“Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom”, piše u izvještaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House), dok Crna Gora ostaje djelimično slobodna, ali je izgubila jedan bod zbog hitnog usvajanja zakona bez parlamentarne rasprave."

Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživjele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabilježilo poboljšanja.

Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promjene ustavna pravila u svoju korist.

Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja djelimično slobodne zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa(RSE)

Kao i prethodnih godina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina Sjeverna Makedonija obilježene su kao djelimično slobodne zemlje.

Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izvještaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnijela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave.

"Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izvještaju. Naveden je primjer Kosova, gdje novoizabrani poslanici nisu uspjeli da formiraju vladu veći dio godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora.

"Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbjednosti", navode iz Fridom Hausa.

Međutim, u izvještaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost.

Šta se u izvještaju navodi o Srbiji?

Srbija, koja se i prošle godine u izvještaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se bilježi najveći pad sloboda, ove godine izgubila je tri poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izvještaju.

Takođe, navodi se da je policija koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi.

Izvještaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavještajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta.

Navode primjer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svijest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima.

Globalno nazadovanje demokratije

Izvještaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja.

"Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izvještaju.

Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gdje vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja.

Kada je riječ o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svijetu.

Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabilježile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posljedice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obilježeni kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme.

U izvještaju Fridom Hausa zabielježen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama.

Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom svijeta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promjene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izvještaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja.

U Bjelorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primjenila nesrazmjerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo.

Kao primjer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gdje su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva.

"Autoritarni režimi i dalje napreduju širom svijeta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izvještaju Fridom Hausa.

Ova međunarodna organizacija više od 50 godina bilježi prijetnje po demokratiju i slobode širom svijeta. U svojim izvještajima svake godine procjenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.