Ekonomija

Elektroprivreda (EPCG) sjutra pokreće 12. ciklus akcije "Podijelimo teret", kako bi se kupcima iz kategorije domaćinstva omogućilo da dug za utro&scaron;enu električnu energiju izmire po izuzetno povoljnim uslovima.
Iz elektroenergetske kompanije je saop&scaron;teno da će akcija trajati do kraja jula.
&ldquo;U tom periodu, sva domaćinstva kojima ističu sporazumi iz prethodnih akcija "Podijelimo teret", kao i nova koja žele da se priključe, svoje obaveze mogu izmiriti po izuzetno povoljnim uslovima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Za 12. ciklus akcije, uslov za priključenje stiču svi kupci iz kategorije domaćinstva kod kojih je suma uplata u prethodnm mjesecu zaključno sa datumom zaključivanja sporazuma po povla&scaron;ćenim uslovima Podijelimo teret jednaka ili veća od poslednje fakture kojoj je istekao valutni rok.
&ldquo;Tako se akciji tokom maja mogu priključiti kupci koji pripadaju grupi potro&scaron;nje domaćinstva, uz neophodan uslov da je iznos uplata do momenta sklapanja sporazuma jednak ili veći od posljednje fakture, odnosno martovskog računa&rdquo;, rekli su iz EPCG.
Domaćinstva koja se priključe akciji stiču pravo na brojne povoljnosti, odnosno otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od 20 EUR, izuzeće od prinudne naplate dok se po&scaron;tuje sporazum, kao i obustava obračuna zatezne kamate.
&ldquo;Maksimalan broj rata na koji se može potpisati sporazum je 22. Ukoliko je dug manji od 440 eura, broj rata se određuje tako &scaron;to se iznos duga dijeli sa 20 eura. Na primjer dug od 320 eura kupac će otplaćivati u 16 fiksnih mjesečnih rata od 20 eura&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
Svi kupci električne energije, takođe, koji su isključeni sa mreže imaju pravo da se priključe akciji, a uz navedene neophodne uslove moraju da plate i tro&scaron;kove priključenja.
Za sve informacije, potro&scaron;ači se mogu obratiti Call centru, besplatnim pozivom na broj 19100, informacije mogu dobiti i putem www.epcg.com, zvanične Fejsbuk strane, na imejl adresi call.centar@epcg.com, kao i na informativno-naplatnim punktovima lokalnih jedinica Snabdijevanja.

Od sjutra novi ciklus akcije "Podijelimo teret"

SAOPŠTENO IZ EPCG

Skup&scaron;tina Andrijevice nije u zakonskom roku donijela odluku o saglasnosti na cjenovnik za utro&scaron;enu vodu koji je u aprilu minule godine dostavljen Regulatornoj agenciji. Gradskom vodovodu je pro&scaron;log mjeseca stigao dopis, a sa njim i povećanje od 300 odsto po kojem će se i obračunavati aprilski računi. Građani su uputili prigovore Vodovodu, a svoje negodovanje će iskazati i na protestima ukoliko se cijene ne koriguju.
"Ovo je veliki udarac za građane na&scaron;e, za nas penzionere pogotovo i ova ča&scaron;a će nam biti luksuz", kaže penzionerka Ljubinka Vuković.&nbsp;
O tome, međutim, lokalni političari nijesu razmi&scaron;ljali. Ali, o svojim funkcijama jesu. I zbog njih su prekidane i odgađane sjednice Skup&scaron;tine. Neke nijesu ni održane. I tako u zakonskom roku gradski vodovod nije dobio saglasnost na pro&scaron;logodi&scaron;nji cjenovnik koji formira regulatorna agencija. Zato je stigao novi.
"Prosječan račun za vodu, ako uzmemo da je korisnik tro&scaron;io nekih 10 kubika mjesečno, taj račun je bio oko pet eura sa PDV-om. Sada bi i&scaron;ao na nekih skoro 16 eura sa PDV-om. Poku&scaron;ali smo da izbjegnemo ovu odluku, odnosno da primjenjujemo novi cjenovnik jer je to veoma veliki skok cijena za tako kratak period. Ali, jednostavno, nije se mogao izbjeći zakon. Jer, Zakon o komunalnim djelatnostima je jasan da se novi cjenovnik mora primjenjivati", istakao je izvr&scaron;ni direktor Vodovoda i kanalizacije Milo&scaron; Mijović.
I građanima je jasno da i onako tanak novčanik podliježe novom tro&scaron;ku. No, nije im jasno &scaron;ta se i kako obračunava kad odvrnu česmu.
"Vodovod je gravitacionog tipa, nema nikakvih potro&scaron;nji, rekonstruisan je prije pet godina, gubitaka na mreži nema. Da je poskupljanje 20 &ndash; 30 odsto i to bi bio udar na građane, ali mi bi to nekako pretrpjeli i shvatili ali 320 posto je stvarno mnogo za osiroma&scaron;enu Andrijevicu", kazao je Dejan Babović.
Tarifni model, metodologija obračuna bila je u rukama Regulatorne agencije koja Vodovodu izdaje licencu za rad. Upitan &scaron;ta će kao rukovodilac preduzeti, Mijović je odgovorio da razumije revolt građana, ali da on ipak mora da postupim po zakonu.
"Jer zakon je zakon i ako se oglu&scaron;ite o zakon znate &scaron;ta sljeduje. Ukoliko ne bismo primijenili nove cijene mislim da bi se izložili jednom velikom riziku gubljenja licence &scaron;to bi značilo da ne bismo možda mogli ni da isporučujemo vodu građanima &scaron;to bi bilo, mogu slobodno reći, jedna velika katastrofa za na&scaron;u op&scaron;tinu", poručio je Mijović.&nbsp;
&nbsp;

Građani Andrijevice ogorčeni - voda skuplja 300 odsto

NIJE U ZAKONSKOM ROKU DONIJETA  ODLUKU O SAGLASNOSTI NA CJENOVNIK ZA UTROŠENU VODU

U nastavku sjednice Odbora povjerenika za Op&scaron;tinu Andrijevica, koja je započeta u četvrtak, sinoć je usvojena odluka o budžetu Op&scaron;tine Andrijevica za tekuću godinu.
Prije toga Odbor povjerenika u sastavu: Nina Blažić i Senad Crnovr&scaron;anin, u ime Ministarstva javne uprave, Bojan Paunović, predstavnik Ministarstva finansija, Ljilja Belada, predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja, Ljubica Radović, predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, Milorad Moja&scaron;ević i Dragan Pe&scaron;ić, kao građani op&scaron;tine Andrijevica, jednoglasno je prihvatiio sedam svojih amandmana koji su postali sastavni dio odluke o budžetu.
Kako se čulo tokom sjednice usvajanjem ponuđenih amandmana prvobitna projekcija budžeta, koja je iznosila 4.337.252 eura, umanjena je skoro 30 odsto, ali nije rečeno koliko je to u konačnom iznosu. Prije dono&scaron;enja naznačene odluke u pisanom izvje&scaron;taju predsjednik Op&scaron;tine Željko Ćulafić dao negativno mi&scaron;ljenje o svim amandmanima Odbora povjerenika i odbacio ih kao nezakonite.
"Amandaminima koji su dostavljeni predlagaču budžeta na izja&scaron;njenje od strane Odbora povjerenika Op&scaron;tine Andrijevica prekr&scaron;ene su odredbe člana 27 Zakona o finasiranju lokalne samouprave, koji u stavu 1 predviđa da primici i izdaci budžeta Op&scaron;tine moraju biti u ravnoteženi. Dostavljenim amandmanima je izvr&scaron;en poku&scaron;aj fiktivne uravnoteženosti budžeta koji je za cilj imao skrivanje stvarnih sredstava Op&scaron;tine.
Predlagač budžeta razumije i shvata potrebu Odbora povjerenika koji su zamjena za Skup&scaron;tinu op&scaron;tine Andrijevica da amandamski djeluje na predloženi tekst budžeta &scaron;to je njihovo zakonsko ovla&scaron;ćenje, s tim &scaron;to su predlagači amandamana dužni da po&scaron;tuju Zakon o finasiranju lokalne samouprave po&scaron;tujući princip uravnoteženosti budžeta, naglasio je Ćulafić.
Predstavnik op&scaron;tinskog Sekretatijata za finansije Stojan Mitrović naglasio je da ponuđeni amandmani nijesu prihvatljuvi sa zakonskog stanovi&scaron;ta i da ne postoje tehničke ni druge mogućnosti da se oni u datoj situaciju ukalkuli&scaron;u u projekciju o budžetu.
"Ja ovaj posao radim dugi niz godina, ali ovo je nevjerovatan presedan koji ja do sada u praksi nijesam vidio",&nbsp; naveo je Mitrović
Sličan stav iznio je i sekretar Sekretarijata za op&scaron;tu upravu Du&scaron;ko Stojanović, ukazujući da su članovi Odbora povjerenika usvajanjem pomenutih amandmana iza&scaron;li iz okvira svoje nadležnosti.
Odbor povjerenika u datoj situaciji u&scaron;ao je u nadležnosti predsjednika Op&scaron;tine kao predlagača budžeta, čime je primijenio diktaturu nad lokalnom upravom, poručio je Stojanović.
Sa druge strane, Bojan Paunović je u ime Odbora povjerenika kazao da su amandmani podne&scaron;eni u skladu sa zakonskim mogućnostima.
Dodao je da očigledno&nbsp; postoji različito tumačenje pojedinih zakonskih propisa predstavnika Op&scaron;tine u odnosu na članove Odbora povjerenika. Kazao je da plan budžeta ne mora da odslikava stvarno stanje na računu Op&scaron;tine.
Paunović je istakao da nije neophodno da se prikaže strano stanje depozita, već ta sredstva mogu da se stave da budu operativna dono&scaron;enjem nekih narednih odluka o budžetu.
Ćulafić: Politička diktatura
Predsjednik Op&scaron;tine Željko Ćulafić juče je u obraćanju javnosti kazao da je na sceni politička diktatura.
"S obzirom na novonastalu situaciju, koja poprima sve vi&scaron;e obrise političke diktature, obavje&scaron;tavamo javnost, a prije svega građane na&scaron;e op&scaron;tine da već mjesec trpimo opstrukcije od Odbora povjerenika koji je kulminirao maratonskom sjednicom Odbora, koja je u četvrtak trajala 19 sati.
Naime, odbor povjerenika, uz objektivnu sumnju da se radi o političkom tijelu, uspio je da od jedne jednostavne situacije i usvajanja budžeta Op&scaron;tine.koja je nasu&scaron;na potreba na&scaron;ih građana, kalkulacijama, ulaskom na teren drskog kr&scaron;enja propisa, a prije svega kr&scaron;enja Zakona o finansiranju lokalne samouprave, politikanstvom, iskaže jasnu namjeru da na&scaron;e građane li&scaron;e kapitalnog dijela budžeta i time zaustave razvoj op&scaron;tine", naglasio je Ćulafić

Budžet SO Andrijevica usvojen ali njegov iznos ostao nepoznat

PRETHODNO ODBOR POVJERENIKA USVOJIO AMANDMANE

N1 je upoređivao cijene goriva u regionu. Ovo je presjek za vi&scaron;e zemalja:
Crna Gora
Benzin od 95 oktana u Crnoj Gori je neznatno jeftiniji nego u Srbiji i ko&scaron;ta 1,64 eura, dok je cijena eurodizela niža&nbsp; skoro 30 eurocenti &ndash; 1,48 eura.
U Republici Srpskoj, benzin i eurodizel se mogu pronaći već po cijeni od 1,32 eura.
Grčka, Sjeverna Makedonija, Srbija
U Sjevernoj Makedoniji osnovni benzin od 95 oktana ko&scaron;ta 1,42 eura, a eurodizel 1,24.
U Srbiji je cijena veća i preračunata u euro iznosi 1,69 za benzin i 1,76 za eurodizel.
Cijene goriva koje će vas dočekati u Grčkoj &ndash; benzin BMB 95 u prosjeku ko&scaron;ta 1,98 eura, a dizel 1,71 euro.
Mađarska i Austrija
U Mađarskoj benzin BMB 95 ko&scaron;ta 1,63 eura, a eurodizel 1,64 eura.
Na pumpama u Austriji cijena osnovnog benzina 1,76 eura, koliko ko&scaron;ta i eurodizel.
Hrvatska, Slovenija i Italija
Ako putujete u Hrvatsku, Sloveniju ili Italiju, preporuka je da eurodizel &bdquo;do čepa&ldquo; natočite u Hrvatskoj (1,45 eura), dok je cijena benzina u Hrvatskoj i Sloveniji trenutno identična &ndash; 1,56 eura.
Ukoliko u Hrvatskoj rezervoar punite na pumpama kompanije INA, obratite pažnju na to koje gorivo sipate jer su benzin od 95 oktana i eurodizel sa oznakom Class Plus Expert skuplji&nbsp; 30 do čak 50 centi.
Važno je napomenuti da u Sloveniji važe posebne, znatno vi&scaron;e cijene goriva na pumpama duž auto-puteva, pa ukoliko točite gorivo uradite to na benzinskoj stanici u nekom od obližnjih mjesta.
Ako vas put vodi dalje ka Italiji, treba da znate da su u toj zemlji cijene goriva znatno veće nego u Sloveniji &ndash; benzin je 2,01 euro, a dizel 1,89 eura.&nbsp;

Poređenje cijena goriva u regionu: Gdje je najisplativije da napunite rezervoar

POGLEDAJTE PRESJEK ZA VIŠE ZEMALJA

Problem vi&scaron;emjesečnog nedostatka električnih brojila zbog kojeg građevinske kompanije nijesu mogle kupcima u prethodnom periodu da predaju stanove biće rije&scaron;en, saop&scaron;teno je iz CEDIS-a.
Vladimir Ivanović, vd.direktora CEDIS-a rekao je da će do kraja godine biti isporučeno 30.000 brojila.
"Dva tenderska postupka su u toku kod komisije koja se bavi tenderima, ne očekujemo neke probleme tako da očekujemo da imamo jo&scaron; 50.000 brojila na lageru", rekao je Ivanović.
Kompanija je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila u plusu tri miliona eura, ali su 2024. počeli sa gubitkom zbog zavr&scaron;etka procjene imovine koja je uvećana 140 miliona eura.
"Samo po sebi to povlači problem većih izdvajanja koji imamo po pitanju poreza i amortizacije. Samo za amortizaciju imamo osam miliona koja nije odobrena od regulatora, jer smo u sredini regulatorno odobrenog perioda. Krećemo ovu godinu s minusom od osam miliona eura, ako ste me razumjeli, a nadam se pozitivnom rezultatu", kazao je Ivanović.
U CEDIS-u je trenutno zaposleno 1.780 radnika, za čije se plate izdaja 30 odsto budžeta, &scaron;to je, kako kažu, u kompaniji u granici dozvoljenih tro&scaron;kova.
Ima li vi&scaron;ka radnika,te hoće li biti otpu&scaron;tanja znaće se precizno tek nakon analize i nove sistematizacije.
"Smanjiće se on svakako i odlaskom u penziju i zahtjevima ljudi, jer na primorju imamo mladi kadar koji nas napu&scaron;ta neće da radi, ima nekih interesantnijih ponuda", istakao je Ivanović.
Iz kompanije se nadaju urednom snabdijevanju električnom energijom tokom predstojeće sezone ukoliko ne bude nekih vanrednih okolnosti.
Ivanović kojem vd mandat ističe uskoro najavljuje da će se kandidovati za izvr&scaron;nog direktora CEDIS-a.

CEDIS do kraja godine nabavlja 30.000 brojila

JOŠ NEPOZNANICA IMA LI VIŠKA RADNIKA

Biv&scaron;i radnici cetinjske "Ko&scaron;ute" ponovo će danas blokirati put Podgorica-Cetinje, na tri sata.
Predstavnica radnika Dijana Vujović kazala je za Radio Crne Gore da će blokirati saobraćaj od 12 do 15 sati.
Ona je podsjetila da su nakon protesta ispred Vlade u petak očekivali da će ih primiti premijer Milojko Spajić, ali do toga nije do&scaron;lo pa su biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; razočarani.
"Osjećamo se kao građani drugoga reda i da svi imaju veće privilegije nego mi. I mi smo ostali bez prava nakon stečaja u fabrici. Nijesmo dobili zarade, a nije povezan ni radni staž za dosta radnika. Zaslužujemo da se i na nas neko okrene, jer skoro tri decenije tražimo samo ono &scaron;to nam pripada", istakla je Vujović.
Biv&scaron;i radnici &ldquo;Ko&scaron;ute&rdquo; traže isplatu devet neisplaćenih plata za 693 radnika u iznosu od 2.806.650 eura, kao i povezivanje radnog staža za njih 81.
Sljedeća blokada saobraćaja najavljena je za ponedjeljak.

Bivši radnici Košute blokiraju put Podgorica-Cetinje na tri sata

OD 12 DO 15 SATI

Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da biv&scaron;im radnicima &ldquo;Radoja Dakića&rdquo; isplati po dvije hiljade eura.
Iz Vlade su rekli da je na sjednici usvojena informacija vezi sa izvr&scaron;enjem odluka Ustavnog suda kojim se obavezuje Ministarstvo finansija da svakom podnosiocu ustavne žalbe &ndash; stečajnom povjeriocu preduzeća &ldquo;Radoje Dakić&rdquo; u stečaju isplati naknadu u neoporezivom iznosu od po dvije hiljade eura na ime nematerijalne &scaron;tete, zbog povrede ustavnog i konvencijskog prava.
U tom kontekstu, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve po osnovu tri odluke isplati dvije hiljade, 140 hiljada i 626 hiljada eura.
Vlada je usvojila i informaciju o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o investicionom kreditu &bdquo;Žičare Kotor &ndash; Lovćen&ldquo;, i dala saglasnost za zaključenje investicionog kredita između koncesionara i prioritetnog zajmodavca.
Kredit u iznosu do tri miliona eura, kako se navodi u materijalu, uzima se radi izgradnje opreme za projekat planinskog boba i drugih sadržaja.
Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila i informaciju o polaznim osnovama za zaključivanje Ugovora o kreditu za finansiranje projekta unapređenje crnogorske željeznice između Evropske investicone banke (EIB) i Crne Gore i prihvatila Predlog nacrta ugovora o kreditu.
Poja&scaron;njava se da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđeno da se država može zadužiti za finansiranje projekata kroz kreditne aranžmane, izmedu ostalog sa EIB za potrebe Željezničke infrastrukture Crne Gore i održavanja željezničkih voznih sredstava.
Kako se dodaje, za potrebe finansiranja projekta generalnog remonta pruge, sanaciju 13 čeličnih mostova i tunela, kao i za modernizaciju depoa i radionica, država se može zadužiti do 40 miliona eura.
Navodi se da realizacija tih projekata treba da doprinese uklanjanju ograničenja brzine, pobolj&scaron;anju pouzdanosti infrastrukture, smanjenju tro&scaron;kova održavanja infrastrukture, pobolj&scaron;anju bezbjednosti na 20 kilometara sekcije kolosjeka i pobolj&scaron;anju kapaciteta za savremeno održavanje lokomotiva i vagona.
&ldquo;S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, pristupilo se pripremi ugovorne dokumentacije i pregovorima o zaključivanju ugovora o kreditu sa EIB, u iznosu 50 odsto od procijenjene vrijednosti investicije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Vlade su rekli da je ukupan iznos investicije procijenjen na oko 80 miliona eura, od čega bi 35,5 miliona bilo dodijeljeno kao grant iz dostupnih fondova Evropske unije i finansiran u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, zaključivanjem ugovora o kreditu sa EIB.
Navodi se da bi 40 miliona eura Crna Gora obezbijedila kroz zajam, dok je 4,5 miliona potrebno obezbijediti iz sopstvenih sredstava.
Vlada je prihvatila Predlog za produženje roka važenja državne garancije po kreditnom aranžmanu između Prve bankei Stambene zadruge radnika prosvjete Crne Gore &bdquo;SOLIDARNO&ldquo; Podgorica.
&ldquo;Kako kredit dospijeva na naplatu u cjelosti 30. aprila 2024, potrebno je produžiti rok otplate kredita, kao i rok važenja garancije do 31. decembra ove godine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Bivšim radnicima “Radoja Dakića” isplatiće po dvije hiljade eura

USVOJENA INFORMACIJA NA VLADI

Predsjednica Sindikata zaposlenih Instituta "Dr Simo Milo&scaron;ević" Marija Obradović potvrdila je za Portal RTCG da je Vlada danas odlučila da im uplati jednokratnu jednokratnu pomoć i da će to učiniti do kraja dana.
Na ovaj način je izbjegnut &scaron;trajk radnika koji je bio planiran za danas.
Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva. Radnici ove zdravstvene ustanove od decembra nijesu primili platu.
Račun Instituta je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun - Jugobanka.
Nedavno je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević za TVCG kazao da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zavr&scaron;ilo procjenu vrijednosti Instituta "Dr Simo Milo&scaron;ević" u Igalu koja je od krucijalne važnosti, jer će to pokazati kakva je vrijednost te zdravstvene ustanove a na osnovu toga će se osnovati i nove cijene i vrijednost akcija. Tako se, kako je saop&scaron;tio, daje mogućnost da se na kompetentan način razgovara sa manjinskim akcionarima.

Vlada će radnicima Instituta Igalo uplatiti 1,1 miliona eura

IZBJEGNUT ŠTRAJK

Preduzeću "Čistoća" stiglo je mi&scaron;ljenje Ministarstva finansija o primjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, za dru&scaron;tva koja posluju sa gubitkom, u kojem se ukazuje da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih.
Nakon prve godine poslovanja sa gubitkom privredna dru&scaron;tva su dužna da u narednoj godini smanje ukupan fond zarada&nbsp; deset odsto i dodatno pet odsto u narednoj kalendarskoj godini, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje je ministar finansija Novica Vuković poslao preduzeću "Čistoća".
Čistoća je 19. aprila ove godine tražila mi&scaron;ljenje o primjeni člana 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru po&scaron;to su poslovali sa gubitkom i planirali smanjene zarada i otpu&scaron;tanje radnika. &nbsp;
"Napominjemo da ukupan fond zarada podrazumijeva ukupna sredstva opredijeljna za bruto zarade zaposlenih (bruto zarade sa doprinosima na teret poslodavca). Ukazujemo i da se smanjenje fonda zarada može izvr&scaron;iti smanjenjem zarada zaposlenih i/ili smanjenjem broja zaposlenih", navedeno je u mi&scaron;ljenju ministra u koje je "Dan" imao uvid.&nbsp;
Na najavu uprave gradskog preduzeća da će biti smanjene plate i po novoj sistematizaciji ostati bez posla 69 zaposlenih na isti dan kada je zatraženo mi&scaron;ljenje Ministartsva finansije vi&scaron;e od 100 zaposlenih okupilo se ispred zgarde preduzeća. Jedni su tvrdili da je u pitanju protest upozorenja, a drugi da je u pitanju samo razgovor.
Sindikat i predstavnici zaposlenih su poručili da će ukoliko ostane odluka o smanjenju zarada, a na osnovu tumačenja Ministarstva finansija to je zakonska obaveza, prijete &scaron;trajkom. Prema infoamcijama "Dana" planirano je otpu&scaron;tanje u administraciji, ne u operativi i tehničkom sektoru gdje čak ima i manjka radnika.

Ministarstvo finansija: "Čistoća" mora da smanji plate 10 odsto

STIGLO MIŠLJENJE IZ RESORA NOVICE VUKOVIĆ

Nacionalni avioprevoznik Air Montenegro otkazao je planirane čarter letove ka Izraelu zbog složene geopolitičke situacije u toj državi.
Kako su objasnili, tu odluku je donio kompanijski Odbor za sigurnost na osnovu analize aktuelne geopolitičke situacije i procjene rizika u zoni sukoba.
Izvr&scaron;ni direktor Mark Anžur saop&scaron;tio je da je bezbijednost putnika i članova posade aspolutni prioritet kompanije.
&ldquo;Složena geopolitička situacija u Izraelu i regionu, kao i njena nepredvidljvost, negativno utiču na kontinuitet letenja ka Tel Avivu. Zbog toga smo bili prinuđeni da otkažemo planirane letove&rdquo;, kazao je Anžur.
Iz Air Montenegra su naveli da, osim sigurnosnih razloga, finansijski parametri koji ukazuju na visoki stepen rizika predstavljaju i premije osiguranja čija vrijednost raste.
&ldquo;Za iste letove, cijena osiguranja je u vi&scaron;e navrata porasla, &scaron;to jasno pokazuje trend povećanja rizika u vazdu&scaron;nom saobraćaju ka ovoj destinaciji. Svjetski osiguravači vazduhoplova prepoznaju ovaj izazov, &scaron;to nagla&scaron;ava ozbiljnost situacije&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Iz Air Montenegro poručili su i da ostaju u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama u Izraelu, kao i da će o eventualnom uspostavljanju letova javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
&rdquo;Iskreno se nadamo brzom smirivanju geopolitičke napetosti i povoljnim uslovima za nastavak na&scaron;ih letova. Na svaku pozitivnu promjenu ćemo sa zadovoljstvom i adekvatno odreagovati&rdquo;, saop&scaron;tio je Anžur.

Air Montenego: Otkazani letovi ka Tel Avivu

ZBOG SLOŽENE GEOPOLITIČKE SITUACIJE

Ponuda &scaron;vajcarske kompanije 8B Capital za zakup nik&scaron;ićke Željezare, odbijena je odlukom komisije.
Komisija je sastavljena od predstavnika Elektroprivrede (EPCG), Željezare i resornog ministarstva, a na njenom čelu je Miro Vračar iz EPCG.
Predstavnik pomenute &scaron;vajcarske kompanije, Igor &Scaron;amiz, dostavio je notarski zapis u kojem navodi da garantuje sa 150 hiljada eura uplate ukoliko 8B Capital pobijedi na tenderu, prenosi Pobjeda.
U ponudi je navedeno i da investitor u prvih &scaron;est mjeseci planira ukupne investicije u vrijednosti pet miliona eura.
Komisija je, nakon &scaron;to je pregledala dokumentaciju, saop&scaron;titila konačnu odluku.
Vračar je rekao da je ponuda nezadovoljavajuća i da &scaron;vajcarska kompanija nije dostavila, kako je traženo, bankarske garancije.
Vračar je kazao da će EPCG nastaviti da traži partnera za Željezaru i da će uskoro ponuditi predlog predugovora svim zainteresovanim partnerima.

Odbijena jedina ponuda za zakup nikšićke Željezare