Crnogorska ekonomija će ove godine rasti 3,4 odsto, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i poručili da je neophodan osnažujući rast kako bi se postigla brža konvergencija sa Evropskom unijom.

Ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević kazao je da je u Crnoj Gori ekonomski učinak bio najjači u regionu.

„Nakon pandenije koja je izazvala istorijsku recesiju, vidjeli smo poboljšanje ekonomske aktivnosti koja je iznosila u prosjeku 8,5 odsto od 2021. do prošle godine. To je stopa realnog rasta“, rekao je Lakićević prilikom prezentacije redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.

On je naveo da je najveća stopa ekonomskog rasta u Crnoj Gori u prošloj godini bila šest odsto, a da je rast vođen rastom privatne potrošnje, jačanjem turizma i potpomognut prilivom stranaca.

„Jaka ekonomska aktivnost odražava se na tržište rada, pri čemu je zaposlenost došla do istorijskog maksimuma. Od 2021. do prošle godine vidi se kontinutiran i jak napredak. Stopa aktivnosti od 64 odsto građana starijih od 15 godina je najviša stopa aktivnosti na Zapadnom Balkanu“, precizirao je Lakićević.

On je naveo da se taj trend nastavio i u prvom kvartalu ove godine i da se vidi snažno povećanje zaposlenosti u svim sektorima.

„Inflacija je značajno usporila zbog visoke bazne osnove iz 2022. godine i sada je smanjena na 4,3 odsto na godišnjem nivou. Međutim, i dalje primjećujemo značajnu mjesečnu inflaciju, koja nije vođena cijenama hrane i energetike već ostalim cijenama“, objasnio je Lakićević.

On je naveo da su zarade porasle u prošloj godini 2,3 odsto, ali su bile vođene povećanjem plata u javnom sektoru. Razlika između neto zarade i realne minimalne potrošačke korpe se približila krajem prošle godine.

„Snažan izvoz usluga smanjio je deficit tekućeg računa, ali su smanjene strane direktne investicije (SDI). Finansijski sektor je snažan, rast kredita pozitivan, a kreditna aktivnost pojačana tokom cijele godine. Međutim, nekvalitetni krediti ostaju na najvišem nivou u zemljama Zapadnog Balkana iako su smanjeni na 5,9 odsto“, rekao je Lakićević.

Prema njegovim riječima, ostvareni fiskalni suficit u prošloj godini bio je bolji od planiranog i očekivanog.

„Imamo 26,7 odsto rast prihoda, naročito poreza na dodatu vrijednost (PDV) i neporeskih prihoda, gdje su značajni jednokratni prihodi i donacije EU“, naveo je Lakićević.

Na rashodnoj strani, povećanje rashoda od 12,7 odsto bilo je objašnjeno većim socijalnim davanjima.

„Imamo dobar trend u prva dva mjeseca ove godine ali rast potrošnje nadmašio je skok prihoda zbog povećanje minimalne penzije“, dodao je Lakićević.

Javni dug je, kako je rekao, opao, ali ostaje ranjivost jer se približavaju otplate u narednoj i 2027. godini.

„Nakon emisije obveznica u martu, primjećen je rast cijena svih obveznica. Kao posljedica toga, opali su i prinosi koji su bili na značajnom nivou“, kazao je Lakićević.

On je naveo da ostaju domaći rizici u šta spadaju politička dešavanja i fiskalne potrebe za ublažavanjem troškova života, kao i spoljni koji obuhvataju geopolitičke tenzije, povećanje troškova finansiranja i usporavanje globalnog rasta.

Službenik za operacije SB, Denis Mesihović, rekao je da se u ovoj godini očekuje povećanje ekonomske aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana od 3,2 odsto, što je rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodni izvještaj. U narednoj se očekuje dalje povećanje na 3,5 odsto.

„Taj blagi rast odražava oprezni optimizam, jer je Zapadni Balkan prošao niz šokova tokom posljednjih godina“, saopštio je Mesihović.

Prema njegovim riječima, optimizam je baziran i na Planu rasta EU za Zapadni Balkan, koji pruža priliku zemljama da jačaju svoj rast, naročito u zelenoj ekonomiji.

„Unapređenje poput skraćenja vremena za obavljanje procedura na granici kao i modernizaciji platnog sistema u regiji mogu donijeti značajne ekonomske koristi u zemljama Zapadnog Balkana“, naveo je Mesihović.

SB, kako je dodao, već pruža određenu vrstu ekspertske pomoći u vezi sa implementacijom ovih aktivnosti.

On je objasnio da su prisutni i neki unutrašnji faktori rizika, kao što su emigracija, izborna neizvjesnost i dugotrajna inflacija.

Konsultant za SB, Mustafa Čopelj, je govoreći o ozelenjavanju gradova i povećanju rasta, kazao da su gradovi u zemljama Zapadnog Balkana pokretači rasta i najasnažniji uticaj protiv klimatskih promjena.

“Gradovi Zapadnog Balkana su mali, rijetki i sve manji. Glavni gradovi čine veći dio BDP-a, pa su centri stanovanja i zaposlenosti”, dodao je Čopelj.