Ekonomija

U Crnoj Gori u narednom periodu nije realno očekivati pad cijena stanova, saop&scaron;tio je predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori (PKCG) Mile Gujić. Napominje i da je te&scaron;ko prognozirati kakva će biti dalja dinamika po tom pitanju.
&bdquo;U ovom trenutku je jako te&scaron;ko prognozirati &scaron;ta će se desiti sa cijenama. Mislim da nema ekonomske logike da dođe do pada cijena nekretnina. Moguće da dođe, i možda već imamo, blagi pad tražnje u ovom trenutku, ali ne i pad cijena. Ukoliko se nastavi pad tražnje, moguće da će cijene ostati na sada&scaron;njem nivou i da neće biti dramatičnih skokova, ali ja u skorije vrijeme ne vjerujem da će doći do pada cijena&ldquo;, kazao je Gujić u intervjuu agenciji Mina-business.
On se osvrnuo na podatke za prva tri kvartala pro&scaron;le godine, kada je u izgradnji bilo 1,48 hiljada stanova sa ukupnom kvadraturom ne&scaron;to preko 100 hiljada kvadrata. Na nivou godine, to je otprilike nekih dvije hiljade stanova.
&bdquo;Ta količina izgrađenih stanova nije dovoljna da zadovolji potrebe, ne samo građana Crne Gore, nego i stranih kupaca, koji su umnogome doprinijeli skoku tih cijena, pored svih ostalih faktora. Tako da je jako te&scaron;ko prognozirati &scaron;ta će se de&scaron;avati, ali ovo je moje mi&scaron;ljenje na osnovu iskustava koje imamo&ldquo;, naveo je Gujić.
Mile Gujić, Foto: MINA/ScreenshotMile Gujić, Foto: MINA/Screenshot Prema podacima Monstata za četvrti kvartal pro&scaron;le godine, prosječna cijena kvadratnog metra stanja u novogradnji u Crnoj Gori je iznosila 1,79 hiljada eura, a u Podgorici 1,86 hiljada eura. Na trži&scaron;tu se pad cijena stanova očekivao krajem pro&scaron;le i početkom ove godine, međutim to se nije desilo.
&bdquo;Naprotiv. Iz godine u godinu, iz kvartala u kvartal, te cijene idu navi&scaron;e. U godini pandemije koronavirusa, 2020, nije se ni&scaron;ta de&scaron;avalo na trži&scaron;tu, nije ni bilo prometa. Potom, 2021. godina kreće sa oživljavanjem, 2022. takođe imamo oživljavanje i rast cijena građevinskog materijala i nekretnina, a pro&scaron;le godine je takođe zabilježena ekspanzija, velika gradnja, ali nedovoljna da zadovolji sve na&scaron;e potrebe&ldquo;, kazao je Gujić.
On je objasnio da u Crnoj Gori ima puno stranaca i da je zbog rata u Ukrajini dosta ljudi iz te zemlje do&scaron;lo, tražeći utoči&scaron;te. Njihovim odlaskom, krajem pro&scaron;le i početkom ove godine, očekivalo se da će doći do pada cijena nekretnina.
&bdquo;Međutim, to se nije desilo. Umjesto njih do&scaron;li su Turci, Njemci, Poljaci, Izraelci. Crna Gora je postala, pogotovo primorski dio, jedno atraktivno trži&scaron;te, kako za život, tako i za biznis&ldquo;, kazao je Gujić.
On je ocijenio da je stambena izgradnja u Crnoj Gori, kao segment građevinskog sektora, doživjela nezabilježen rast i da je država postala jedno ogromno gradili&scaron;te.
&ldquo;Međutim, to očigledno nije dovoljno. Taj broj stanova koji se gradi nije dovoljan da zadovolji tražnju, koja je sve izrazitija u Crnoj Gori, &scaron;to je uz neke druge faktore &ndash; inflaciju, skok cijena građevinskog materijala, nedostatak radne snage, skok cijena radne snage, dovelo i do povećanja cijena stanova koji se nude na trži&scaron;tu&rdquo;, dodao je Gujić.
Prema njegovim riječima, programom Evropa sad mnogi građani su dobili priliku da sa svojim zaradama konkuri&scaron;u i dobiju kredite, a u međuvremenu se desio skok kamata i Euribora.
&bdquo;Sada imamo najavu Centralne banke da do kraja ove godine sve poslovne banke uđu u spu&scaron;tanje i korigovanje kamatnih stopa, koje bi trebalo da budu negdje između &scaron;est do sedam odsto. Ukoliko se obuzda inflacija u eurozoni i kod nas, za očekivati je da će i Euribor krajem godine doživjeti pad, &scaron;to bi sve umnogome olak&scaron;alo ljudima koji nemaju gotov novac, da kroz kreditni aranžman sa poslovnim bankama dođu u posjed stana&ldquo;, najavio je Gujić.
U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji jako puno domaćeg stanovni&scaron;tva koji su podstanari i koji predstavljaju jednu ogromnu bazu potencijalnih kupaca nekretnina.
Kjučni problem nedostatak radne snage
Kada je riječ o trenutnom stanju u sektoru građevinarstva i njegovim potencijalima, Gujić je ocijenio da je ta grana privrede i uop&scaron;te ekonomija, ne samo crnogorska, već i globalna, pro&scaron;la kroz jedan izazovani period, počev od pandemije koronavirusa, pa do rata u Ukrajini.
&ldquo;Imali smo zatvaranje zbog pandemije koronavirusa, pokidane trgovinske lance, krenula je inflacija i to se sve nastavilo i 2022. godine, kada je izbio konflikt u Ukrajini. Cijene građevinskih materijala, i uop&scaron;te cijene na trži&scaron;tu, su oti&scaron;le u nebo, i građevinarstvo je to te&scaron;ko pratilo. Tu su bili i eksterni uticaji &ndash; rast cijena goriva i transporta, nedostatak radne snage i skok cijena radne snage&rdquo;, podsjetio je Gujić.
On smatra da sektor građevinarstva ima potencijala za dalji razvoj, ali da ima i dosta problema koji prate tu granu privrede.
&ldquo;U građevinarstvu u Crnoj Gori osnovni problem predstavlja nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rje&scaron;enja i priličan broj biznis barijera, koje u posljednje vrijeme nadležni poku&scaron;avaju da rije&scaron;e dono&scaron;enjem novih zakonskih propisa i eliminisanjem sive ekonomije. Sve su to neki faktori koji utiču na na&scaron;e poslovanje&rdquo;, objasnio je Gujić.
Gujić je naveo i da su poslodavci u građevinarstvu, zbog neadekvatne domaće radne snage, prinuđeni da zapo&scaron;ljavaju ljude sa trećih trži&scaron;ta.
&bdquo;Tu ima jako puno administrativnih procedura dok se ti radnici ne zaposle, dok ne dobiju odobrenja za rad i sve ostale stvari koje treba da se ispo&scaron;tuju, tako da doći do kvalitetne i stručne radne snage zaista nije lako. Vama često dolaze ljudi sa strane koji nijesu iz te bran&scaron;e i tim ljudima treba vremena da nauče posao. A sve to ko&scaron;ta&ldquo;, rekao je Gujić.
On je rekao da građevinarstvo, u prethodne tri godine, od zavr&scaron;etka pandemije koronavirusa, ima jedan stalan, kontinuiran rast radne snage.
&ldquo;Najznačajniji dio radne snage obezbeđuje se iz inostranstva. Iz baze nezaposlenih Zavoda za zapo&scaron;ljavanje (ZZZ), jako malo njih želi da radi i jako malo ih je kvalifikovano za rad u ovom sektoru. Poku&scaron;ava se prekvalifikacijom i dokvalifikacijom to popraviti, međutim, tradicionalno ljudi u Crnoj Gori nijesu ba&scaron; zainteresovani za ovaj posao. U pitanju su jako te&scaron;ki poslovi, gdje se radi i na ki&scaron;i, suncu, visokim temperaturama, zimi, &scaron;to mnoge odbija&rdquo;, naveo je Gujić.
Onaj dio kvalifikovane i stručne radne snage, koji već ima iskustva, je oti&scaron;ao u inostranstvo i to najprije na njemačko trži&scaron;te.

Gujić: Nije realno očekivati pad cijena stanova

OCJENA PREDSJEDNIKA ODBORA UDRUŽENJA GRAĐEVINARSTVA U PRIVREDNOJ KOMORI

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović kaže da su trenutno u toku brojni radovi na državnim putevima kako bi se obezbijedila nesmetana vožnja tokom turističke sezone.
Trenutni radovi se izvode bez zastoja, pri čemu se redovno održavanje obavlja bez prekida, dok se investiciono održavanje izvodi uz preusmjeravanje saobraćaja na jednosmjerni put. Totalne obustave saobraćaja će biti na nekoliko putnih pravaca do 15. juna, nakon čega će se tokom praznika ukinuti kako bi se olak&scaron;ao protok vozila.
"Radovi se odvijaju u tri faze: redovno održavanje, investiciono održavanje i rekonstrukcija i izgradnja državnih puteva kojima gazduje Uprava za saobraćaj. Plan je da se svi radovi maksimalno intenziviraju do 15. juna, a nakon toga će biti preduzete određene mjere kako bi se minimizirali zastoji i obustave saobraćaja tokom ljetnje turističke sezone.
Nakon toga, namjera nam je da dio radova prekinemo do zavr&scaron;etka ljetnje turističke sezone, dok se na najznačajnijim objektima nastavljaju radovi uz uslov da nema totalnih obustava saobraćaja", istakao je Vuksanović dodajući da su, uzimajući u obzir da je turizam jedan od najvažnijih prioriteta države Crne Gore, prema tome odnijeti sa dužnom pažnjom i svesti vrijeme zadržavanja zbog radova na minimum.
Redovno održavanje
&Scaron;to se tiče trenutnih radova oni se, prema riječima Vuksanovića, izvode bez zastoja.
"Redovno održavanje se obavlja bez zastoja, dok se investiciono prevlačenje asfaltnog kolovoza vr&scaron;i uz preusmjeravanje saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni. Do 15. juna će biti na snazi totalne obustave saobraćaja i to na sljedećim putnim pravcima: Nik&scaron;ić &ndash; Kuside, Nik&scaron;ić &ndash; Jasenovo Polje, Rožaje - &Scaron;piljani i na lokalitetu Sokolovina. Praksa Uprave za saobraćaj je da tokom praznika budu ukinute sve totalne obustave, &scaron;to ujedno važi i za predstojeće praznike", poručuje Vuksanović.
Kako navodi trenutno se sprovode radovi na redovnom, kao i investicionom održavanju.
"Pored postojećih projekata koji se izvode, Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na pripremi novih projekata i objavljuje tendere za izgradnju novih puteva i rekonstrukciju postojećih. Između ostalog raspisani su tenderi za nastavak radova na izgradnji puta Vrulja &ndash; Mijakovići, nastavak izgradnje obilaznice oko Rožaja, rekonstrukcija puta od Bijelog Polja do granično prelaza Dobrakovo, izrada rasvjete na tunelu u Mate&scaron;evu, sanacija dva mosta na putu Bar &ndash; Ulcinj. Nakon izbora nadzora očekuje nas i početak radova na regionalnom putu Bar &ndash; Kamenički Most, kao i niz drugih projekata". objasnio je Vuksanović.
Pripreme za sezonu
&Scaron;to se tiče pripreme za sezonu nagla&scaron;ava i prioritete.
"Kroz redovno održavanje puteva izvr&scaron;iće se či&scaron;ćenje puteva poslije zimskog perioda i objekata za odvodnju, sanacija udarnih rupa i asfaltnog kolovoza, zamjena o&scaron;tećenja vertikalne saobraćajne signalizacije, obnova horizontalne signalizacije, zamjena o&scaron;tećenih čeličnih odbojnih ograda, popravka za&scaron;titnih mreža od žičanog pletiva, sječenje &scaron;iblja i drveća i ko&scaron;enje trave i korova.
Sa redovnim održavanjem poslije zimskog perioda prioritetno se počinje od primorske sekcije - Sekcije Kotor, zatim Sekcija Podgorica i nastavlja se prema sjevernom regionu", istakao je Vuksanović, dodajući da će se kroz program održavanja izvr&scaron;iti presvlačenje asfaltnog kolovoza na magistralnim i regionalnim putevima na svim sekcijama, u ukupnoj dužini od preko 70 kilometara.
Vuksanović je istakao da će izbjeći sve posebne mjere ili akcije kako bi se osigurala sigurnost i protočnost saobraćaja tokom turističke sezone.
"Svi radovi redovnog održavanja na putevima, pogotovo radovi na kolovozu, zavr&scaron;avaju se prije početka turističke sezone, tako da se u toku turističke sezone vr&scaron;i interventno održavanje i pregledanje puteva. Takođe, investicioni radovi biće, ili su već, zavr&scaron;eni do početka glavne turističke sezone na najvažnijim putnim pravcima. S obzirom na to da Uprava za saobraćaj gazduje sa preko 1900 kilometara magistralnih i regionalnih puteva, to se trudimo da napravimo dinamiku koja bi omogućavala nesmetano odvijanje saobraćaja, naročito tokom ljetnje turističke sezone", naglasio je Vuksanović.
&Scaron;to se tiče aktivnosti ili kampanji Uprave za saobraćaj koje se planiraju vozači su blagovremeno obavije&scaron;teni.
"Redovno izvje&scaron;tavanje o stanju na putevima vr&scaron;i se preko Auto moto saveza Crne Gore, kao i medijskim izvje&scaron;tavanjem. Takođe, u stalnom smo kontaktu sa turističkim organizacijama i lokalnim upravama kako bi se izbjegle eventualne neprijatnosti zbog izvođenja radova", kazao je Vuksanović navodeći da su poslovi bezbjednosti saobraćaja u nadležnosti Uprave policije koja sprovodi kampanje o promovisanju uslova za bezbjednu vožnju.

Od 15. juna neće biti totalnih obustava na saobraćajnicama

DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ O PRIPREMI PUTEVA ZA SEZONU

Najveći depozit u crnogorskim bankama iznosi skoro 60 miliona eura, a taj novac nalazi se na računu pravnog lica - nerezidenta, saop&scaron;teno je Televiziji Crne Gore iz Centralne banke.
&bdquo;Prema mjesečnim podacima o 50 najvećih deponenata koje su banke dostavile Centralnoj banci Crne Gore na 31. 03. 2024, najveći depozit iznosi 58,8 miliona eura, i riječ je o pravnom licu &ndash; nerezidentu&ldquo;, saop&scaron;teno je iz CBCG.
Na drugoj strani crnogorski i strani građani u na&scaron;im bankama čuvaju skoro 2,7 milijardi eura.
&bdquo;Prema posljednjim raspoloživim preliminarnim podacima na 31. 03. 2024. godine koje su banke dostavile Centralnoj banci Crne Gore, depoziti građana iznose dvije milijarde i 687,8 miliona eura ili 50,40% ukupnih depozita u sistemu&ldquo;, navode iz CBCG.
Kažu da je u odnosu na isti period 2023. godine, kada su depoziti iznosili dvije milijarde i 503 miliona eura, depoziti građana ostvarili rast od 184,7 miliona eura ili 7,38%.
Ne&scaron;to stariji podaci sa kraja 2023.&nbsp;kažu da u na&scaron;oj državi ima 23 milionera i oni su na kraju pro&scaron;le godine na računima u bankama imali milion i vi&scaron;e eura.
Kada je riječ o strukturi depozita fizičkih lica, na depozite po viđenju odnosi se 80%.
&bdquo;Kratkoročni depoziti, odnosno depoziti do jedne godine čine 88,76%, dok dugoročni depoziti čine svega 11,24% ukupnih depozita u sistemu&ldquo;, kažu u CBCG.
Na drugoj strani, sa aspekta ročne strukture ukupnog depozitnog potencijala banaka, na depozite po viđenju odnosi se 82,28%.
&bdquo;Kratkoročni depoziti, odnosno depoziti do jedne godine čine 91,46%, dok dugoročni depoziti čine svega 8,54% ukupnih depozita u sistemu&ldquo;, saop&scaron;teno je iz CBCG.

Najveći štediša u banci čuva skoro 60 miliona eura

PODACI CBCG

Fond PIO donijeće krajem maja ili početkom juna odluku o eventualnom povećanju penzija.
"Podatke o visini parametara koji su bitni za usklađivanje penzija objavljuje Monstat. Očekuje se da će podaci koji su potrebni za usklađivanje 1. maja biti objavljeni do kraja navedenog mjeseca", saop&scaron;tili su "Danu" iz Fonda.
Nakon toga, Fond na osnovu podataka Monstata, donosi odluku o eventualnom povećanju penzija.
Odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da se vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se tri puta godi&scaron;nje: 1. januara, 1. maja i 1. septembra.
Usklađivanje se neće vr&scaron;iti za minimalne penzije u 2024. i 2025.
Minimalnu penziju prima 44.619 korisnika.

Krajem maja ili početkom juna odluka o eventualnom povećanju penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Vlada se ove godine neće zadužiti za tekuću potro&scaron;nju, a novac iz emisije obveznica, takođe, za to nije predviđen, saop&scaron;tio je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Novica Vuković.
&ldquo;Nijedan novi tro&scaron;ak neće biti finansiran iz pozajmice, osim kapitalnog budžeta, čime se ispunjava zlatno pravilo budžeta da se sve tekuće obaveze finansiraju iz tekućih prihoda&rdquo;, kazao je Vuković.
On je podsjetio da je Zakonom o budžetu predviđena mogućnost zaduživanja do 1,15 milijardi eura
&ldquo;Sredstva ostvarena emisijom obveznica u martu ove godine, u iznosu od 687,76 miliona eura, biće kori&scaron;ćena za otplatu starog duga i kapitalni budžet u ovoj godini, kao i fiskalnu rezervu za finansiranje dijela duga koji stiže na naplatu naredne godine. Jasno je da je zakonom preostala mogućnost aranžmana od 462 miliona eura, ali to ne znači da ćemo sve koristiti, a od vi&scaron;e faktora zavisi koliko bi eventualno bilo potrebno realizovati&rdquo;, rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima Ministarstvo finansija odgovorno pristupa i intenzivno prati de&scaron;avanja na međunarodnom i domaćem trži&scaron;tu, te će pravovremeno donijeti adekvatnu odluku o eventualnom aranžmanu, vodeći računa o povoljnim uslovima.
&ldquo;S obzirom na to da je budžetom za ovu godinu planiran deficit od 3,35 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dosada&scaron;nji trendovi impliciraju da se može očekivati ostvarenje nižeg deficita od planiranog. To posljedično povlači i manje potrebe zaduživanja i efikasnije upravljanje javnim dugom&rdquo;, istakao je Vuković.
On je dodao da Ministarstvo finansija i Svjetska banka (SB) pregovaraju o zaključenju aranžmana za razvojne politike (DPL) do 80 miliona EUR ove godine, kojim bi se obezbijedila dodatna sredstva za finansiranje budžeta, odnosno stvaranje fiskalne rezerve.
&ldquo;Za ovaj aranžman sa SB interesovanje su izrazile i agencije i fondovi koji bi obezbijedili dodatna sredstva uz povoljnije uslove, &scaron;to bi omogućilo da se kroz ovaj vid aranžmana obezbijedi do 180 miliona eura&rdquo;, kazao je Vuković i dodao da su Vladi vrlo važna znatna bespovratna sredstva koja je odobrila ili će odobriti EU &ndash; grantovi za rekonstrukciju željeznice i drugu dionicu auto-puta i sredstva koja će biti na raspolaganju iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija ima sadržajnu i intenzivnu saradnju sa SB, kao jednim od ključnih međunarodnih partnera.
&ldquo;Za ovaj kreditni aranžman, potrebno je ispuniti set preduslova koji se odnose na jačanje fiskalne održivosti i omogućavanje održivog i zelenog ekonomskog rasta, &scaron;to je u potpunom saglasju sa prioritetnim ekonomskim politikama 44. Vlade&rdquo;, dodao je Vuković.
Na pitanje kako ocjenjuje trenutno stanje finansija i rezultate izvr&scaron;enja budžeta u prva četiri mjeseca i da li ima jo&scaron; prostora za povećanje poreske discipline, posebno u dijelu naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV) i penzijskog doprinosa, Vuković je odgovorio da je Crna Gora je finansijski stabilna država.
&ldquo;Ministarstvo finansija i Vlada su okrenuti reformama i mjerama koje će dovesti do ekonomskog napretka i unapređenja standarda građana, uz punu finansijsku stabilnost. Odgovorno upravljanje javnim finansijama podrazumijeva konstantan monitoring naplate prihoda budžeta, sagledavanje situacije na trži&scaron;tu i reagovanje na impulse koji dobijemo iz privrednog okruženja. Prema preliminarnim podacima, zadovoljni smo prihodima budžeta od početka godine do kraja aprila. I izdaci budžeta za prvi kvartal su u skladu sa očekivanjima i op&scaron;tim trendovima za taj period godine&rdquo;, saop&scaron;tio je Vuković.
On je rekao da je naplata prihoda za januar, februar i mart ove godine veća nego u prvom kvartalu pro&scaron;le godine, kao i u odnosu na planirane prihode budžeta.
Preliminarni aprilski podaci, takođe, pokazuju ostvarenje budžetskih prihoda iznad plana.
&ldquo;Imajući u vidu navedeno, možemo reći da je stanje javnih finansija u ovom dijelu godine povoljno, kao i da ostvareni rezultati evidentno govore za sebe&rdquo;, rekao je Vuković.
S obzirom na to da je pro&scaron;le godine do&scaron;lo do pada stranih direktnih investicija, Vuković je na pitanje &scaron;to preduzimaju kako bi privukli nove investitore, odgovorio da je Vlada posvećenost ekonomskom razvoju najavila kao jedan od prioriteta već prilikom kreiranja budžeta za ovu godinu, opredjeljenjem da uloži značajna sredstva u finansiranje izgradnje osnovne infrastrukture, upravo u cilju kreiranja značajno povoljnijeg privrednog i investicionog ambijenta.
&ldquo;Ulaganja države u ključnu infrastrukturu predstavljaju osnov i daju zamajac za novi investicioni ciklus i povećano interesovanje investitora za novim ulaganjima. Već u prva tri mjeseca ove godine Crnu Goru su posjetile brojne privredne delegacije, prvi put nakon 2019, odnosno 2021. godine, Njemačka, Japan, Francuska, Grčka, Austrija, Turska, Saudijska Arabija, čiji su privrednici prepoznali momentum i u razgovorima sa najvi&scaron;im zvaničnicima iskazali konkretna interesovnja za investiranje u projekte u sektorima energetike, turizma, zdravstvenog turizma, ICT, saobraćaja, poljoprivrede. Time se direktno otvaraju nove mogućnosti za na&scaron; dalji, ubrzani privredni razvoj&rdquo;, naveo je Vuković.
Istovremeno, značajni napori se ulažu i u uspostavljanje e-procedura, da bi se stvorio jednostavniji, transparentniji i brži sistem.
&ldquo;Posvećeni smo i strate&scaron;kom partnerstvu, gdje uspostavljamo nove modele za realizaciju investicija, kroz novi pristup koji uvažava investitora, pružajući olak&scaron;an pristup državnim institucijama, koji administrativne forme svodi na minimum&rdquo;, kazao je Vuković.
Vlada, kako je najavio, preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme koje kombinuju autoritet javnih institucija i ekspertizu privatnog sektora, ostvarive kroz javno &ndash; privatno partnerstvo.
Akcenat u narednom periodu biće na pokretanju infrastrukturnih projekta, posebno u sektoru saobraćaja.
&ldquo;Ovo je prilika privatnom sektoru da svoj know-how i resurse ponudi javnoj strani da bi, kroz partnerske odnose, obezbijedili bolju vrijednost za dru&scaron;tvo u cjelini. Vjerujem da će razvoj infrastrukture, kojem smo posebno posvećeni, dodatno podstaći privatne partnere da svoje ideje realizuju u Crnoj Gori&rdquo;, rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima, pokretanje investicionih aktivnosti je krajnje liberalizovano i Crna Gora je kao takva idealna investiciona destinacija sa izraženim potencijalom za privlačenje stranih investicija, sa fokusom na održivi razvoj i jačanje konkurentnosti.

Računaju na 180 miliona eura kroz aranžman sa Svjetskom bankom

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Akcija &ldquo;Limitirane cijene&rdquo;, koja je na snazi od kraja marta i kojom je Vlada Crne Gore ograničila marže za vi&scaron;e od 500 artikala, trebalo bi da bude zavr&scaron;ena 31.maja.&nbsp; Ministrar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj nedavno je izjavio da je akcija uspje&scaron;na, te da će biti rezimirana kako bi prona&scaron;li rje&scaron;enje da se produži i tokom ljeta.
Građani Podgorice, prema anketi Gradskog portala, ne dijele mi&scaron;ljenje Vlade, i najnovijom akcijom limitiranih cijena proizvoda nijesu, ili su samo djelimično zadovoljni, dok iz CEZAP-a poručuju da je akcija neprimijetna. Ekonomski analitičar&nbsp;Mirza Mule&scaron;ković,&nbsp;u izjavi za Gradski portal, ističe da su ovakve akcije samo dodatak u borbi protiv inflacije, te da Vlada mora da radi mnogo vi&scaron;e na stimulisanju realne ekonomije.
Ova akcija jedna je od najneuspje&scaron;nijih do sada, ocjenjuje predsjednica Crnogorskog dru&scaron;tva za za&scaron;titu potro&scaron;ača (CEZAP)&nbsp;Olga Nikčević.
Ističe da se ovom akcijom inflatorni pritisak na građane uop&scaron;te nije smanjio, sudeći, kako kaže, po broju svakodnevnih pritužbi potro&scaron;ača.
&ldquo;Cijene su takve da se ova akcija uop&scaron;te ne registruje. Ni na koji način, kao da ne postoji, uglavnom tako komentari&scaron;u svi građani koji dođu sa pritužbama.
Crvenih kartona najznačenih za sniženje proizvoda skoro da nigdje nema, a ako ih ima &ndash; beznačajni su. Uglavnom se odnose na robu za kojom ne postoji velika potražnja, a sniženja su minimalna&rdquo;, obja&scaron;njava Nikčević.
Nikčević smatra da je prethodna akcija &ldquo;Stop inflaciji&rdquo; imala veći uticaj na samu inflaciju.
&ldquo;Ranije se sniženje odnosilo na ukupnu cijenu, sad samo na maržu i to je apsolutna nula. Ne mogu navesti nijedan bitan artikal koji je snižen. 500 proizvoda je sniženo, gdje su?! Ili se ta akcija ne primjenjuje kako treba ili nije dobro isplanirano, uglavnom, moglo je da prođe bez ovolike galame. To je samo bacanje pra&scaron;ine u oči&rdquo;, poručuje Nikčević.
Za razliku od Nikčević, Mule&scaron;ković smatra da ova akcija daje rezultate, ali da su oni, kako ocjenjuje, kratkročni.
&ldquo;Borba protiv inflacije se, po mom mi&scaron;ljenju, ne vodi kratkoročnim mjerama kao &scaron;to su akcija Stop inflaciji 1 i 2, ili akcija limitiranih cijena, jer one mogu da daju kratkoročne efekte isključivo na određene artikle. Upravo iz njih vidimo da marže, koje su se pomnjale kao glavni problem inflacije, nisu toliko visoke, i da cijene odeređenih proizvoda nisu toliko pale koliko su građani očekivali&rdquo;, navodi Mule&scaron;ković.
Dodaje da ovakve akcije mogu biti isključivo dodatak u borbi protibv inflacije, te da Vlada mora da radi mnogo vi&scaron;e na stimulisanju realne ekonomije.
&ldquo;Vlada mora da radi na otvaranju novih radnih mjesta, stimulisanju crnogorskog proizvoda, crnogorske poljoprivrede i proizvodnje, jer moramo biti svjesni da dominantan uticaj na inflaciju imaju cijene iz uvoza, zato &scaron;to mi 90 odsto proizvoda uvozimo.
Da imamo proizvod koji je zastupljen i konkurentan na trži&scaron;tu, mogli bi da kroz razne subvencije da utičemo na cijenu. Vlada bi morala da razmi&scaron;lja o kreiranju paketa podr&scaron;ke privredi u borbi protiv inflacije, jer je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja za dvije godine nije imala pakete podr&scaron;ke u tom dijelu&rdquo;, zaključuje Mule&scaron;ković.
Građani su, sudeći po reakcijama, ipak očekivali vi&scaron;e.
&ldquo;Nema tu nikakve razlike. Cijene su manje za dva-tri centa, nije trebalo ni toliko da spu&scaron;taju&rdquo;, smatra jedna Zabjelčanka.
Njena prijateljica je sličnog mi&scaron;ljenja.
&ldquo;Svakodnevno ovdje kupujem i nijedan artikal koji je bitan za prosječnu porodicu nije drastično snižen. To su uglavnom proizvodi koji slabije prolaze. Manje su cijene, tačno, ali najvi&scaron;e 5-6 centi, to ne znači ni&scaron;ta&rdquo;.
Ipak, bilo je i onih koji smatraju da je svaka u&scaron;teda, pa i minimalna, važna.
&ldquo;Koliko god da spu&scaron;te cijene, značajno je, samo da se stane na kraj ovoj inflaciji. Nije to samo kod nas, to je svuda u Evropi, ali se čini da ova Vlada mnogo polaže na ekonomiju i životni standard i treba im dati priliku &ldquo;, kazao nam je stariji Podgoričanin, kojieg smo zatekli u trgovini sa unukom.
Podsjećamo, iz Kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku saop&scaron;teno je da su sve trgovine, koje imaju maloprodajne objekte ukupne kvadrature veće od 600 metara kvadratnih, ispunile obavezu iz Odluke o ograničenju marži, te da je to rezultiralo sniženjima na korist građana.
Kako su istakli, u jednom od trgovačkih lanaca, razlika u cijenama prije i nakon početka akcije na pojedine artikle doseže čak 48 odsto, a kada se sagleda potro&scaron;ačka korpa koja obuhvata sve artikle, prosječno umanjenje cijena iznosi oko 20 odsto.

Nikčević: Akcija “Limitirane cijene” bacanje prašine u oči; Mulešković: Borba protiv inflacije ne vodi se kratkoročnim mjerama

GRAĐANI NEZADOVOLJNI

Na tivatskom aerodromu danas je, nakon London Stansteda i Izmira, otvorena nova linija Birmingem-Tivat, saop&scaron;teno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Oni su kazali da je liniju otvorio Jet2, dok je NTO u saradnji sa Aerodromima Crne Gore organizovala doček putnika.
Direktorica NTO&nbsp; Ana Tripković Marković rekla je da je uvođenje novih linija kompanije Jet2 prema Crnoj Gori od ogromnog značaja imajući u vidu da je riječ o najvećem britanskom turoperatoru i jednoj od vodećih britanskih avio kompanija.
&bdquo;Riječ je o kompaniji koja saobraća ukupno iz 11 britanskih gradova, &scaron;to predstavlja trži&scaron;te od ukupno 51 milion ljudi&rdquo;, kazala je Tripković Marković.
Ona je dodala da je NTO prethodne godine u saradnji sa tim turoperatorom realizovala opsežnu marketin&scaron;ku kampanju na trži&scaron;tu Velike Britanije i prvi put učestvovala na godi&scaron;njem događaju pod nazivom A night with the stars, u Birmingemu, koji je okupio preko hiljadu turističkih agenata, koji putem Call centra Jet2 direktno prodaju aranžmane u ponudi.
To je, prema njenim riječima, bila prilika da se detaljnije upoznaju sa ponudom Crne Gore.
&ldquo;Vjerujemo da su stvaranju uslova za nove avio linije doprinijele i intenzivne promotivne aktivnosti NTO ka trži&scaron;tu Velike Britanije, koje su tokom pro&scaron;le godine između ostalog, obuhvatile kampanju na TV i online kanalima najuticajnije medijske kuće BBC, kao i kampanju u saradnji platformom broj jedan za rezervaciju putovanja &ndash; Expedia, te saradnju sa prestižnim britanskim medijima, prisustvo na najznačajnijim sajmovima i poslovnim radionicama&rdquo;, objasnila je Tripković Marković.
Vr&scaron;ilac dužnosti izvr&scaron;nog direktora Aerodroma Crne Gore Vladan Dra&scaron;ković saop&scaron;tio je da se u junu očekuje otvaranje jo&scaron; jedne nove linije koja će povezati Tivat i Veliku Britaniju.
&ldquo;Riječ je o Bristolu i letovima koje će realizovati avio kompanija easyJet. U praksi pokazujemo rezultate sinhronizovanog institucionalnog nastupa u kontekstu jačanja avio dostupnosti Crne Gore&rdquo;, rekao je Dra&scaron;ković.
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 28. aprila opslužili preko pola miliona putnika, &scaron;to je oko 30 odsto vi&scaron;e u odnosu na isti period 2019. godine.
Aerodrom Podgorica sa preko 400 hiljada putnika bilježi rast od oko 45 odsto u poređenju sa 2019. godinom, dok je Tivat, gdje je od početka godine opsluženo preko 105 hiljada putnika, na oko 91 odsto rezultata iz tog perioda.

Nova linija na aerodromu Tivat

SAOPŠTENO IZ NACIONALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

Odbor za otvoreno trži&scaron;te Federalnih rezervi (FOMC) nakon dvodnevnog sastanka nije promijenio centralnu kamatnu stopu, u skladu s predviđanjima analitičara.
Ona ostaje na nivou između 5,25 i 5,5 odsto, a banka tvrdi da jo&scaron; nijesu uspjeli postići dovoljan napredak u smanjenju inflacije, prenosi SEEbiz.
"Ekonomski izgledi su neizvjesni, stoga odbor ostaje vrlo oprezan na inflatorne rizike", objavile su Federalne rezerve (Fed) nakon zavr&scaron;etka dvodnevnog zasjedanja.
To je bila &scaron;esta uzastopna sjednica bez promjene centralne kamatne stope, koja je tako ostala na najvi&scaron;em nivou u 23 godine.
Zbog rastuće inflacije, FOMC je počeo da podiže ključnu kamatnu stopu u martu 2022. te ju je od tada do jula pro&scaron;le godine podigao na trenutni nivo između 5,25 i 5,5 odsto. Od juna 2022. godine, kada je dostigla 9,1 odsto na godi&scaron;njem nivou, inflacija se do marta spustila na 3,5 odsto.
U svojoj monetarnoj politici Fed uzima u obzir inflaciju, koja je vezana za potro&scaron;nju potro&scaron;ača isključujući cijene energije i hrane, koja je u martu iznosila 2,8 odsto na godi&scaron;njem nivou, &scaron;to je jo&scaron; daleko od ciljanih dva odsto.

Federalne rezerve zadržale postojeće kamatne stope, čekaju dalje smanjenje inflacije

ŠESTI PUT ZAREDOM BEZ PROMJENE KAMATA

Elektroprivreda (EPCG) sjutra pokreće 12. ciklus akcije "Podijelimo teret", kako bi se kupcima iz kategorije domaćinstva omogućilo da dug za utro&scaron;enu električnu energiju izmire po izuzetno povoljnim uslovima.
Iz elektroenergetske kompanije je saop&scaron;teno da će akcija trajati do kraja jula.
&ldquo;U tom periodu, sva domaćinstva kojima ističu sporazumi iz prethodnih akcija "Podijelimo teret", kao i nova koja žele da se priključe, svoje obaveze mogu izmiriti po izuzetno povoljnim uslovima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Za 12. ciklus akcije, uslov za priključenje stiču svi kupci iz kategorije domaćinstva kod kojih je suma uplata u prethodnm mjesecu zaključno sa datumom zaključivanja sporazuma po povla&scaron;ćenim uslovima Podijelimo teret jednaka ili veća od poslednje fakture kojoj je istekao valutni rok.
&ldquo;Tako se akciji tokom maja mogu priključiti kupci koji pripadaju grupi potro&scaron;nje domaćinstva, uz neophodan uslov da je iznos uplata do momenta sklapanja sporazuma jednak ili veći od posljednje fakture, odnosno martovskog računa&rdquo;, rekli su iz EPCG.
Domaćinstva koja se priključe akciji stiču pravo na brojne povoljnosti, odnosno otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od 20 EUR, izuzeće od prinudne naplate dok se po&scaron;tuje sporazum, kao i obustava obračuna zatezne kamate.
&ldquo;Maksimalan broj rata na koji se može potpisati sporazum je 22. Ukoliko je dug manji od 440 eura, broj rata se određuje tako &scaron;to se iznos duga dijeli sa 20 eura. Na primjer dug od 320 eura kupac će otplaćivati u 16 fiksnih mjesečnih rata od 20 eura&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Svi kupci električne energije, takođe, koji su isključeni sa mreže imaju pravo da se priključe akciji, a uz navedene neophodne uslove moraju da plate i tro&scaron;kove priključenja.
Za sve informacije, potro&scaron;ači se mogu obratiti Call centru, besplatnim pozivom na broj 19100, informacije mogu dobiti i putem www.epcg.com, zvanične Fejsbuk strane, na imejl adresi call.centar@epcg.com, kao i na informativno-naplatnim punktovima lokalnih jedinica Snabdijevanja.

Od sjutra novi ciklus akcije "Podijelimo teret"

SAOPŠTENO IZ EPCG

Skup&scaron;tina Andrijevice nije u zakonskom roku donijela odluku o saglasnosti na cjenovnik za utro&scaron;enu vodu koji je u aprilu minule godine dostavljen Regulatornoj agenciji. Gradskom vodovodu je pro&scaron;log mjeseca stigao dopis, a sa njim i povećanje od 300 odsto po kojem će se i obračunavati aprilski računi. Građani su uputili prigovore Vodovodu, a svoje negodovanje će iskazati i na protestima ukoliko se cijene ne koriguju.
"Ovo je veliki udarac za građane na&scaron;e, za nas penzionere pogotovo i ova ča&scaron;a će nam biti luksuz", kaže penzionerka Ljubinka Vuković.&nbsp;
O tome, međutim, lokalni političari nijesu razmi&scaron;ljali. Ali, o svojim funkcijama jesu. I zbog njih su prekidane i odgađane sjednice Skup&scaron;tine. Neke nijesu ni održane. I tako u zakonskom roku gradski vodovod nije dobio saglasnost na pro&scaron;logodi&scaron;nji cjenovnik koji formira regulatorna agencija. Zato je stigao novi.
"Prosječan račun za vodu, ako uzmemo da je korisnik tro&scaron;io nekih 10 kubika mjesečno, taj račun je bio oko pet eura sa PDV-om. Sada bi i&scaron;ao na nekih skoro 16 eura sa PDV-om. Poku&scaron;ali smo da izbjegnemo ovu odluku, odnosno da primjenjujemo novi cjenovnik jer je to veoma veliki skok cijena za tako kratak period. Ali, jednostavno, nije se mogao izbjeći zakon. Jer, Zakon o komunalnim djelatnostima je jasan da se novi cjenovnik mora primjenjivati", istakao je izvr&scaron;ni direktor Vodovoda i kanalizacije Milo&scaron; Mijović.
I građanima je jasno da i onako tanak novčanik podliježe novom tro&scaron;ku. No, nije im jasno &scaron;ta se i kako obračunava kad odvrnu česmu.
"Vodovod je gravitacionog tipa, nema nikakvih potro&scaron;nji, rekonstruisan je prije pet godina, gubitaka na mreži nema. Da je poskupljanje 20 &ndash; 30 odsto i to bi bio udar na građane, ali mi bi to nekako pretrpjeli i shvatili ali 320 posto je stvarno mnogo za osiroma&scaron;enu Andrijevicu", kazao je Dejan Babović.
Tarifni model, metodologija obračuna bila je u rukama Regulatorne agencije koja Vodovodu izdaje licencu za rad. Upitan &scaron;ta će kao rukovodilac preduzeti, Mijović je odgovorio da razumije revolt građana, ali da on ipak mora da postupim po zakonu.
"Jer zakon je zakon i ako se oglu&scaron;ite o zakon znate &scaron;ta sljeduje. Ukoliko ne bismo primijenili nove cijene mislim da bi se izložili jednom velikom riziku gubljenja licence &scaron;to bi značilo da ne bismo možda mogli ni da isporučujemo vodu građanima &scaron;to bi bilo, mogu slobodno reći, jedna velika katastrofa za na&scaron;u op&scaron;tinu", poručio je Mijović.&nbsp;
&nbsp;

Građani Andrijevice ogorčeni - voda skuplja 300 odsto

NIJE U ZAKONSKOM ROKU DONIJETA  ODLUKU O SAGLASNOSTI NA CJENOVNIK ZA UTROŠENU VODU

Biv&scaron;i radnici cetinjske "Ko&scaron;ute" ponovo će danas blokirati put Podgorica-Cetinje, na tri sata.
Predstavnica radnika Dijana Vujović kazala je za Radio Crne Gore da će blokirati saobraćaj od 12 do 15 sati.
Ona je podsjetila da su nakon protesta ispred Vlade u petak očekivali da će ih primiti premijer Milojko Spajić, ali do toga nije do&scaron;lo pa su biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; razočarani.
"Osjećamo se kao građani drugoga reda i da svi imaju veće privilegije nego mi. I mi smo ostali bez prava nakon stečaja u fabrici. Nijesmo dobili zarade, a nije povezan ni radni staž za dosta radnika. Zaslužujemo da se i na nas neko okrene, jer skoro tri decenije tražimo samo ono &scaron;to nam pripada", istakla je Vujović.
Biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; traže isplatu devet neisplaćenih plata za 693 radnika u iznosu od 2.806.650 eura, kao i povezivanje radnog staža za njih 81.
Sljedeća blokada saobraćaja najavljena je za ponedjeljak.

Bivši radnici Košute blokiraju put Podgorica-Cetinje na tri sata