Politika

Jačanje regionalne saradnje, održivi razvoj i obezbjeđivanje konkrentnih i mjerljivih koristi za građane Zapadnog Balkana prioriteti su predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom, saop&scaron;tila je savjetnica premijera za vanjsku politiku i nacionalna koordinatorka za Berlinski proces, Milica Peri&scaron;ić.
Ona je na konferenciji za novinare predstavila ciljeve, prioritete i program predsjedavanja Berlinskim procesom koje je Crna Gora ove godine, pod motom "Region u pokretu. Vlasnici promjena", preuzela od Ujedinjenog kraljevstva.
Peri&scaron;ić je naglasila da Crna Gora predsjedavanje preuzima u jednoj od najznačajnijih godina za njen međunarodni angažman, podsjećajući na obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti, ali i niz važnih međunarodnih aktivnosti, uključujući domaćinstvo samita Evropska unija (EU) &ndash; Zapadni Balkan.
Ona &nbsp;je pojasnila da je Berlinski proces diplomatska inicijativa pokrenuta 2014. godine, na inicijativu tada&scaron;nje njemačke kancelarke Angele Merkel, s ciljem jačanja saradnje regiona u periodu usporene politike pro&scaron;irenja EU.
&bdquo;On ne predstavlja nikakvu alternativu evropskom putu, već je u potpunosti komplementaran proces&ldquo;, kazala je Peri&scaron;ić, ističući da se Berlinski proces fokusira na infrastrukturno povezivanje, ekonomski razvoj, pomirenje i mobilnost mladih.
Peri&scaron;ić je kao najznačajnije rezultate postignute u okviru Berlinskog precesa izdvojila projekte saobraćajne i energetske povezanosti, osnivanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, kao i inicijative za olak&scaron;anu trgovinu i kretanje.
Kako je navela, u proces su uključene zemlje Zapadnog Balkana, ali i pojedine članice EU, uključujući Franskusku, Njemačku, Italiju, Poljsku, Grčku i druge, kao i Veliku Britaniju.
Govoreći o planiranim aktivnostima, ona je kazala da će tokom crnogorskog predsjedavanja biti organizovano 25 događaja, od čega 12 na ministarskom nivou, zaključno sa Samitom lidera u oktobru.
Peri&scaron;ić je istakla da će akcenat biti stavljen na inkluzivne forume koji jačaju demokratsku dimenziju Berlinskog procesa, uključujući Forum mladih, Forum civilnog dru&scaron;tva i think tank zajednice, Forum za rodnu ravnopravnost, a najavila je i uvođenje novih inicijativa, među kojima je Medijski forum.
&bdquo;Neće se svi sastanci održati u Podgorici, već će bizi organizovani i na sjeveru i na jugu, sve u cilju promocije Crne Gore&ldquo;, dodala je Peri&scaron;ić.
Ona je istakla četiri ključna prioriteta predsjedavanja: ekonomski rast kroz regionalno trži&scaron;te, jačanje konkurentnosti i inovacija, unapređenje bezbjednosti i otpornosti, kao i zelenu i održiv tranziciju kroz usklađivanje sa evropskom klimatskom politikom.
Prema njenim riječima, fokus biće na sprovođenju već postignutih dogovora u okviru Berlinskog procesa.
&bdquo;U okviru Berlinskog procesa imate pet sporazuma o mobilnosti, od kojih dva jo&scaron; nijesu stupila na snagu. Crna Gora će poku&scaron;ati da kao svoj rezultat isporuči implementaciju jednog od ta dva trenutno blokirana sporazuma&ldquo;, kazala je Peri&scaron;ić.
Ona je dodala da će predsjedavanje biti iskori&scaron;ćeno i za otvaranje pitanja budućnosti regionalne ekonomske saradnje u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.
&bdquo;Crna Gora ulaskom u EU napu&scaron;ta CEFTA prostor, pa se postavlja pitanje kako će funkcionisati regionalna trgovina. To su teme o kojima očekujemo konkretne preporuke tokom na&scaron;eg predsjedavanja&ldquo;, navela je Peri&scaron;ić.
Kako je kazala, cilj predsjedavanja je jačanje regionalne saradnje i obezbiježivanje konkretnih i mjerljivih koristi za građanje Zapadnog Balkana.
Ambasador Njemačke Peter Felten čestitao je Crnoj Gori preuzimanje predsjedavanja Berlinskim procesom, ističući značaj 2026. godine za njenu evropsku perspektivu.
&nbsp;&bdquo;Važno je naročito &scaron;to je predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom pokazalo da se proces vraća regionu&ldquo;, kazao je Felten, dodajući da je uvjeren da će godina biti plodonosna i usmjerena na rezultate.
Felten je naglasio da su do sada već ostvareni konkretni rezultati, uključujući rast trgovine, smanjenje roming tro&scaron;kova i olak&scaron;ano kretanje radne snage, a ukazao je i na značaj saradnje mladih kroz regionalne inicijative.
&nbsp;On je rekao da Njemačka ostaje snažan partner i podr&scaron;ka Berlinskom procesu.
&bdquo;Uvjerili smo se u benefite koje on donosi regionu i crnogorsko predsjedavanje ima na&scaron;u punu podr&scaron;ku&ldquo;, poručio je Felten.
Britanska ambasadorka Don Meken kazala je da je predsjedavanje Ujedinjenog Kraljevstva bilo usmjereno na postizanje konkretnih rezultata, jačanje povjerenja u institucije, podr&scaron;ku transparentnim i odgovornim sistemima, ka i na unapređenje regionalne saradnje.
Ona je istakla zadovoljstvo &scaron;to su predstavljeni prioriteti crnogorskog predsjedavanja usmjereni na ostvarivanje opipljivih koristi za građane.
&bdquo;Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećen partner i nastaviće da podržava napore koji doprinose stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskom rastu država. Spremni smo da podržimo Crnu Goru u ovom važnom radu&ldquo;, poručila je Meken.
Ambasador EU u Podgorici Johan Satler čestitao je Vladi Crne Gore preuzimanje predsjedavanja Berlinskim procesom, nagla&scaron;avajući složenost i značaj tog zadatka.
&bdquo;Znam koliko je važno preuzimanje predsjedavanja, ali i koliko posla to podrazumijeva. Ovo će zaista biti proces koji nalaže veliki rad. Pozdravljamo ambicioznu agendu koja je predstavljena&ldquo;, kazao je Satler.
On je podsjetio da je Berlinski proces pokrenut 2014. godine, u periodu zastoja u procesu pro&scaron;irenja EU.
&bdquo;Bilo je veoma važno &scaron;to je ova inicijativa predstavila zemlje Zapadnog Balkana kao važne saveznice EU&ldquo;, kazao je Satler, navodeći kao primjere uspjeha regionalne inicijative poput RYCO kancelarije i zajedničkih roming inicijativa.
Prema njegovim riječima, regionalna saradnja ostaje ključna za privlačenje investicija, zadržavanje talenata i sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Satler je naglasio da će ova godina biti prekretnica, nagla&scaron;avajući važnost očuvanja snažne podr&scaron;ke građana evropskom putu.
On je istakao je da pristupanje EU nije samo zadatak institucija, već proces koji zahtijeva angažman cijelog dru&scaron;tva i inkluzivan pristup.
&nbsp;Satler je poručio da EU unija ostaje posvećena procesu pro&scaron;irenja i da će, gdje bude potrebno, dati podr&scaron;ku i Berlinskom procesu.

Perišić: Regionalna saradnja i konkretne koristi za građane priroriteti crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom

PREDSJEDAVANJE BERLINSKIM PROCESOM PREUZELI SMO OD UJEDINJENOG KRALJEVSTVA.

Njemački kancelar Fridrih Merc dolazi u oktobru u Crnu Goru, čime će prvi put u istoriji jedan njemački &scaron;ef Vlade boraviti u zvaničnoj posjeti Podgorici, pi&scaron;e Pobjeda.
Mercov dolazak u vezi je sa Samitom lidera u okviru Berlinskog procesa, koji će se ove godine održati u Crnoj Gori i predstavljaće centralni politički događaj.
Diplomatski izvori Pobjede kazali su da posjeta Merca ima snažnu političku i simboličku težinu.
"Njemačka je jedan od ključnih partnera Crne Gore i jedan od najglasnijih zagovornika njenog članstva u Evropskoj uniji, a stav kancelara Merca po tom pitanju je jasan. Ogromna podr&scaron;ka u susret zatvaranju svih poglavlja", saop&scaron;tili su izvori iz diplomatskih krugova.
Oni su naveli da dolazak Merca u Podgoricu dodatno potvrđuje povjerenje Berlina i podr&scaron;ku evropskom putu Crne Gore.
Crna Gora je ove godine preuzela predsjedavanje Berlinskim procesom od Ujedinjenog Kraljevstva.

Fridrih Merc u oktobru u Crnoj Gori

NJEMAČKI KANCELAR

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pažljivo prati sve aktivnosti koje mogu imati uticaj na bezbjednost regiona, uključujući i informacije o nabavci naoružanja, saop&scaron;teno je te institucije za Radio Slobodna Evropa povodom informacije da Srbija nabavlja supersonične kineske rakete.
&ldquo;Svaka država, u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim obavezama, ima suvereno pravo da razvija i unapređuje svoje odbrambene kapacitete,&rdquo; navode iz Ministarstva.
Dodaju da smatraju da pitanja naoružanja i vojne modernizacije, u regionu ali i &scaron;ire &ldquo;moraju biti vođena principima transparentnosti i pune usklađenosti sa ciljevima regionalne i međunarodne bezbjednosti.&rdquo;
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je ranije da je Srbija od Kine kupila supersonične balističke rakete CM-400. Srbija je tom kupovinom, nakon Pakistana, postala prva država kojoj je Kina isporučila rakete velike razorne moći.
Dok se u susjedstvu nalaze članice NATO-a, prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja Srbija je jedina u Evropi koja posjeduje ove rakete.
Među njima je i Crna Gora, članica NATO-a od 2017. iz čijeg ministarstva vanjskih poslova navode da će kao članica Alijanse i pouzdan partner u međunarodnoj zajednici nastaviti da &ldquo;kroz dijalog i saradnju sa saveznicima i partnerima doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana.&rdquo;
&ldquo;Crna Gora dosljedno zagovara dobrosusjedske odnose, očuvanje regionalne stabilnosti, uzdržanost u potezima i izjavama koje mogu dovesti do podizanja tenzija, kao i puno po&scaron;tovanje međunarodnih obaveza i standarda, posebno kada je riječ o očuvanju mira i bezbjednosti u regionu&rdquo;, istakli su.
Ranije je Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića poručio da Podgorica ostaje posvećena &ldquo;dobrosusjedskim odnosima&rdquo; i saradnji u regionu.
Na nabavku je reagovala i Evropska komisija, poručiv&scaron;i da &ldquo;evropski put Srbije zahtijeva jasne strate&scaron;ke izbore&rdquo;, uključujući izbjegavanje zavisnosti koje nijesu u skladu s evropskim integracijama.
U Hrvatskoj su se oglasili i premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Plenković je saop&scaron;tio da je o kupovini raketa obavijestio generalnog sekretara NATO‑a, dok je Milanović izjavio da ne razumije &ldquo;za&scaron;to se Srbija snabdijeva ofanzivnim oružjem&rdquo;, navodeći zabrinutost zbog mogućeg naru&scaron;avanja regionalne bezbjednosti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je ranije kupovinu raketa, navodeći da se Srbija &ldquo;ne priprema za napad&rdquo;, uz tvrdnju da susjedne zemlje rade na stvaranju vojnog saveza koji Beograd vidi kao prijetnju &ndash; tvrdnju koju Hrvatska, Albanija i Kosovo odbacuju.

MVP o kineskim raketama u Srbiji: Svaka država ima pravo na svoje odbrambene kapacitete

"PAŽLJIVO PRATIMO SVE AKTIVNOSTI KOJE MOGU IMATI UTICAJ NA BEZBJEDNOST REGIONA"

Sudija Ustavnog suda Nikola Mugo&scaron;a reagovao je na izlaganje lidera GP URA Dritana Abazovića u Skup&scaron;tini, koji je kazao da je Mugo&scaron;a Mirjana Pajković Ustavnog suda.&nbsp;
Naime, Abazović je u Skup&scaron;tini govorio o tome za&scaron;to je Ustavni sud ostao neodlučan povodom Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te ko je, prema njegovim tvrdnjama, glasao protiv. Navodno, između ostalih, protiv je,kako tvrdi, glasao i Nikola Mugo&scaron;a.
&bdquo;Najveće razočaranje svih vremena &ndash; sudija Mugo&scaron;a. Pritom, on je jedini za kojeg je URA nažalost glasala, u nadi da će doći profesionalac koji je solidno radio posao u DIK-u. Ja ovdje pred licem javnosti kažem da je sudija Mugo&scaron;a u stvari Mirjana Pajković Ustavnog suda. Mugo&scaron;a će nekad, ako ikad profunkcioni&scaron;u institucije, imati priliku da kaže gdje se skrivao dvije nedjelje nakon jedne situacije", rekao je Abazović.
Reagovanje Mugo&scaron;e prenosimo u cjelosti:
"Gospodine Abazoviću,
povodom Va&scaron;ih tvrdnji da ću pred nadležnim institucijama imati priliku da kažem ne&scaron;to &ldquo;o situaciji kada sam se dvije nedjelje skrivao&rdquo; pozivam Vas da crnogorsku javnost i državne institucije upoznate o čemu se radi.
Jasno je, gospodine Abazoviću, da Vi to nećete učiniti jer ste i sami svjesni da ste saop&scaron;tili običnu neistinu poku&scaron;avajući da denuncirate nekoga ko nema nijedne mrlje u karijeri.
Ja od ove države nikada nisam dobio ni stan, ni povla&scaron;ćeni kredit, niti su mi &ldquo;domaćini iz Emirata ostvarivali dječačke snove&rdquo; na trci Formule 1 u Abu Dabiju. Očekujem od Vas da crnogorskoj javnosti predstavite materijalne dokaze za Va&scaron;e gnusne tvrdnje. Ipak, gospodine Abazoviću, znamo da se ni to neće desiti jer se radi o pukoj izmi&scaron;ljotini.
Zna crnogorska javnost, a znate i Vi, da na moj rad i odlučivanje u DIK-u niko nije mogao da utiče, pa neće ni dok budem u Ustavnom sudu.
Nastaviću da se rukovodim Ustavom, zakonom i sopstvenom savje&scaron;ću, a Vi, u odnosu na mene sigurno nećete postići da u ovom ili bilo kojem drugom predmetu glasam onako kako Vi očekujete iz političkih ili ličnih interesa, bez obzira na to koliko daleko i nisko ste spremni da idete".

Mugoša Abazoviću: Saopštili ste izmišljotinu, nećete postići da glasam kako Vi očekujete, bez obzira na to koliko nisko ste spremni da idete

LIDER GP URA SAOPŠTIO DA MUGOŠA MIRJANA PAJKOVIĆ USTAVNOG SUDA

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela:
1. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Miroslava Ma&scaron;ića i imenovanju Demira Đe&scaron;evića za novog člana,
2. Rje&scaron;enje određivanju Slavice Stankov za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
3. Rje&scaron;enje o imenovanju Save Laketića za direktora Poreske uprave,
4. Rje&scaron;enja o određivanju Ljiljane Vujisić za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja,
5. Rje&scaron;enje o imenovanju Gojka Milića za člana Upravnog odbora JU Dom starih &bdquo;Pljevlja&ldquo;,
6. Rje&scaron;enje o prestanku mandata generalne direktorice Direktorata za unapređenje i za&scaron;titu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković,
7. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članice Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača Anastasije Perućice,
8. Rje&scaron;enje o imenovanju Katarine Živković za članicu Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača,
9. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju državnog sekretara u Ministarstvu kulture i medija Bo&scaron;ka Kovačevića i
10. Rje&scaron;enje o imenovanju Nikole Markovića za sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Vlada za direktora Poreske uprave naimenovala Savu Laketića; Razriješena Mirjana Pajković sa funkcije u Ministarstvu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore, većinom glasova, nijesu usvojili da se na dnevni red dana&scaron;nje sjednice stave predlozi o tome da se penzionerima povećaju penzije najmanje 40 eura, da se smanje akcize na gorivo, kao i to da se obe&scaron;tete svi radnici biv&scaron;ih državnih preduzeća koja su oti&scaron;la u stečaj.
Predloge je na glasanje stavio opozicioni poslanički Klub Građanskog pokreta (GP) URA.
- Ne tražimo ovo samo zbog goriva, već zbog mogućeg rasta ostalih cijena koje bi mogle uslijediti - rekao je poslanik te stranke Milo&scaron; Konatar.
Sa njim je bio saglasan i njegov kolega Zoran Mikić koji je naveo da ovo nisu pitanja da li ne&scaron;to treba ili ne treba već čisto pitanje jednakosti.

Poslanici većine nijesu za povećanje penzija, smanjenje akciza na gorivo i obeštećenje bivših radnika

NIJE BILO DOVOLJAN BROJ GLASOVA DA SE PREDLOZI NAĐU NA DNEVNI RED

&ldquo;Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House), dok Crna Gora ostaje djelimično slobodna, ali je izgubila jedan bod zbog hitnog usvajanja zakona bez parlamentarne rasprave."
Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživjele pogor&scaron;anje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabilježilo pobolj&scaron;anja.
Obja&scaron;njavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da ugu&scaron;e mirno neslaganje ili promjene ustavna pravila u svoju korist.
Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, &scaron;to predstavlja djelimično slobodne zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa(RSE)
Kao i prethodnih godina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina Sjeverna Makedonija obilježene su kao djelimično slobodne zemlje.
Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, a da je razlog to &scaron;to su brojni predlozi zakona koje je podnijela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave.
"Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti &scaron;irom regiona", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju. Naveden je primjer Kosova, gdje novoizabrani poslanici nisu uspjeli da formiraju vladu veći dio godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovla&scaron;ćenja, &scaron;to je dovelo do vanrednih izbora.
"Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbjednosti", navode iz Fridom Hausa.
Međutim, u izvje&scaron;taju pi&scaron;e i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost.
&Scaron;ta se u izvje&scaron;taju navodi o Srbiji?
Srbija, koja se i pro&scaron;le godine u izvje&scaron;taju Fridom Hausa na&scaron;la među zemljama u kojima se bilježi najveći pad sloboda, ove godine izgubila je tri poena "nakon &scaron;to su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u &scaron;iroko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Takođe, navodi se da je policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te da ih nije za&scaron;titila od naoružanih bandi.
Izvje&scaron;taj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavje&scaron;tajne službe koristile &scaron;pijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta.
Navode primjer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog &scaron;pijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hap&scaron;enja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svijest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima.
Globalno nazadovanje demokratije
Izvje&scaron;taj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja.
"Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su prvi put progla&scaron;ena terorističkim organizacijama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gdje vladajuća partija nastavlja da vr&scaron;i kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja.
Kada je riječ o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je po&scaron;tovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svijetu.
Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabilježile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posljedice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obilježeni kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske za&scaron;titne mehanizme.
U izvje&scaron;taju Fridom Hausa zabielježen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno je istaknuta izvr&scaron;na uredba iz januara 2025. godine kojom je uga&scaron;ena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog dru&scaron;tva i nezavisnih medija &scaron;irom svijeta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promjene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izvje&scaron;taju, uz obja&scaron;njenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja.
U Bjelorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primjenila nesrazmjerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a vi&scaron;e desetine hiljada ljudi je privedeno, &scaron;to je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo.
Kao primjer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gdje su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog dru&scaron;tva.
"Autoritarni režimi i dalje napreduju &scaron;irom svijeta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog dru&scaron;tva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izvje&scaron;taju Fridom Hausa.
Ova međunarodna organizacija vi&scaron;e od 50 godina bilježi prijetnje po demokratiju i slobode &scaron;irom svijeta. U svojim izvje&scaron;tajima svake godine procjenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

Freedom House: Crna Gora djelimično slobodna zemlja

NAJNOVIJI IZVJEŠTAJ

<div class="code-block code-block-8">
<div class="elementor-element elementor-element-80ad9bd elementor-widget elementor-widget-theme-post-excerpt" data-id="80ad9bd" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="theme-post-excerpt.default">Skup&scaron;tina Glavnog grada nije usvojila Predlog odluke o skraćenju mandata za koju je bilo potrebno 30 glasova.</div>
<div class="elementor-element elementor-element-80ad9bd elementor-widget elementor-widget-theme-post-excerpt" data-id="80ad9bd" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="theme-post-excerpt.default">&nbsp;</div>
<div class="elementor-element elementor-element-80ad9bd elementor-widget elementor-widget-theme-post-excerpt" data-id="80ad9bd" data-element_type="widget" data-e-type="widget" data-widget_type="theme-post-excerpt.default">Za skraćenje mandata glasalo je 28 odbornika opozicije.</div>
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave
</div>
<div class="code-block code-block-8">
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović istakao je da skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada nije dobra za građane Crne Gore, odnosno Podgorice. Navodi i da se kriza u Glavnom gradu desila jer nije bio spreman da taktizira.
&bdquo;Inicijativa koja je do&scaron;la od Evropskog saveza je legitimna, ali ne smatram da odi&scaron;e nekom političkom mudro&scaron;ću i ne smatram da je na dobro građana Crne Gore, jer je Podgorica u ekonomskom smislu vi&scaron;e od 60 odsto Crne Gore. Građane interesuje samo jedno &ndash; da ovaj grad živi i radi. Ne smatram da im je mnogo bitno ko je na čelu nekog skup&scaron;tinskog odbora. Nije važno da li je neko tijesna većina ili smo trenutno u poziciji da imamo jednog odbornika manje nego &scaron;to vi imate. Građanima je bitno da ovaj grad ide naprijed i da funkcioni&scaron;e&ldquo;, kazao je Mujović.
On je poručio odbornicima Evropskog saveza da poziciju gradonačelnika neće zloupotrijebiti i da ne želi da bude upamćen kao lo&scaron; i neuspje&scaron;an gradonačelnik Podgorice.
&bdquo;Ovaj gradonačelnik nije bio spreman da taktizira. Na prvoj sjednici sam rekao da ključ Podgorice drži jedan projekat &ndash; postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Mogao sam da ćutim i da se sklonim po strani i da izlazim sa populističkom pričom i tako dočekam 2027. godinu. Nisam želio to da radim, već sam želio da se borim za ono &scaron;to sam dobio podr&scaron;ku i da ovim gradom koračam uzdignuta čela&ldquo;, kazao je Mujović.
Mugo&scaron;a: Skup&scaron;tina ne funkcioni&scaron;e
Odbornik Evropskog saveza, Budimir Mugo&scaron;a kazao je da u Skup&scaron;tini nema većine, kao i da ona ne funkcioni&scaron;e.
&bdquo;Ako mi izađemo iz Skup&scaron;tine onda nećete usvojiti ni odluku o subvencijama, a to pokazuje da nema ni većine, ali i da Skup&scaron;tina ne funkcioni&scaron;e&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Vuković: URA će podržati odluku o skraćenju mandata
Odbornica GP URA Milena Vuković kazala je da će ova partija podržati odluku o skraćenju mandata.
&bdquo;Ne govorimo o funkcionalnosti i rezultatima vlasti, već činjenici da parlamentarna većina nema 30 odbornika podr&scaron;ke&ldquo;, kazala je Vuković.
Paunović: Ne može se govoriti o krizi vlasti
Odbornik Demokrata Mitar Paunović istakao je da se u Glavnom gradu ne može govoriti o krizi vlasti, već krizi većine u Skup&scaron;tini Glavnog grada.
&bdquo;Svakako da je inicijativa antievropska, jer smo u 2026. godini kada Crna Gora treba da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU i vidimo da to dobro ide. Ipak, neko predlaže da dolazimo do izbornog procesa, bez obzira na izmijenjeno izborno zakonodavstvo, koje smo svi podržali. Stvaramo atmosferu parlamentarnih izbora, jer će definitivno to kampanja u Podgorici donijeti sa sobom. Ne može neko ko je evropski činilac da to predlaže&ldquo;, kazao je Paunović.
</div>
<div class="code-block code-block-8">
Kandić: Spremni smo za izbore, ali to trenutno nije u interesu građana
Odbornik PES-a Stevan Kandić kazao je da su spremni za izbore, ali da to sada nije u interesu građana.
&bdquo;Podsjetiću da je već skraćen mandat u Glavnom gradu, jer imamo obavezne izbore sredinom naredne godine, pa stoga nećemo imati četiri godine vlasti. Za ovu inicijativu većine nema i to je jasno&ldquo;, kazao je Kandić.
Navodi da opoziciji smeta evropski put Crne Gore, &scaron;to pokazuje raznim opstrukcijama na državnom i lokalnom nivou.
Đuričković: Inicijativu trebalo da pokrene DNP
Odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković naveo je da su ovu inicijativu pokrenuli, jer su pona&scaron;anjem &bdquo;sru&scaron;eni temelji političkog sistema koji proizvodi sve ostalo&ldquo;.
&bdquo;Ovo &scaron;to radi vlast od 2023. godine do danas su te&scaron;ke anomalije koje ru&scaron;e sistem i koje će da ostave posljedice. Inicijativa nije usmjerena na Mujović i Borovinić Bojović, već smo poku&scaron;ali da vas natjeramo na minimum demokratskih principa. Da je sreće, DNP je trebalo da pokrene ovu inicijativu onog trenutka kad su napustili vlast. Oni su bili dužni to da urade. Vladanje jo&scaron; godinu i po proizve&scaron;će brojne anomalije i zbog toga je u interesu da imamo nove izbore&ldquo;, kazao je Đuričković.
On tvrdi da većina građana želi izbore i da se mora po&scaron;tovati volja građana.
Perić: Vlast u Glavnom gradu sada nema ni legalitet
Odbornik Preokreta Srđan Perić kazao je da vlast u Glavnom gradu nema legitimitet, a da od nedavno nema legalitet, jer nema 30 odbornika.
&bdquo;Vlast nema 30 odbornika na svojoj strani. Tamo gdje je demokratija, ide se na izbore. Za&scaron;to se bježi od toga? Odgovor trebe vi da date&ldquo;, kazao je Perić.
Mi&scaron;ković: Mujovića ne treba smijeniti, već klonirati
Odbornik PES-a, Goran Mi&scaron;ković čestitao je Ma&scaron;koviću, navodeći da je on novi lider opozicije. On je naveo i razloge zbog kojih &bdquo;treba&ldquo; smijeniti Mujovića, navodeći da je glavni razlog zbog čega treba da bude smijenjen, jer radi svoj posao.
&bdquo;Žao mi je &scaron;to ovdje nisu oni koji su izazvali ovu krizu da čujemo &scaron;ta je lo&scaron;e. Mandat treba skratiti jer gradonačelnik Mujović radi 10 do 15 sati dnevno i onda može naplatiti prekovremene sate, kako su radili njegovi prethodnici. Dolazi pje&scaron;ke na posao, a to nije dobro za kolege, jer ne daje dobar primjer. Takođe, zloupotrebljava službena putovanja, jer je ove godine čak jednom bio na putovanje do Brisela i donio dobre vijesti za na&scaron; grad.
Mujovića treba smijeniti zato &scaron;to je ponosno stao ispred ljudi građana u Zagoriču, koji traže svoja prava, a koja su im obećavali prethodni gradonačelnici. Dozvolili su tim ljudima da rade na privatnom i državnom zemlji&scaron;tu, ali je sad za to kriv Mujović i zbog toga ga treba smijeniti. Treba ga smijeniti i zbog započete izgradnje postrojenja u Botunu, ono &scaron;to su obećavali mnogi&ldquo;, kazao je Mi&scaron;ković.
On je naveo da su prethodni gradonačelnici mnogo radili protiv Glavnog grada, a da je za gre&scaron;ke Miomira Mugo&scaron;e potrebno dosta vremena da se ispričaju.
&bdquo;Kada sve vidimo, Mujovića ne treba smijeniti, već klonirati. Kada bi imali vi&scaron;e takvih radnika, ovaj grad bi sigurno bio mnogo bolji&ldquo;, istakao je Mi&scaron;ković.
Ističe da je neracionalno sada ići na izbore, kada su redovni izbori sredinom naredne godine.
Milo&scaron;ević: Opozicija pokazala da im građani nisu bitni
Jelena Milo&scaron;ević, odbornica NSD, kazala je da se jasno vidi &scaron;ta su prioriteti opozicije i da se danas, kada su svi do&scaron;li, vidi da im građani nisu važni.
&bdquo;Nama se stavlja na teret da želimo da zaustavimo procese, a to nije tačno, jer je jasno ko želi to da uradi, najprije sa onemogućavanjem rada Skup&scaron;tine. Niko ne bježi od izbora, a novi izbori bi najvi&scaron;e odgovarali nama. Ipak, izbori su zakazali za sredinu naredne godine&ldquo;, kazala je Milo&scaron;ević.
Na njene riječi reagovao je Klikovac, navodeći da su oni podno&scaron;enjem amandmana pokazali da zastupaju interese građana.
Klikovac: Najpo&scaron;tenije je otići na vanredne izbore
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je DNP iza&scaron;ao iz koalicije, da ta vladajuća koalicija ne postoji i da ima samo 28 mandata.
&bdquo;Može li i&scaron;ta po&scaron;tenije biti nego da odemo na vanredne izbore. Svako ko danas nastavi da funkcioni&scaron;e u ovakvom političkom sistemu, ne može se reći da je za evropske vrijednosti i principe demokratije, već da su samo uzurpatori funkcija&ldquo;, kazao je Klikovac.
Ističe da je plan lokalne vlasti da dovede politički sistem do nefunckionisanja i da se naredna sjednica ne održava, kao i da se ide ka prinudnoj upravi, koju određuje Vlada Crne Gore, a koju, kako kaže, kontroli&scaron;u Spajić i Mandić.
Klikovac smatra da aktuelnoj većini ne odgovara da se priča o bitnim temama i problemima.
&Scaron;u&scaron;ić: Inicijativa je na &scaron;tetu građana Podgorice
Izvjestilac radnog tijela, Mitar &Scaron;u&scaron;ić, kazao je da Odbor za statut i propise nije podržao inicijativu Evropskog saveza.
&bdquo;Odluka je podnesena u skladu sa Poslovnikom, ali sam odlučio da ne glasamo na Odboru za statu i propise za formalnu ispravnost ili su&scaron;tinsku usklađenost jedne ovakve inicijative, jer je ova inicijativa samo na &scaron;tetu parlamentarne većine i Skup&scaron;tine. Sa ovom inicijativom postupili ste na &scaron;tetu građana Podgorice&ldquo;, kazao je &Scaron;u&scaron;ić, obraćajući se Ma&scaron;koviću, kao podnosiocu inicijative.
Ma&scaron;ković: Skraćenje mandata Skup&scaron;tini jedini odgovoran potez
Milo&scaron; Ma&scaron;ković iz Evropskog saveza, koji je inicirao skraćenje mandata Skup&scaron;tine Glavnog grada, kazao je da ova inicijativa ima za cilj da se normalizuju politički procesi i da se obustave prakse koje se nameću.
&bdquo;Vjerujemo da je skraćenje mandata Skup&scaron;tini jedini odgovoran potez prema građanima i da bi izlazak na prijevremene lokalne izbore pružio građanima mogućnost da se izjasne na novonastalu političku situaciju. Odgovornost za ovakvo stanje imaju ljudi sa moje lijeve stanje (aktuelna parlamentarna većina) koji održavaju političku krizu u Glavnom gradu od 2023. godine&ldquo;, istakao je Ma&scaron;ković.
</div>

Nije usvojena inicijativa za skraćenje mandata SO Glavnog grada

GLASALO 28 ODBORNIKA OPOZICIJE

Poslanici su ponovo izglasali izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Takođe potvrđen i Sporazum o saradnji u oblasti energetike između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Andrija Nikolić (DPS) , kazao je da ukoliko većina istraje u svojoj namjeri i ponovo podrži zakone o unutra&scaron;njim polsovima i ANB-u biće jasno da vlast gazi Ustav i uvodi i formalno represiju.
-To vi&scaron;e nije političko nesaglasje već demonstracija sile nad ustavnim poretkom. Mi smatramo da dalja parlamentarna saradnja sa Vladom nije prihatljiva i ubuduće nećemo glasati ni za jedan prijedlog Vlade jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu. Ovo je trenutrak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas je pristajanje na sjutra&scaron;nju represiju, poručio je Nikolić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je te zakone Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje.
Zbog usvajanja zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u poslanici Demokratske partije socijalista napustili su funkcije u skup&scaron;tinskim odborima.&nbsp;
Zbog izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima ostavku na funkcije u PES-u podnio je Miodrag Laković.&nbsp;
&nbsp;

Ponovo usvojeni bezbjednosni zakoni, potvrđen i Sporazum o energetici sa UAE;Nikolić: Ubuduće nećemo glasati ni za jedan prijedlog Vlade

Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) saop&scaron;tili su Portalu RTCG da navodna legitimacija ANB-a na ime predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića nije autentična niti odgovara u formi i sadržaju legitimacijama koje se izdaju službenicima agencije.&nbsp;
To su naveli nakon &scaron;to se u medijima pojavila navodna legitamicija sa likom Mandića.
"U cilju objektivnog informisanja javnosti, ukazujemo da navodna legitimacija Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na ime predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, čija se fotografija ovih dana može vidjeti u medijima nije autentična, niti u svom sadržaju i formi odgovara legitimacijama koje se izdaju službenicima ANB", saop&scaron;tili su iz Agencije.
Takođe, naglasili su da Agencija, shodno propisima, primjenjuje procedure za izdavanje službenih legitimacija i u skladu sa tim, mogu ih posjedovati isključivo službenici Agencije.

ANB: Objavljena lažna legitimacija Mandića

REAGOVANJE

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predao je u skup&scaron;tinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno uvođenje otvorenih izbornih lista.
Iz DPS-a su najavili da će predlog biti stavljen na javnu raspravu koju će organizovati i tražiti od medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, nadležnih nezavisnih institucija i ostalih zainteresovanih strana predloge za dalje dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika.
&ldquo;Kako bi kroz amandmansku dopunu zakona dobili predlog koji odražava sveobuhvatno reformisan krovni izborni zakon&rdquo;, rekli su iz DPS-a, prenosi agencija Mina.
Klub poslanika DPS-a pozvao je sve poslaničke klubove opozicije da se pridruže inicijativi.
Predloženim izmjenama i dopunama, između ostalog, predviđeno je da se glasa samo za jednu izbornu listu, zaokruživanjem rednog broja ispred naziva liste i da se preferencijalni glas može dati za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine.
&rdquo;Birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića i dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do deset kandidata sa te izborne liste za izbor poslanika u Skup&scaron;tinu Crne Gore, odnosno dati preferencijalni glas za najvi&scaron;e do pet kandidata sa te izborne liste za izbor odbornika u Skup&scaron;tinu op&scaron;tine&ldquo;, navodi se u predlogu.
U predlogu se dodaje da birački odbor utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića, zatim broj važećih listića, broj glasova po svakoj izbornoj listi, kao i broj preferencijalnih glasova po svakoj izbornoj listi, &scaron;to unosi u zapisnik.
Predlogom je predviđeno da su, ukoliko je birač zaokružio vi&scaron;e od deset, odnosno pet rednih brojeva ispred imena kandidata sa liste, preferencijalni glasovi sa te liste nevažeći, dok glas za izbornu listu ostaje važeći.
&bdquo;Nakon utvrđivanja broja glasova koje je osvojila izborna lista, utvrđuje se broj preferencijalnih glasova koje je osvojio svaki kandidat sa te liste&ldquo;, pi&scaron;e u predlogu.

DPS predložio izmjene Zakona za uvođenje otvorenih lista