Predsjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Selma Omerović za 31. januar zakazala je sjednicu na kojoj će se raspravljati o Odluci o budžetu za 2026. godinu. Ta sjednica trebalo je da se održi 27. decembra pro&scaron;le godine, ali je zbog nedostatka kvoruma odložena.
Neizvjesno je da li će i naredna sjednica biti održana, odnosno hoće li biti kvoruma za odlučivanje, imajući u vidu činjenicu da vladajuća koalicija u Bijelom Polju, koju čine DPS, BS, SDP i SD sa 19 odbornika u odnosu na opoziciju sa 18 odbornika.
S obzirom na to da budžet nije usvojen, predsjednik op&scaron;tine Petar Smolović donio je odluku o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.
PODJELA
Budžet Op&scaron;tine planiran je u iznosu od 32,50 miliona eura, &scaron;to je vi&scaron;e u odnosu na plan za 2025. godinu za 12,81 odsto.
U budžetu sopstveni prihodi (porez na nepokretnosti, na promet nepokretnosti, prirez porezu na dohodak fizičkih lica, lokalne komunalne i administrativne takse naknade za komunalno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta, naknade , prihodi koje svojom djelatno&scaron;ću ostvaruju op&scaron;tinski organi) planirani su u iznosu od 5,63 miliona eura.
Porez na nepokretnosti planiran je u iznosu od 1,35 miliona eura, veći je za 150.000 eura u odnosu na plan za 2025. godinu. Porez na promet nepokretnosti, koji je od 2024. godine, shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, sopstveni prihod op&scaron;tine u visini od 80 odsto ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu, planiran je u iznosu od 350.000 eura kao po planu za 2025. godinu.
Takse su planirane u iznosu od 95.000 eura u istom iznosu kao za prethodnu godinu, a naknade za komunalno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta na 250.000 eura. Naknada za kori&scaron;ćenje op&scaron;tinskih puteva planira je u iznosu od 150.000 eura na nivou plana za 2025. godinu.
Zakonom ustupljene prihode-porez na dohodak fizičkih lica, koncesione i druge naknade, godi&scaron;nje naknade pri registraciji, planirani su u iznosu 8,30 miliona.
Porez na dohodak fizičkih lica planiran je u iznosu 7,48 miliona eura, vi&scaron;e za 6,85 odsto od plana za pro&scaron;lu godinu.
Naknade od koncesionih i drugih naknada planirane su u iznosu od 700.000 eura.
Donacije su planirane u iznosu 950.000 eura, a sredstva iz Egalizacionog fonda 7,80 miliona eura.
Rashodnu stranu budžeta čine tekući i kapitalni budžet. Tekući je planiran u iznosu od 19,64 miliona eura, a kapitalni od 12,85 miliona.
ZARADE
Tekući izdaci (zarade i doprinosi, ostala lična primanja, rashodi za materijal i usluge, tekuće održavanje, kamate, rente, subvencije i ostali izdaci, transferi za socijalnu za&scaron;titu, institucijama, pojedincima i NVO sektoru) planirani su u iznosu 16,84 miliona eura. Izdaci za bruto zarade iznose 4,66 miliona eura.
Pored redovnog servisiranja tekućih obaveza, planirani su novi servisi &ndash; subvencije u iznosu 540.000 eura u okviru kojih je predviđena podr&scaron;ka za mlade bračne parove kroz subvencionisanje kamata za stambene kredite, stipendije za srednjo&scaron;kolce, projekat moj doktor, podr&scaron;ka penzionerima.
Transferi za socijalnu za&scaron;titu planirani su u iznosu od 524.000 eura, &scaron;to je za 40,46 vi&scaron;e u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Veća izdvajanja su namijenjena za podr&scaron;ku socijalnom stanovanju, pomoć građanima u stanju socijalne potrebe kao i nova stavka u budžetu &ndash; pomoć javnim kuhinjama 20.000 eura.

Bijelo Polje: Budžet opet na dnevnom redu - koalicija na ispitu

ZA 31. JANUAR ZAKAZANA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE

Samit Evropska unija (EU) &ndash; Zapadni Balkan, koji okuplja &scaron;efove država i vlada svih članica Unije, kao i najvi&scaron;e zvaničnike evropskih institucija i lidere Zapadnog Balkana, biće održan 5. juna u Tivtu, saop&scaron;teno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Domaćin samita je Milatović, a institucionalna koordinacija za taj događaj, kako se navodi u saop&scaron;tenju, započela je prvom sjednicom Organizacionog odbora za pripremu i realizaciju Samita, koji je formirao predsjednik Crne Gore.
Navodi se da je na sjednici razmotren dosada&scaron;nji tok aktivnosti koje je preuzeo kabinet predsjednika i utvrđeni ključni zadaci i rokovi svih relevantnih institucija koje će biti uključene u organizaciju Samita.
"Kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna da 5. juna bude domaćin ovog značajnog međunarodnog skupa, a &scaron;to je uslijedilo kao rezultat direktnog dogovora predsjednika Milatovića sa predsjednikom Evropskog savjeta (ES) Antonijom Ko&scaron;tom&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da je taj dogovor potvrđen i odlukom ES &scaron;to, kako su naveli, dodatno jača povjerenje Unije u institucionalne kapacitete Crne Gore i ulogu predsjednika države kao odgovornog i kredibilnog partnera u evropskim procesima.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Organizacioni odbor za organizaciju Samita obrazovao Milatović sa ciljem da se obezbijedi puna institucionalna koordinacija i efikasno sprovođenje svih aktivnosti neophodnih za organizaciju tog visokog međunarodnog događaja.&nbsp;
Dodaje se da su u sastavu Organizacionog odbora predstavnici kabineta predsjednika Crne Gore, ministarstava vanjskih poslova, evropskih poslova, finansija, unutra&scaron;njih poslova i javne uprave, kao i Uprave policije, Aerodroma Crne Gore, Op&scaron;tine Tivat i Generalnog sekretarijata Vladee.
&bdquo;Na prvoj sjednici Odbora precizirani su prioriteti u narednoj fazi rada, kao i jasne uloge i odgovornosti svih uključenih institucija, sa ciljem da Samit bude organizovan na najvi&scaron;em političkom, protokolarnom i organizacionom nivou&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Ističe se da održavanje Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori predstavlja snažnu političku poruku o mjestu koje država zauzima u evropskoj budućnosti.
&bdquo;A činjenica da se ovaj događaj organizuje u Crnoj Gori potvrđuje da država ne čeka evropske procese, već u njima aktivno učestvuje i preuzima odgovornost&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
U tom kontekstu, kako su naveli iz Milatovićevog kabineta, Samit u Tivtu predstavlja prekretnicu u ubrzanju procesa pristupanja EU, sa jasnim ciljem da Crna Gora postane 28. članica Unije do 2028. godine, na osnovu rezultata, reformi i kredibilnog partnerstva.

Samit EU - Zapadni Balkan 5. juna u Tivtu

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDIKA DRŽAVE

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti, no, ukoliko se to i dogodi &ndash; Evropski savez neće davati vje&scaron;tačko disanje većini. To u intervjuu Portalu Analitika poručuje odbornik ES Milo&scaron; Ma&scaron;ković.
Ma&scaron;ković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Sagovornik Analitike vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podr&scaron;ke birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Ma&scaron;ković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i na&scaron;a svakodnevica.
&bdquo;Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioni&scaron;e bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba&ldquo;, smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
&bdquo;Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skup&scaron;tina Glavnog grada nije zasijedala zato &scaron;to neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po vi&scaron;e puta zaredom, sve dok se ne postigne unutra&scaron;nji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
U prijetnje DNP-a vjerovatno vi&scaron;e ne vjeruju ni njihovi članovi
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome &scaron;to se de&scaron;avalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrje&scaron;enje krize.
&bdquo;No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli su&scaron;tinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rje&scaron;avaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i &scaron;irini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Ma&scaron;ković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
&bdquo;Ne vjerujem da u prijetnje DNP vi&scaron;e vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potro&scaron;ene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u vi&scaron;e navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, &scaron;to se nikada nije desilo. Isti obrazac pona&scaron;anja danas gledamo i u Podgorici&ldquo;, ocjenjuje Ma&scaron;ković.
Cilj svega je opstrukcija evropskog puta
Odnos na relaciji PES &ndash; DNP, njegovo je mi&scaron;ljenje, vi&scaron;e je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
&bdquo;Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da vi&scaron;e ne participiraju u vlasti, govore prije o poku&scaron;aju unutra&scaron;njeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome &scaron;to su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi poku&scaron;ali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli&ldquo;, ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekolo&scaron;ke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - do&scaron;lo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rje&scaron;avanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rje&scaron;enja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podr&scaron;ku Milan Knežević uop&scaron;te ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podr&scaron;ka nije ni jedinstvena ni snažna, &scaron;to dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
ES neće davati vje&scaron;tačko disanje podgoričkoj većini
Uprkos njegovom stavu, Ma&scaron;kovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
&ldquo;Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji&ldquo;, poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas &bdquo;postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vje&scaron;tačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas uče&scaron;će u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioni&scaron;e bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rje&scaron;enje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana&ldquo;, ocjenjuje on.
"Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana"
Nakon politike &ndash; projekti. Onaj ključni, postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Ma&scaron;ković ističe kako je gradnja postrojenja 'zavr&scaron;ena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmje&scaron;tanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
&bdquo;Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodi&scaron;njeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekolo&scaron;ku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mi&scaron;ljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekolo&scaron;kog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita&ldquo;, ocjenjuje Ma&scaron;ković.&nbsp;
&Scaron;to se blokada i drugih vidova bunta mje&scaron;tana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
&bdquo;Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijalo&scaron;ki okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rje&scaron;enje nije u popu&scaron;tanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa&ldquo;, kaže on.
U doba Injac nije urađeno ni&scaron;ta povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mje&scaron;tane
Ma&scaron;ković podsjeća i na raniju istoriju &ndash; sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&ldquo;Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za vi&scaron;e od godinu nije urađeno apsolutno ni&scaron;ta kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Sa&scaron;a Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i &scaron;iru javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu&ldquo;, nagla&scaron;ava na&scaron; sagovornik.
Glavni grad doveli pred svr&scaron;en čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
&bdquo;Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svr&scaron;en čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske &scaron;tete. Ta &scaron;teta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, &scaron;to bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice&ldquo;, navodi Ma&scaron;ković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
&bdquo;Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj &bdquo;evoluciji&ldquo; stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog vi&scaron;egodi&scaron;njeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa do&scaron;lo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora.
Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice &ndash; da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno i&scaron;lo na &scaron;tetu Glavnog grada i države&ldquo;, tvrdi on.
&bdquo;Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina&ldquo;
 Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci de&scaron;avanja u Botunu, a Ma&scaron;ković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
&bdquo;Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strate&scaron;ki saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, &scaron;to jasno govori da ka&scaron;njenja nijesu izuzetak već pravilo&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Ma&scaron;ković iznosi znatno vi&scaron;e skepse u 'projekcijama'.
&bdquo;Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je jo&scaron; jedna u nizu &scaron;arenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati ka&scaron;njenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama&ldquo;, dodaje on.
Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Ma&scaron;ković kaže da su &bdquo;formalno aktivni, a su&scaron;tinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana&ldquo;.
&bdquo;Njihova &bdquo;produktivnost&ldquo; ogleda se prije svega u partijskom zapo&scaron;ljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa.
Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je ne&scaron;to vi&scaron;e od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, &scaron;to jasno govori o razmjerama problema&ldquo;, ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
&bdquo;To su Putevi. Od dolaska Rado&scaron;a Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile gre&scaron;ke i lo&scaron;e odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema&ldquo;, smatra Ma&scaron;ković.
"Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom"
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez &ndash; Sa&scaron;a Mujović.
&bdquo;Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa de&scaron;avanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali.
Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milo&scaron;em Đuričkovićem i Budimirom Mugo&scaron;om. Od tada, Mujović ne propu&scaron;ta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo pona&scaron;anje vi&scaron;e govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica&ldquo;, kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Ma&scaron;kovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&bdquo;Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana&ldquo;, smatra on.&nbsp;
Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta Na&scaron; sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
&bdquo;Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutra&scaron;njim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora&ldquo;, poručuje Ma&scaron;ković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije &ndash; čini se kako dio njihovih birača ba&scaron; i nije zadovoljan, naročito po onome &scaron;to se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
&bdquo;Kada je riječ o Budvi, na&scaron; stav je jasan i nedvosmislen &ndash; Evropski savez nije podržao budžet Op&scaron;tine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i na&scaron;im političkim principima&ldquo;, zaključuje Ma&scaron;ković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, u prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi

"KRIZA U PODGORICI VEĆ DUGO NIJE IZUZETAK VEĆ SVAKODNEVICA“

Na osnovu informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga &scaron;to se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miri&scaron;e na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skup&scaron;tini Crne Gore Nikola Zirojević komentari&scaron;ući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Mo&scaron;trokol.
&nbsp;Predstavnik Evropskog saveza je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u poku&scaron;aju 2016.&nbsp;
Smatra i da je indikativno &scaron;to se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo. Ukoliko je vijeće već odlučilo - onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo &scaron;ta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević, prenosi portal ETV.
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni &scaron;ta misli o ovom slučaju.
- Mi smo vi&scaron;e puta sa najvi&scaron;ih državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga &scaron;to se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miri&scaron;e na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugo&scaron;e koja je kazala da je presuda kojom je poni&scaron;tena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Sa&scaron;a Čađenović optuženi u montiranom procesu, &scaron;to potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga &scaron;to je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog vi&scaron;e da sumnjamo da ostavka sutkinje Mo&scaron;trokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije jo&scaron; ne&scaron;to - istakao je Zirojević.
Klasična trgovina
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu ispolitizovana do krajnje mjere, &scaron;to se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon &scaron;to smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević ba&scaron; nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj gre&scaron;ci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga &scaron;to nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude &scaron;to je prije moguće - istakao je Zirojević.
Kukavički pristup Demokrata
Komentari&scaron;ući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, koji je &scaron;ef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj "kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi".
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Ni&scaron;avića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroli&scaron;e sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhap&scaron;en, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema ba&scaron; nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada on pere ruke od onoga &scaron;to de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
Mandić i Camaj sijamski blizanci
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske &scaron;kole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve &scaron;to je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono &scaron;to je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvori&scaron;te. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
Za BS fotelja najveća svetinja
Bo&scaron;njačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Op&scaron;tine i druge uslove &scaron;to, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bo&scaron;njačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika op&scaron;tine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik op&scaron;tine nakon &scaron;to izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje &scaron;kole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đuri&scaron;iću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje jo&scaron; neke op&scaron;tine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Op&scaron;tine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.
- Mi su&scaron;tinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego &scaron;to je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

OCIJENIO POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA

&Scaron;ef Odborničkog kluba Pokreta za Podgoricu Milo&scaron; Krstović podsjeća da je od najave DNP da uskrate podr&scaron;ku gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću pro&scaron;lo deset dana, te da ima prostora za razgovor.
Krstović je kazao da će se Pokret za Podgoricu o tome izjasniti kada predlog DNP dođe do Glavnog grada.
"Nijesmo vidjeli formalizaciju inicijative DNP-a i imamo izlazak samo jednog odbornika. Kada budemo imali taj predlog pred sobom odnijećemo se odgovorno, sazvati sastanak odborničkog kluba i koordinacionog tijela Pokreta za Podgoricu i odgovoriti. Svakako nijesmo ni za kakav vid održavanja vlasti koji bi značio zastoj u razvoju glavnog grada", naveo je Krstović za RTCG.
Odgovarajući na pitanje &scaron;ta je realnije rekonstrukcija ili politički zastoj Krstović je kazao da je u narednom periodu realnije očekivati politički zastoj u Glavnom gradu, ali da je rano o tome govoriti.

Krstović: Realno očekivati politički zastoj u Glavnom gradu

SAOPŠTIO ŠEF ODBORNIČKOG KLUBA POKRETA ZA PODGORICU

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine Zeta biće održana, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, pi&scaron;e Dan.
Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Op&scaron;tine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na op&scaron;tinskom referendumu 14. decembra pro&scaron;le godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema.
"Op&scaron;tina Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mi&scaron;ljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji op&scaron;tine Zeta", navedeno je u članu 2 odluke.
Članom 3 odluke predsjednik Op&scaron;tine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe.
"Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, poku&scaron;a realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, op&scaron;tina će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi za&scaron;tite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi", navedeno je u članovima 4 i 5.
U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.
"Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vr&scaron;enju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najvi&scaron;i izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti.
Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na uče&scaron;će u vr&scaron;enju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da op&scaron;tina samostalno vr&scaron;i poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovni&scaron;tvo", pi&scaron;e u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da dono&scaron;enjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji op&scaron;tine.
"Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na uče&scaron;će u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, uče&scaron;ću javnosti u dono&scaron;enju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutra&scaron;njeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo", pi&scaron;e u odluci.

Sjednica SO Zeta po hitnom postupku 22. januara: Skupština zabranjuje gradnju kolektora

PREDLAGAČ ODLUKE PREDSJEDNIK OPŠTINE

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore do ovog trenutka nije zaprimilo zvanično obavje&scaron;tenje od Ambasade SAD u Podgorici, u vezi sa navodima o eventualnim izmjenama viznog režima prema, između ostalih, i crnogorskim državljanima.
To se navodi u odgovoru MVP-a na upit Antene M.&nbsp;
- U svakom slučaju, odluke koje se odnose na vizni režim i generalno vođenje vizne politike predstavljaju suvereno pravo svake države.
Ministarstvo vanjskih poslova kontinuirano prati razvoj situacije i informisaće javnost nakon &scaron;to dobije zvaničnu informaciju od Ambasade.
Dodatno, Ministarstvo vanjskih poslova ne posjeduje podatke o aplikantima za useljeničku vizu, već je ta informacija u nadležnosti Ambasade SAD u Podgorici - naveli su u odgovoru.

MVP: Nijesmo dobili zvanično obavještenje Ambasade SAD, pratimo situaciju

O IZMJENAMA VIZNOG REŽIMA

Od samog konstituisanja, jedina konstanta aktuelne parlamentarne većine jeste njena nefunkcionalnost, neodgovornost i nesposobnost da se bavi pitanjima od su&scaron;tinskog značaja za građane Crne Gore, ocijenio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter&nbsp; u intervjuu za Portal Analitika&nbsp;
Prema njegovim riječima, unutra&scaron;nje podjele, lo&scaron;e upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj.&nbsp;
Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeni&scaron;tva
&bdquo;Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rje&scaron;avaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i za&scaron;titi javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore&ldquo;, kategoričan je Huter.
Stava je da su maske pale te da direktna mije&scaron;anja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog poku&scaron;aja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako jo&scaron; nemaju snage da to otvoreno saop&scaron;te, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele &ndash; ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom&ldquo;, smatra sagovornik Analitike.
Sistem se raspada po &scaron;avovima&nbsp;
Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saop&scaron;tili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.
Upitan da prokomentari&scaron;e trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;, na&scaron; sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi &ndash; bilo da se zovu &bdquo;Demokratski front&ldquo;, &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo; ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore &ndash; ali da to neće promijeniti su&scaron;tinu retrogradnih politika koje ba&scaron;tine njihovi ideolo&scaron;ki i politički uzori.&nbsp;
&bdquo;Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, &scaron;to potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istro&scaron;enog legitimiteta iz 2023. godine poku&scaron;avaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po &scaron;avovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost&ldquo;, iričit je Huter.
Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan
Komentari&scaron;ući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.
&bdquo;Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutra&scaron;nji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strate&scaron;kim i ideolo&scaron;kim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio &bdquo;kičma&ldquo; aktuelnom premijeru&ldquo;, podsjeća Huter.&nbsp;
Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, do&scaron;lo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, &scaron;to, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti biv&scaron;eg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podr&scaron;ke.&nbsp;
&bdquo;Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. &Scaron;to smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo&ldquo;, upozorava on.
Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje
Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet.&nbsp;
&bdquo;Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, te&scaron;ko je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to i&scaron;lo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati&ldquo;, jasan je sagovornik Analitike.
Komentari&scaron;ući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti.&nbsp;
&bdquo;Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih &scaron;est godina sistematski razgrađivale Crnu Goru&ldquo;, jasan je on.
DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese
Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi &scaron;ansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti.&nbsp;
&bdquo;DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da rije&scaron;i i najsloženija, vi&scaron;edecenijska pitanja. Kao &scaron;to ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban &scaron;to &scaron;iri politički i dru&scaron;tveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta&ldquo;, poručuje Huter.
Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, te&scaron;ko očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje.&nbsp;
&bdquo;Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rje&scaron;enje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti&ldquo;, smatra Huter.
Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, poku&scaron;ati sa novim političkim trgovinama, dodatnim &bdquo;prepakivanjima&ldquo; i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata.&nbsp;
&bdquo;U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapo&scaron;ljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog &bdquo;pobolj&scaron;anja&ldquo; sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. &Scaron;to se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno &ndash; nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se uru&scaron;avaju crnogorski državni i nacionalni interesi&ldquo;, kategoričan je Huter.
Mi&scaron;ljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razrije&scaron;iti zavisiti kako će se najnovija de&scaron;avanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.
&bdquo;Po onoj staroj - svaka je kriza istovremeno i &scaron;ansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji&ldquo;, kaže sagovornik Analitike.
Vlast u Glavnom gradu vi&scaron;e nema stabilnost i povjerenje građana
Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono &scaron;to je od početka jasno &ndash; da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i za&scaron;titu javnog interesa.&nbsp;
&bdquo;U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vje&scaron;tački održavati novim kompromisima jo&scaron; neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono &scaron;to je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu vi&scaron;e nema stabilnost ni povjerenje građana&ldquo;, ukazuje Huter.
 Upitan da prokomentari&scaron;e odluku Op&scaron;tinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za MCP SPC, sagovornik Analitike podsjeća da je politika vje&scaron;tina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane.&nbsp;
&bdquo;Po svojoj prirodi sam najmanje političar &ndash; odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno &ndash; i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve &scaron;to smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje &scaron;kola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture&ldquo;, kaže Huter.
Ipak, kako dodaje, oslu&scaron;kujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog op&scaron;tinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija.&nbsp;
&bdquo;Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Op&scaron;tinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno dono&scaron;enje&ldquo;, ukazuje Huter.
Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je te&scaron;ko to drugačije opisati osim kao &ndash; politikantstvo.
Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjećada DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podr&scaron;ke i povjerenja građana u politiku koju zastupa.&nbsp;
&bdquo;Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, &scaron;to se direktno reflektuje na jačanje na&scaron;e političke pozicije&ldquo;, ocjenjuje Huter.
Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije&nbsp;
Na pitanje da prokomentari&scaron;e pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, dio medijske scene funkcioni&scaron;e po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javno&scaron;ću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji&ldquo;, zaključuje Huter.

Huter: Vlast koja ne može da riješi problem u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu, vanredni izbori jedino rješenje

„DEMOKRATE LOVE U MUTNOM, PES DEZORIJENTISAN, SVE JE OČIGLEDNIJE DA ĆE IH DF PROGUTATI“

Crnoj Gori je potrebna izvr&scaron;na vlast koja ni u jednom segmentu ne dovodi u pitanje članstvo u Evropskoj uniji kao apsolutni prioritet,&nbsp; kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja (CEMI).
- Najracionalnije rje&scaron;enje bila bi vlada evropskog jedinstva, sa jasnim i vremenski ograničenim mandatom &ndash; da se do kraja sprovedu reforme i zatvore pregovori. Sve drugo bi značilo produžavanje političke nestabilnosti i propu&scaron;tanje istorijske &scaron;anse koju Crna Gora ima. U toj vladi bi trebalo da učestvuju sve proevropske vladajuće i opozicione partije &ndash; istakao je Vujović.
Ocijenio je da su zahtjevi za promjenu Ustava u dijelu jezika, zastave i državljanstva jo&scaron; jedan u nizu poku&scaron;aja političke destabilizacije aktuelne parlamentarne većine, sa jasnim ciljem &ndash; sprečavanje ili makar ozbiljno usporavanje zavr&scaron;etka evropskih integracija.
DIO &Scaron;IRE STRATEGIJE
Komentari&scaron;ući zahtjeve Milana Kneževića i DNP-a da se mijenja Ustav u dijelu jezika, zastave i državljanstva, čime je ta partija uslovila ostanak u vlasti, Vujović je kazao da oni nijesu incident, već dio &scaron;ire strategije destabilizacije parlamentarne većine.
- Zahtjeve koje je ispostavio Milan Knežević i Demokratska narodna partija ne treba posmatrati izolovano, niti kao unutra&scaron;nje političko pitanje. Riječ je o potezu koji ima jasan regionalni i geopolitički kontekst. Knežević se u prethodnom periodu definitivno profilisao kao ključni politički partner i saveznik Aleksandra Vučića, &scaron;to je i javno potvrđeno iz Beograda, gdje se on promovi&scaron;e kao centralna figura prosrpske politike u Crnoj Gori. U tom smislu, zahtjevi za promjenu Ustava u dijelu jezika, zastave i državljanstva predstavljaju jo&scaron; jedan u nizu poku&scaron;aja političke destabilizacije aktuelne parlamentarne većine, sa jasnim ciljem &ndash; sprečavanje ili makar ozbiljno usporavanje zavr&scaron;etka evropskih integracija &ndash; istakao je Vujović.
Na pitanje za&scaron;to Knežević ba&scaron; sad ispostavlja ovakve zahtjeve, on je odgovorio da tajming nije slučajan.
- Crna Gora se nalazi u osjetljivoj fazi pregovaračkog procesa i upravo tada se otvaraju teme sa snažnim identitetskim i konfliktnim potencijalom. Vi&scaron;e puta sam upozoravao da će se kako se Crna Gora bude približavala zatvaranju pregovora, krize i incidenti proizvoditi planski i kontinuitetno. To je u direktnom interesu zvaničnog Beograda, koji ne može sebi dozvoliti scenario u kojem Crna Gora postaje članica Evropske unije prije Srbije. Sve &scaron;to se de&scaron;ava posljednjih mjeseci uklapa se u tu logiku &ndash; kazao je Vujović.
Na pitanje da li to direktno ugrožava evropski put Crne Gore, Vujović je odgovorio potvrdno.
- Nema dileme da ovakvi zahtjevi ugrožavaju evropski put Crne Gore. Oni su upravo sa tim ciljem i osmi&scaron;ljeni. To ne predstavlja iznenađenje ni za domaću političku javnost, ali ni za na&scaron;e zapadne partnere. Očekivano je da prosrpske partije, iako dio vlasti, djeluju u skladu sa interesima Beograda, ali i Moskve &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, problem je u tome &scaron;to takvim pona&scaron;anjem direktno ulaze u koliziju sa strate&scaron;kim interesima Evropske unije i ključnih država članica.
- Time, praktično, uru&scaron;avaju povjerenje prema Crnoj Gori kao kredibilnom kandidatu i dovode u pitanje podr&scaron;ku koju smo godinama gradili. To je politički kratkovido i dugoročno &scaron;tetno, čak i za same aktere koji takvu politiku sprovode &ndash; istakao je Vujović.
USTAVNE PROMJENE NEOSTVARIVE
Upitan &scaron;to očekuje od parlamentarne većine kada su u posrijedi zahtjevi DNP-a i da li su oni ostvarivi, Vujović je rekao da su ustavne promjene neostvarive, te da je cilj destabilizacija.
- Zahtjevi DNP-a su, sa formalno-pravnog stanovi&scaron;ta, gotovo neostvarivi. Ne postoji realna mogućnost obezbjeđivanja kvalifikovane većine za ustavne promjene, niti ispunjavanja dodatnih procedura koje bi neminovno vodile ka referendumu sa izuzetno visokim cenzusom (3/5 od ukupno upisanih da podrži). Zbog toga je jasno da stvarni cilj nije promjena Ustava, već politička destabilizacija i stvaranje ambijenta za eventualne vanredne izbore &ndash; kazao je Vujović.
Na pitanje vjeruje li Kneževiću da će izaći iz vlasti ako mu zahtjevi ostanu neispunjeni, Vujović je rekao da, &scaron;to se tiče prijetnji izlaskom iz vlasti, Knežević se u takvoj poziciji ne osjeća komforno.
- Njegova partija je snažno vezana za privilegije i resurse koje vlast donosi. Ipak, ne treba isključiti ni taj scenario &ndash; ukoliko iz Beograda stigne jasan politički signal da se vlast napusti, on će to učiniti, bez obzira na unutra&scaron;nje otpore u samoj partiji &ndash; istakao je Vujović.
Upitan &scaron;to je pozadina protesta Botunjana &ndash; kolektor ili ne&scaron;to drugo, Vujović je rekao da je slučaj Botuna posebno ilustrativan.
- On je pokazao visok stepen sinhronizacije &ndash; i u iznenadnom prestanku protesta i u njihovom ponovnom aktiviranju, ali i u jasno definisanoj strategiji blokade ključnih saobraćajnica. To snažno ukazuje na to da odluke nijesu dono&scaron;ene isključivo na lokalnom nivou, već da postoje politički centri van Crne Gore koji utiču na tok i ciljeve tih aktivnosti &ndash; kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, posebno je apsurdno da Demokratska narodna partija učestvuje u blokadama aerodroma i saobraćaja, imajući u vidu da upravo njen kadar ima snažan institucionalni uticaj u sektoru saobraćaja, uključujući i upravljanje ključnim državnim resursima.
- Time se svjesno nanosi &scaron;teta Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji i državi čija ekonomija u velikoj mjeri zavisi od nesmetanog funkcionisanja saobraćaja &ndash; rekao je Vujović.
Istakao je da je utisak da ovaj protest nema su&scaron;tinsku vezu sa autentičnim interesima građana Botuna ili Zete.
- Broj lokalnih stanovnika koji u njemu učestvuju vrlo je ograničen. Riječ je prije svega o partijskim akcijama, dok su građani u velikoj mjeri dovedeni u zabludu i instrumentalizovani za &scaron;ire političke ciljeve &ndash; dodao je Vujović.
SVAKA OPCIJA MOGUĆA
Na pitanje ima li premijer Milojko Spajić rezervnu varijantu ako bi se desilo da DNP izađe iz vlasti, te da li ima približavanja PES-a sa DPS-om, Vujović je rekao da premijer Spajić sigurno nije bio iznenađen pona&scaron;anjem DNP-a, NSD-a i SNP-a.
- To su obrasci koji su bili očekivani, uz razlike samo u taktici. Različiti scenariji su, po svemu sudeći, već razmatrani i u komunikaciji sa zapadnim partnerima. Ne treba isključiti nijednu opciju &ndash; od opstanka postojeće koalicije, preko njene djelimične prekompozicije, do formiranja drugačije parlamentarne većine. Novi parlamentarni izbori su, međutim, najmanje racionalna opcija, jer bi gotovo sigurno doveli do ozbiljnog zastoja u evropskim integracijama, ali ni njih ne treba skroz isključiti kao najradikalniji scenarij &ndash; istakao je Vujović.
Komentari&scaron;ući analizu evropskih diplomata uključenih u proces integracije na&scaron;e države, u kojoj se sugeri&scaron;e da je Crnoj Gori potrebna pro-EU vlada koja će dovesti pristupanje EU do kraja, Vujović je saglasan da je potrebna snažna proevropska vlada.
- Ocjene evropskih diplomata da je Crnoj Gori potrebna snažno proevropska vlada su u potpunosti utemeljene. Državi je potrebna izvr&scaron;na vlast koja ni u jednom segmentu ne dovodi u pitanje članstvo u Evropskoj uniji kao apsolutni prioritet. Najracionalnije rje&scaron;enje bila bi vlada evropskog jedinstva, sa jasnim i vremenski ograničenim mandatom &ndash; da se do kraja sprovedu reforme i zatvore pregovori. Sve drugo bi značilo produžavanje političke nestabilnosti i propu&scaron;tanje istorijske &scaron;anse koju Crna Gora danas ima. U toj vladi bi trebalo da učestvuju sve proevropske vladajuće i opozicione partije &ndash; dodao je Vujović.
DNP uz snažnu podr&scaron;ku iz Srbije može postati dominantna snaga srpskog bloka u Crnoj Gori
Zlatko Vujović je, komentari&scaron;ući ostavku Dragana Bojovića na sve funkcije u DNP-u i na pitanje kakvu političku sudbinu partije očekuje, istakao da ostavka Dragana Bojovića ukazuje na postojanje ozbiljnih unutra&scaron;njih tenzija u DNP-u.
- Nijesu svi spremni da slijede politiku stalne konfrontacije i potencijalnog napu&scaron;tanja vlasti. Ipak, radikalizacija koju sprovodi Knežević ne mora nužno &scaron;tetiti njegovom rejtingu unutar prosrpskog biračkog tijela. Naprotiv, on se time dodatno pozicionira kao glavni politički favorit Beograda. Ukoliko se nastavi marginalizacija drugih prosrpskih partija, realan je scenario u kojem DNP, uz snažnu političku i medijsku podr&scaron;ku iz Srbije, dodatno ojača i na narednim izborima postane dominantna snaga tog bloka, a Knežević ključni lider srpskog bloka u Crnoj Gori. To bi značajno promijenilo političku konfiguraciju u Crnoj Gori i dodatno otežalo evropski put države.

Vujović: Crnoj Gori treba vlada evropskog jedinstva koja će završiti pregovore

"CILJ ZAHTJEVA ZA PROMJENU USTAVA U DIJELU JEZIKA, ZASTAVE I DRŽAVLJANSTVA USPORAVANJE INTEGRACIJA"

Vuk nikad nije čuvao ovce, zato ne možemo očekivati od nekih snaga koje su do juče vodile politike suprotno euroatlantskim idejama da preko noći promijene svoje stavove, kazao je Televiziji E lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.
Smatra i da je legitimno da se mijenjaju stavovi.
&bdquo;Bez obzira na to &scaron;to se spu&scaron;tila zapaljiva retorika, po dubini je prepu&scaron;teno da drugi ljudi radikalno djeluju naspram države Crne Gore i političke situacije u državi. Pomirujućim tonovima žele sebe da prikažu drugačije, a ustvari ta slika nije ni&scaron;ta drugo bez prepravljena koja unutar sebe skriva neke druge ideologije protiv kojih smo se decenijama borili i apsolutno nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa Evropom&ldquo;, ocijenio je Zenka.
Na pitanje može li aktuelna politička garnitura uvesti Crnu Goru u EU do 2028. odgovara: "Jedino ako nas Evropa na silu uzme".
&bdquo;Jer s ovom garniturom nemamo &scaron;anse da se priključimo EU, jer je polovina vodeće politike apsolutno protiv ulaska, nego da se priključi nekim drugim geostrate&scaron;kim pozicijama i politikama&ldquo;, ocijenio je Zenka.
Smatra da ako nema hrabrosti u vlasti, naročito onih orjentisanih prema Evropi, da je ovo izuzetno opasno za njih da promijene partnere i strate&scaron;ke pozicije tako &scaron;to će ući u prekompoziciju vlasti sa drugim činiocima koji bi donijeli članstvo u EU.
&bdquo;Mislim da tu ima velikog straha, na osnovu onog &scaron;to čujem od nekih činioca koji pozivaju one za koje misle da bi mogli promjenu vlasti porukama: "Pazite dobro &scaron;to činite, mi smo vam pomogli da dođete do vlasti". Sve je pitanje koliko su iskreni na putu prema EU i koliko imaju hrabrosti da to ostvare, da se okreću prekompoziciji i napokon Crna Gora ide ka nekom prosperitetu&ldquo;, kazao je Zenka.
Na pitanje kakve posljedice mogu biti po Vladu, ali i po evropski put Crne Gore u odnosu na dogovor političkih aktera da svi izbori budu 2027. godine, te može li biti prekompozicije vlasti, ocjenjuje da može biti vanrednih lokalnih izbora.

Zenka: Vuk nikad nije čuvao ovce, aktuelna politička garnitura može uvesti CG u EU jedino ako nas Evropa na silu uzme

PORUČUJE LIDER DEMOKRATSKE UNIJE ALBANACA

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za 2. februar dvije vanredne sjednice Skup&scaron;tine, na čijem je dnevnom redu skoro 50 predloga zakona.
Na dnevnom redu prve vanredne sjedice su, između ostalih, predlozi izmjena zakona o ustavnom sudu, o sudskom savjetu i o tužila&scaron;tvu.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama zakona o unutra&scaron;njim poslovima i o Prijestonici.
Prva vanredna sjednica zakazana je za 11 sati, prenosi agencija Mina.
Na drugoj vanrednoj sjednici, koja je zakazana za 12 sati, poslanici će se, između ostalog, izja&scaron;njavati o dopuni zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i o izmjenama zakona o op&scaron;tem obrazovanju i o socijalnom stanovanju.

Mandić zakazao dvije vanredne sjednice Skupštine za drugi februar

NA DNEVNOM REDU 50 TAČAKA

Rje&scaron;avanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rje&scaron;ava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mje&scaron;ovitih odbora, pi&scaron;e Pobjeda.
Nakon &scaron;to je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) pro&scaron;le sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda &bdquo;Jadran&ldquo;, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade je tada poja&scaron;njeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja mogu dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji vi&scaron;e radnih tijela.
&ldquo;Cjelokupan proces rje&scaron;avanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem (Bo&scaron;njačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za &scaron;to su jo&scaron; ranije ispunjena zavr&scaron;na mjerila&rdquo;, naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom pro&scaron;le godine zabilježile &bdquo;vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rje&scaron;avanju otvorenih pitanja&ldquo;. Kako su dodali, to je bio rezultat &bdquo;kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvi&scaron;em nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezni&scaron;tva&ldquo;.
&ldquo;Iako je jo&scaron; mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, vi&scaron;e su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a &scaron;to je i konstatovano u izvje&scaron;taju Evropske komisije&rdquo;, istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rje&scaron;avanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
&ldquo;Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rje&scaron;ava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mje&scaron;ovitih odbora&rdquo;, precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mje&scaron;ovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o za&scaron;titi prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru biv&scaron;e Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
&ldquo;Imajući u vidu suprotna stanovi&scaron;ta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o &Scaron;kolskom brodu &bdquo;Jadran&ldquo;, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem&rdquo;, naveli su iz MVP.
Novitet je i to &scaron;to će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim jo&scaron; 2002. godine.
&ldquo;Uzev&scaron;i u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će &ndash; shodno odgovarajućem Zaključku Vlade &ndash; biti predstavnik MVP&rdquo;, rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
Vlada Hrvatske formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda &bdquo;Jadran&ldquo; i sukcesiju vojne imovine, &scaron;to smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska na&scaron;oj zemlji zaustavila jo&scaron; u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda &bdquo;Jadran&ldquo;, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom, ipak koordinira Ibrahimović

NAKON INTENZIVIRANJA AKTIVNOSTI NA RJEŠAVANJU PITANJA NACIONALNIH MANJINA, NESTALIH I ŠKOLSKOG BRODA „JADRAN“

Sastanak Koalicije vojnih u Parizu imao je prije svega svrhu i cilj da pokaže jedinstvo Evrope i SAD-a sa Ukrajinom. Crnoj Gori je tu apsolutno bilo mjesto, kazao je za Antenu M ambasador i nekada&scaron;nji ministar odbrane Boro Vučinić.
Vučinić napominje da je Crna Gora do sada aktivno učestovala u radu ove inicijative i podsjeća da je premijer Milojko Spajić na najvi&scaron;em nivou govorio da smo se obavezali da Crna Gora uzme uče&scaron;će u vojnoj misiji za Ukrajinu.
Sagovornik Antene M nagla&scaron;ava da je bilo bitno da se taj stav čuje i na Samitu koalicije voljnih.
"Mislim da bi bilo mnogo odgovornije prema koalicionim partnerima da je Crna Gora imala svog predstavnika na samitu u Parizu i u prisustvu vi&scaron;e od 30 zemalja koalicije ili članica Koalicije voljnih i iznese svoj stav. To bi svakako bio dodatni signal posvećenosti na&scaron;e zemlje zajedničkoj evropskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici i na&scaron;oj namjeri da budemo dio Evropske unije. Ovako je ostaje sumnja i kalkulantski osjećaj odnosa prema preuzetim obavezama, koje je premijer ranije saop&scaron;tio i na koje se obavezao", smatra Vučinić.
Nekada&scaron;nji ministar odbrane ističe da je jasno da unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne postoji jedinstven odnos prema Ukrajini i podsjeća na sličnu situaciju kada je otkazana posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog na&scaron;oj zemlji zbog ranije preuzetih obaveza predsjednika Vlade Spajića.&nbsp;
"Očigledno je da se sada na jedan problematičan način iskazuje odnos iskrene spremnosti i podr&scaron;ke da se da doprinos. Ne očekuje se od Crne Gore kao jedne od najmanjih zemalja članica NATO-a i, nadamo se i buduća članica Evropske unije da ima neku važnu i ključnu ulogu, ali svakako i simbolično prisustvo i uče&scaron;će u toj koaliciji bi puno značilo i pokazalo spremnost da se i one političke strukture, koje u Crnoj Gori makar deklerativno daju podr&scaron;ku tome, sada i su&scaron;tinski pokažu da su isto spremne i da učine. Ovako se samo nastavilo i dalje se produbljava ta dilema oko toga koliko Crna Gora zaista iskreno daje podr&scaron;ku svim tim naporima da se uspostavi mir u Ukrajini kroz Koaliciju voljnih", poručuje Vučinić.
Na pitanje kako to može da utiče na na&scaron; EU put, Vučinić odgovara:&nbsp;
"Očigledno da su se na&scaron;i i saveznici NATO-a i budući iz Evropske unije i parteri iz koalicije, pomalo i navikli na to da imamo ad-hoc odnos prema ovim pitanjima. Nadam se da nas to neće ko&scaron;tati na&scaron;eg EU puta, ali isto tako ne bih se iznenadio ako to bude imalo negativan odraz na na&scaron;u buduću dinamiku pridruživanja EU", ističe Vučinić.

Vučinić: Kroz Koaliciju voljnih produbila se dilema koliko Crna Gora iskreno daje podršku da se uspostavi mir u Ukrajini

OCJENJUJE NEKADAŠNJI MINISTAR ODBRANE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda, saop&scaron;teno je iz njegovog Kabineta.&nbsp;
Podsjećaju da je Milatović 28. novembra raspisao javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda i da je 23. decembra utvrdio Listu prijavljenih kandidata na taj javni poziv.
"Na listi su glavni administrator u Op&scaron;tini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Vi&scaron;eg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Ombudsmana u oblasti za&scaron;tite prava djeteta, mladih i socijalne za&scaron;tite, Milica Kovačević, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju Almir Muratović i načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Nata&scaron;a Radonjić&nbsp;
Na listi kandidata su i sutkinja Vrhovnog suda Jelena Ružičić, sudije Vi&scaron;eg suda u Podgorici Marija Bo&scaron;ković i Marko Blagojević, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović i predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević", saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika.
Posebna komisija, koju je obrazovao Milatović, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu,&nbsp; pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a ocjenjuje da je odlična&nbsp; vijest da se približavamo početku gradnje druge dionice auto-puta, ali ističe i da je važno da nadležni daju jasne i nedvosmislene odgovore na nekoliko pitanja.
"Cijena oko 700 miliona eura za 23,5 kilometra je značajno porasla u prethodnih nekoliko godina i sada je skoro 30 miliona po kilometru. Zbog čega treba dati precizan odgovor o razlozima takvog povećanja.
Ne pada mi na pamet da o ovome diskutujem kao nekada&scaron;nja opozicija kod izgradnje prve faze, jer pau&scaron;alna i dnevnopolitička tumačenja nijesu moj manir. Svi znamo koliko je konfiguracija terena i sama trasa prve faze bila kompleksnija&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Mugo&scaron;a je upitao i da li se i druga faza morala raditi po žutom FIDIC-u, odnosno idejnom projektu i &scaron;to je razlog da se preko deset godina od potpisivanja ugovora za prvu fazu nije uradio glavni projekat druge faze.&nbsp;

Mugoša: Nadležni da odgovore zbog čega je značajno porasla cijena izgradnje druge dionice auto-puta

"SVI ZNAMO KOLIKO JE KONFIGURACIJA TERENA I SAMA TRASA PRVE FAZE BILA KOMPLEKSNIJA”

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, imajući u vidu pogor&scaron;anu bezbjednosnu situaciju u Islamskoj Republici Iran, preporučuje građanima Crne Gore da se, do daljnjeg, uzdrže od putovanja u tu zemlju.
"Istovremeno, crnogorskim državljanima koji se trenutno nalaze na teritoriji Islamske Republike Iran preporučuje se da, u skladu sa mogućnostima i ličnom procjenom, razmotre napu&scaron;tanje te države, uz striktno po&scaron;tovanje važećih bezbjednosnih preporuka i uputstava nadležnih organa&rdquo;, navode iz Ministarstva.
Napominju da Ministarstvo vanjskih poslova ostaje posvećeno praćenju razvoja situacije, u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima.
"Javnost će blagovremeno informisati o svim relevantnim okolnostima od značaja za bezbjednost građana Crne Gore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

MVP: Crnogorski državljani da razmotre napuštanje Irana zbog pogoršane bezbjednosne situacije

"ONI KOJI PLANIRAJU PUT U TU ZEMLJU DA GA ODGODE DO DALJNJEG"

Predsjednik Op&scaron;tine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović poručio je sa dana&scaron;nje blokade mje&scaron;tana Botuna u Donjoj Gorici da ta partija vi&scaron;e neće učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, prenosi RTCG.
&ldquo;Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da vidimo kako će Sa&scaron;a Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova &scaron;efica Kabineta Vesna Brajović, koja je ranije bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će je naći u svojoj prethodnoj partiji, DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti&rdquo;, poručio je Asanović.
On je kazao da su mje&scaron;tani Botuna nastavili mirne blokade zbog radova na postrojenju za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u tom naselju.
&ldquo;Prije Nove godine, kada je veliki broj ljudi iza&scaron;ao na ulice i kada je moglo doći do krvoprolića, Uprava policije i pojedini konstituenti vlasti pozvali su nas i građane Botuna da se protesti obustave, uz obećanje da će policija biti povučena i da će se uvesti moratorijum na gradnju. To im je tada odgovaralo&rdquo;, rekao je Asanović.

Asanović: DNP više neće biti dio vlasti u Podgorici, Mujović možda obezbijedi većinu u DPS-u

PORUČIO SA DANAŠNJE BLOKADE MJEŠTANA BOTUNA U DONJOJ GORICI

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi sada bili održani izbori, glasalo 25,2 odsto birača, Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 20,1 odsto, a Pokret Evropa sad (PES) 19,1 odsto, pokazalo je istraživanje agencije Spektrum Analitika.
Profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda Milo&scaron; Be&scaron;ić, predstavljajući na Televiziji Crne Gore istraživanje javnog mnjenja, rekao je da bi izlaznost na izborima, ako bi se sada održali, bila 63 odsto.
"DPS ima podr&scaron;ku od 25,2 odsto, ZZBCG 20,1, PES 19,1, Demokratska Crna Gora 9,2, Evropski savez 5,7, Bo&scaron;njačka stranka 5,6 odsto&rdquo;, naveo je Be&scaron;ić.
Prema njegovim riječima, URA ima podr&scaron;ku 3,4 odsto glasača, Socijalistička narodna partija 2,6, Pokret narodnog povjerenja i Albanski forum po 1,9, a FORCA 1,5.
Be&scaron;ić je kazao da bi Preokretu podr&scaron;ku dalo 1,4 birača, Demokratskoj uniji Albanaca jedan odsto, Hrvatskoj građanskoj inicijativi 0,9 i Stranci evropskog progresa 0,6 odsto, prenosi Portal RTCG.
Kada se ovo uporedi sa posljednjim CEDEM-ovim istraživanjem iz septembra, podaci su, kako je kazao Be&scaron;ić, relativno blizu.
On je rekao da su najsigurniji glasači Demokratske Crne Gore, dok su najnesigurniji glasači Koalicije ZBCG.
Be&scaron;ić je pojasnio da bi veća apstinencija &scaron;kodila Koaliciji ZBCG, a niska izlaznost bi najvi&scaron;e odgovarala DPS-u.
Govoreći o situaciji &scaron;ta bi se desilo ukoliko predstavnici Koalicije ZBCG iza&scaron;li odvojeno na izbore, Be&scaron;ić je rekao da veći dio bi glasao za Demokratsku narodnu partiju (DNP).
&ldquo;Podaci govore da bi izlazak Nove srspke demokratije (NSD) i DNP na izbore odvojeno ugrozio obje, ali da je rejting DNP-a bolji&rdquo;, rekao je Bečić i ukazao na dio glasača ZBCG koji ne bi iza&scaron;li na izbore, osim ukoliko partije budu u koaliciji.
Predstavljajući podatke o broju ispitanika koji bi voljeli održavanje vanrednih izbora, Be&scaron;ić je kazao da je za njih zainteresovano 33,2 odsto.
&ldquo;Ukoliko bi sjutra bio referendum, 83 odsto građana glasao bi za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji&rdquo;, rekao je Be&scaron;ić i dodao da podr&scaron;ka NATO-u raste od avgusta 2020. godine.
Prema njegovim riječima, da Crna Gora ide u pogre&scaron;nom smjeru smatra 37,7 odsto ispitanih građana.
Be&scaron;ić je kazao da je u ovom trenutku Vladom nezadovoljno osam odsto vi&scaron;e građana nego &scaron;to ih je zadovoljno, te da je svaki peti glasač Koalicije ZBCG nezadovoljan radom izvr&scaron;ne vlasti.
&ldquo;Kretanje Crne Gore ka EU, povećanje plata i penzija i borba protiv kriminala ne&scaron;to su &scaron;to građani prepoznaju kao pozitivne trendove, a partijsko zapo&scaron;ljavanje i inflacija su glavni neprijatelji rada Vlade&rdquo;, naveo je Be&scaron;ić.
On je rekao da je protiv postavljanja kolektora u Botunu 18 odsto ispitanika.
Be&scaron;ić je kazao da je indeks siroma&scaron;tva na oko devet odsto, a da, prema podacima, svaki deseti građanin planira da napusti Crnu Goru.

Bešić o rejtingu partija: DPS na 25,2 odsto, ZBCG 20,1, PES 19,1…

METODOLOG  PREDSTAVIO ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNENJA

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a komentarisao je blokade saobraćajnica u Podgorici, koje organizuju mje&scaron;tani Botuna u znak protesta zbog izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
&ldquo;Ne tako davno je većina poku&scaron;ala antievropskim predlozima zakona da ugu&scaron;e javna okupljanja&rdquo;, navodi Mugo&scaron;a u objavi na mreži&nbsp;X.
Tada su im, kako ističe, smetale blokade puta Podgorica &ndash; Cetinje.
&ldquo;Jer su po njima ugrožavale turističku sezonu i 'sve i sva&scaron;ta'. Danas, kod njih licemjerni tajac&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Danas licemjerni tajac, većini ne smetaju blokade, a htjeli su da ih zabrane

KOMENTARISAO AKTUELNE BLOKADE SAOBRAĆAJNICA U PODGORICI

Albanski premijer Edi Rama na&scaron;alio se na račun Grčke i Crne Gore tokom panel-diskusije održane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je profil Kosovo and Balkans Daily News na dru&scaron;tvenoj mreži X.
&ndash; Kao Grk, uvijek potcjenjujete druge ljude jer vjerujete da imate monopol nad filozofijom i da ste direktni nasljednici Platona i Aristotela, ali to nijeste &ndash; kazao je Rama, prenijela je Pobjeda.&nbsp;
Govoreći o Crnoj Gori, Rama je ironično dodao:
&ndash; Crna Gora je najveća i najmoćnija država u regionu. Ima 50 miliona stanovnika. Mi smo mali, ali Crna Gora je ta &ndash; rekao je Rama.