Politika

Vlada Crne Gore je, na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela:
1. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Miroslava Ma&scaron;ića i imenovanju Demira Đe&scaron;evića za novog člana,
2. Rje&scaron;enje određivanju Slavice Stankov za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
3. Rje&scaron;enje o imenovanju Save Laketića za direktora Poreske uprave,
4. Rje&scaron;enja o određivanju Ljiljane Vujisić za vr&scaron;iteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za zdravstvenu za&scaron;titu i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja,
5. Rje&scaron;enje o imenovanju Gojka Milića za člana Upravnog odbora JU Dom starih &bdquo;Pljevlja&ldquo;,
6. Rje&scaron;enje o prestanku mandata generalne direktorice Direktorata za unapređenje i za&scaron;titu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković,
7. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju članice Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača Anastasije Perućice,
8. Rje&scaron;enje o imenovanju Katarine Živković za članicu Savjeta za za&scaron;titu potro&scaron;ača,
9. Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju državnog sekretara u Ministarstvu kulture i medija Bo&scaron;ka Kovačevića i
10. Rje&scaron;enje o imenovanju Nikole Markovića za sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo.

Vlada za direktora Poreske uprave naimenovala Savu Laketića; Razriješena Mirjana Pajković sa funkcije u Ministarstvu

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

&ldquo;Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House), dok Crna Gora ostaje djelimično slobodna, ali je izgubila jedan bod zbog hitnog usvajanja zakona bez parlamentarne rasprave."
Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživjele pogor&scaron;anje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabilježilo pobolj&scaron;anja.
Obja&scaron;njavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da ugu&scaron;e mirno neslaganje ili promjene ustavna pravila u svoju korist.
Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, &scaron;to predstavlja djelimično slobodne zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa(RSE)
Kao i prethodnih godina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina Sjeverna Makedonija obilježene su kao djelimično slobodne zemlje.
Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj, a da je razlog to &scaron;to su brojni predlozi zakona koje je podnijela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave.
"Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti &scaron;irom regiona", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju. Naveden je primjer Kosova, gdje novoizabrani poslanici nisu uspjeli da formiraju vladu veći dio godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovla&scaron;ćenja, &scaron;to je dovelo do vanrednih izbora.
"Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbjednosti", navode iz Fridom Hausa.
Međutim, u izvje&scaron;taju pi&scaron;e i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost.
&Scaron;ta se u izvje&scaron;taju navodi o Srbiji?
Srbija, koja se i pro&scaron;le godine u izvje&scaron;taju Fridom Hausa na&scaron;la među zemljama u kojima se bilježi najveći pad sloboda, ove godine izgubila je tri poena "nakon &scaron;to su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u &scaron;iroko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Takođe, navodi se da je policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te da ih nije za&scaron;titila od naoružanih bandi.
Izvje&scaron;taj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavje&scaron;tajne službe koristile &scaron;pijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta.
Navode primjer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog &scaron;pijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hap&scaron;enja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svijest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima.
Globalno nazadovanje demokratije
Izvje&scaron;taj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja.
"Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su prvi put progla&scaron;ena terorističkim organizacijama", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gdje vladajuća partija nastavlja da vr&scaron;i kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja.
Kada je riječ o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je po&scaron;tovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svijetu.
Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabilježile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posljedice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obilježeni kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske za&scaron;titne mehanizme.
U izvje&scaron;taju Fridom Hausa zabielježen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno je istaknuta izvr&scaron;na uredba iz januara 2025. godine kojom je uga&scaron;ena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog dru&scaron;tva i nezavisnih medija &scaron;irom svijeta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promjene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izvje&scaron;taju, uz obja&scaron;njenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja.
U Bjelorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primjenila nesrazmjerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a vi&scaron;e desetine hiljada ljudi je privedeno, &scaron;to je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo.
Kao primjer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gdje su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog dru&scaron;tva.
"Autoritarni režimi i dalje napreduju &scaron;irom svijeta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog dru&scaron;tva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izvje&scaron;taju Fridom Hausa.
Ova međunarodna organizacija vi&scaron;e od 50 godina bilježi prijetnje po demokratiju i slobode &scaron;irom svijeta. U svojim izvje&scaron;tajima svake godine procjenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

Freedom House: Crna Gora djelimično slobodna zemlja

NAJNOVIJI IZVJEŠTAJ

<div class="code-block code-block-8">
U toku je sjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada na kojoj je, između ostalog, Predlog odluke o skraćenju mandata Skup&scaron;tine Glavnog grada.
Akcenti sa dana&scaron;nje rasprave
</div>
<div class="code-block code-block-8">
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović istakao je da skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada nije dobra za građane Crne Gore, odnosno Podgorice. Navodi i da se kriza u Glavnom gradu desila jer nije bio spreman da taktizira.
&bdquo;Inicijativa koja je do&scaron;la od Evropskog saveza je legitimna, ali ne smatram da odi&scaron;e nekom političkom mudro&scaron;ću i ne smatram da je na dobro građana Crne Gore, jer je Podgorica u ekonomskom smislu vi&scaron;e od 60 odsto Crne Gore. Građane interesuje samo jedno &ndash; da ovaj grad živi i radi. Ne smatram da im je mnogo bitno ko je na čelu nekog skup&scaron;tinskog odbora. Nije važno da li je neko tijesna većina ili smo trenutno u poziciji da imamo jednog odbornika manje nego &scaron;to vi imate. Građanima je bitno da ovaj grad ide naprijed i da funkcioni&scaron;e&ldquo;, kazao je Mujović.
On je poručio odbornicima Evropskog saveza da poziciju gradonačelnika neće zloupotrijebiti i da ne želi da bude upamćen kao lo&scaron; i neuspje&scaron;an gradonačelnik Podgorice.
&bdquo;Ovaj gradonačelnik nije bio spreman da taktizira. Na prvoj sjednici sam rekao da ključ Podgorice drži jedan projekat &ndash; postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Mogao sam da ćutim i da se sklonim po strani i da izlazim sa populističkom pričom i tako dočekam 2027. godinu. Nisam želio to da radim, već sam želio da se borim za ono &scaron;to sam dobio podr&scaron;ku i da ovim gradom koračam uzdignuta čela&ldquo;, kazao je Mujović.
Mugo&scaron;a: Skup&scaron;tina ne funkcioni&scaron;e
Odbornik Evropskog saveza, Budimir Mugo&scaron;a kazao je da u Skup&scaron;tini nema većine, kao i da ona ne funkcioni&scaron;e.
&bdquo;Ako mi izađemo iz Skup&scaron;tine onda nećete usvojiti ni odluku o subvencijama, a to pokazuje da nema ni većine, ali i da Skup&scaron;tina ne funkcioni&scaron;e&ldquo;, kazao je Mugo&scaron;a.
Vuković: URA će podržati odluku o skraćenju mandata
Odbornica GP URA Milena Vuković kazala je da će ova partija podržati odluku o skraćenju mandata.
&bdquo;Ne govorimo o funkcionalnosti i rezultatima vlasti, već činjenici da parlamentarna većina nema 30 odbornika podr&scaron;ke&ldquo;, kazala je Vuković.
Paunović: Ne može se govoriti o krizi vlasti
Odbornik Demokrata Mitar Paunović istakao je da se u Glavnom gradu ne može govoriti o krizi vlasti, već krizi većine u Skup&scaron;tini Glavnog grada.
&bdquo;Svakako da je inicijativa antievropska, jer smo u 2026. godini kada Crna Gora treba da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU i vidimo da to dobro ide. Ipak, neko predlaže da dolazimo do izbornog procesa, bez obzira na izmijenjeno izborno zakonodavstvo, koje smo svi podržali. Stvaramo atmosferu parlamentarnih izbora, jer će definitivno to kampanja u Podgorici donijeti sa sobom. Ne može neko ko je evropski činilac da to predlaže&ldquo;, kazao je Paunović.
</div>
<div class="code-block code-block-8">
Kandić: Spremni smo za izbore, ali to trenutno nije u interesu građana
Odbornik PES-a Stevan Kandić kazao je da su spremni za izbore, ali da to sada nije u interesu građana.
&bdquo;Podsjetiću da je već skraćen mandat u Glavnom gradu, jer imamo obavezne izbore sredinom naredne godine, pa stoga nećemo imati četiri godine vlasti. Za ovu inicijativu većine nema i to je jasno&ldquo;, kazao je Kandić.
Navodi da opoziciji smeta evropski put Crne Gore, &scaron;to pokazuje raznim opstrukcijama na državnom i lokalnom nivou.
Đuričković: Inicijativu trebalo da pokrene DNP
Odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković naveo je da su ovu inicijativu pokrenuli, jer su pona&scaron;anjem &bdquo;sru&scaron;eni temelji političkog sistema koji proizvodi sve ostalo&ldquo;.
&bdquo;Ovo &scaron;to radi vlast od 2023. godine do danas su te&scaron;ke anomalije koje ru&scaron;e sistem i koje će da ostave posljedice. Inicijativa nije usmjerena na Mujović i Borovinić Bojović, već smo poku&scaron;ali da vas natjeramo na minimum demokratskih principa. Da je sreće, DNP je trebalo da pokrene ovu inicijativu onog trenutka kad su napustili vlast. Oni su bili dužni to da urade. Vladanje jo&scaron; godinu i po proizve&scaron;će brojne anomalije i zbog toga je u interesu da imamo nove izbore&ldquo;, kazao je Đuričković.
On tvrdi da većina građana želi izbore i da se mora po&scaron;tovati volja građana.
Perić: Vlast u Glavnom gradu sada nema ni legalitet
Odbornik Preokreta Srđan Perić kazao je da vlast u Glavnom gradu nema legitimitet, a da od nedavno nema legalitet, jer nema 30 odbornika.
&bdquo;Vlast nema 30 odbornika na svojoj strani. Tamo gdje je demokratija, ide se na izbore. Za&scaron;to se bježi od toga? Odgovor trebe vi da date&ldquo;, kazao je Perić.
Mi&scaron;ković: Mujovića ne treba smijeniti, već klonirati
Odbornik PES-a, Goran Mi&scaron;ković čestitao je Ma&scaron;koviću, navodeći da je on novi lider opozicije. On je naveo i razloge zbog kojih &bdquo;treba&ldquo; smijeniti Mujovića, navodeći da je glavni razlog zbog čega treba da bude smijenjen, jer radi svoj posao.
&bdquo;Žao mi je &scaron;to ovdje nisu oni koji su izazvali ovu krizu da čujemo &scaron;ta je lo&scaron;e. Mandat treba skratiti jer gradonačelnik Mujović radi 10 do 15 sati dnevno i onda može naplatiti prekovremene sate, kako su radili njegovi prethodnici. Dolazi pje&scaron;ke na posao, a to nije dobro za kolege, jer ne daje dobar primjer. Takođe, zloupotrebljava službena putovanja, jer je ove godine čak jednom bio na putovanje do Brisela i donio dobre vijesti za na&scaron; grad.
Mujovića treba smijeniti zato &scaron;to je ponosno stao ispred ljudi građana u Zagoriču, koji traže svoja prava, a koja su im obećavali prethodni gradonačelnici. Dozvolili su tim ljudima da rade na privatnom i državnom zemlji&scaron;tu, ali je sad za to kriv Mujović i zbog toga ga treba smijeniti. Treba ga smijeniti i zbog započete izgradnje postrojenja u Botunu, ono &scaron;to su obećavali mnogi&ldquo;, kazao je Mi&scaron;ković.
On je naveo da su prethodni gradonačelnici mnogo radili protiv Glavnog grada, a da je za gre&scaron;ke Miomira Mugo&scaron;e potrebno dosta vremena da se ispričaju.
&bdquo;Kada sve vidimo, Mujovića ne treba smijeniti, već klonirati. Kada bi imali vi&scaron;e takvih radnika, ovaj grad bi sigurno bio mnogo bolji&ldquo;, istakao je Mi&scaron;ković.
Ističe da je neracionalno sada ići na izbore, kada su redovni izbori sredinom naredne godine.
Milo&scaron;ević: Opozicija pokazala da im građani nisu bitni
Jelena Milo&scaron;ević, odbornica NSD, kazala je da se jasno vidi &scaron;ta su prioriteti opozicije i da se danas, kada su svi do&scaron;li, vidi da im građani nisu važni.
&bdquo;Nama se stavlja na teret da želimo da zaustavimo procese, a to nije tačno, jer je jasno ko želi to da uradi, najprije sa onemogućavanjem rada Skup&scaron;tine. Niko ne bježi od izbora, a novi izbori bi najvi&scaron;e odgovarali nama. Ipak, izbori su zakazali za sredinu naredne godine&ldquo;, kazala je Milo&scaron;ević.
Na njene riječi reagovao je Klikovac, navodeći da su oni podno&scaron;enjem amandmana pokazali da zastupaju interese građana.
Klikovac: Najpo&scaron;tenije je otići na vanredne izbore
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je DNP iza&scaron;ao iz koalicije, da ta vladajuća koalicija ne postoji i da ima samo 28 mandata.
&bdquo;Može li i&scaron;ta po&scaron;tenije biti nego da odemo na vanredne izbore. Svako ko danas nastavi da funkcioni&scaron;e u ovakvom političkom sistemu, ne može se reći da je za evropske vrijednosti i principe demokratije, već da su samo uzurpatori funkcija&ldquo;, kazao je Klikovac.
Ističe da je plan lokalne vlasti da dovede politički sistem do nefunckionisanja i da se naredna sjednica ne održava, kao i da se ide ka prinudnoj upravi, koju određuje Vlada Crne Gore, a koju, kako kaže, kontroli&scaron;u Spajić i Mandić.
Klikovac smatra da aktuelnoj većini ne odgovara da se priča o bitnim temama i problemima.
&Scaron;u&scaron;ić: Inicijativa je na &scaron;tetu građana Podgorice
Izvjestilac radnog tijela, Mitar &Scaron;u&scaron;ić, kazao je da Odbor za statut i propise nije podržao inicijativu Evropskog saveza.
&bdquo;Odluka je podnesena u skladu sa Poslovnikom, ali sam odlučio da ne glasamo na Odboru za statu i propise za formalnu ispravnost ili su&scaron;tinsku usklađenost jedne ovakve inicijative, jer je ova inicijativa samo na &scaron;tetu parlamentarne većine i Skup&scaron;tine. Sa ovom inicijativom postupili ste na &scaron;tetu građana Podgorice&ldquo;, kazao je &Scaron;u&scaron;ić, obraćajući se Ma&scaron;koviću, kao podnosiocu inicijative.
Ma&scaron;ković: Skraćenje mandata Skup&scaron;tini jedini odgovoran potez
Milo&scaron; Ma&scaron;ković iz Evropskog saveza, koji je inicirao skraćenje mandata Skup&scaron;tine Glavnog grada, kazao je da ova inicijativa ima za cilj da se normalizuju politički procesi i da se obustave prakse koje se nameću.
&bdquo;Vjerujemo da je skraćenje mandata Skup&scaron;tini jedini odgovoran potez prema građanima i da bi izlazak na prijevremene lokalne izbore pružio građanima mogućnost da se izjasne na novonastalu političku situaciju. Odgovornost za ovakvo stanje imaju ljudi sa moje lijeve stanje (aktuelna parlamentarna većina) koji održavaju političku krizu u Glavnom gradu od 2023. godine&ldquo;, istakao je Ma&scaron;ković.
</div>

Opozicija traži vanredne izbore; Mujović: Kriza se desila jer nisam bio spreman da taktiziram

SO GLAVNOG GRADA O SKRAĆENJU MANDATA

Poslanici su ponovo izglasali izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Takođe potvrđen i Sporazum o saradnji u oblasti energetike između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Andrija Nikolić (DPS) , kazao je da ukoliko većina istraje u svojoj namjeri i ponovo podrži zakone o unutra&scaron;njim polsovima i ANB-u biće jasno da vlast gazi Ustav i uvodi i formalno represiju.
-To vi&scaron;e nije političko nesaglasje već demonstracija sile nad ustavnim poretkom. Mi smatramo da dalja parlamentarna saradnja sa Vladom nije prihatljiva i ubuduće nećemo glasati ni za jedan prijedlog Vlade jer ne želimo da dajemo legitimitet politici koja institucionalizuje policijsku državu. Ovo je trenutrak u kojem se brani sloboda, svako ćutanje danas je pristajanje na sjutra&scaron;nju represiju, poručio je Nikolić.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je te zakone Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje.
Zbog usvajanja zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u poslanici Demokratske partije socijalista napustili su funkcije u skup&scaron;tinskim odborima.&nbsp;
Zbog izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima ostavku na funkcije u PES-u podnio je Miodrag Laković.&nbsp;
&nbsp;

Ponovo usvojeni bezbjednosni zakoni, potvrđen i Sporazum o energetici sa UAE;Nikolić: Ubuduće nećemo glasati ni za jedan prijedlog Vlade

Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) saop&scaron;tili su Portalu RTCG da navodna legitimacija ANB-a na ime predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića nije autentična niti odgovara u formi i sadržaju legitimacijama koje se izdaju službenicima agencije.&nbsp;
To su naveli nakon &scaron;to se u medijima pojavila navodna legitamicija sa likom Mandića.
"U cilju objektivnog informisanja javnosti, ukazujemo da navodna legitimacija Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na ime predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, čija se fotografija ovih dana može vidjeti u medijima nije autentična, niti u svom sadržaju i formi odgovara legitimacijama koje se izdaju službenicima ANB", saop&scaron;tili su iz Agencije.
Takođe, naglasili su da Agencija, shodno propisima, primjenjuje procedure za izdavanje službenih legitimacija i u skladu sa tim, mogu ih posjedovati isključivo službenici Agencije.

ANB: Objavljena lažna legitimacija Mandića

REAGOVANJE

Skup&scaron;tina Crne Gore ponovo će danas odlučivati o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je te zakone Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje.
Zbog usvajanja zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u poslanici Demokratske partije socijalista napustili su funckije u skup&scaron;tinskim odborima.
Na dnevnom redu sjednice, osim ponovnog glasanja o tim predlozima, biće jo&scaron; i predlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, kao i izmjena i dopune Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, prenosi agencija Mina,

Skupština danas ponovo o zakonima o unutrašnjim poslovima i ANB-u

PREDSJEDNIK CRNE GORE VRATIO JE TE ZAKONE PARLAMENTU NA PONOVNO ODLUČIVANJE

Sjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada zakazana je za sjutra, a na dnevnom redu je i inicijativa opozicije za raspu&scaron;tanje gradskog parlamenta.
Predsjednica Skup&scaron;tine Jelena Borovinić Bojović očekuje da će biti kvoruma. &nbsp;
&ldquo;Očekuje nas izbor v.d. sekretara Skup&scaron;tine, takođe nas očekuje i jedna važna odluka za svu djecu &ndash; subvencija za produženi boravak, kao i inicijativa o raspu&scaron;tanju Skup&scaron;tine koju je podnio Milo&scaron; Ma&scaron;ković i četvrta predlog odluke o formiranju Savjeta TV Podgorica&ldquo;, ističe Borovinić Bojović.
Sjutra&scaron;nja sjednica će, poručuje, pokazati da li u Skup&scaron;tini Glavnog grada i dalje ima stabilne većine za dono&scaron;enje odluka, važnih za građane.

Borovinić Bojović: Sjutra sjednica SO Glavnog grada, na dnevnom redu i inicijativa opozicije za raspuštanje gradskog parlamenta

"BIĆE JASNO DA LI U SKUPŠTINI GLAVNOG GRADA I DALJE IMA STABILNE VEĆINE ZA DONOŠENJE ODLUKA"

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević smatra da razgovor sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićom na temu izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) nema smisla, s obzirom na to da bi sjutra parlament trebalo ponovo da se izjasni o tim rje&scaron;enjima.
Milatović je danas pozvao lidere svih parlamentarnih partija na sastanak u cilju izlaska iz političke krize i omogućavanja zavr&scaron;etka na&scaron;eg evropskog puta.
Rakočević je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da pozdravlja bilo koji poziv, posebno sa značajnih adresa kada postoji politički kriza.
- Ali treba krenuti od toga da li je to pravovremeno. Nije Milatovićevom krivicom do&scaron;lo do krize u parlamentu i institucijama. Međutim, ne mislim da razgovor na ovu temu sa Milatovićem ima ikakvog smisla. Stvar je jasna - sjutra Skup&scaron;tina treba ponovo da se izjasni o ovim zakonima. Ako parlamentarna većina shvati da imaju opoziciju za poželjeti, koja sarađuje i spremna je da radi i stavi političke interese sa strane i traži da se fokusiramo na zakone koji su na evropskoj agendi, a ne na neustavne i nezakonite, i ne bude glasala, spremni smo da razgovaramo. Ako to ne učine, nemamo o čemu razgovarati - naglasio je Rakočević.
Prema njegovim riječima, odustajanje od tih zakona je uslov bez kojih se ne može nastaviti razgovor vlasti i opozicije.
- U suprotnom, dalje razgovore bi vidjeli kao potrebu vlasti da samo simulira demokratiju. Zato vrlo vjerovatno nećemo učestvovati u tom dijalogu, budući ne može donijeti ni&scaron;ta dobro ukoliko vlast ponovo usvoji zakone. Ukoliko ne, možemo razgovarati. Ako vlast odustane od ovih zakona, onda nam ne treba Milatović kao medijator - poručio je Rakočević.
Rakočević je rekao i da poslanici DPS-a neće opstruirati sjutra&scaron;nje glasanje u parlamentu.
- Ako vlast želi da nastavi ovim putem, to se ne može dobro zavr&scaron;iti za Crnu Goru i njen put ka EU. Opozicija će iskazati svoj stav u parlamentu i zadržati pravo da komuniciramo sa predstavnicima evropskih institucija i da nađemo način da doprinesemo ubrzanju puta ka EU - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Sastanak sa Milatovićem nema nikakvog smisla, ako vlast sjutra usvoji zakone

"POSLANICI DPS-A NEĆE OPSTRUIRATI SJUTRAŠNJE GLASANJE U PARLAMENTU"

Vlada je objavila vizuelni identitet povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Generalni sekretarijat Vlade raspisao je 30. decembra pro&scaron;le godine drugi Javni konkurs za oblikovanje idejnog rje&scaron;enja vizuelnog identiteta za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, nakon &scaron;to je Komisija za ocjenjivanje i rangiranje ocijenila da prijave pristigle na prethodni konkurs ne ispunjavaju kriterijume.

Izabrano idejno vizuelno rješenje za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti

OBJAVILA VLADA

Očuvanje snažne i stabilne političke podr&scaron;ke reformama i odlukama vezanim za Evropsku uniju (EU) u Skup&scaron;tini, uključujući konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera, treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru, posebno imajući u vidu njen cilj da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026.&nbsp;
To su "Vijestima" danas kazali iz Delegacije EU u Podgorici, komentari&scaron;ući reakcije opozicije na usvajanje izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), te odluku najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista - da zbog toga napusti čelna mjesta u skupstinskim odborima.Iz Delegacije su naveli da je Evropska komisija upoznata "sa zabrinutostima koje su izrazili civilno dru&scaron;tvo, sindikati i politički akteri" povodom nedavnog usvajanja izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u.
"Komisija podsjeća da je bila konsultovana o nacrtima zakona i smatra da odredbe o za&scaron;titi podataka jo&scaron; nijesu u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU, naročito s Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)", rekli su.
Kako su dodali, Komisija je savjetovala da Crna Gora obezbijedi potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU, bilo prije usvajanja (zakona) ili kroz blagovremena usklađivanja prije zatvaranja pristupnih pregovora.
"Bez obzira na to koji će mehanizam usklađivanja biti izabran, od su&scaron;tinskog je značaja da proces bude inkluzivan i transparentan, uz smisleno uče&scaron;će opozicije", poručili su iz Delegacije.
Na pitanje da li je tačno da je Kabinet predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kako je objavio jedan crnogorski medij, zatražio od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije zbog trenutnih de&scaron;avanja, iz Delegacije su odgovorili odrično, ukazujući da Komisija očekuje da svi politički akteri sarađuju "u duhu dijaloga, odgovornosti i institucionalne saradnje kako bi unaprijedili proces pristupanja Crne Gore EU".
"Pristupanje EU je zajednički nacionalni poduhvat, koji zahtijeva &scaron;irok konsenzus kako bi se ispunile preuzete obaveze i odgovorilo na jasnu težnju ogromne većine građana Crne Gore ka evropskoj budućnosti i vi&scaron;em kvalitetu života u okviru EU. Kabinet predsjednice Komisije nije tražio od predsjednika Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije", podvukli su iz Delegacije.
Kazali su i da Komisija nije pozivala na povlačenje spornih propisa, ali da ohrabruje Crnu Goru da, u vezi sa svim zakonodavnim inicijativama povezanim s EU, "nastavi da djeluje na politički inkluzivan način koji čuva političku stabilnost i obezbjeđuje &scaron;irok konsenzus o njenom putu ka EU, uključujući i kroz konstruktivan angažman opozicije".

Delegacija EU: Očuvati stabilnu podršku reformama, opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

"PRISTUPANJE EU JE ZAJEDNIČKI NACIONALNI PODUHVAT, KOJI ZAHTIJEVA ŠIROK KONSENZUS"

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore, većinom glasova, nijesu usvojili da se na dnevni red dana&scaron;nje sjednice stave predlozi o tome da se penzionerima povećaju penzije najmanje 40 eura, da se smanje akcize na gorivo, kao i to da se obe&scaron;tete svi radnici biv&scaron;ih državnih preduzeća koja su oti&scaron;la u stečaj.
Predloge je na glasanje stavio opozicioni poslanički Klub Građanskog pokreta (GP) URA.
- Ne tražimo ovo samo zbog goriva, već zbog mogućeg rasta ostalih cijena koje bi mogle uslijediti - rekao je poslanik te stranke Milo&scaron; Konatar.
Sa njim je bio saglasan i njegov kolega Zoran Mikić koji je naveo da ovo nisu pitanja da li ne&scaron;to treba ili ne treba već čisto pitanje jednakosti.

Poslanici većine nijesu za povećanje penzija, smanjenje akciza na gorivo i obeštećenje bivših radnika