Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da su sad na potezu premijer Milojko Spajić i njegova Vlada i da od ispunjenja zahtjeva koje su podnijeli nakon sjednice Predsjedni&scaron;tva stranke zavisi njihov opstanak u vlasti.
On je sa blokade kružnog toka na Zabjelu koju su organizovani mje&scaron;tani Botuna, kazao da će do kraja biti uz njih i poručio da nema povlačenja.
- Na potezu je premijer Milojko Spajić i Vlada. Ukoliko usvoje zahtjeve i inicijative DNP-a, spremni smo da nastavimo da participiramo u vlasti. Ukoliko to ne urade, napustićemo Vladu i vlast u Glavnom gradu - ponovio je Knežević, prenosi ETV.
Komentari&scaron;ući izjavu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da podržava sve &scaron;to je DNP tražio ali da nije vrijeme za to sada, Knežević je rekao da on ima pravo na svoj stav..
- Mi vodimo dvije različite političke partije, uvažavam njegov stav, kao &scaron;to vjerujem da će uvažiti moje - poručio je Knežević.

Knežević sa blokade: Na potezu Spajić, uvažavam Mandićev stav, vjerujem da će i on moje

PORUKA PREDSJEDNIKA DNP

Hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman saop&scaron;tio je kako nema ni&scaron;ta sporno u vezi sa pločom u Morinju, a poručuje da je važno da komisije obije Vlade, Crne Gore i Hrvatske, &scaron;to prije počnu razgovore o brodu Jadran.
Važno je, kaže Grlić Radman, da se naimenuje Komisija u Crnoj Gori koja će razgovarati sa Hrvatskom u vezi sa brodom Jadran i da se počnu razgovori.
"Mi smo (hrvatska Vlada) osnovali Komisiju za povratak &scaron;kolskog broda Jadran na čijem sa ja čelu", kazao je Grlić Radman koji je u Kotoru prisustvovao Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice.
"Vlada Crne Gore će odrediti ko će biti na čelu njene Komisije, hoće li to biti ministar odbrane Dragan Krapović. Važno je da krenemo u razgovore i da predstavimo argumentaciju", poručio je Grlić Radman. &nbsp;
Ne zna, kako kaže, za&scaron;to je sporna ploča u nekada&scaron;njem logoru Morinj. Ta ploča, napomonje, podsjeća na te&scaron;ko razdoblje, na raspad biv&scaron;e države i na, dodaje, 300 osoba koje su tamo bile prisilno dovedene.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kaže da je jedan od stubova vanjske polike jačanje dobrosusjedskih odnosa. "I tu nam dosta na&scaron;a prijateljska država Hrvtatska pomaže", tvrdi Ibrahimović.

Grlić Radman: Nema ništa sporno sa pločom u Morinju, važno je da krenemo u razgovore o brodu Jadran

SAOPŠTIO HRVATSKI ŠEF DIPLOMATIJE

Slobodna Crna Gora od danas vi&scaron;e nije dio vlasti, rekao je Vladislav Dajković, predsjednik te partije.
On je kazao da ne želi da podržava "ovakvu vlast".
- U toku jučera&scaron;njeg dana dobio sam odluku o suspenziji, pokretanju disciplinskog postupka i udaljilji su me sa posla. Zabranjen mi je i pristup zgradi kao da sam pronevjerio pare naroda ili ubio nekog, a samo sam dao podr&scaron;ku narodu Zete. Ako je neko trebao da plati cijenu, neka to budem ja. Nemam problem da ostanem bez posla, ali bez obraza neću ostati. Moja suspenzija nije pitanje radnog vremena, sada ćete u lokalima naći funkcionere, koliko ih je na bolovanjima, niko nije suspendovan - rekao je Dajković, prenosi portal Dan.
On je istakao da je vodio borbu protiv protiv Mila Đukanovića i Ivana Vukovića, a da je za to vrijeme Sa&scaron;a Mujović bio u &scaron;tabu DPS-a.
- Mandat koji imamo nije nam dao Mujović, prijavio sam se na konkurs. Odluka o udaljenju je dobijeta nezakonito jer nije disciplinska donijela rje&scaron;enje. Ova odlika je iz glave Milojka Spajića, suspenzija je politički motivisana - kazao je Dajković.
Odbornik Slobodne u Skup&scaron;tini Glabnog grada, Boban Radević, kazao je da uskraćuju podr&scaron;ku Mujoviću i Pokretu Evropa sad.
- Danas ćemo pokrenuti razgovore sa političkim partijama u Podgorici i dogovoriti inicijativu o skraćenju mandata skup&scaron;tini i razrje&scaron;enju gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića. Očekujemo da će nas podržati - rekao je Radević.
&nbsp;

Slobodna Crna Gora napustila vlast u Podgorici

"DANAS ĆEMO INICIRATI RAZGOVORE O SKRAĆENJU MANDATA SKUPŠTINI I RAZRJEŠENJU GRADONAČELNIKA"

Nažalost nijesam optimista da sada&scaron;nja vlast oličena u Andriji Mandiću i Milanu Kneževića želi da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Smatram da imaju zadatak iz Beograda, ali i da su oni lično protiv pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i učiniće sve &scaron;to mogu da to spriječe &ndash; kazao je u razgovoru za Portal ETV advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Istakao je da se oni ne pitaju toliko jer drugi dio koalicije, trenutno vladajuće, ako je stvarno proevropski orjentisan i ako hoće da Crna Gora postane članica EU uvijek može da se obrati opoziciji koja je nesumnjivo proevrospki orjentisana, a to je prvenstveno Demokratska partija socijalista, ili da budu novi izbori.
Tada bi se, na tim izborima, jasno znalo da je, kako kaže Olenik, Vlada pala jer Knežević i Mandić neće da uvedu Crnu Goru u Evropsku uniju. On misli da bi to građani Crne Gore umjeli da kazne na nekim novim izborima...
- Ostaje da se vidi, ali nijesam optimista da vlast koju čine Mandić i Knežević može i hoće da uvedu Crnu Goru u EU &ndash; rekao je Olenik.
Olenik smatra da se trenutna politička situacija u Crnoj Gori može okarakterisati kao prelomna. Podsjetio je da je Crna Gora već članica NATO saveza i da posljednji civilizacijsli korak je da pristupi Evropskoj uniji &scaron;to je realno očekivati 2028. godine.
- Prelomna je &scaron;to će u ovoj i sljedećoj godini svi oni koji su protiv pristupanja Evropskoj Uniji, a ima ih i na vlasti i u opoziciji morati da se pokažu da ostave svoj trag. Jasno će morati da preuzmu odgovornost i vi&scaron;e neće moći da kriju jesu li za evropski put Crne Gore. Izgovora vi&scaron;e neće moći biti pogotovo &scaron;to je u opoziciji Demokrtaska partija socijalista kao pojedinačno najjača stranka, kad gledamo sve partije koje jesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, tako da sada&scaron;nji koalicioni partneri uvijek imaju mogućnost da zamijene ove koji su na vlasti a koji su protiv pristupanja Evropskoj uniji ili da raspi&scaron;u nove izbore. Znači ova godina prelomna je po pitanju pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji &ndash; kazao je Olenik.
Na pitanje kako komentari&scaron;e zahtjev DNP na čijem je čelu Milan Knežević koji je uslovio podr&scaron;ku premijeru Milojku Spajiću i gardonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću, Olenik ističe da je Kneževićeva partija deklarisano antievropska i da oni sprovode politiku Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.
- To je jedna duboko konzervativna, radikalna, nacionalistička, agresivna srpska politika i njima je prvi i jedini cilj da Crna Gora nikad ne uđe u Evropsku uniju, kao &scaron;to je i Vučiću u Srbiji cilj da Srbija nikad ne uđe u EU. Oni sad prosto moraju da otvore sva pitanja, da ako treba izmisle i nova pitanja i da urade sve za &scaron;to imaju kapacitete kako bi spriječili državnu administraciju Crne Gore da se bavi na tehničkom nivou pristupanjem, a da na političkom nivou izazovu sukobe &scaron;to većih razmjera sa istim ciljem da se ni tehnički ni politički sada&scaron;nja vlast ne može baviti pristupanjem EU.
Oni su počeli sa zahtjevima (dvojno državljanstvo, da službeni jezik bude srpski, da trobojka bude normirana kao narodna zastava) ali sa druge strane im se ne izlazi iz vlasti. Oni znaju da pojedinačno najjača partija u Crnoj Gori - Demokratska partija socijalista može, ako bi to trebalo, da podrži konkretne korake za ulazak u EU, tako da oni nijesu od presudnog značaja ako budu htjeli da napuste vlast, a &scaron;to je malo vjerovatno &ndash; decidan je Olenik.
On nagla&scaron;ava da Knežević i njegova politička ekipa nemaju kapaciteta osim da naprave &bdquo;puno sitnih problema&ldquo;. Čak ni sa predsjednikom Skup&scaron;tine, Olenik smatra, nemaju snagu da zaustave evropski put Crne Gore.
Mandić je čestitao neustavni Dan Republike Srpske a predsjednik Op&scaron;tine Pljevalja Dario Vrane&scaron; je bio na proslavi i na taj način, prema mi&scaron;ljenju Olenika, &scaron;alju poruke kakve su uvijek slali - da su &bdquo;predstavnici radikalnih, anticivilizacijskih, agresivnih, nacionalističkih srpskih opcija u Crnoj Gori koje negiraju i Bosnu i Hercegovinu i njenu samostalnost i nezavisnost i koji negiraju nezavisnost i Crne Gore sa pozicija vlasti&ldquo;.
- To već rade godinama i nemaju namjeru da prestanu sa anticivilizacijskim pona&scaron;anjem. Pogotovo, kako sam rekao, Crna Gora je na korak od Evropske unije i to bi za njih bio najveći poraz - da Crna Gora postane članica EU, pogotovo 2028. Ovakvim političkim provokacijama poku&scaron;avaju da destabilizuju ne samo Crnu Goru nego i cijeli region, ne bi li spriječili ulazak Crne Gore u Evropsku uniju &ndash; istakao je Olenik.
Na pitanje da prokomentari&scaron;e postupak dijela studenata u blokadi koji su čestitali neustavni dan Republike Srpske Olenik obja&scaron;njava da su to uradila tri ili četiri plenuma i da su oni u manjini. Ostalih devet ili deset Fakulteta to nije uradilo, a neki plenumi su se i javno ogradili.
- Tako da, su&scaron;tinski, kakvi su građani u Srbiji studenti su bolji, u prosjeku, ali ne mogu biti puno drugačiji. I na fakultetima, tako da kažem postoji jedna desnija orjentacija, istovremeno to je i razlog za&scaron;to oni kao studenti i ne ulaze u klasična politička pitanja nego su sebi postavili cilj - smjena režima i vraćanja ustavnosti i zakonitosti u Srbiji, odgovornosti za korupciju i tu su stavili tačku. To je realnost. Liga socijaldemokrata Vojvodine bi voljela da niko od studenata a ne plenum, nije uradio to, ali to nije realno i moramo da prihvatimo da postoje desno orjentisani plenumi ili grupe studenata, ali da su u manjini u cijelom studentskom pokretu &ndash; zaključio je Olenik.

Olenik: Za Mandića, Kneževića i Vraneša bi bio najveći poraz da Crna Gora uđe u EU

"KNEŽEVIĆ I NJEGOVA POLITIČKA EKIPA NEMAJU KAPACITETA OSIM DA NAPRAVE PUNO SITNIH PROBLEMA“

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić&nbsp; najavio je sinoć kako će članovi Vlade iz njegove Nove srpske demokratije podržati inicijative Demokratske narodne partije.
Podsjetimo, iz DNP-a su u petak na sjednici Predsjedni&scaron;tva jednoglasno podržali da na prvoj sljedećoj sjednici Vlade njihovi članovi Maja Vukićević i Milun Zogović predlože inicijative koje se tiču srpskog jezika, dvojnog državljanstva, trobojke, ali i dijaloga o gradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
U međuvremenu, ispostavilo se kako sjednici nije prisustvovao Dragan Bojović, koji je potom podnio ostavke na sve partijske funkcije osim na poslaničku.&nbsp;
DNP i NSD zajedno su u savezu &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;, pa je i logično to &scaron;to je Mandić najavio podr&scaron;ku njegovih ministara. No, napomenuo je kako su u pitanju inicijative za koje je potrebna i dvotrećinska većina u parlamentu.
No, dodao je Mandić jo&scaron; ne&scaron;to &ndash; da &bdquo;ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative&ldquo;.
&bdquo;Želim da nađemo rje&scaron;enje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću stranačke organe, da čujem mi&scaron;ljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor, jer je u politici trenutak najvažniji&ldquo;, kazao je Mandić.
Asanović: Ne prođu li inicijative, očekujem da NSD izađe iz Vlade
Za sada nije poznato kako bi se na Vladi mogli izjasniti ostali članovi. Ali jeste &scaron;ta u DNP-u očekuju od NSD u slučaju da njihove inicijative ne dobiju podr&scaron;ku.
&bdquo;Ja očekujem od NSD-a da izađe iz Vlade i da neće vi&scaron;e podržavati Vladu, koja ne želi da usvoji mi&scaron;ljenje većine građana u vezi sa srpskim jezikom i ostalim stvarima&rdquo;, rekao je juče za Antenu M predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović, koji dolazi iz redova DNP-a.
Podsjetimo, iz DNP-a su ranije saop&scaron;tili i kako će njihovi ministri napustiti Vladu, a oni parlamentarnu većinu, u slučaju da inicijative ne dobiju podr&scaron;ku na prvoj narednoj sjednici izvr&scaron;ne vlasti.
Ni Spajić ni ostatak većine jo&scaron; se nijesu izjasnili
Sa druge strane, iz preostalih partija većine nijesu se konkretnije izja&scaron;njavali o inicijativama DNP-a. Preciznije, jesu iz zetskog odbora Socijalističke narodne partije, odakle su uputili podr&scaron;ku predočenom iz Kneževićeve stranke.
Nije to za sada ni na jedan način prokomentarisao premijer Milojko Spajić, koji je od danas u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nije jo&scaron; poznato ni kad će biti prva naredna sjednica Vlade. Jedna je održana juče &ndash; no, bila je &lsquo;telefonskog&rsquo; tipa i &lsquo;sazvana&rsquo; je kako bi platforma Spajićeve posjete Abu Dabiju dobila &lsquo;zeleno svjetlo&rsquo;.

Šta će biti sa inicijativama DNP-a: Mandić misli da „možda nije trenutak“, ostatak većine se ne izjašnjava

FUNKCIONER KNEŽEVIĆEVE STRANKE KAZAO KAKO OČEKUJE I DA NSD NAPUSTI VLADU AKO NE BUDE PODRŠKE

&Scaron;ef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović razgovaraće danas u Kotoru sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Grlić Radman će prisustvovati Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice.
&ldquo;U 12 sati, u Pomorskom muzeju u Kotoru, planiran je t&ecirc;te-&agrave;-t&ecirc;te sastanak dvojice ministara&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Ibrahimović se danas sastaje sa Grlić Radmanom

U KOTORU

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saop&scaron;tio je u emisiji "Naglas"na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vje&scaron;tinu dogovaranja.
"Da pronađemo rje&scaron;enja na korist svake grupe koju predstavljamo i na korist građana Crne Gore", kazao je Mandić.
On je kazao da brojne međunarodne adrese, u SAD i EU, podržavaju politiku parlamentarne većine. Rerezve prema njemu i Milanu Kneževiću nazvao je starom matricom, koja je prevaziđena.
"Ova parlamentarna većina treba da bude većina i nakon 2027. godine, i uvede Crnu Goru u EU"; kazao je Mandić.
Naglasio je da u vezi sa zahtjevima DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD, a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, &scaron;to su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovni&scaron;tva.
"Mi smo počeli sa dinamikom da rje&scaron;evamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno", rekao je Mandić.
On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rje&scaron;avati. Ubijeđen je da sve &scaron;to je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.
"Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rje&scaron;avati rje&scaron;avaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono &scaron;to su predložili iz DNPa na&scaron;i ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti zavr&scaron;eno zavisi od dinamike dogovaranja", kazao je Mandić.
Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor u vezi sa aktuelnom političkom situacijom.
"Za ovo &scaron;to se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rje&scaron;enje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću na&scaron;e stranačke organe, da čujem mi&scaron;ljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji", kazao je Mandić.
On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ni&scaron;ta manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.
"Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom", kazao je Mandić.
On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala...

Mandić: Treba da se razgovara, naši ministri podržaće zahtjeve DNP na Vladi

"DA PRONAĐEMO RJEŠENJA NA KORIST SVAKE GRUPE KOJU PREDSTAVLJAMO"

Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović suspendovao je rukovodioca Službe za građane Vladislava Dajkovića do okončanja disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti, saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
Kako je navedeno, Mujović je Odluku o pokretanju disciplinskog postupka donio danas, na osnovu članova zakona o lokalnoj samoupravi i o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, kojima je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvr&scaron;avanje ili nesavjesno i nemarno vr&scaron;enje službenih obaveza.
U odluci se navodi da je disciplinski postupak pokrenut zbog sumnje da Dajković 31. decembra, u toku radnog vremena, nije izvr&scaron;avao službene obaveze, odnosno da je nesavjesno i nemarno vr&scaron;io službenu dužnost, na način &scaron;to je prisustvovao protestu povodom izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Navedenim postupanjem, prema odluci gradonačelnika, imenovani je prekr&scaron;io član 4 stav 2 Etičkog kodeksa izabranih predstavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravi Glavnog grada Podgorice, čime je ugrozio interese i naru&scaron;io ugled Glavnog grada&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
U obrazloženju odluke se navodi da postoje materijalni dokazi u vidu fotografija, video-zapisa i objava sa dru&scaron;tvenih mreža, koji upućuju na osnovanu sumnju da je do&scaron;lo do povrede službene dužnosti.&nbsp;
"Svi navodi i dokazi biće razmatrani u disciplinskom postupku koji će, u skladu sa zakonom, voditi disciplinska komisija Vlade.
Protiv odluke, kako je navedeno, nije dozvoljena žalba, dok će se o disciplinskoj odgovornosti Dajkovića odlučivati nakon sprovedenog postupka, uz puno po&scaron;tovanje zakonskih procedura i prava na izja&scaron;njenje", saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
Iz Glavnog grada su kazali da je odluka upućena Dajkoviću i disciplinskoj komisiji Vlade.

Mujović suspendovao Dajkovića, pokrenut disciplinski postupak

NIJE DOZVOLJENA ŽALBA

Vi&scaron;egodi&scaron;nji funkcioner i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović podnio je ostavku na sve partijske funkcije, osim na poslaničku, saop&scaron;teno je iz te stranke.
Iz DNP-a su kazali da je Bojović, u pismu koje je dostavio elektronskom po&scaron;tom članovima Predsjedni&scaron;tva, naveo da nije&nbsp; saglasan sa "jednoglasno donesenom odlukom o napu&scaron;tanju Vlade" i da su razlozi njegovog napu&scaron;tanja stranke isključivo strate&scaron;ke prirode.
Kako su naveli, Bojović jedini nije prisustvovao toj sjednici Predsjedni&scaron;tva, prenosi agencija Mina.
"DNP po&scaron;tuje odluku Bojovića koji je za deset godina članstva u ime na&scaron;e partije bio poslanik u dva saziva Skup&scaron;tine, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, kandidat za ambasadora u Ruskoj federaciji, potpredsjednik partije, &scaron;ef odborničkog kluba DNP- a, predsjednik op&scaron;tinskog odbora DNP- a Danilovgrad", kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su poslanici DNP-a 2020. godine podržali suprugu Bojovića, Jelenu Borovinić Bojović, kao vanstranačku ličnost za ministarku u vladi Zdravka Krivokapića.
"A DNP je dva puta podržao za nosioca lokalne izborne liste koalicije ZBPG, i odbornički klub dva puta za predsjednicu Skup&scaron;tine Glavnog grada", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz DNP-a su poručili da Bojoviću žele svaki uspjeh u daljem životu i zahvalili mu na dosada&scaron;njoj saradnji.

Bojović podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, zadržava poslanički mandat

NAVEO DA NIJE SAGLASAN SA "JEDNOGLASNO DONESENOM ODLUKOM O NAPUŠTANJU VLADE"

Iako je Milan Knežević nakon policijske intervencije u Botunu u vi&scaron;e navrata ponovio da će na sjednici Predsjedni&scaron;tva Demokratske narodne partije zahtijevati da ta stranka napusti državnu i lokalnu vlast u Podgorici, te da će, ukoliko partijski organi ne prihvate njegov zahtjev, podnijeti ostavku na funkciju partijskog lidera, nakon jučera&scaron;nje sjednice, Vladi su ispostavljeni sasvim drugačiji zahtjevi.
Podsjetimo, iz DNP-a su svoje dalje uče&scaron;će u državnoj i lokalnoj vlasti uslovili prihvatanjem inicijativa koje se odnose na ustavne izmjene u dijelu normiranja srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu, izmjene Zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, te nastavak dijaloga o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, u Botunu zasnovan na rezultatima referenduma koji je održan 14. decembra.
Komentari&scaron;ući zahtjeve DNP-a, politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović za Antenu M ocjenjuje da su građani Botuna u velikoj mjeri iskori&scaron;ćeni.&nbsp;
&ldquo;To se danas najbolje vidi, zato &scaron;to vi&scaron;e nema protesta, iako je bilo obećanja da će se oni nastaviti nakon praznika, nema lokalne pobune. I mislim da je u stvari ovo pitanje izgradnje kolektora samo iskori&scaron;ćeno kao sredstvo za različite političke igre, odnosno za ostvarivanje partijskih ciljeva, prije svega DNP-a i sličnih partija, koji su u velikoj mjeri u stvari negdje usklađeni sa interesima beogradskih vlasti.
Nažalost, umjesto da se &scaron;tite interesi građana Botuna, kako su oni to obećali, danas se u stvari preko tih građana poku&scaron;ava realizovati plan koji je vezan upravo za te identitetske teme, odnosno za jezik, za ustavne promjene, za državljanstvo, &scaron;to pokazuje da su prijetnje oko ru&scaron;enja Vlade, ja mislim, samo politički manevri bez neke velike stvarne namjere&rdquo;, ukazuje Đukanović.
Sagovornica Antene M nagla&scaron;ava i da su ove inicijative vi&scaron;e poku&scaron;aji unutra&scaron;nje sabotaže evropskog puta.
&ldquo;Ne mislim da će to Spajić odbiti zato &scaron;to mu je ideolo&scaron;ki strano, već zato &scaron;to bi ovako ne&scaron;to moglo itekako da ugrozi evropski projekat i imalo bi velike finansijske posljedice. Tako da mislim da Spajić na ove ultimatume sada neće pristati, ali vjerujem da je to ostavljeno za sami kraj &ndash; za period prije ili nakon narednih parlamentarnih izbora 2027&rdquo;, podvlači Đukanović.
Đukanović zaključuje da će Spajić taj ustupak prije napraviti predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću, zbog njegovih interesa koalicije sa njim, mnogo vi&scaron;e nego Milanu Kneževiću.

Đukanović: Inicijative DNP-a unutrašnja sabotaža EU puta, Spajić će napraviti ustupak Mandiću prije ili nakon parlamentarnih izbora

OCJENJUJE POLITIKOLOŠKINJA

"Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele&rdquo;- tako je kratko poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković prokomentarisao zaključke sa dana&scaron;nje sjednice Predsjedni&scaron;tva Demokratske narodne partije (DNP).
Predsjedni&scaron;tvo DNP-a jednoglasno je donijelo zaključke će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda u Zeti, a da će u slučaju izostanka podr&scaron;ke uskratiti podr&scaron;ku vlasti na državom nivou i u Podgorici.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

PORUČIO POSLANIK PES-A

Članovi Vlade iz reda Demokratske narodne partije (DNP) iniciraće ustavne promjene o srpskom jeziku, izmjene zakona o državljanstvu i normiranje trobojke kao narodne zastave, saop&scaron;tili su iz DNP-a, navodeći da će otkazati podr&scaron;ku Vladi i gradonačelniku Podgorice Sa&scaron;i Mujoviću ako te inicijative budu odbijene. &nbsp;
Iz DNP-a su rekli da je na dana&scaron;njoj sjednici Predsjedni&scaron;tva te partije jednoglasno donijeto nekoliko zaključaka.
&ldquo;Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmjene i dopune zakona o državljanstvu, kao i izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Navodi se da se Zogović i Vukićević obavezuju da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda (PPOV).
&ldquo;U slučaju da na Vladi ne dobiju podr&scaron;ku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a, Zogović i Vukićević, podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podr&scaron;ku Vladi Spajića&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DNP-a su rekli da će, istovremeno, odbornički klub te stranke u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Podgorica otkazati podr&scaron;ku Mujoviću.
DNP, kako su poručili, od prvog dana podr&scaron;ke, a kasnije i uče&scaron;ća u Vladi nije odustao od svojih ideolo&scaron;kih i programskih principa.
&ldquo;Na&scaron;a programska opredeljenja nijesu ni u kakvoj koliziji sa koalicionim sporazumom, ni sa Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignori&scaron;u u Crnoj Gori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz DNP-a su rekli da je, nakon zavr&scaron;enog popisa stanovni&scaron;tva, svaka njihova javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, dono&scaron;enja zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila na odbijanje koalicionih partnera u Vladi.
&ldquo;Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada na&scaron;ih sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podr&scaron;ku na parlamentarnim izborima 2023. godine&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DNP-a su rekli da je nedavna &ldquo;represivna&rdquo; akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti ogolila su&scaron;tinu Vlade, ili njenih dominantnih djelova.
Kako su naveli, uhapsiti 54 stanovnika Zete, među kojima su bila maloljetne osobe, žene, starci, predsjednik Op&scaron;tine Zeta, odbornici, samo zato &scaron;to su mirno branili referendumsku volju i protivili se &ldquo;koruptivnom projektu&rdquo; izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije.
&ldquo;Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, &scaron;to najbolje svjedoči o &bdquo;reformisanoj&ldquo; i &nbsp;&bdquo;vetingovanoj&ldquo; policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DNP-a su rekli da su, bez obzira na navedeno, uvažili inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazi&scaron;la narastajuća kriza.
&ldquo;Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mje&scaron;tanima Botuna&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je DNP sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih dru&scaron;tveno političkih tema, a da su redovno dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive.
Iz DNP-a su poručili da su i sad spremni da učestvuju u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane.
&ldquo;Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideolo&scaron;kim i programskim principima&rdquo;, rekli su iz DNP-a.
Oni su poručili da nijesu u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su im dali glas da &scaron;tite njihove interese.
Iz DNP-a su kazali da im neće predstavljati nikakav problem da napuste Vladu ukoliko budu odbijene njihove inicijative.
Oni su istakli da &ldquo;nemaju namjeru da budu nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa&rdquo;.
&ldquo;Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve vi&scaron;e postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
DNP, kako su rekli iz te partije, nema rezervnih destinacija.
&ldquo;To smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nijesmo odustali. Na&scaron;a ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju nakon sjednice Predsjedni&scaron;tva DNP-a.

DNP traži ustavne promjene: Ukoliko Vlada ne podrži naše inicijative, napustićemo vlast na državnom i na lokalnom nivou

ZAKLJUČCI SA SJEDNICE PREDSJEDNIŠTVA

Sjednica Predsjedni&scaron;tva Demokratske narodne partije (DNP) na kojoj će biti odlučeno o izlasku iz vlasti u Podgorici, ali i na državnom nivou, biće održana danas, pi&scaron;e Pobjeda.
Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće, po zahtjevu lidera partije Milana Kneževića, razmatrano dalje uče&scaron;će u vlasti, nakon intervencije policije u Botunu.
Knežević je ranije saop&scaron;tio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedni&scaron;tvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
 &ldquo;Ako Predsjedni&scaron;tvo ne prihvati, u &scaron;to sumnjam da Predsjedni&scaron;tvo neće prihvatiti, ja ću podnijeti ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika, i doći ću ovdje sa ovim narodom da &scaron;titim interese građana Zete&rdquo;, naveo je on.
U međuvremenu, grupa građana iz Zete uputila je apel Kneževiću da ne napu&scaron;ta vlast.
Najavu Kneževićeve ostavke komentarisao je nedavno i lider Nove srpske demokratije i Kneževićev koalicioni partner Andrija Mandić.
On je za Pobjedu kazao da se on i njegova partija neće mije&scaron;ati i da će po&scaron;tovati odluku Kneževića i DNP-a.
&nbsp;

DNP danas odlučuje o izlasku iz vlasti

NA SJEDNICI PREDJEDNIŠTVA

Produženje prava sudija i tužilaca na dodatak na funkciju ne može biti zamjena za trajno rje&scaron;enje, već isključivo privremena mjera do dono&scaron;enja zakona koji će sistemski urediti pitanje zarada i drugih prava nosilaca pravosudnih funkcija, poručio je predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pe&scaron;ić.
Vlada je nedavno utvrdila predloge izmjena seta zakona kojima je propisano da se sudijama i tužiocima pravo na dodatak na funkciju produžava do kraja ove godine.
Pitanje zarada trebalo je da bude trajno rije&scaron;eno dono&scaron;enjem zakon o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, &scaron;to je bila inicijativa Udruženja sudija.
Pe&scaron;ić je agenciji MINA kazao da je, shodno dogovoru sa izvr&scaron;nom vla&scaron;ću, nacrt zakona u najvećoj mjeri napisan, ali da se radna grupa koja je radila na tom dokumentu od jula nije sastajala, &scaron;to je usporilo finalizaciju zakona.&nbsp;
&ldquo;Uprkos tome, Udruženje sudija Crne Gore ostaje posvećeno ovom procesu i spremno je da, u saradnji sa nadležnim institucijama, nastavi rad na dono&scaron;enju zakona koji će trajno urediti prava sudija i tužilaca&ldquo;, rekao je Pe&scaron;ić, prenosi agencija Mina.
On je kazao da Udruženje sudija prihvata produženje prava sudija i tužilaca na dodatak na funkciju do kraja godine kao nužnu, ali isključivo privremenu mjeru.
&bdquo;Prelazno rje&scaron;enje koje je sada predloženo prihvatamo kao nužnu mjeru, jer obezbjeđuje kontinuitet u ostvarivanju prava sudija i tužilaca, ali samo ukoliko bude usvojeno po hitnom postupku, s obzirom na to da je prvobitno zakonsko rje&scaron;enje prestalo da važi 31. decembra&ldquo;, istakao je Pe&scaron;ić.
Kako je rekao, Udruženje sudija Crne Gore smatra da produžavanje prelaznih rje&scaron;enja ne može biti zamjena za trajno i sistemsko rje&scaron;enje, već isključivo privremena mjera do dono&scaron;enja zakona koji će obezbijediti stabilnost, predvidivost i jačanje povjerenja građana u pravosuđe.&nbsp;
Pe&scaron;ić je kazao da Udruženje u kontinuitetu djeluje u cilju unapređenja uslova rada sudija, polazeći od interesa građana i potrebe da pravosuđe funkcioni&scaron;e efikasno, nezavisno i u stabilnom i predvidivom ambijentu.&nbsp;
Upravo iz tih razloga, kako je naveo, Udruženje je ranije pokazalo razumijevanje i odložilo najavljene mjere, očekujući da će država ispuniti preuzete obaveze i donijeti poseban zakon kojim bi se trajno uredilo pitanje zarada i drugih prava sudija i tužilaca.
Pe&scaron;ić je u ime Udruženja sudija apelovao na nadležne da ozbiljno pristupe zavr&scaron;etku ovog strate&scaron;ki važnog procesa, kako bi reforme u pravosuđu bile trajne i u potpunosti služile interesu građana.
On je podsjetio da je dono&scaron;enje posebnog zakona bilo predviđeno i strate&scaron;kim dokumentima, ali da jasno definisani rokovi nijesu ispo&scaron;tovani.
&nbsp;Kako je pojasnio, Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa iz 2024. godine, zakon je trebalo da bude usvojen do kraja marta pro&scaron;le godine, dok je kasnijim izvje&scaron;tajem Savjeta za praćenje Strategije reforme pravosuđa rok pomjeren na kraj pro&scaron;le godine.
Pe&scaron;ić je podsjetio da je Evropska komisija ponovo ukazala da Crna Gora nema poseban zakon kojim se trajno uređuju zarade i prava sudija i tužilaca, ističući da će njegovo usvajanje biti jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom.
&bdquo;Uzimajući u obzir ovu obavezu, ali i značaj ovog pitanja za pravni sistem Crne Gore, narednih nekoliko mjeseci predstavlja ključni period u kojem bi trebalo iskoristiti priliku da se postigne konačan dogovor i donese kvalitetno zakonsko rje&scaron;enje, koje će na dugoročan i sistemski način urediti materijalni položaj sudija i tužilaca, osigurati stabilnost pravosudnog sistema i jačati povjerenje građana u nezavisnost pravosuđa&ldquo;, zaključio je Pe&scaron;ić.

Pešić: Produženje dodatka sudijama i tužiocima prihvatamo samo kao privremenu mjeru

PORUČIO PREDSJEDNIK UDRUŽENJA SUDIJA CRNE GORE

Ministar odbrane Dragan Krapović je u intervjuu za portal Vijesti kazao da će, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, on ubuduće biti na čelu komisije i crnogorske delegacije koja će se baviti dijalogom sa Hrvatskom i rje&scaron;avanjem otvorenih pitanja sa tom državom.
&ldquo;Mogu da kažem da smo kolega Ibrahimović i ja postigli dogovor da komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu predvodi moja malenkost. Stav Crne Gore po pitanju &scaron;kolskog broda &ldquo;Jadran&rdquo; je kristalno jasan i neće se mijenjati - a to je da je brod legalno i legitimno vlasni&scaron;tvo Crne Gore&rdquo;, kazao je Krapović za Vijesti.
Tu izjavu za Antenu M je komentarisao ambasador Željko Perović koji je kazao da ukoliko želimo da dodatno pogor&scaron;amo odnose sa susjednom Hrvatskom ovo je &ldquo;idealan&rdquo; odgovor.
&bdquo;Ministar spoljnih poslova, koji se sve manje bavi svojim poslom, sada u najdelikatnijem momentu, kada EU otvara &scaron;irom vrata Crnoj Gori, prepu&scaron;ta bavljanje svojeg osnovnog posla ministru odbrane i to ministru koji je sve učinio da pokvari odnose sa Hrvatskom.
Ukoliko je to tačno, onda je u najmanju ruku zbunjujuće i začuđujuće da ministar Ibrahimović prepu&scaron;ta tako delikatne odnose osobi koja je do sada vi&scaron;e puta kompromitovana, koja radi po direktivi Beograda i koja je svjesno preuzela ulogu da naru&scaron;ava odnose sa prijateljskom i susjednom Hrvatskom.&nbsp;
Pretpostavljam da je ministar Ibrahimović to uradio nesvjesno ili, &scaron;to je opasnije, vrlo svjesno iz svojih određenih kadrovskih ili drugih lukrativnih razloga&ldquo;, poručuje Perović za Antenu M.
Podsjećamo Hrvatska Vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat &scaron;kolskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine, &scaron;to je, kako su istakli, jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31, koje je Hrvatska na&scaron;oj zemlji blokirala u decembru pro&scaron;le godine.
&ldquo;Zahlađenje&rdquo; u odnosima dviju država počelo je u januaru 2024, nakon &scaron;to je hrvatski ministar odbrane Ivan Anu&scaron;ić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o &ldquo;Jadranu&rdquo; i tabli u Morinju. Krapović je prethodno rekao da Hrvatska nema pravo da traži &ldquo;Jadran&rdquo; i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom.
Kulminacija je uslijedila po&scaron;to je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu. Pogor&scaron;anju odnosa doprinijela je i ljeto&scaron;nja objava Ministarstva odbrane i VCG da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu &ldquo;Jadrana&rdquo;.

Perović: Ukoliko želimo da dodatno pogoršamo odnose sa Hrvatskom ovo je “idealan” odgovor

KRAPOVIĆ ĆE PREDVODITI CRNOGORSKU DELEGACIJU U PREGOVORIMA

Džozef: Ulazak CG u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

"SADA MORATE POZVATI SVOJE LIDERE NA ODGOVORNOST"

Godinu za nama, prije svega, obilježila je velika tragedija koja se dogodila 1. januara. Tuga, nevjerica i bol, ista koju smo doživjeli u avgustu 2022. godine, duboko su potresli Cetinje i zaustavili grad, jer te&scaron;ki događaji takvog razmjera ostavljaju trag koji se duboko utiskuje u kolektivno pamćenje zajednice, kazao je u intervjuu za Pobjedu gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đura&scaron;ković.
"Istovremeno, uprkos toj boli, 2025. godina je donijela i važne razvojne procese, kao i niz kulturnih i umjetničkih projekata koji su pokazali da Cetinje ima snage da se pokrene i da, uz odgovornost i solidarnost, traži put naprijed. Upravo zbog toga, 2025. godina će ostati zapamćena po načinu na koji je grad i njegova zajednica odgovorila na izazove sa kojima se suočila", istakao je Đura&scaron;ković.
On dodaje da je neposredno nakon tragedije, inicirao sjednicu&nbsp; Skup&scaron;tine prijestonice, na kojoj su usvojeni jasni i nedvosmisleni zaključci kojima smo zahtijevali odgovornost i konkretno djelovanje nadležnih organa i državnih funkcionera. Ti zaključci su proslijeđeni Vladi Crne Gore i relevantnim institucijama, uz jasno insistiranje da se ne ostane na formalnim odgovorima, već da se pređe na konkretne korake.
Đura&scaron;ković podsjeća da su nakon toga svjesni činjenice da se posljedice ovakvih događaja ne zavr&scaron;avaju danom tragedije, već dugoročno pogađaju cijelu zajednicu, pokrenuli sistemsku psiholo&scaron;ku i psihosocijalnu podr&scaron;ku građanima. Formiran je operativni tim koji okuplja lokalne i državne institucije, zdravstveni i socijalni sistem, kao i stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja, uz značajnu podr&scaron;ku međunarodnih partnera. Kao trajni odgovor na potrebu za kontinuiranom brigom o mentalnom zdravlju, formiran je servis &bdquo;Kuća zdravlja&ldquo;, zami&scaron;ljen kao dugoročno mjesto podr&scaron;ke pojedincima, porodicama i ranjivim grupama, sa posebnim fokusom na prevenciju, savjetovanje i jačanje otpornosti zajednice.
&ndash; Paralelno sa tim, započeli smo aktivnosti na unapređenju bezbjednosti u gradu kroz uspostavljanje savremenog sistema video-nadzora, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, uz puno po&scaron;tovanje zakonskih procedura i prava građana. Očekujem da će ovaj sistem biti izgrađen i instaliran do kraja 2026. godine. Takođe, Prijestonica Cetinje daje punu podr&scaron;ku dono&scaron;enju Markovog i Ma&scaron;anovog zakona, kao važnom koraku ka jačanju bezbjednosnih mehanizama i za&scaron;titi građana. Posebnu pažnju usmjerili smo ka djeci i mladima, kroz obrazovne, kulturne, sportske i preventivne programe, jer vjerujem da je upravo rad sa mladima ključan za dugoročni oporavak i stabilnost zajednice. Na&scaron; odgovor nije bio kratkoročan niti simboličan, već usmjeren ka izgradnji održivog sistema podr&scaron;ke, sigurnosti i povjerenja. Zato bih rekao da je 2025. godina, uprkos svim te&scaron;koćama, obilježena odgovorno&scaron;ću, solidarno&scaron;ću i jasnom odlučno&scaron;ću da se i iz najtežih iskustava izađe jači, sa snažnim osjećajem obaveze prema svakoj građanki i svakom građaninu Cetinja &ndash; navodi Đura&scaron;ković.
POBJEDA: Kada je riječ o očekivanjima za 2026. godinu, koji su to projekti koje možete najaviti, i kakvi će biti benefiti za građane Cetinja?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Fokus lokalne uprave biće na projektima koji imaju dugoročne i mjerljive benefite za građane Cetinja. Pored ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, jedan od ključnih prioriteta biće rje&scaron;avanje pitanja vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, kao najvažnijih i ujedno najosjetljivijih infrastrukturnih izazova sa kojima se grad suočava decenijama. U tom cilju, pokrenuta su dva velika i dugoročno izuzetno važna projekta. Kada je riječ o vodovodnoj mreži, cilj projekta je trajno unapređenje sistema vodosnabdijevanja i obezbjeđivanje stabilnog, kvalitetnog i kontinuiranog snabdijevanja vodom za sve građane.
Projekat unapređenja vodovodne infrastrukture planiran je u &scaron;est faza, od kojih je treća faza trenutno u realizaciji, na području naselja Bajice i kružnog puta kroz Donje selo. Projekat obuhvata kompletnu rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže i izgradnju nedostajuće infrastrukture, izgradnju transportnog cjevovoda i pumpne stanice, kao i izgradnju solarne elektrane, čime se dodatno doprinosi energetskoj efikasnosti sistema.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta &bdquo;Unapređenje sistema snabdijevanja vodom u prijestonici Cetinje&ldquo; iznosi oko 19 miliona eura, od čega je 12,6 miliona eura obezbijeđeno kao bespovratna sredstva kroz Zapadno balkanski investicioni fond (WBIF). Preostali dio finansiranja obezbijediće se kroz kreditno zaduženje kod Evropske investicione banke u iznosu od četirimiliona eura, dok će ostatak sredstava biti obezbijeđen iz kapitalnog budžeta Prijestonice.
Paralelno sa ovim aktivnostima, nastavljeni su radovi na projektu izgradnje sistema za tretman otpadnih voda, kojim se rje&scaron;ava jo&scaron; jedan vi&scaron;edecenijski problem Cetinja. Ovaj projekat obuhvata kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i fekalnih voda od glavnog ponora do istražne &scaron;tolne, sanaciju glavnog ponora, kao i izgradnju saobraćajnice od &Scaron;tamparije do Belvederske ulice, sa kompletnom nedostajućom infrastrukturom. Rekonstrukcijom Belvederske ulice i sanacijom ponora je započeta I faza velikog projekta i iznosi 2,5 miliona eura.
Kada je riječ o razvojnim projektima, jedan od najvažnijih prioriteta biće stvaranje uslova za izgradnju hotela &bdquo;Lokanda&ldquo; sa uređenjem Studentskog trga i izgradnjom podzemne garaže sa dvije etaže, projekta od vi&scaron;estrukog značaja za Cetinje, čijom realizacijom će grad dobiti savremeni turistički kapacitet, dodatno podstaći privredni razvoj i otvoriti nova radna mjesta.
Želim posebno istaći i projekat izgradnje žičare od Kuka do Ivanovih korita i Cetinja, koji predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata za prijestonicu. U saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisan je tender za projektovanje i izgradnju ove žičare, čija je procijenjena vrijednost 60 miliona eura. Realizacijom ovog projekta otvaraju se nove mogućnosti za razvoj turizma, zapo&scaron;ljavanje i stvaranje dodatne vrijednosti za lokalnu ekonomiju.
Lokalna uprava će i u narednom periodu biti posvećena sprovođenju ovih razvojih infrastrukturnih projekata, jer oni predstavljaju osnov za dugoročni razvoj, punu ekonomsku valorizaciju svih turističkih potencijala i pobolj&scaron;anje uslova života građanki i građana prijestonice.
POBJEDA: Budžet za 2026. godinu osim &scaron;to donosi veliki broj projekata veoma je senzitivan prema najranjivijim kategorijama na&scaron;ih sugrađana. Možete li nam karatko prokomentarisati najvažnije stavke iz budžeta?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Budžet Prijestonice Cetinje za 2026. godinu obezbjeđuje finansijsku stabilnost i stvara realne pretpostavke za realizaciju ključnih infrastrukturnih, razvojnih i socijalnih projekata. Dakle, riječ je o budžetu koji istovremeno odgovara na dugogodi&scaron;nje infrastrukturne izazove i pokazuje visok stepen socijalne osjetljivosti.
Zadržali smo postojeće mjere podr&scaron;ke porodicama i mladima, poput besplatnog vrtića, podr&scaron;ke medicinski potpomognutoj oplodnji i naknade po osnovu rođenja djeteta. Istovremeno, uvodimo i nove mjere, među kojima su subvencionisanje zakupa stana za mlade bračne parove i pomoć domaćinstvima u stanju socijalne potrebe kada je riječ o tro&scaron;kovima vodosnabdijevanja.
Posebnu pažnju posvetili smo i starijim sugrađanima i najranjivijim kategorijama, kroz besplatan prevoz, nastavak geronto programa, podr&scaron;ku korisnicima psihoaktivnih supstanci, kao i kroz novi servis &bdquo;Kuća zdravlja&ldquo;, koji će dodatno unaprijediti preventivnu zdravstvenu za&scaron;titu. Budžetom smo opredijelili i značajna sredstva za investiciono održavanje stambenih objekata, kako bismo unaprijedili izgled i bezbjednost zajedničkih prostora, u skladu sa važećim zakonima i javnim pozivima.
Ovo je godina u kojoj ćemo nastaviti odgovorno da radimo za Cetinje, vodeći računa o potrebama svih na&scaron;ih sugrađana.
POBJEDA: Vlada je nedavno usvojila Prijedlog izmjena Zakona o Prijestonici, u dijelu koji se tiče finansija. &Scaron;to će značiti te izmjene ukoliko do njih dođe?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Kada je riječ o izmjenama Zakona o Prijestonici u dijelu finansija, radi se o vrlo konkretnim i tehnički preciznim izmjenama, čiji je cilj da se obezbijedi stabilno i nesmetano funkcionisanje Prijestonice Cetinje. Su&scaron;tina predloženih izmjena odnosi se na korekciju procenta izdvajanja iz tekućeg budžeta države za finansiranje Prijestonice, čime bi se omogućilo redovno izvr&scaron;avanje tekućih obaveza i izbjeglo dodatno zaduživanje grada. Istovremeno, predloženim rje&scaron;enjima stvaraju se uslovi da se &scaron;iri krug projekata, uključujući one iz oblasti za&scaron;tite kulturno-istorijskog nasljeđa i valorizacije turističkih potencijala, može adekvatno finansirati, a ne samo projekti koji se formalno tretiraju kao kapitalni. To su izmjene koje ne donose privilegije, već omogućavaju funkcionalniji i pravedniji sistem finansiranja Prijestonice, u skladu sa njenim posebnim statusom.
Naravno, važno je naglasiti da se u ovom trenutku radi o prijedlogu Vlade, te da će konačnu odluku donijeti Skup&scaron;tina Crne Gore. Tek nakon skup&scaron;tinske rasprave i eventualnog usvajanja, moći ćemo govoriti o punim efektima ovih izmjena u praksi.
POBJEDA: Kako komentari&scaron;ete vi&scaron;egodi&scaron;nje odlaganje preseljenja jednog broja državnih institucija na Cetinje, iako su skoro svi predstavnici sada&scaron;nje vlasti, a nekada&scaron;nje opozicije to potencirali kao obavezno (naročito u svojim predizbornim obećanjima)?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Vi&scaron;egodi&scaron;nje odlaganje preseljenja državnih institucija na Cetinje doživljavam kao pitanje odnosa države prema sopstvenoj istoriji, identitetu i datoj riječi. Cetinje je kroz svoju istoriju bilo grad u kojem su se donosile ključne državne odluke, grad u kojem su udareni temelji crnogorske državnosti i slobode i upravo zbog te istorijske uloge i svog statusa, očekivanja građana Cetinja su bila i ostala opravdana.
Nažalost, svjedočimo kontinuitetu neispunjenih obećanja i cijenim da je krajnje vrijeme da se ova tema prestane koristiti u političke svrhe, a da se konačno pređe na konkretnu realizaciju. Cetinju ne treba poseban tretman, već po&scaron;tovanje onoga &scaron;to mu po Ustavu i po istorijskom nasljeđu pripada, te bi preseljenje dijela državnih institucija bila poruka da Crna Gora po&scaron;tuje sopstvenu pro&scaron;lost i gradi budućnost na datim obećanjima.
POBJEDA: Naredne godine slijede lokalni izbori. &Scaron;to biste poručili građanima da su ti izbori u januaru, odnosno kako bi sumirali sve urađeno u prethodne četiri godine?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Da su lokalni izbori u januaru, građanima bih poručio da su iza nas četiri godine ozbiljnog, odgovornog i posvećenog rada u interesu Cetinja. Bio je to period u kojem smo, često u složenim i zahtjevnim okolnostima, istovremeno radili na razvoju grada i rje&scaron;avanju problema koji su se godinama nagomilavali, sa jasnim ciljem da Cetinje učinimo stabilnijim, uređenijim i boljim mjestom za život.
U tom periodu realizovan je značajan broj infrastrukturnih i razvojnih projekata, unaprijeđeni su komunalni servisi, otvoreni novi sportski i rekreativni sadržaji, ulagano je u razvoj seoskog područja, podsticanje zapo&scaron;ljavanja i kreiranje nove turističke ponude. Važno je istaći da smo u najtežim trenucima za na&scaron; grad pokazali odgovornost, reagujući institucionalno i sistemski, uvijek sa jasnim osjećajem obaveze prema građanima i zajednici u cjelini.
Želim da naglasim da bezbjednost nije u nadležnosti lokalne uprave, već isključivo državnih organa, koji su odgovorni za planiranje, koordinaciju i sprovođenje aktivnosti u ovom domenu. Ipak, Prijestonica Cetinje je, u okviru svojih mogućnosti, nastojala i nastojaće da bude pouzdan partner i pruži punu podr&scaron;ku nadležnim institucijama.
O svemu urađenom najbolje govore konkretni rezultati i realizovani projekti. Vjerujem da građani danas imaju jasniju sliku o pravcu u kojem se Cetinje kreće, da im je mnogo lak&scaron;e da se prema tome odrede i izaberu koga će podržati. Cetinju je potrebna odgovorna i posvećena uprava koja će nastaviti da ga razvija i unapređuje.
Zato sve buduće izbore dočekujem mirno, uvjeren da građani prepoznaju rezultate i pravac u kojem se grad kreće, &scaron;to mi potvrđuju i u svakodnevnoj komunikaciji.
POBJEDA: Odbornici DPS-a već neko vrijeme ne dolaze na sjednice lokalnog parlamenta. Da li i u kojoj mjeri to utiče na kvalitet usvojenih odluka, ali i na kvalitet rasprave u prjestoničkom parlamentu?
ĐURA&Scaron;KOVIĆ: Naravno da bi rasprava u lokalnom parlamentu bila sadržajnija i konstruktivnija, a vjerujem i da bi kvalitet donesenih odluka bio veći kada dio opozicije ne bi bojkotovao rad Skup&scaron;tine prijestonice. Žalim zbog odluke DPS-a da ne učestvuje u radu lokalnog parlamenta i uvjeren sam da i oni danas shvataju da je odluka o bojkotu bila apsolutno pogre&scaron;na i nepotrebna, i da nije ispunila političke ciljeve koje je imala, naprotiv. Koristim ovu priliku da pozovem odbornike DPS-a da se vrate u lokalni parlament i da sa tog nivoa, kroz argumentovanu raspravu, zajedno radimo za dobro Cetinja i svih njegovih građana.

Đurašković: Cetinju ne treba poseban tretman već ono što mu pripada po Ustavu i istorijskom nasljeđu

PORUČUJE PREDSJEDNIK PRIJESTONICE

Budžet Crne Gore za 2026. izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potro&scaron;ačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poni&scaron;ten stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
&ndash; Ovo je budžet kontinuiteta &ndash; treći koji predlaže aktuelna Vlada, a &scaron;esti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih &scaron;est godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potro&scaron;ačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potro&scaron;ački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, &scaron;to znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, reguli&scaron;u jeste novo zaduživanje &ndash; kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
&ndash; Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroli&scaron;e država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta &ndash; predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poni&scaron;ten inflacijom &ndash; nagla&scaron;ava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
&ndash; Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku &ndash; ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
&ndash; Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, &scaron;to je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potro&scaron;nji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potro&scaron;nja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine &ndash; naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
&ndash; Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost &ndash; poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
&ndash; Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi &scaron;tedio? Valjda prvo treba ne&scaron;to da se stvori da bismo mogli da &scaron;tedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi &ndash; kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutra&scaron;nje reformske procese u partiji.
&ndash; Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, &scaron;to je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS ba&scaron;tinio u prethodnom periodu &ndash; od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora &ndash; ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027.&nbsp;
&ndash; Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog dru&scaron;tva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali &scaron;ta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti &ndash; kazao je Milović.
Komentari&scaron;ući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je te&scaron;ko očekivati njen dugoročni opstanak.
&ndash; Brutalnost političkog lijepka fotelja ih jo&scaron; drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može zavr&scaron;iti evropski put Crne Gore bez DPS-a &ndash; naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
&ndash; Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je &scaron;ansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put &ndash; zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

"BRUTALNOST POLITIČKOG LIJEPKA FOTELJA DRŽI IH NA OKUPU"

Vlada Crne Gore donijela je 31. decembra 2025. godine Odluku o osnivanju Agencije za željeznice, koja će formalno biti osnovana 7. januara ove godine, kada prestaje sa radom Uprava za željeznice. Odluka je usvojena bez održavanja sjednice, putem pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
Novom odlukom predviđeno je osnivanje Agencije za željeznice kao pravnog lica koje će obavljati poslove od javnog interesa u oblasti željezničkog saobraćaja. Sjedi&scaron;te Agencije biće u Podgorici, a njen rad i nadležnosti biće uređeni zakonom, ovom odlukom, kao i Statutom Agencije, objavljeno je na sajtu Vlade.
&ldquo;Organi Agencije biće Savjet Agencije, koji čine predsjednik i dva člana, kao i direktor Agencije. Do imenovanja direktora, Agenciju će predstavljati i zastupati predsjednik Savjeta. Predsjednik i članovi Savjeta svoju funkciju obavljaće profesionalno&rdquo;, pi&scaron;e u Odluci.
Unutra&scaron;nja organizacija, kao i druga pitanja od značaja za rad Agencije, biće uređeni Statutom i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
&ldquo;Danom početka rada Agencije, nova institucija preuzeće sve poslove, predmete, arhivu, dokumentaciju, prostorije, opremu, sredstva za rad, kao i druga materijalna i nematerijalna dobra koja su do tada bila u nadležnosti Uprave za željeznice&rdquo;, poja&scaron;njeno je u Odluci.
Radnje neophodne za upis Agencije u Centralni registar privrednih subjekata i početak njenog rada, u ime osnivača, sprove&scaron;će načelnica Službe za op&scaron;te poslove i ljudske resurse Ministarstva saobraćaja Biljana Mrdović.
Odluka će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se od 7. januara 2026. godine.

Osnivaju Agenciju za željeznice, ukidaju Upravu za željeznice

NOVA ODLUKA VLADE

Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata &bdquo;povećati&ldquo; pritisak na one koji kritikuju njihove lo&scaron;e odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa &bdquo;obračunavaju&ldquo; sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove lo&scaron;e postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psiholo&scaron;ki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek pona&scaron;ao u Skup&scaron;tini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način &ndash; kazao je advokat Radulović.
KR&Scaron;ENJE USTAVA
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara &Scaron;ćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutra&scaron;njim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpu&scaron;taju službeni Ministrastva unutra&scaron;njih poslova predstavlja poku&scaron;aj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o poku&scaron;aju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skup&scaron;tinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mi&scaron;ljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podr&scaron;ku od Vlade. Prijedlog je u&scaron;ao u skup&scaron;tinsku proceduru &ndash; objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mi&scaron;ljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mi&scaron;ljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvi&scaron;no govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kr&scaron;enje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skup&scaron;tinsku proceduru ako se usvoji u Skup&scaron;tinu da će na kraju Sud sve te odluke poni&scaron;titi.
O PRIJAVAMA
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste &scaron;to su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do &scaron;est mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužila&scaron;tvo je jo&scaron; u zakonskom roku.
- Ono &scaron;to jeste malo čudno i neuobičajeno je to &scaron;to nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj &ndash; uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužila&scaron;tvo u narednom periodu po mojim prijavam ne&scaron;to preduzeti, a &scaron;to je obavezno po zakonu &ndash; objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ni&scaron;ta nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ni&scaron;ta novo ako kažem da Tužila&scaron;tvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast &ndash; istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.