspje&scaron;nu finalizaciju obaveza neophodna sinergija sve tri grane vlasti, iskazana kroz jasnu političku volju i odlučnost da se preostale obaveze, posebno iz domena vladavine prava, realizuju kvalitetno i na vrijeme.
&ldquo;Evropska komisija i države članice su na na&scaron;oj strani i pružaju nam bezrezervnu podr&scaron;ku da do kraja godine zavr&scaron;imo pregovarački proces, &scaron;to je potvrđeno i na Samitu Zapadni Balkan &ndash; EU koji je održan u Tivtu&rdquo;, zaključila je Gorčević.&nbsp;

Gorčević: Sigurna sam da do kraja godine možemo zatvoriti preostalih 19 pregovaračkih poglavlja

SAOPŠTILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Crna Gora je na vrlo dobrom putu da postane sljedeća nova članica Evropske unije - to je, u intervjuu za Pobjedu, kazala Katlin Van Brempt, potpredsjednica Grupe socijalista i demokrata (S&amp;D), drugog najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu (EP), zadužena ua pro&scaron;irenje EU.
"Postignut je ogroman napredak, ali istovremeno vidimo da jo&scaron; postoji mnogo izazova. Ne radi se samo o poglavljima i njihovom zatvaranju. Vidim da postoji politički zamah, ali i politička kriza. I to dvoje treba spojiti. Trebalo bi političku krizu pretvoriti u politički zamah", istakla je Vam Brempt
Ona je pro&scaron;le sedmice boravila u Crnoj Gori, gdje je imala niz susreta sa predstavnicima crnogorskog parlamenta iz redova opozicije, poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata iz Evropskog saveza (ES), koje su pridružene članice Partije evropskih socijalista (PES).
- Da, sastali smo se sa sestrinskim strankama. Takođe smo upoznali i mnoge ljude iz civilnog dru&scaron;tva, &scaron;to je vrlo važno u jednoj dinamičnoj demokratiji kao &scaron;to je Crna Gora, jer oni i kritikuju i podržavaju. I vidjela sam mnogo toga zajedničkog, uključujući i ono u &scaron;to vjerujemo kao socijaldemokrate u Evropskom parlamentu &ndash; precizirala je ona.
&Scaron;ta ste očekivali i &scaron;ta ste saznali u tim razgovorima?
VAN BREMPT: Svi znaju o čemu je riječ. Potrebne su ustavne i reforme izbornog sistema. Takođe, mnogo je kritika i opozicionih stranaka i velikog dijela civilnog dru&scaron;tva u vezi sa Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Zakonom o unutra&scaron;njim poslovima.
Mislim da je ovaj trenutak veoma važan. Crna Gora je na putu ka pridruživanju EU i za to postoji velika podr&scaron;ka. Ali ulazak porazumijeva fundamentalnu tranziciju koja bi trebalo da uključuje sve proevropske stranke. To nije projekat vladajućih stranaka, niti projekat opozicije. To bi trebalo da bude zajednički projekat, jer zaslužuje podr&scaron;ku velike većine crnogorskih građana.
I to je moj apel. Ne možete za sve kriviti dio opozicije i &bdquo;otpisati&ldquo; ih. Razgovarala sam s njima i njihove politike su u potpunosti usklađene s procesom evropskih integracija i podržavaju ga. Ali, vladavina prava i demokratija takođe uključuju transparentnost u načinu na koji organizujete svoj sistem bezbjednosti. Dakle, opozicija ima važna pitanja kojima se svi moraju pozabaviti.
Moj apel je upućen i vladajućim strankama da, uz podr&scaron;ku Evropske komisije, opoziciona platforma bude način na koji će se rije&scaron;iti problemi. Mislim da je tada put ka pristupanju EU tu.
Upoznali ste se s platformom koju je opozicija predala u proceduru u Skup&scaron;tini Crne Gore. Je li previ&scaron;e striktna, odnosno treba li napraviti neke kompromise?
VAN BREMPT: Sve je kompromis, to je najvažnije u dobro funkcionalnoj demokratiji. To stalno radimo u Evropskom parlamentu.
Dozvolite mi da kažem Crnogorcima koji će glasati za Evropski parlament: imaćete svoje predstavnike u Briselu. Ako tamo idu misleći: &bdquo;U pravu sam, znam &scaron;ta želim i ovako ćemo to učiniti&ldquo;, onda ćete postati potpuno beskorisni u tom parlamentu.
Lično, pripadam drugoj najvećoj grupi u Evropskom parlamentu. Moćni smo, ali nam i dalje trebaju drugi da formiramo većinu. Zato morate praviti kompromise, a u tome nema ni&scaron;ta lo&scaron;e. Kompromisi se moraju praviti, ali tako da svi to vide kao pravedno rje&scaron;enje. To je ono na čemu vladajuće stranke zaista treba da porade.
Dakle, moramo &bdquo;odrasti&ldquo; u političkom smislu, zar ne?
VAN BREMPT: &bdquo;Odrastanje&ldquo; je previ&scaron;e pokroviteljski. Ne volim da zvučim pokroviteljski. Mislim da je Crna Gora vrlo sazrela. To jeste mala, ali ponosna zemlja, i to s pravom. Naravno, demokratija je vrlo složena. Opet, to je proces iznalaženja kompromisa. Ne možete se jednostavno držati samo svog stava. Na holandskom to kažemo &bdquo;het grote gelijk&ldquo;, &scaron;to znači &bdquo;biti ubijeđen da ste uvijek u pravu&ldquo;, a tako ne&scaron;to ne postoji. Opozicija nikada ne može biti u pravu? Naravno da može biti u pravu i u tome leži kompromis.
&Scaron;ta mislite o mogućnosti da Crna Gora zaista postane 28. država članica do 2028. godine? To podazumijeva zatvaranje poglavlja, Ugovor o pristupanju i njegovom potvrđivanje od svih 27 država članica do kraja 2027. Je li to moguće?
VAN BREMPT: To je vrlo zgusnut raspored. Svi to znaju, ali je sve moguće kada postoji politička volja. Zato toliko nagla&scaron;avam platformu opozicije. Ići će mnogo brže ako postoji &scaron;iroka podr&scaron;ka za taj dokument.
Drugo, u fokusu ne bi trebalo da budu samo usvajanja zakona. Trebalo bi se raditi i na njihovoj primjeni. Jo&scaron; postoji jaz koji treba prevladati.
Vidim mnogo želje u Evropi da se slijedi put i da Crna Gora postane 28. država članica. Možda zajedno s drugima, vidjećemo. Island je, konkretno, zanimljiv slučaj. I bilo bi dobro da zemlje dolaze iz različitih dijelova Evrope, jer Evropu čine raznolikosti, a ovo bi bio vrlo lijep primjer toga.
Kao i Island, Crna Gora je takođe vrlo mala država, kada govorimo o ekonomiji i broju građana. Koji su, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, glavni izazovi za Crnu Goru?
VAN BREMPT: Prvo, saglasna sam da su Island i Crna Gora male zemlje. Njihovo pristupanje neće stvoriti fundamentalnu promjenu unutar Evropske unije ili na&scaron;ih ekonomija, niti će imati znatan uticaj na velike programe podr&scaron;ke koje imamo, kao &scaron;to su oni za poljoprivredu ili politiku kohezije.
Istovremeno, želim da naglasim da je ovo početna tačka većeg procesa pro&scaron;irenja. To se neće zaustaviti na Crnoj Gori. Svi gledaju u Ukrajinu. Prvo, tamo nam je potreban održivi mir. A kada se to postigne, put Ukrajine za pristupanje Evropskoj uniji je otvoren, opet, naravno, na osnovu zasluga i zatvorenih poglavlja.
Dolazim iz Belgije. Malo je veća od Crne Gore, ali je ipak jedna mala zemlja u Evropskoj uniji, a ujedno jedna od osnivača. Male zemlje često čine razliku. Budući da su male, nemaju one interese velikih ekonomija i otvorenije su za kompromise. Zbog toga ovo može i treba da bude istorijski trenutak za Crnu Goru.
Konkretno, moramo &bdquo;zgrabiti&ldquo; tu priliku?
VAN BREMPT: Apsolutno, morate je &bdquo;zgrabiti&ldquo;, ali na ispravan, pozitivan način.
U kontekstu rata u Ukrajini, koliko je pristupanje na&scaron;e zemlje važno za bezbjednost i Crne Gore i Evropske unije?
VAN BREMPT: To je ključno pitanje. Pro&scaron;irenje je uvijek obostrano korisno. Korisno je za postojeće članice, jer će pristupanje nove države ojačati Evropu. Čak i sa malom zemljom poput Crne Gore, koja neće znatno doprinijeti u bruto domaćem proizvodu ili odbrani.
Obostrana korist je i u tome &scaron;to se evropski kontinent ujedinjuje kako bi se svi snažije oduprli uticajima zemalja poput Kine i Rusije, njihovom stranom mije&scaron;anju i ne ba&scaron; legitimnim stranim investicijama. Nemojte me pogre&scaron;no shvatiti, ja jesam za strana ulaganja. Ali ako ste dio Evropske unije, tu postoje vrlo snažni mehanizmi za praćenje finansiranja, kroz javne nabavke. Pažljivo pratimo strana ulaganja posebno kada je u pitanju kritična infrastruktura.
Dakle, učlanjenjem postajete dio vrlo velikog ki&scaron;obrana, koji vas istovremeno &scaron;titi. Ne samo kroz vojno savezni&scaron;to, jo&scaron; je dug put do toga, već kada su u pitanju odbrana demokratije, vladavine prava i ekonomije kroz mehanizme javnih nabavki i borbe protiv korupcije. To crnogorskim građanima i preduzetnicima daje mnogo veću sigurnost za poslovanje i stvaranje radnih mjesta na legitiman način.
Prema ovogodi&scaron;njem njemačko-francuskom non-pejperu, koji je bio pomenut i u kontekstu Samita EU - Zapadni Balkan, među preporukama su i one da Crna Gora, a moguće i drugi kandidati za članstvo, nekoliko godina ne dobiju punopravni status. Hrvatska je imala punopravno članstvo, ali i vi&scaron;e godina tranzicionog perioda. Koji je Va&scaron; stav?
VAN BREMPT: Mislim da ne bi bilo pametno ne biti fleksibilan. Crna Gora je mala zemlja i nema ogromnu administraciju.
Željela bih da navedem primjer Hrvatske, koja je imala dugi prelazni period kada je u pitanju za&scaron;tita životne sredine. Riječ je o vrlo složenom zakonodavnom okviru, i to s pravom, jer se radi o za&scaron;titi javnog zdravlja i sredine u kojoj se živi. To je vrlo važna tema i osnov na&scaron;eg pravnog sistema. Ali potrebno je vrijeme da bi se realizovalo. Ne možete odjednom imati gotove cijele sisteme za preradu otpadnih voda, niti sve &scaron;to je potrebno u oblasi energetske efikasnosti. Slično je bilo i sa zakonima koji reguli&scaron;u rad, odnosno &scaron;tite radnike u Evropskoj uniji. Ali, ipak, fleksibilnost je moguća sa strane Evropske unije.
Međutim, želim da bude sasvim jasno da mi, kao S &amp; D, ne odobravamo nikakvo drugorazredno članstvo. Krajnji cilj je punopravno članstvo. Kada toliko nagla&scaron;avamo demokratske vrijednosti, bilo bi čudno reći: &bdquo;Možete sprovoditi sve zakone koji su potrebni, ali nemate pravo glasa u Savjetu Evrope ili u Evropskom parlamentu&ldquo;. To nikako ne odobravam.
Konačno, &scaron;to očekujete od Crne Gore za tri godine, kada se zavr&scaron;ava mandat aktuelnom sazivu Evropskog parlamenta?
VAN BREMPT: Željela bih da ljudi u Crnoj Gori 2029.&nbsp; izađu na evropske izbore i izglasaju svoje predstavnike.

Van Brempt: Ulazak u Evropsku uniju nije projekat ni vladajućih stranaka ni opozicije

POTPREDSJEDNICA GRUPE SOCIJALISTA I DEMOKRATA U EVROPSKOM PARLAMENTU, ZADUŽENA ZA PROŠIRENJE EU

Crna Gora bi u ponedjeljak, 15. juna, trebalo da zatvori jo&scaron; dva pregovaračka poglavlja na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Luksemburgu, prenosi RTCG. Riječ je o Poglavlju dva &ndash; &nbsp;Sloboda kretanja radnika i Poglavlju 28 &ndash; &nbsp;Za&scaron;tita potro&scaron;ača i zdravlja.
Uoči ove Međuvladine konferencije najprije je potrebno da ambasadori zemalja članica daju zeleno svjetlo za održavanje međuvladine konferencije i očekuje se da će se to dogoditi u petak 12. juna.
Biće ovo treća međuvladina konferencija koju će Crna Gora organizovati u prvoj polovini ove godine za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetu EU, koje će ostati upečatljivo za Crnu Goru po jo&scaron; jednoj istorijskoj odluci, a to je po osnivanju ad hoc radne grupe za izradu pristupnog ugovora sa na&scaron;om zemljom.
Nakon zatvaranja ova dva pregovaračka poglavlja, Crna Gora će imati ukupno zatvoreno 16 poglavlja u pregovorima sa EU od 33 poglavlja u kojima pregovara.

Crna Gora 15. juna zatvara još dva poglavlja?

POGLAVLJA  DVA I 28

Čelnici crnogorskih op&scaron;tina razgovaraće sjutra u Podgorici sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom &Scaron;arecom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zajednice op&scaron;tina, susret sa &Scaron;arecom dogovoren je tokom zasijedanja Zajedničkog savjetodavnog odbora (ZSO) Komiteta regiona Evropske unije (EU) i Crne Gore, pro&scaron;le sedmice u Briselu.
"&Scaron;arec sa čelnicima lokalnih samouprava razgovarati o izazovima u procesu evropskih integracija na lokalnom nivou", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Čelnici crnogorskih opština sjutra sa Šarecom

SASTANAK SA IZVJESTIOCEM EVROPSKOG PARLAMENTA ZA CRNU GORU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, navodeći da je upitno da li ti akti usagla&scaron;eni sa Ustavom i Zakonom o za&scaron;titi kulturnih dobara.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog Kabineta, u obrazloženju se navodi da je Ustavom Crne Gore utvrđeno da država &scaron;titi prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu, dok je Zakonom o za&scaron;titi kulturnih dobara propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti.&nbsp;
&bdquo;Usvojenim Zakonom se dvorac &bdquo;Kru&scaron;evac&ldquo; u Podgorici, sa pripadajućim zemlji&scaron;tem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića, iako je riječ o objektu koji već decenijama ima status za&scaron;tićenog nepokretnog kulturnog dobra.
Preno&scaron;enje tog za&scaron;tićenog kulturnog dobra u privatnu svojinu suprotno citiranom članu Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara i ustavnoj obavezi za&scaron;tite kulturne ba&scaron;tine", pi&scaron;e u obrazloženju.
Kako je dalje navedeno u obrazloženju, Milatović smatra da je država zauzela ustavan, zakonit i uravnotežen pristup prema potomcima dinastije Petrović Njego&scaron; kroz zakonsko rje&scaron;enje iz 2011. godine, kojim je predviđena izgradnja porodične kuće na Cetinju, povr&scaron;ine do 300 metara kvadratnih (m&sup2;) sa pripadajućim zemlji&scaron;tem do pet hiljada m&sup2; i dodjela stana u Podgorici povr&scaron;ine do 130 m&sup2;.&nbsp;
&bdquo;Davanjem dvorca &bdquo;Kru&scaron;evac&ldquo; u privatnu svojinu stvara se neustavan i nezakonit presedan koji dodatno može otvoriti prostor za slične zahtjeve potomaka iste i drugih dinastija u odnosu na državnu imovinu od istorijskog i kulturnog značaja, &scaron;to bi takođe bilo &scaron;tetno po državni interes.
Kada je riječ o vrijednosnom nasljeđu dinastije Petrović Njego&scaron;, dužnost države je da kroz adekvatnu obrazovnu i kulturnu politiku ba&scaron;tini ulogu koju je ona imala u istorijskom trajanju Crne Gore.&nbsp;
Ipak, budući da je Crna Gora članom 1 Ustava definisana kao država republikanskog oblika vladavine, afirmacija vrijednosti koje proističu iz takvog ustavnog određenja predstavlja prioritet svake institucije&ldquo;, istakao je Milatović.
Pozvao je i Upravu za za&scaron;titu kulturnih dobara, kao državni organ zadužen za za&scaron;titu kulturnih dobara, da se hitno odredi o predmetnom Zakonu.

Milatović vratio Skupštini Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Crna Gora treba ozbiljno da razmisli o prijedlogu njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko trži&scaron;te, &scaron;to bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norve&scaron;ka i Lihten&scaron;tajn,&nbsp; ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić.
Taj međukorak bi, smatra, prevazi&scaron;ao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona.
Komentari&scaron;ući Samit EU - Zapadni Balkan, održan u Tivtu, Kalezić je rekao da je to istorijski događaj za Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala geopolitičku relevantnost koju je imala i u nekim ranijim iteracijama, ali nijesu se poklopile druge okolnosti koje bi omogućile održavanje ovakvog samita. Poruke su sve u granicama očekivanog optimizma koje nijesmo čuli samo u petak, već ih slu&scaron;amo mjesecima. Ne mogu da se otrgnem utisku da je Evropskoj uniji vi&scaron;e stalo da se integri&scaron;e nego &scaron;to je nama samima &ndash; kazao je Kalezić.
Na pitanje čime obrazlaže takav stav, Kalezić je rekao da &bdquo;ne pokazujemo dovoljno zrelosti u pogledu ispunjavanja evropske agende&ldquo;.
- Važan aspekt je inicijativa njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja se tiče fazne integracije Zapadnog Balkana, odnosno integracije Zapadnog Balkana prvo u zajedničko evropsko trži&scaron;te, &scaron;to bi značilo da ovaj prostor dobije status koji imaju Island, Norve&scaron;ka i Lihten&scaron;tajn. To bi olak&scaron;alo kasniju punu integraciju regiona, jer ovaj međukorak koji predlažu dva lidera EU bi prevazi&scaron;ao momenat ratifikacije sporazuma i ubrzao integrativni put cijelog regiona &ndash; istakao je Kalezić.
Smatra da je to ideja o kojoj i Crna Gora treba &bdquo;ozbiljno da promisli, uzimajući u obzir i princip integracije shodno zaslugama, u kojoj na&scaron;a država prednjači&ldquo;.
Na pitanje možemo li ispuniti sve &scaron;to su poruke sa Samita, Kalezić je rekao da je potrebno za svaki emancipatorski napor imati jednu vrstu optimističkog cilja i stimulativnog datuma, kakav je 2028. godina.
- Ono &scaron;to se de&scaron;ava kad se ugase kamere i spuste zavjese na Samitu jeste da Crna Gora ostaje sa vladajućom većinom koja ne razumije istorijski i politički trenutak u kojem živi. Jer, da razumije, imali bismo drugačiju dinamiku u parlamentu, na primjer. Da bismo u&scaron;li u EU 2028, potrebno je 2026. zatvoriti sva poglavlja, a to nije realno i ne treba robovati toj vrsti neutemeljenog optimizma &ndash; istakao je Kalezić.
Podsjetio je da imamo, kako kaže, vrlo pozitivnu inicijativu od proevropske opozicije koja markira i defini&scaron;e okvir za dalji evropski put, odnosno za debatu i dru&scaron;tveno-politički dijalog o onome &scaron;to treba da budu primarni ciljevi, kako bi Crna Gora &scaron;to skorije postala članica.
- Ne vidim spremnost osim deklarativne, koju smo čuli od predstavnika Vlade, ne vidim tu vrstu političke zrelosti da se uhvate ozbiljnije u ko&scaron;tac sa izazovima. Lako je ispunjavati tehničke zahtjeve, a puno teže političke. To zahtijeva jednu vrstu kompetentnosti i znanja, razumijevanja trenutka i rje&scaron;enje da se to radi. Ne govorim samo o bilateralnim odnosima sa Hrvatskom, koji su posebno opterećeni malignim djelovanjem vladajuće koalicije, već i druge stvari, a one su sadržane u dokumentu koji opozicija promovi&scaron;e vladajućoj koaliciji i javnosti &ndash; rekao je Kalezić, ocjenjujući da je ta platforma sveobuhvatna i treba da posluži kao osnov za dalju diskusiju kako bi dru&scaron;tvo krenulo naprijed u su&scaron;tinskom zatvaranju poglavlja.
Komentari&scaron;ući poku&scaron;aj ugrožavanja nacionalne bezbjednosti uoči Samita u Tivtu, kada je 87 srpskih državljana sa kriminalnim dosjeom vraćeno sa tivatskog aerodroma u Beograd, kao i pona&scaron;anje i izjave tim povodom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Kalezić je kazao da je taj događaj opasno posmatrati izolovano.
- Taj događaj treba posmatrati kao dio hibridnog rata koji Srbija i Rusija vode protiv Crne Gore. Tu je i uvod u vrlo agresivno mije&scaron;anje te dvije države uoči početka i tokom kampanje za parlamentarne izbore. &Scaron;to god da je bio cilj i poku&scaron;aj te grupe huligana, to je pokazalo neke propuste i slabosti na na&scaron;oj strani i otvorilo brojna pitanja na koja nemamo odgovor.
Prvo pitanje je &scaron;to bi se desilo da nije bilo strane intervencije, a drugo &ndash; za&scaron;to Tužila&scaron;tvo ne otvori postupak protiv onih koji su trebali da pruže logistiku tim ljudima, a neki od njih, znamo iz medijskih napisa i nastupa, nijesu državljani Crne Gore. Tim ljudima treba otkazati gostoprimstvo u Crnoj Gori &ndash; kazao je Kalezić.
Upitao je za&scaron;to &bdquo;ti ljudi kad su do&scaron;li nijesu procesuirani, ako predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost, nego su odmah vraćeni&ldquo;.
- Brojna su pitanja bez odgovora. Sad fokus javnosti treba da bude na tome ko je tim ljudima trebalo da pruži logistiku u Crnoj Gori. Vidjećemo, kako se kampanja bude približavala, tako će ovakvi događaji da budu sve če&scaron;ći.
Imamo medijsku propagandnu kampanju kroz dva filma emitovana na na&scaron;im frekvencijama, imamo ovaj de facto čin agresije, jer kada &scaron;aljete grupu izgrednika, ne želite drugo osim nasilje, i imamo subverzivno djelovanje ruskih i srpskih službi protiv Crne Gore. Ovo je zadnji momenat da Srbija može da zakoči ili uspori integracije Crne Gore u EU i oni će koristiti sve &scaron;to imaju i mogu kako bi to učinili &ndash; rekao je Kalezić.
On je, na pitanje je li saglasan sa pojedinim ocjenama da se &scaron;ef parlamenta Andrija Mandić distancira od Vučića, rekao da je Mandić &bdquo;uspio da probije barijeru koja je postojala za njega, a tiče se Evropskog parlamenta&ldquo;, te da mu je posjeta značila. Kalezić je podsjetio da je predsjednica EP Roberta Mecola uskratila posjetu u &bdquo;minut do 12&ldquo; prije dvije godine.
- Sada je Mandić, na ovaj način, uspio u tome da Mecola posjeti crnogorski parlament. On će sve do izbora da se trudi da djeluje &scaron;to konstruktivnije i kooperativnije, jer se vodi onom maksimom koju je izrekao &ndash; &bdquo;isti cilj, drugim sredstvima&ldquo;. Nijesam pobornik te teorije da je on u stanju da previ&scaron;e autonomno djeluje, niti da njegova stranka može da se odvoji od čvrstog zagrljaja srpskih obavje&scaron;tajnih službi. Radi se samo o taktiziranju. I on je vrlo relativizirajuće djelovao u odnosu na ono &scaron;to je bio desant na Tivat. Pohvalio je izostanak reakcije dvojice predsjednika, Vlade i države, koji su morali da se očituju o tome &ndash; kazao je Kalezić.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to su predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić &bdquo;zakopali ratne sjekire&ldquo; bar dok traje Samit, Kalezić je istakao da je &bdquo;pohvalno da se sve vrste ličnih animoziteta stave po strani&ldquo;.
- Ono &scaron;to mi nije bilo do kraja jasno, poznavajući diplomatski protokol i način na koji se samiti organizuju, to &scaron;to je Spajić poku&scaron;ao sebe da nametne mimo onoga &scaron;to je dobra praksa. To ne govori dobro o Crnoj Gori i protokolu, a protokol pokazuje ozbiljnost države. Ima Spajić mogućnosti da se sretne s njima i u drugim formatima.
Naravno da mu je bilo mjesto na toj večeri, ali sve ostalo tokom Samita je bilo van dobrih diplomatskih praksi i manira. Ukazuje na nerazumijevanje onoga &scaron;ta je čija uloga. Milatovića moram pohvaliti da je bio dobar domaćin i to odradio maksimalno korektno &ndash; kazao je Kalezić.
Vučić i Rama žele ne&scaron;to za &scaron;to se nadaju da neće uspjeti - Čujemo da su Vučić i Rama odu&scaron;evljeni Makronovim i Mercovim planom o zajedničkom trži&scaron;tu, ali oni taj plan hoće jer znaju da neće da uspije, odnosno traže ne&scaron;to za &scaron;to se nadaju da neće uspjeti &ndash; kaže Danilo Kalezić.
- Zahtjevi i kriterijumi da bi zemlja postala članica zajedničkog trži&scaron;ta su u nivou 80 ili 90 odsto onoga &scaron;to je samo članstvo. Zahtijeva strukturne reforme koje Srbija nije htjela da ispo&scaron;tuje. Prema tome, taj optimistički stav Vučića i Rame u odnosu na ovaj plan je u su&scaron;tini želja da se to i ne desi. To je dnevnopolitička finta kako bi se izbjegli napori da se Srbija su&scaron;tinski reformi&scaron;e &ndash; rekao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, Mercova poruka koja je, kako kaže, nikad jasnija, da Srbija mora da izabere između EU sa jedne i Kine i Rusije sa druge strane, jeste ne&scaron;to &scaron;to do sada nijesmo čuli.
- Vučić se nalazi u situaciji kad mora da bira, a znamo da on ne može da bira jer je &bdquo;poklopljen&ldquo; ruskim službama i kineskim kapitalom &ndash; istakao je Kalezić.
Istorijski odnos Francuske prema na&scaron;oj državi Danilo Kalezić je, komentari&scaron;ući istorijski &ndash; prvi dolazak francuskog predsjednika u Crnu Goru, potencirao njegovu posjetu Cetinju.
- Žao mi je &scaron;to ta posjeta nije adekvatno ispraćena i &scaron;to nije akcenat dat na ono &scaron;to je nepravda Francuske prema Crnoj Gori iz 1918, a istovremeno i formalno izvinjenje sto godina kasnije, odnosno 1919. Francuska kroz ovu diplomatsku aktivnost i ohrabrenje Crne Gore poku&scaron;ava da kompenzuje istorijsku nepravdu prema Crnoj Gori &ndash; kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, dolazak Makrona je od ključnog značaja, te da je Francuska jedan od najznačajnijih partnera Crnoj Gori i ključno je pomogla kada se na&scaron;a država otrgla iz Milo&scaron;evićevog zagrljaja.
- Francuska ima tu vrstu istorijskog odnosa sa Crnom Gorom &ndash; kazao je Kalezić.
Makronovu posjetu Cetinjskom manastiru i sastanak sa mitropolitom Joanikijem, Kalezić je prokomentarisao potezom koji je &bdquo;na ivici dobrog ukusa&ldquo;.

Kalezić: Crna Gora da razmisli o Mercovoj i Makronovoj ideji o zajedničkom evropskom tržištu

POLITIČKI ANALITIČAR OCIJENIO DA BI INICIJATIVA DVA LIDERA EU UBRZALA INTEGRACIJE CIJELOG REGIONA

Op&scaron;ti utisak oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu je da je to bio neobja&scaron;njiv potez čak i ako se u obzir uzme mogućnost da je Aleksandar Vučić htio da po&scaron;alje poruku da je Crna Gora prostor na koji &bdquo;polažu prirodno pravo&ldquo; - ocijenio je biv&scaron;i ministar odbrane, &scaron;ef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i diplomata Boro Vučinić.
To, kako je ukazao, srpski predsjednik duže vrijeme i saop&scaron;tava.
- I da sva evropska elita koja se ovdje okupila shvati da je izvjesno da će i kad Crna Gora uđe u EU Srbija imati tu pretenziju, i vjerovatno da po&scaron;alje jednu poruku koja bi Evropi trebalo da bude jasna - da Srbija na neki način tu teritoriju Crne Gore i taj dio Zapadnog Balkana vidi kao svoju sferu uticaja, a ako ne već i prostor na koji pretenduje - rekao je Vučinić&nbsp; gostujući u Informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; na Televiziji E.
U tom kontekstu je podsjetio na izjave da bi trebalo preispitati odluke Podgoričke skup&scaron;tine i ocijenio da je očigledno da Vučić ne odustaje od te namjere.
- Generalno mi se čini da je to ipak jedan očajnički akt kojim se htjela stvoriti neka dodatna nervoza i da se kroz prisustvo ovih lica po&scaron;alje EU poruka da niko nije bezbjedan ko dođe u Crnu Goru i da, prosto, Crna Gora bez Srbije ne može funkcionisati kao nezavisan subjekt, jer se, u svakom trenutku, stvari mogu promijeniti na gore kroz jedan takav čin kao &scaron;to je slanje svojih bezbjednosno problematičnih lica - rekao je Vučinić.
Dodao je i da je nezahvalno baviti se hipotetičkim analizama oko dolaska i deportovanja 87 srpskih državljana u Crnu Goru uoči Samita Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu jer pravi razlog vjerovatno samo zna Vučić.
No, decidan je da se Vučić nikako ne miri sa činjenicom da je Crna Gora nezavistan subjekt, a smatra i da mu je &bdquo;pravo na takav osjećaj&ldquo; dodatno omogućio &bdquo;dosta podanički odnos&ldquo; vlasti u Crnoj Gori prema njegovom režimu.
- To je u dobroj mjeri i proizvod stava na&scaron;ih najvi&scaron;ih zvaničnika... Nije to tako davno bilo, iako sada čujemo i neke nove tonove, kada je taj odnos prema Beogradu bio vrlo servilan. I&scaron;lo se u susret svim stavovima koje je Srbija saop&scaron;tavala - naveo je on.
ZA DVIJE GODINE BIĆE ISPUNJENA OBA CILJA
On je podvukao da je pristupanje NATO savezu najveće postignuće Crne Gore nakon obnove nezavisnosti. To je, kako je ukazao, u Deklaraciji o nezavisnosti iz 2006. godine proklamovano kao prvi, dok je članstvo u Evropskoj uniji drugi cilj.
- Te će za dvije godine oba cilja biti u potpunosti ispunjena &ndash; dodao je Vučinić.
Smatra da je Crna Gora zaista blizu Evropskoj uniji i da vi&scaron;e neće biti neka vrsta tampon zone koja bi smanjila uticaj istoka.
- Već je to most Evrope ka istoku i ta veza Evrope preko Zapadnog Balkana će biti aktivnija i senzibilnija. Znamo da Zapadni Balkan i uop&scaron;te balkanizacija u Evropi izaziva dosta animoziteta, ali dolaskom evropske elite u Crnu Goru treba da razumijemo da se taj odnos u najvećem dijelu, ili skroz, promijenio - jer danas Evropa ipak smatra da je njen interes da ovaj prostor bude dio nje - rekao je Vučinić.
GODI&Scaron;NJICA PRISTUPANJA NATO NIJE DOBILA DOVOLJNO PAŽNJE
On je ocijenio da, u sjenci Samita EU-Zapadni Balkan, juče nije dovoljno pažnje bilo posvećeno devetogodi&scaron;njici pristupanja Crne Gore u NATO, &scaron;to je tada, jasan je Vučinić, bila sudbinska odluka za Crnu Goru.
- To je najveća, najvažnija odluka i najveće postignuće nakon &scaron;to je povratila svoju nezavisnost. Juče se navr&scaron;ilo devet godina otkako je podignuta zastava u sjedi&scaron;tu NATO-a, druga zastava nakon one u Ujedinjenim nacijama i kojom je Crna Gora u dobroj mjeri obezbijedila mir, bezbjednost i stabilnost koliko je to moguće na turbulentnom Balkanu. Odluka Atlantskog saveza da Crna Gora postane sljedeća članica bila je izuzetno važna - istakao je Vučinić.
Podsjeća i da su članstvu u NATO-u prethodile brojne mnogo zahtjevnije reforme, da učinkovitost institucija bila na mnogo većem nivou nego &scaron;to je u situaciji pridruživanja EU. No, nakon članstva u Alijansi, smatra on, logičan je slijed da Crna Gora postane i članica EU.
- Nijesam siguran da bi govorili o Crnoj Gori kao o nezavisnoj državi, već prije pola decenije, posebno ako vidimo &scaron;ta se sve događa, i ako vidimo kakav je sve pritisak na Crnu Goru i sa kakvim se sve izazovima suočava uoči članstva u Evropsku uniju kao članica NATO-a... Vidjeli smo i da je Vladimir Putin najavio da će u naredne četiri godine, a vjerovatno je to uzrokovalo i analizu zapadnih obavje&scaron;tajnih službi, da je realno da će u naredne četiri godine neka od ranjivih članica NATO-a i Evropske unije naći se na udaru Rusije, tako da je su&scaron;tinski važno i nije moglo ni&scaron;ta važnije da bude od toga - istakao je on.

Vučinić: Predsjednik Srbije htio da pošalje poruku EU da Srbija na Crnu Goru polaže prirodno pravo

"VUČIĆ SE NE MIRI SA ČINJENICOM DA JE CG NEZAVISTAN SUBJEKT, A PRAVO NA TAKAV OSJEĆAJ DODATNO OMOGUĆIO MU PODANIČKI ODNOS NAŠIH VLASTI"

Island se nakon vi&scaron;e godina ponovo okreće Evropskoj uniji i otvara mogućnost nastavka pregovora o članstvu. Takav potez Islanda, smatraju sagovornice RTCG, ne može ugroziti poziciju Crne Gore.
To je, kako kažu, snažan politički signal da Evropska unija ponovo postaje privlačna, i to ne samo državama Zapadnog Balkana. Podsjećaju da je Island razvijena, stabilna i duboko evropski integrisana država, dok je pred Crnom Gorom bio znatno teži put transformacije.
Odluka islandskog parlamenta da 29. avgusta raspi&scaron;e referendum o nastavku pregovora sa Evropskom unijom mnogo je važnija nego &scaron;to se na prvi pogled čini, smatra Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Kaže da je politički signal snažan, posebno zato &scaron;to jedna razvijena, stabilna i već duboko evropski integrisana država smatra da je članstvo u Evropskoj uniji ponovo tema budućnosti.
&ldquo;Za samu Evropsku uniju ovo potvrđuje da pro&scaron;irenje danas nije samo birokratski proces, već geostrate&scaron;ko pitanje bezbjednosti, ekonomije i političkog pozicioniranja Evrope&ldquo;, rekla je Popović.
I politikolo&scaron;kinja Nikoleta Đukanović vjeruje da povratak Islanda pregovorima vraća povjerenje u budućnost Evropske unije.
Iako je te&scaron;ko predvidjeti dalji razvoj događaja, postoji mogućnost da Evropska unija razmotri pristupanje vi&scaron;e država istovremeno. Taj paket bi, smatra Đukanović, mogli činiti Crna Gora i Island.
&bdquo;Mislim da to ne može negativno uticati na na&scaron; proces. Naprotiv, može samo vratiti povjerenje, posebno kod država Zapadnog Balkana koje su izgubile povjerenje u politiku pro&scaron;irenja. Ovdje prije svega mislim na Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i druge zemlje regiona&ldquo;, kazala je Đukanović.
Andrea Popović dodaje da odluka Islanda pokazuje da Evropska unija vi&scaron;e nije privlačna samo državama Zapadnog Balkana.
U svakom slučaju, poručuje, islandski i crnogorski proces ne treba mije&scaron;ati. Obja&scaron;njava i zbog čega.
&bdquo;Island je dio jedinstvenog trži&scaron;ta kroz Evropski ekonomski prostor i član je &Scaron;engena, sa vi&scaron;estruko većim dohotkom po stanovniku i veoma snažnim administrativnim kapacitetima. Ako obnovi pregovore, najosjetljivije teme za njih biće ribarstvo i poljoprivreda. Sa druge strane, Crna Gora je u potpuno drugačijoj poziciji. Za nas je pristupanje prije svega proces transformacije države&ldquo;, kazala je Popović.
Istog je stava i Nikoleta Đukanović.
&bdquo;To nijesu države za poređenje. Kao &scaron;to sam već rekla, Island je stara kapitalistička država koja većinu svog zakonodavstva ima usklađenu sa evropskim. Proces pristupanja Islanda, ukoliko do njega dođe, mogao bi se realizovati kroz svega nekoliko pregovaračkih cjelina koje bi bile relativno jednostavne i kratke.
Tu nema mnogo prostora za dodatna uslovljavanja. Drugačija je situacija sa Crnom Gorom i ostalim postsocijalističkim državama, koje su svoje sisteme iz prethodnog perioda morale prilagođavati trži&scaron;noj ekonomiji i vladavini prava, ostvariti značajan napredak u procesu demokratizacije i sprovesti duboke reforme. To jednostavno nije uporedivo&ldquo;, rekla je Đukanović.
Sagovornice RTCG smatraju da Island neće ugroziti lidersku poziciju Crne Gore, jer ovo ne bi trebalo da bude trka za mjesto u članstvu, već proces zasnovan na individualnim zaslugama.
Podsjetimo, Crna Gora je do sada zatvorila 14 od 33 otvorena pregovaračka poglavlja.

Island neće ugroziti lidersku poziciju Crne Gore za mjesto u EU

"POVRATAK ISLANDA PREGOVORIMA VRAĆA POVJERENJE U BUDUĆNOST EU"

Novi sastanak većine zakazan je za sjutra, i ovoga puta dosada&scaron;nji koalicioni partneri PES, Demokrate, Pokret za Podgoricu i Za budućnost Podgorice imaju konkretno ime kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada - to je Ivana Ma&scaron;ković, odbornica DNP-a.
Ako nastave da se uslovljavaju, sudeći po izjavama iz pojedinih stranaka, te&scaron;ko da će doći do dogovora. Poznat je uslov DNP-a, od koga sudeći po jučera&scaron;njem saop&scaron;tenju nijesu odustali, da izbor predsjednika Skup&scaron;tine ne znači i podr&scaron;ka gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću. PES, Demokrate i Nova insistiraju na po&scaron;tovanju koalicionog sporazuma, dok Pokret za Podgoricu u pregovore oko funkcionisanja Skup&scaron;tine ne pominje nikakve uslove.
To je juče potvrdila Nađa Ljiljanić, zamjenica gradonačelnika, koja je kazala da konstituenti nekada&scaron;nje većine ne treba da se uslovljavaju ako iskreno žele da dođe do rje&scaron;enja koje će mimoići prinudnu upravu i kolaboraciju sa DPS-om.
&ndash; Prihvatljivo je svako rje&scaron;enje u okviru većine. Zbog toga smo sve i inicirali da bi prona&scaron;li rje&scaron;enje. Sastanak koji smo inicirali biće u ponedjeljak. Nama je prihvatljiv svaki kandidat iz koalicije Za budućnost Podgorice. Smatramo da treba da se spusti lopta i da konstituenti nekada&scaron;nje većine ne treba da se uslovljavaju ako iskreno žele da dođe do rje&scaron;enja koje će mimoići prinudnu upravu i kolaboraciju sa DPS-om - kazala je Ljiljanić.
Iz PES-a su sa druge strane potpuno jasni da podr&scaron;ka gradonačeniku Sa&scaron;i Mujoviću ne smije biti upitna.
&ndash; Koaliciji Za budućnost Podgorice pripada mjesto predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada. Ukoliko je dogovor konstituenata te koalicije da Ivana Ma&scaron;ković bude predsjednica Skup&scaron;tine uz po&scaron;tovanje koalicionog sporazuma, Pokret Evropa sad će podržati predlog - kazala je Anđela Mićović, odbornica Pokreta Evropa sad.
Iz DNP-a su juče saop&scaron;tili ime kandidata Ivanu Ma&scaron;ković i ponovili da je Skup&scaron;tina jedno, a izvr&scaron;na vlast drugo.
&ndash; Ukoliko ovaj predlog nije prihvatljiv biv&scaron;oj većini, i ako se nastavi sa dodatnim ucjenama i uslovljavanjima prema DNP-u, u tom slučaju ćemo podržati Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine, kako bi u tehničkom mandatu obavljao funkciju, i na taj način spriječili uvođenje prinudne uprave - saop&scaron;tili su iz DNP-a.
Oni navode da se zahvaljuje predsjedniku Op&scaron;tinskog odbora NSD-a Rado&scaron;u Zečeviću na reagovanju, i poja&scaron;njenju da u stvari oni ne žele da prihvate kandidata DNP-a za predsjednika Skup&scaron;tine, i da se radi samo o kupovini vremena sa namjerom da se u Podgoricu uvede prinudna uprava.
&ndash; Na&scaron; stav je od početka bio jasan, nećemo dozvoliti uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu, kao &scaron;to nećemo dozvoliti uslovljavanja i ucjene biv&scaron;ih koalicionih partnera. DNP-u nikad nisu bili prioritet funkcije i privilegije, to smo pokazali nebrojeno puta do sad. Isključivi cilj DNP-a bio je i ostao da spriječi uvođenje prinudne uprave u Podgorici, kako uzurpatorska manjina ne bi predala u ruke grad Sa&scaron;i Mujoviću, koji bi bez ikakve kontrole i legitimiteta nastavio samovla&scaron;će. Rukovođeni isključivo interesima građana Podgorice i njihovoj većinskoj želji da u na&scaron;em gradu izbjegnemo prinudnu upravu, klub odbornika DNP-a predlaže na&scaron;u odbornicu Ivanu Ma&scaron;ković za predsjedniicu Skup&scaron;tine - kažu iz DNP-a.
Oni poručuju da ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade podržaće Rado&scaron;a Zečevića za ministra.
&ndash; Ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade ako Rado&scaron;a Zečevića bude predložen za ministra, na&scaron; poslanički klub neće glasati protiv njega, niti ćemo ga bilo čime uslovljavati kao &scaron;to on nedjeljama bez ikakve potrebe ucjenjuje i uslovljava nas, a da pri tom nije obavio nijedan razgovor s predstavnicima na&scaron;e partije - kažu iz DNP-a.
DNP je dao ime kandidata nakon &scaron;to je Rado&scaron; Zečević, funkcioner Nove prije dva dana kazao da će oni, kao sastavni dio koalicije Za budućnost Podgorice, kandidata za predsjednika dati u utorak, ako to do tada ne učini DNP. Zečević je ponovio stav da u koaliciji ne može da se "talasa" i da se mora po&scaron;tovati slovo koalicionog sporazuma o istovjetnom glasanju o su&scaron;tinskim odlukama.
Perić: Na&scaron; predlog je na stolu sedam dana
Nakon &scaron;to je iz DNP-a saopt&scaron;eno da će izaći sa svojim kandidatom i uslovom pred vladajuću koaliciju da ako se njihov kandidat ne podrži, oni će prihvatiti ponudu Preokreta, "Dan" je pitao Srđu Perića kako to komentari&scaron;e. On je kazao da su u četvrtak predstavili model za očuvanje funkcionalnosti Podgorice i sprječavanje uvođenja prinudne uprave.
&ndash; Podsjećam da smo svim političkim akterima ostavili mogućnost da se u roku od sedam dana izjasne o tom predlogu. Smatramo da svaki dodatni komentar u vezi sa procesom izja&scaron;njavanja, dok taj rok traje, sa na&scaron;e strane ne bi bio primjeren - kaže Perić.

Sjutra sastanak većine oko predsjednika Skupštine Glavnog grada: Kandidata imaju, ali i svi svoje uslove

"PRIHVATLJIVO JE SVAKO RJEŠENJE U OKVIRU VEĆINE"

Odbornički klub Demokratske narodne partije (DNP) predložio je odbornicu te stranke Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
&bdquo;Rukovođeni isključivo interesima građana Podgorice i njihovoj većinskoj želji da u na&scaron;em gradu izbjegnemo prinudnu upravu, klub odbornika DNP-a predlaže na&scaron;u odbornicu Ivanu Ma&scaron;ković za predsjednicu Skup&scaron;tine&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ukoliko to ne bude prihvatljivo većini, podržaće kažu izbor odbornika Preokreta Srđana Perića na tu funkciju.
"Odbornički klub DNP Podgorica se najsrdačnije zahvaljuje predsjedniku Op&scaron;tinskog odbora NSD-a Rado&scaron;u Zečeviću na dana&scaron;njem reagovanju i poja&scaron;njenju da u stvari oni ne žele da prihvate kandidata DNP-a za predsjednika Skup&scaron;tine i da se radi samo o kupovini vremena sa namjerom da se u Podgoricu uvede prinudna uprava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DNP-a.&nbsp;
Napominju da je isključivi cilj DNP-a bio i ostao da spriječi uvođenje prinudne uprave u Podgorici.
"Kako uzurpatorska manjina ne bi predala u ruke grad gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću, koji bi bez ikakve kontrole i legitimiteta nastavio svoje samovla&scaron;će&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Oni su naveli da će, ako nekad dođe do rekonstrukcije Vlade i Zečević bude predložen za ministra, poslanički klub DNP-a neće glasati protiv njega.
"Niti ćemo ga bilo čime uslovljavati kao &scaron;to on nedjeljama bez ikakve potrebe ucjenjuje i uslovljava nas, a da pri tom nije obavio nijedan razgovor s na&scaron;im predstavnicima&ldquo;.
Jedan od lidera koalicije Za budućnost Podgorice Rado&scaron; Zečević saop&scaron;tio jer prethodno da Nova srpska demokrtaija (NSD) nema ni&scaron;ta protiv da kandidata za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada da Demokratska narodna partija (DNP) sa kojom tvore ovaj politički subjekt, ali uz uslov da ne &bdquo;talasaju&rdquo;.
"Demokratska narodna partija je bila dio koalicije Za budućnost Podgorice i nemamo problema da im ustupimo mjesto predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada, ali zato očekujemo da se o drugim stvarima dogovorimo. Te druge stvari podrazumijevaju da ne talasamo, ne glasamo smjenu gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića. Oni moraju da se obavežu da će da daju puno saglasje za sve i da glasaju onako kako od njih traži koalicija i da ne ru&scaron;e gradonačelnika" kazao je Zečević za Dan.
&nbsp;
&nbsp;

Klub odbornika DNP-a predložio Ivanu Mašković za predsjednicu Skupštine Glavnog grada

AKO PREDLOG NE PROĐE PODRŽAĆE SRĐANA PERIĆA IZ PREOKRETA

Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervju za Federalnu TV komentarisao je de&scaron;avanja uoči Samita EU-Zapadni Balkan i čarter leta sa bezbjednosno interesantnim državljanima Srbije koji su vraćeni u Beograd.
"Jasno je svima kome je ovo trebalo. Crnoj Gori svakako nije. Crna Gora je organizacijom ovog događaja pokazala ozbiljnost i sposobnost da savlada izazove na toj posljednjoj dionici do članstva i pokazala da je opravdano na poziciji lidera koji će uskoro postati i prva nova zemlja članica Evropske unije.
Ovo je, kao &scaron;to sam vam kazao, izraz jedne neozbiljne, neodgovorne politike, politike koja ne računa niti na dobrosusjedstvo, niti računa da zajedno sa drugim državama regiona u bliskoj budućnosti postane sastavni dio Evropske unije.
Ovo je rezultat jedne autistične politike koja, rekao bih, sve svoje interese zadovoljava u stvaranju ovakvih incidenata da bi naglasila vlastitu važnost, a rekao bih da to sve zaista djeluje na duboku &scaron;tetu nacionalnih interesa njihove države", odgovorio je Đukanović, prenosi Antena M.
Novinarka je upitala da li misli na Srbiju i Vučića na &scaron;ta je dobila potvrdan odgovor.

Đukanović o Vučićevom "čarter letu": Neozbiljna politika koja ne računa niti na dobrosusjedstvo niti da postane dio EU

ISTAKAO DA JE SVIMA JASNO KOME JE OVO TREBALO, TE DA NAŠOJ ZEMLJI SVAKAKO NIJE

Cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) je nadohvat ruke, poručeno je danas sa Samita EU - Zapadni Balkan i istaknuto da proces pristupanja Uniji ostaje zasnovan na zaslugama za sve države kandidate.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je, na konferenciji za novnare nakon Samita, da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da to nije obećanje za budućnost, već strate&scaron;ki cilj i imprativ.
&bdquo;Kada bih sumirala ovaj Samit u dvije riječi, to bi bile odlučnost i samopouzdanje. Odlučnost da evropska budućnost Zapadnog Balkana postane stvarnost &scaron;to je prije moguće, i samopouzdanje da će na&scaron;a Unija rasti i &scaron;iriti se u godinama koje dolaze&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Kako je dodala, kada je riječ o Crnoj Gori, postoji uvjerenje da je njen cilj da postane 28. država članica 2028. godine nadohvat ruke.
&bdquo;Zato vas pozivamo i ohrabrujemo da zadržite pozitivan duh, dobru dinamiku koju ste pokazali, kao i ambiciju i odlučnost&ldquo;, poručila je Fon der Lajen, dodajući da se nada da će Albanija slijediti primjer Crne Gore, ali i da će cijeli region nastaviti da se približava Uniji.
Ona je istakla da će pro&scaron;irenje i dalje biti zasnovano na zaslugama, ali da to ne znači sporo, već pravedno i predvidljivo.
&bdquo;To znači da kada su reforme postignute onda slijedi i korak naprijed na putu ka članstvu u EU&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da žele da nagrade reforme kroz projekte i fondove EU.
Na pitanje novinara da li je dinamika zatvaranja poglavlja u Crnoj Gori usporila i da li je i dalje ostvariv cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja godine, Fon der Lajen je kazala da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme impresivna.
&bdquo;Impresivno je kada vidimo dinamiku kojom ostvarujete rezultate, ali i da svi rade u istom pravcu i cilju &ndash; predjednik, premijer i parlament. To je veoma važno&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da EU prepoznaje to &scaron;to su svi u Crnoj Gori fokusirani na cilj koji je postavljen.
&bdquo;Dinamika sprovođenja komplikovanih reformi je imporesivna i ohrabrujemo vas da nastavite da radite dobar posao&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Kako je dodala, cilj je da se do kraja godine ili početkom naredne zatvore sva poglavlja i da se nakon toga pređe na naredni korak koji se odnosi na ugovor o pristupanju.&nbsp;
&bdquo;Mi smo uz vas na svakom koraku koji preuzimate na tom putu&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je danas veliki dan za Crnu Gori i da je Samit EU &ndash; Zapadni Balkan najveće diplomatsko okupljanje u istoriji Crne Gore.
&ldquo;Samit potvrđuje i da je pro&scaron;irenje strate&scaron;ki prioritet EU, ali i &scaron;alje poruku da je perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU živa i realna&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je Crna Gora kroz pregovore sprovodila važne reforme, usklađivala zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i jačala institucije, koje moraju biti temelj vladavine prava, demokratske otpornosti i javnog povjerenja.&nbsp;
&bdquo;Na&scaron; evropski put je pro&scaron;ao kroz različite faze, bilo je perioda napretka i, nažalost, perioda stagnacije. Predsjednički i parlamentarni izbori iz 2023. godine donijeli su novi zamah, novu energiju i obnovljeni kredibilitet za evropski put Crne Gore&ldquo;, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna za zavr&scaron;nu fazu.&nbsp;
&nbsp;Cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) je nadohvat ruke, poručeno je danas sa Samita EU - Zapadni Balkan i istaknuto da proces pristupanja Uniji ostaje zasnovan na zaslugama za sve države kandidate.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je, na konferenciji za novnare nakon Samita, da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da to nije obećanje za budućnost, već strate&scaron;ki cilj i imprativ.
&bdquo;Kada bih sumirala ovaj Samit u dvije riječi, to bi bile odlučnost i samopouzdanje. Odlučnost da evropska budućnost Zapadnog Balkana postane stvarnost &scaron;to je prije moguće, i samopouzdanje da će na&scaron;a Unija rasti i &scaron;iriti se u godinama koje dolaze&ldquo;, kazala je Fon der Lajen.
Kako je dodala, kada je riječ o Crnoj Gori, postoji uvjerenje da je njen cilj da postane 28. država članica 2028. godine nadohvat ruke.
&bdquo;Zato vas pozivamo i ohrabrujemo da zadržite pozitivan duh, dobru dinamiku koju ste pokazali, kao i ambiciju i odlučnost&ldquo;, poručila je Fon der Lajen, dodajući da se nada da će Albanija slijediti primjer Crne Gore, ali i da će cijeli region nastaviti da se približava Uniji.
Ona je istakla da će pro&scaron;irenje i dalje biti zasnovano na zaslugama, ali da to ne znači sporo, već pravedno i predvidljivo.
&bdquo;To znači da kada su reforme postignute onda slijedi i korak naprijed na putu ka članstvu u EU&ldquo;, rekla je Fon der Lajen, dodajući da žele da nagrade reforme kroz projekte i fondove EU.
Na pitanje novinara da li je dinamika zatvaranja poglavlja u Crnoj Gori usporila i da li je i dalje ostvariv cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja godine, Fon der Lajen je kazala da je brzina kojom Crna Gora sprovodi reforme impresivna.
&bdquo;Impresivno je kada vidimo dinamiku kojom ostvarujete rezultate, ali i da svi rade u istom pravcu i cilju &ndash; predsjednik, premijer i parlament. To je veoma važno&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da EU prepoznaje to &scaron;to su svi u Crnoj Gori fokusirani na cilj koji je postavljen.
&bdquo;Dinamika sprovođenja komplikovanih reformi je imporesivna i ohrabrujemo vas da nastavite da radite dobar posao&ldquo;, poručila je Fon der Lajen.
Kako je dodala, cilj je da se do kraja godine ili početkom naredne zatvore sva poglavlja i da se nakon toga pređe na naredni korak koji se odnosi na ugovor o pristupanju.&nbsp;
&bdquo;Mi smo uz vas na svakom koraku koji preuzimate na tom putu&ldquo;, rekla je Fon der Lajen.
Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je danas veliki dan za Crnu Gori i da je Samit EU &ndash; Zapadni Balkan najveće diplomatsko okupljanje u istoriji Crne Gore.
&ldquo;Samit potvrđuje i da je pro&scaron;irenje strate&scaron;ki prioritet EU, ali i &scaron;alje poruku da je perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU živa i realna&ldquo;, rekao je Milatović.
On je istakao da je Crna Gora kroz pregovore sprovodila važne reforme, usklađivala zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i jačala institucije, koje moraju biti temelj vladavine prava, demokratske otpornosti i javnog povjerenja.&nbsp;
&bdquo;Na&scaron; evropski put je pro&scaron;ao kroz različite faze, bilo je perioda napretka i, nažalost, perioda stagnacije. Predsjednički i parlamentarni izbori iz 2023. godine donijeli su novi zamah, novu energiju i obnovljeni kredibilitet za evropski put Crne Gore&ldquo;, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je spremna za zavr&scaron;nu fazu.&nbsp;
&bdquo;Spremni smo za zavr&scaron;nu fazu na&scaron;eg evropskog puta koji smo započeli pokretanjem pregovora 2012. godine&ldquo;, naveo je Milatović, dodajući da je država spremna da ispuni preostale obaveze i da iskoristi trenutak koji su joj pružili evropski partneri.&nbsp;
Kako je istakao, Crna Gora je zemlja sa jasnom strate&scaron;kom orijentacijom, posvećena demokratiji, vladavini prava, miru, slobodi medija i ljudskom dostojanstvu.
&bdquo;Evropska integracija prožima na&scaron;u istoriju, na&scaron;u borbu za slobodu i na&scaron; sistem vrijednosti i na&scaron;u viziju slobodne, demokratske i ujedinjene Evrope&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je rekao da je nakon dana&scaron;enjeg Samita jo&scaron; vi&scaron;e ubijeđen da je cilj da Crna Gora postane država članica EU 2028. godine ostvariv.&nbsp;
Prema riječima Milatovića, članstvo Crne Gore u EU važno je kroz nekoliko dimenzija.
Člantvo Crne Gore bi, kako je pojasnio, predstavljalo pobjedu za novo rukovodstvo i kulturu liderstva, ali i uspjeh institucija, administracije i dru&scaron;tva.
On je ukazao i na regionalnu dimenziju, navodeći da Crna Gora želi da bude model za ostale države regiona.
&bdquo;Na&scaron; primjer pokazuje da su reforme neophodne, ali i ostvarive&ldquo;, naveo je Milatović.
Važna je, kako je kazao, i evropska dimenzija crnogorskog članstva, jer se pristupanjem Crne Gore Uniji, &scaron;alje poruka o kredibilitetu evropskog projekta.
&bdquo;Integracija Crne Gore bi poslala jasan signal svim kandidatima da je evropski san živ&ldquo;, poručio je Milatović.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta ukazao je na uspjeh koji je Crna Gora postigla za 20 godina od obnove nezavisnosti.
Podsjećajući da je u EU aktuelan zamajac pro&scaron;irenja, Ko&scaron;ta je podsjetio da je EU počela da priprema ugovor o pristupanju Crne Gore pro&scaron;log mjeseca.
"Prvi put od 2013. godine zaista odbrojavamo dane do narednog pro&scaron;irenja, do dana kada će Crna Gora postati 28. država članica EU do 2028. godine", kazao je Ko&scaron;ta.
On je pozvao države kandidate da iskoriste momentum pro&scaron;irenja i da naprave korake koji su neophodni kako bi ubrzale svoj napredak na evropskom putu.
&bdquo;EU je zajednica vrijednosti, projekat mira, projekat prosperiteta i bezbjednosti. To je projekat na kome svi stalno radimo, a Zapadni Balkan je sastavni dio budućnosti EU&ldquo;, kazao je Ko&scaron;ta.&nbsp;
On je rekao da pristupanje regiona ostaje prioritet EU i krucijalna geopolitička investicija.&nbsp;
&bdquo;Taj proces jeste i ostaće zasnovan na zaslugama i na kredibilnim reformama. Istovremeno, na&scaron;i razgovori danas pokazali su da imamo zajedničku ambiciju da &scaron;to je prije moguće damo rezultate u oblasti pro&scaron;irenja&ldquo;, naveo je Ko&scaron;ta.
On je rekao da se zato razmatraju nove ideje za ubrzavanje i pojednostavljivanje procesa, za povećanje povjerenja u EU i za rast motivacije partnera sa Zabadnog Balkana.
&bdquo;Istovremeno njegujući dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, &scaron;to je po na&scaron;em mi&scaron;ljenju neophodni prioritet ako želimo da osiguramo bezbjednost i ekonomski prosperitet regiona&ldquo;, rekao je Ko&scaron;ta.&nbsp;
To će, kako je dodao, zahtijevati neprekidne napore, ali na taj način Evropa gradi svoju zajedničku budućnost.
&bdquo;Zapadni Balkan može da računa na na&scaron;u neprekidnu podr&scaron;ku&ldquo;, poručio je Ko&scaron;ta, dodajući da EU jeste i ostaje najpouzdaniji partner regionu.