Politika

Konkurs za vizuelni identitet jubileja - 20 godina od obnove nezavisnosti raspisivan je dva puta krajem pro&scaron;le godine. Poznato je da se na prvi konkurs prijavilo sedam kandidata &ndash; ne zna se njihov identitet. Informacije o drugom konkursu jo&scaron; su tajanstvenije.
Javnost samo zna da je poni&scaron;ten, ali ne i koliko se kandidata prijavilo. Vladino obrazloženje je da nijedno ponuđeno rje&scaron;enje nije ispunilo kriterijume. Da sve bude čudnije, na kraju je izabran logo koji je je stigao vladi kao poklon - i to od saradnice angažovane upravo u Vladi.
Neispunjavanje kriterijuma
Dva konkursa - poni&scaron;tena. Predložene ideje &ndash; nedovoljno dobre. Zato je Vlada za zvaničan vizuelni identitet proslave 20 godine obnove nezavisnosti Crne Gore izabrala &ndash; donaciju Darje Bajagić. Javno dostupni podaci na LinkedInu pokazuju da je Bajagić angažovana kao saradnica za međunarodnu saradnju u okviru Ministarstva javnih radova kojim rukovodi Majda Adžović i Kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića. U biografiji na pomenutoj aplikaciji navodi se da učestvuje u procesima koji uključuju strate&scaron;ke investicije, međunarodnu saradnju i koordinaciju između institucija, uključujući i inicijative koje povezuju infrastrukturu i kulturno nasljeđe.
Informacija da je donacija izabrana za vizuelni identitet jubileja, kao i grafičko rje&scaron;enje, izazvali su reakcije javnosti, kritičara -ali i struke. Tvrde da logo ne ispunjava nijedan od četiri kriterijuma koje kao forma treba da po&scaron;tuje.
- U tom smislu može se razmatrati: logo kao znak, logo kao simbol sa značenjem, kao estetska slika sa svojim izgledom i logo kao upotrebni predmet koji, na kraju krajeva, uvijek treba da zavr&scaron;i na nekom ekranu, papiru, drvetu itd. Ovo &scaron;to sad gledamo, &scaron;to smo vidjeli, ja sam se kroz medije upoznao sa formom i sadržajem loga jubileja &ndash; ono pada na svaka od ova četiri kriterijuma - kazao je za Televiziju E prof. dr Nikola Latković sa Fakulteta vizuelnih umjetnosti Podgorica/MFA.
Sa tim je saglasan i Dejan Batrićević, grafički dizajner.
- Da budemo elementarno i stručno precizni: ovo &scaron;to nam se potura kao rje&scaron;enje uop&scaron;te nije znak. Znak, po svojoj prirodi, mora biti sveden, simbolički snažan i tehnički funkcionalan. Ovđe imamo agresivni grafički bućkuri&scaron;, neku vrstu prenatrpane ilustracije koja vi&scaron;e liči na amblem provincijskoga hokeja&scaron;kog kluba ili zapletenu bodljikavu žicu nego na simbol državnoga dostojanstva. Zanatska nepismenost ovoga rje&scaron;enja najbolje se ogleda u potpunome odsustvu estetičkoga senzibiliteta - kazao je Batrićević za Portal Analitiku.
Nestručna komisija
Nakon predstavljanja Vladinog izbora za logo jubileja, reagovali su i kandidati čiji radovi nijesu prihvaćeni i javnosti pokazali svoja idejna rje&scaron;enja. No, jo&scaron; jedan od razloga reakcije struke je i upitna stručnost Komisije za razmatranje idejnog rje&scaron;enja. Nju su činili direktor Muzičkog centra Vučić Ćetković, direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović i savjetnik premijera Veli&scaron;a Jovanović.
- To &scaron;to u Komisiji nije bilo dizajnera nije iznenađenje no logičan slijed onoga &scaron;to nam se godinama servira. Kod nas je postalo normalno da svi misle kako znaju da dizajniraju... Onda se desi klasični apsurd: ti isti ljudi, koji su nas do juče s visine gledali, odjednom počnu da &bdquo;sklapaju&ldquo; logotipe i da glume autoritete u poslu o kojemu nemaju pojma. Odluka da se struka izop&scaron;ti iz odlučivanja direktno srozava integritet svakoga ovakvog procesa - kazao je Batrićević.
Prema mi&scaron;ljenju Nikole Latkovića, to nije samo crnogorska praksa, ali konstatuje da je sve če&scaron;ća.
- Poznat je jedan slučaj iz Rusije 2018. kada je rađen logo za najvažniju sporednu stvar na svijetu. O tom logu su odlučivali fudbalski menadžeri, golman, pijanista, dirigent i jedna glumica. Bojim se da i u ovom slučaju imamo ne&scaron;to slično đe o grafičkom dizajnu odlučuju dizajnerski diletanti, odnosno grafički laici - ocijenio je on.
Heraldički simbol nestajanja
Akademski slikar Rajko Todorović Todor ukazuje na političko značenje izabranog loga.
- Za jubilej 20 godina obnove nezavisnosti dobili smo znak džabe - tako Vlada kaže, prizemno i manipulativno. I odmah da kažem: to nije znak obnove crnogorske nezavisnosti - to su "četiri palice", "Žikina &scaron;arenica", "značke sa &scaron;ajkače"... Zaista, to nije znak jubileja, to je znak ove vlasti &ndash; oslobodilaca koji su se izgleda jedino oslobodili za izdaju domovine. Ono &scaron;to oni ne vide i ne znaju su nagla&scaron;ene dijagonale &ndash; heraldički simbol nestajanja. Pa, neka nestanu, &scaron;to prije - to bolje - poručio je Todorović.
Televizija E uputila je pitanja Vladi kada je poni&scaron;ten drugi konkurs, koliko se kandidata prijavilo i da li je ista komisija bila na oba konkursa. Odgovore do sada nije dobila.

Kontroverze oko loga jubileja: Poklon Vladi od Vlade

BEZ DIZAJNERA U KOMISIJI, STRUKA OŠTRO KRITIKUJE IZBOR VIZUELNOG IDENTITETA 20 GODINA OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

Na sjednici Savjeta za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova, održanoj ovih dana, nije pro&scaron;la inicijativa Građanskog pokreta Ura da se u Nik&scaron;iću podigne spomen-obilježje Joki Baletić.
To je Pobjedi saop&scaron;tio odbornik Evropskog saveza Ivan Radojičić, vidno razočaran takvim postupkom vlastodržaca u Nik&scaron;iću, ističući da odavno razmi&scaron;lja da podnese ostavku na članstvo u Savjetu, ali priznaje i da niko ne bi saznao za ovaj skandal da je to ranije učinio.
Radojičič obja&scaron;njava da je, kada je organizovana ova sjednica, bio odsutan, kao i njegova koleginica Violeta Vukosavljević (DPS), ali kaže da mu svakako, nije te&scaron;ko zaključiti kako se predsjednik Savjeta dr Mirko Varajić (NSD) "sprda sa zdravim razumom i svim univerzalnim tekovinama na kojima počiva na&scaron;a pro&scaron;lost."
- Varajić ima odane saradnike u ostalim članovima koji su iz pozicije vlasti, kao predstavnici Demokrata i PES-a. Bio sam spriječen da prisustvujem sjednici, kao i uvažena koleginica Vukosavljević, a očigledno je da je lakrdija od sjednice izgledala ba&scaron; tako kako stoji u zvaničnom zaključku. Sva trojica su bili uzdržani, zamislite - uzdržani i sve je pro&scaron;lo bez glasova &bdquo;za&ldquo; i glasova &bdquo;protiv&ldquo; - ukazuje nik&scaron;ićki odbornik Ivan Radojičić, napominjući da je prijedlogom inicirano i da se to spomen-obilježje podigne na Trgu slobode.
On je rekao da je u međuvremenu saznao da nijesu ba&scaron; svi bili ravnodu&scaron;ni, već da je sporna i predložena lokacija.
- Međutim, za ovakvu odluku Savjeta nema alibija. Ba&scaron; je nebitno da li je inicijator smatrao da spomenik treba podići na sjevernoj strani Trga slobode, ni u kojoj veličini od kojeg materijala je zami&scaron;ljen, jer sve su to tehnička pitanja o kojima bi se kasnije moglo polemisati. Dobro se zna kakva je procedura, jer tek kad inicijativa prođe sjednicu SO, saglasnost Ministarstva kulture, raspisuje se tender, stižu idejna rje&scaron;enja umjetnika... &ndash; poja&scaron;njava Radojičić koji kaže da se za ovakvu odluku ne može naći obrazloženje.
Inače, u predizbornoj kampanji GP URA je predlagao podizanje spomenika Joki Baletić, djevojci koja je hrabrim držanjem pred smrt, sama sebi stavljajući omču oko vrata i pljunuv&scaron;i dželatu u lice, zadivila ne samo rodoljube već i same okupatore i domaće izdajnike.
Po&scaron;to već inicijativa nije pro&scaron;la, sad može uslijediti novi prijedlog pojedinca ili organizacije, a odbornik Evropskog saveza Ivan Radojičić tvrdi da će ba&scaron; on tražiti da se tačka s tom temom uvrsti u dnevni red prvog sljedećeg zasijedanja SO.
- Ba&scaron; želim da vidim da li su i ko je to protiv podizanja spomenika Joki Baletić, a najmanje je bitno gdje bi se on nalazio. O lokaciji se može polemisati. Dakle, treba da budemo transparentni i ne možemo biti uzdržani kad se priča o ovim stvarima - kategoričan je Ivan Radojičić.
Na istoj sjednici Savjeta pro&scaron;la je, jednoglasno, inicijativa da ulica Put pored Bistrice ubuduće nosi ime arhitekte Slobodana Vukajlovića.
Nik&scaron;ićani koje smo pitali za komentar razočarani su &bdquo;uzdržano&scaron;ću&ldquo; o inicijativi za podizanje tog spomen-obilježja, a sa zadovoljstvom su, prije nekoliko godina, pozdravili i izgradnju spomenika Ljubu Čupiću koji je, kad i Joka Baletić, u toku Drugog svjetskog rata zarobljen i pogubljen.
Međutim, oglasile su se i brojne organizacije &scaron;irom Crne Gore.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) protestuje zbog odbijanja inicijative za podizanje spomenika Joki Baletić, sedamnaestogodi&scaron;njoj partizanki iz nik&scaron;ićkog kraja i heroini antifa&scaron;ističke borbe.
Kako navode iz CGO, ova odluka jo&scaron; jednom potvrđuje da se antifa&scaron;izam u Crnoj Gori prečesto svodi na deklarativno pozivanje, bez stvarne spremnosti da se te vrijednosti potvrde konkretnim i dosljednim potezima. Time se &scaron;alje poruka da ni osnovni simboli antifa&scaron;ističkog nasljeđa nijesu izvan dnevno-političkih kalkulacija.
Joka Baletić nije samo dio istorije Nik&scaron;ića, već snažan simbol otpora, hrabrosti i žrtve u borbi protiv fa&scaron;izma. Ona je i podsjetnik na ulogu žena u antifa&scaron;ističkom pokretu, koja je često marginalizovana i nedovoljno prepoznata. Upravo zato odnos prema ovakvim inicijativama ima dodatnu težinu, jer govori o spremnosti dru&scaron;tva da oda priznanje ženama koje su dale nemjerljiv doprinos borbi za slobodu. Podsjećamo da su spomen-obilježja posvećena ženama u Crnoj Gori rijetka, a u Nik&scaron;iću svega četiri ulice nose imena žena - Milice Vučinić, Dragice Pravice, Joke Baletić i Jele Andrija&scaron;ević.
Antifa&scaron;izam nije pitanje selektivnog sjećanja, već temelj savremenog demokratskog i evropskog identiteta Crne Gore. Izostanak podr&scaron;ke inicijativama koje afirmi&scaron;u ovo nasljeđe, posebno onima koje vraćaju vidljivost ženama, otvara prostor za relativizaciju istorijskih činjenica i slabljenje kulture sjećanja, koja u Crnoj Gori već nije na zadovoljavajućem nivou.
Istovremeno, takav pristup ostavlja prostor za nenaučni istorijski revizionizam, dok se univerzalne vrijednosti pretvaraju u predmet političkih nadgornjavanja. Podsjećamo da spomenik četničkom komandantu Pavlu Đuri&scaron;iću, iako predmet krivičnog postupka i dalje nije oduzet niti se zna gdje se nalazi. S druge strane u proteklom periodu zabilježeni su slučajevi javnog veličanja ratnog zločinca od strane političkih i vjerskih aktera.
Joku Baletić strijeljali su nik&scaron;ićki četnici, a predstavnici partija Nove srpske demokratije i Demokrata, partija koje uz Pokret Evropa sad, nijesu glasale za ovo spomen-obilježje u Nik&scaron;iću u proteklom periodu prisustvovali su različitim parastosima i događajima posvećenim veličanju upravo četničkog pokreta.
Dodatno problematizuje situaciju činjenica da se upravo politički akteri koji se najglasnije pozivaju na evropske vrijednosti u praksi pona&scaron;aju suprotno tim principima, svodeći ih na nivo političkog oportunizma. Time se obesmi&scaron;ljava i sam proces evropskih integracija, koji podrazumijeva ne samo formalno usvajanje standarda, već i su&scaron;tinsko njegovanje vrijednosti, uključujući ravnopravnost i vidljivost žena u javnom i istorijskom prostoru.
Nik&scaron;ić, kao grad koji nosi titulu evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, ima dodatnu odgovornost da njeguje kulturu sjećanja i afirmi&scaron;e najznačajnije ličnosti iz svoje istorije. Odbijanjem ove inicijative propu&scaron;tena je prilika da se unaprijedi i kulturna ponuda grada.
CGO podsjeća da je kultura sjećanja ključni element demokratskog razvoja, a odnos prema antifa&scaron;ističkom nasljeđu važan test zrelosti dru&scaron;tva. Ignorisanje inicijativa koje afirmi&scaron;u te vrijednosti, posebno onih koje doprinose vidljivosti žena, ne doprinosi dru&scaron;tvenoj koheziji, već produbljuje podjele i slabi povjerenje u institucije.
CGO poziva donosioce odluka da pokažu veću odgovornost, dosljednost i spremnost da vrijednosti koje javno zagovaraju zaista primijene u praksi, navodi se u obraćanju CGO, koje potpisuje Nikola Obradović.
&nbsp;

Radojičić:  NSD se sprda sa zdravim razumom i svim univerzalnim tekovinama na kojima počiva naša prošlost

PREDSTAVNICI VLADAJUĆIH PARTIJA U NIKŠIĆU BILI UZDRŽANI NA INICIJATIVU DA SE PODIGNE SPOMENIK JOKI BALETIĆ

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predao je u skup&scaron;tinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno uvođenje otvorenih izbornih lista.
Iz DPS-a su najavili da će predlog biti stavljen na javnu raspravu koju će organizovati i tražiti od medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, nadležnih nezavisnih institucija i ostalih zainteresovanih strana predloge za dalje dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika.
&ldquo;Kako bi kroz amandmansku dopunu zakona dobili predlog koji odražava sveobuhvatno reformisan krovni izborni zakon&rdquo;, rekli su iz DPS-a, prenosi agencija Mina.
Klub poslanika DPS-a pozvao je sve poslaničke klubove opozicije da se pridruže inicijativi.
Predloženim izmjenama i dopunama, između ostalog, predviđeno je da se glasa samo za jednu izbornu listu, zaokruživanjem rednog broja ispred naziva liste i da se preferencijalni glas može dati za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine.
&rdquo;Birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića i dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine&ldquo;, navodi se u predlogu.
U predlogu se dodaje da birački odbor utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića, zatim broj važećih listića, broj glasova po svakoj izbornoj listi, kao i broj preferencijalnih glasova po svakoj izbornoj listi, &scaron;to unosi u zapisnik.
Predlogom je predviđeno da su, ukoliko je birač zaokružio vi&scaron;e od deset, odnosno pet rednih brojeva ispred imena kandidata sa liste, preferencijalni glasovi sa te liste nevažeći, dok glas za izbornu listu ostaje važeći.
&bdquo;Nakon utvrđivanja broja glasova koje je osvojila izborna lista, utvrđuje se broj preferencijalnih glasova koje je osvojio svaki kandidat sa te liste&ldquo;, pi&scaron;e u predlogu.

DPS predložio izmjene Zakona za uvođenje otvorenih lista

PREDATE U SKUPŠTINSKU PROCEDURU

Jačanje regionalne saradnje, održivi razvoj i obezbjeđivanje konkrentnih i mjerljivih koristi za građane Zapadnog Balkana prioriteti su predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom, saop&scaron;tila je savjetnica premijera za vanjsku politiku i nacionalna koordinatorka za Berlinski proces, Milica Peri&scaron;ić.
Ona je na konferenciji za novinare predstavila ciljeve, prioritete i program predsjedavanja Berlinskim procesom koje je Crna Gora ove godine, pod motom "Region u pokretu. Vlasnici promjena", preuzela od Ujedinjenog kraljevstva.
Peri&scaron;ić je naglasila da Crna Gora predsjedavanje preuzima u jednoj od najznačajnijih godina za njen međunarodni angažman, podsjećajući na obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti, ali i niz važnih međunarodnih aktivnosti, uključujući domaćinstvo samita Evropska unija (EU) &ndash; Zapadni Balkan.
Ona &nbsp;je pojasnila da je Berlinski proces diplomatska inicijativa pokrenuta 2014. godine, na inicijativu tada&scaron;nje njemačke kancelarke Angele Merkel, s ciljem jačanja saradnje regiona u periodu usporene politike pro&scaron;irenja EU.
&bdquo;On ne predstavlja nikakvu alternativu evropskom putu, već je u potpunosti komplementaran proces&ldquo;, kazala je Peri&scaron;ić, ističući da se Berlinski proces fokusira na infrastrukturno povezivanje, ekonomski razvoj, pomirenje i mobilnost mladih.
Peri&scaron;ić je kao najznačajnije rezultate postignute u okviru Berlinskog precesa izdvojila projekte saobraćajne i energetske povezanosti, osnivanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, kao i inicijative za olak&scaron;anu trgovinu i kretanje.
Kako je navela, u proces su uključene zemlje Zapadnog Balkana, ali i pojedine članice EU, uključujući Franskusku, Njemačku, Italiju, Poljsku, Grčku i druge, kao i Veliku Britaniju.
Govoreći o planiranim aktivnostima, ona je kazala da će tokom crnogorskog predsjedavanja biti organizovano 25 događaja, od čega 12 na ministarskom nivou, zaključno sa Samitom lidera u oktobru.
Peri&scaron;ić je istakla da će akcenat biti stavljen na inkluzivne forume koji jačaju demokratsku dimenziju Berlinskog procesa, uključujući Forum mladih, Forum civilnog dru&scaron;tva i think tank zajednice, Forum za rodnu ravnopravnost, a najavila je i uvođenje novih inicijativa, među kojima je Medijski forum.
&bdquo;Neće se svi sastanci održati u Podgorici, već će bizi organizovani i na sjeveru i na jugu, sve u cilju promocije Crne Gore&ldquo;, dodala je Peri&scaron;ić.
Ona je istakla četiri ključna prioriteta predsjedavanja: ekonomski rast kroz regionalno trži&scaron;te, jačanje konkurentnosti i inovacija, unapređenje bezbjednosti i otpornosti, kao i zelenu i održiv tranziciju kroz usklađivanje sa evropskom klimatskom politikom.
Prema njenim riječima, fokus biće na sprovođenju već postignutih dogovora u okviru Berlinskog procesa.
&bdquo;U okviru Berlinskog procesa imate pet sporazuma o mobilnosti, od kojih dva jo&scaron; nijesu stupila na snagu. Crna Gora će poku&scaron;ati da kao svoj rezultat isporuči implementaciju jednog od ta dva trenutno blokirana sporazuma&ldquo;, kazala je Peri&scaron;ić.
Ona je dodala da će predsjedavanje biti iskori&scaron;ćeno i za otvaranje pitanja budućnosti regionalne ekonomske saradnje u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.
&bdquo;Crna Gora ulaskom u EU napu&scaron;ta CEFTA prostor, pa se postavlja pitanje kako će funkcionisati regionalna trgovina. To su teme o kojima očekujemo konkretne preporuke tokom na&scaron;eg predsjedavanja&ldquo;, navela je Peri&scaron;ić.
Kako je kazala, cilj predsjedavanja je jačanje regionalne saradnje i obezbiježivanje konkretnih i mjerljivih koristi za građanje Zapadnog Balkana.
Ambasador Njemačke Peter Felten čestitao je Crnoj Gori preuzimanje predsjedavanja Berlinskim procesom, ističući značaj 2026. godine za njenu evropsku perspektivu.
&nbsp;&bdquo;Važno je naročito &scaron;to je predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom pokazalo da se proces vraća regionu&ldquo;, kazao je Felten, dodajući da je uvjeren da će godina biti plodonosna i usmjerena na rezultate.
Felten je naglasio da su do sada već ostvareni konkretni rezultati, uključujući rast trgovine, smanjenje roming tro&scaron;kova i olak&scaron;ano kretanje radne snage, a ukazao je i na značaj saradnje mladih kroz regionalne inicijative.
&nbsp;On je rekao da Njemačka ostaje snažan partner i podr&scaron;ka Berlinskom procesu.
&bdquo;Uvjerili smo se u benefite koje on donosi regionu i crnogorsko predsjedavanje ima na&scaron;u punu podr&scaron;ku&ldquo;, poručio je Felten.
Britanska ambasadorka Don Meken kazala je da je predsjedavanje Ujedinjenog Kraljevstva bilo usmjereno na postizanje konkretnih rezultata, jačanje povjerenja u institucije, podr&scaron;ku transparentnim i odgovornim sistemima, ka i na unapređenje regionalne saradnje.
Ona je istakla zadovoljstvo &scaron;to su predstavljeni prioriteti crnogorskog predsjedavanja usmjereni na ostvarivanje opipljivih koristi za građane.
&bdquo;Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećen partner i nastaviće da podržava napore koji doprinose stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskom rastu država. Spremni smo da podržimo Crnu Goru u ovom važnom radu&ldquo;, poručila je Meken.
Ambasador EU u Podgorici Johan Satler čestitao je Vladi Crne Gore preuzimanje predsjedavanja Berlinskim procesom, nagla&scaron;avajući složenost i značaj tog zadatka.
&bdquo;Znam koliko je važno preuzimanje predsjedavanja, ali i koliko posla to podrazumijeva. Ovo će zaista biti proces koji nalaže veliki rad. Pozdravljamo ambicioznu agendu koja je predstavljena&ldquo;, kazao je Satler.
On je podsjetio da je Berlinski proces pokrenut 2014. godine, u periodu zastoja u procesu pro&scaron;irenja EU.
&bdquo;Bilo je veoma važno &scaron;to je ova inicijativa predstavila zemlje Zapadnog Balkana kao važne saveznice EU&ldquo;, kazao je Satler, navodeći kao primjere uspjeha regionalne inicijative poput RYCO kancelarije i zajedničkih roming inicijativa.
Prema njegovim riječima, regionalna saradnja ostaje ključna za privlačenje investicija, zadržavanje talenata i sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Satler je naglasio da će ova godina biti prekretnica, nagla&scaron;avajući važnost očuvanja snažne podr&scaron;ke građana evropskom putu.
On je istakao je da pristupanje EU nije samo zadatak institucija, već proces koji zahtijeva angažman cijelog dru&scaron;tva i inkluzivan pristup.
&nbsp;Satler je poručio da EU unija ostaje posvećena procesu pro&scaron;irenja i da će, gdje bude potrebno, dati podr&scaron;ku i Berlinskom procesu.

Perišić: Regionalna saradnja i konkretne koristi za građane priroriteti crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom

PREDSJEDAVANJE BERLINSKIM PROCESOM PREUZELI SMO OD UJEDINJENOG KRALJEVSTVA.

Njemački kancelar Fridrih Merc dolazi u oktobru u Crnu Goru, čime će prvi put u istoriji jedan njemački &scaron;ef Vlade boraviti u zvaničnoj posjeti Podgorici, pi&scaron;e Pobjeda.
Mercov dolazak u vezi je sa Samitom lidera u okviru Berlinskog procesa, koji će se ove godine održati u Crnoj Gori i predstavljaće centralni politički događaj.
Diplomatski izvori Pobjede kazali su da posjeta Merca ima snažnu političku i simboličku težinu.
"Njemačka je jedan od ključnih partnera Crne Gore i jedan od najglasnijih zagovornika njenog članstva u Evropskoj uniji, a stav kancelara Merca po tom pitanju je jasan. Ogromna podr&scaron;ka u susret zatvaranju svih poglavlja", saop&scaron;tili su izvori iz diplomatskih krugova.
Oni su naveli da dolazak Merca u Podgoricu dodatno potvrđuje povjerenje Berlina i podr&scaron;ku evropskom putu Crne Gore.
Crna Gora je ove godine preuzela predsjedavanje Berlinskim procesom od Ujedinjenog Kraljevstva.

Fridrih Merc u oktobru u Crnoj Gori

NJEMAČKI KANCELAR

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pažljivo prati sve aktivnosti koje mogu imati uticaj na bezbjednost regiona, uključujući i informacije o nabavci naoružanja, saop&scaron;teno je te institucije za Radio Slobodna Evropa povodom informacije da Srbija nabavlja supersonične kineske rakete.
&ldquo;Svaka država, u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim obavezama, ima suvereno pravo da razvija i unapređuje svoje odbrambene kapacitete,&rdquo; navode iz Ministarstva.
Dodaju da smatraju da pitanja naoružanja i vojne modernizacije, u regionu ali i &scaron;ire &ldquo;moraju biti vođena principima transparentnosti i pune usklađenosti sa ciljevima regionalne i međunarodne bezbjednosti.&rdquo;
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je ranije da je Srbija od Kine kupila supersonične balističke rakete CM-400. Srbija je tom kupovinom, nakon Pakistana, postala prva država kojoj je Kina isporučila rakete velike razorne moći.
Dok se u susjedstvu nalaze članice NATO-a, prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja Srbija je jedina u Evropi koja posjeduje ove rakete.
Među njima je i Crna Gora, članica NATO-a od 2017. iz čijeg ministarstva vanjskih poslova navode da će kao članica Alijanse i pouzdan partner u međunarodnoj zajednici nastaviti da &ldquo;kroz dijalog i saradnju sa saveznicima i partnerima doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana.&rdquo;
&ldquo;Crna Gora dosljedno zagovara dobrosusjedske odnose, očuvanje regionalne stabilnosti, uzdržanost u potezima i izjavama koje mogu dovesti do podizanja tenzija, kao i puno po&scaron;tovanje međunarodnih obaveza i standarda, posebno kada je riječ o očuvanju mira i bezbjednosti u regionu&rdquo;, istakli su.
Ranije je Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića poručio da Podgorica ostaje posvećena &ldquo;dobrosusjedskim odnosima&rdquo; i saradnji u regionu.
Na nabavku je reagovala i Evropska komisija, poručiv&scaron;i da &ldquo;evropski put Srbije zahtijeva jasne strate&scaron;ke izbore&rdquo;, uključujući izbjegavanje zavisnosti koje nijesu u skladu s evropskim integracijama.
U Hrvatskoj su se oglasili i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Plenković je saop&scaron;tio da je o kupovini raketa obavijestio generalnog sekretara NATO‑a, dok je Milanović izjavio da ne razumije &ldquo;za&scaron;to se Srbija snabdijeva ofanzivnim oružjem&rdquo;, navodeći zabrinutost zbog mogućeg naru&scaron;avanja regionalne bezbjednosti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je ranije kupovinu raketa, navodeći da se Srbija &ldquo;ne priprema za napad&rdquo;, uz tvrdnju da susjedne zemlje rade na stvaranju vojnog saveza koji Beograd vidi kao prijetnju &ndash; tvrdnju koju Hrvatska, Albanija i Kosovo odbacuju.

MVP o kineskim raketama u Srbiji: Svaka država ima pravo na svoje odbrambene kapacitete

"PAŽLJIVO PRATIMO SVE AKTIVNOSTI KOJE MOGU IMATI UTICAJ NA BEZBJEDNOST REGIONA"

Sudija Ustavnog suda Nikola Mugo&scaron;a reagovao je na izlaganje lidera GP URA Dritana Abazovića u Skup&scaron;tini, koji je kazao da je Mugo&scaron;a Mirjana Pajković Ustavnog suda.&nbsp;
Naime, Abazović je u Skup&scaron;tini govorio o tome za&scaron;to je Ustavni sud ostao neodlučan povodom Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te ko je, prema njegovim tvrdnjama, glasao protiv. Navodno, između ostalih, protiv je,kako tvrdi, glasao i Nikola Mugo&scaron;a.
&bdquo;Najveće razočaranje svih vremena &ndash; sudija Mugo&scaron;a. Pritom, on je jedini za kojeg je URA nažalost glasala, u nadi da će doći profesionalac koji je solidno radio posao u DIK-u. Ja ovdje pred licem javnosti kažem da je sudija Mugo&scaron;a u stvari Mirjana Pajković Ustavnog suda. Mugo&scaron;a će nekad, ako ikad profunkcioni&scaron;u institucije, imati priliku da kaže gdje se skrivao dvije nedjelje nakon jedne situacije", rekao je Abazović.
Reagovanje Mugo&scaron;e prenosimo u cjelosti:
"Gospodine Abazoviću,
povodom Va&scaron;ih tvrdnji da ću pred nadležnim institucijama imati priliku da kažem ne&scaron;to &ldquo;o situaciji kada sam se dvije nedjelje skrivao&rdquo; pozivam Vas da crnogorsku javnost i državne institucije upoznate o čemu se radi.
Jasno je, gospodine Abazoviću, da Vi to nećete učiniti jer ste i sami svjesni da ste saop&scaron;tili običnu neistinu poku&scaron;avajući da denuncirate nekoga ko nema nijedne mrlje u karijeri.
Ja od ove države nikada nisam dobio ni stan, ni povla&scaron;ćeni kredit, niti su mi &ldquo;domaćini iz Emirata ostvarivali dječačke snove&rdquo; na trci Formule 1 u Abu Dabiju. Očekujem od Vas da crnogorskoj javnosti predstavite materijalne dokaze za Va&scaron;e gnusne tvrdnje. Ipak, gospodine Abazoviću, znamo da se ni to neće desiti jer se radi o pukoj izmi&scaron;ljotini.
Zna crnogorska javnost, a znate i Vi, da na moj rad i odlučivanje u DIK-u niko nije mogao da utiče, pa neće ni dok budem u Ustavnom sudu.
Nastaviću da se rukovodim Ustavom, zakonom i sopstvenom savje&scaron;ću, a Vi, u odnosu na mene sigurno nećete postići da u ovom ili bilo kojem drugom predmetu glasam onako kako Vi očekujete iz političkih ili ličnih interesa, bez obzira na to koliko daleko i nisko ste spremni da idete".

Mugoša Abazoviću: Saopštili ste izmišljotinu, nećete postići da glasam kako Vi očekujete, bez obzira na to koliko nisko ste spremni da idete

LIDER GP URA SAOPŠTIO DA MUGOŠA MIRJANA PAJKOVIĆ USTAVNOG SUDA

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela:
1. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Miroslava Ma&scaron;ića i imenovanju Demira Đe&scaron;evića za novog člana,
2. Rje&scaron;enje određivanju Slavice Stankov za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
3. Rje&scaron;enje o imenovanju Save Laketića za direktora Poreske uprave,
4. Rje&scaron;enja o određivanju Ljiljane Vujisić za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja,
5. Rje&scaron;enje o imenovanju Gojka Milića za člana Upravnog odbora JU Dom starih &bdquo;Pljevlja&ldquo;,
6. Rje&scaron;enje o prestanku mandata generalne direktorice Direktorata za unapređenje i za&scaron;titu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković,
7. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članice Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača Anastasije Perućice,
8. Rje&scaron;enje o imenovanju Katarine Živković za članicu Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača,
9. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju državnog sekretara u Ministarstvu kulture i medija Bo&scaron;ka Kovačevića i
10. Rje&scaron;enje o imenovanju Nikole Markovića za sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Vlada za direktora Poreske uprave naimenovala Savu Laketića; Razriješena Mirjana Pajković sa funkcije u Ministarstvu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore, većinom glasova, nijesu usvojili da se na dnevni red dana&scaron;nje sjednice stave predlozi o tome da se penzionerima povećaju penzije najmanje 40 eura, da se smanje akcize na gorivo, kao i to da se obe&scaron;tete svi radnici biv&scaron;ih državnih preduzeća koja su oti&scaron;la u stečaj.
Predloge je na glasanje stavio opozicioni poslanički Klub Građanskog pokreta (GP) URA.
- Ne tražimo ovo samo zbog goriva, već zbog mogućeg rasta ostalih cijena koje bi mogle uslijediti - rekao je poslanik te stranke Milo&scaron; Konatar.
Sa njim je bio saglasan i njegov kolega Zoran Mikić koji je naveo da ovo nisu pitanja da li ne&scaron;to treba ili ne treba već čisto pitanje jednakosti.

Poslanici većine nijesu za povećanje penzija, smanjenje akciza na gorivo i obeštećenje bivših radnika

NIJE BILO DOVOLJAN BROJ GLASOVA DA SE PREDLOZI NAĐU NA DNEVNI RED

&ldquo;Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House), dok Crna Gora ostaje djelimično slobodna, ali je izgubila jedan bod zbog hitnog usvajanja zakona bez parlamentarne rasprave."
Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživjele pogor&scaron;anje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabilježilo pobolj&scaron;anja.
Obja&scaron;njavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da ugu&scaron;e mirno neslaganje ili promjene ustavna pravila u svoju korist.
Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, &scaron;to predstavlja djelimično slobodne zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa(RSE)
Kao i prethodnih godina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina Sjeverna Makedonija obilježene su kao djelimično slobodne zemlje.
Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, a da je razlog to &scaron;to su brojni predlozi zakona koje je podnijela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave.
"Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti &scaron;irom regiona", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju. Naveden je primjer Kosova, gdje novoizabrani poslanici nisu uspjeli da formiraju vladu veći dio godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovla&scaron;ćenja, &scaron;to je dovelo do vanrednih izbora.
"Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbjednosti", navode iz Fridom Hausa.
Međutim, u izvje&scaron;taju pi&scaron;e i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost.
&Scaron;ta se u izvje&scaron;taju navodi o Srbiji?
Srbija, koja se i pro&scaron;le godine u izvje&scaron;taju Fridom Hausa na&scaron;la među zemljama u kojima se bilježi najveći pad sloboda, ove godine izgubila je tri poena "nakon &scaron;to su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u &scaron;iroko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Takođe, navodi se da je policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te da ih nije za&scaron;titila od naoružanih bandi.
Izvje&scaron;taj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavje&scaron;tajne službe koristile &scaron;pijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta.
Navode primjer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog &scaron;pijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hap&scaron;enja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svijest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima.
Globalno nazadovanje demokratije
Izvje&scaron;taj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja.
"Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su prvi put progla&scaron;ena terorističkim organizacijama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gdje vladajuća partija nastavlja da vr&scaron;i kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja.
Kada je riječ o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je po&scaron;tovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svijetu.
Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabilježile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posljedice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obilježeni kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske za&scaron;titne mehanizme.
U izvje&scaron;taju Fridom Hausa zabielježen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno je istaknuta izvr&scaron;na uredba iz januara 2025. godine kojom je uga&scaron;ena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog dru&scaron;tva i nezavisnih medija &scaron;irom svijeta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promjene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izvje&scaron;taju, uz obja&scaron;njenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja.
U Bjelorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primjenila nesrazmjerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a vi&scaron;e desetine hiljada ljudi je privedeno, &scaron;to je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo.
Kao primjer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gdje su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog dru&scaron;tva.
"Autoritarni režimi i dalje napreduju &scaron;irom svijeta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog dru&scaron;tva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izvje&scaron;taju Fridom Hausa.
Ova međunarodna organizacija vi&scaron;e od 50 godina bilježi prijetnje po demokratiju i slobode &scaron;irom svijeta. U svojim izvje&scaron;tajima svake godine procjenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

Freedom House: Crna Gora djelimično slobodna zemlja

NAJNOVIJI IZVJEŠTAJ

Albanski forum podnijeće amandman na izborni zakon u cilju vraćanja garantovanih mandata, saop&scaron;tio je lider Albanskog foruma i potpredsjednik Vlade, Nik Đeljo&scaron;aj.
"Podržavamo uvođenje otvorenih izbornih lista kao važan korak ka većoj demokratizaciji izbornog sistema.Međutim, jasno ističemo: bez garantovanih mandata za albansku i hrvatsku zajednicu nema pune izborne pravde, niti istinske evropske reforme. Zato ćemo podnijeti amandman za vraćanje garantovanih mandata, kao ključnog uslova za fer i inkluzivan izborni sistem&rdquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Napominje da su lideri partija parlamentarne većine svojim potpisom na sporazum preuzeli obavezu da rije&scaron;e to pitanje.
&ldquo;U tom kontekstu, očekujemo i konstruktivno uključivanje međunarodnih partnera, posebno Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, u cilju podr&scaron;ke rje&scaron;avanju pitanja manjinskih prava u skladu sa evropskim standardima, imajući u vidu da je ovo pitanje i dio obaveza koje je neophodno ispuniti za zatvaranje pregovaračkih poglavlja&rdquo;, ocijenio je Đeljo&scaron;aj.
&nbsp;

Đeljošaj: Podnijećemo amandman za vraćanje garantovanih mandata