Društvo

Jo&scaron; jedna medicinska sestra u Op&scaron;toj bolnici u Nik&scaron;iću ostala je bez posla zbog smrti novorođenčeta H.&Scaron;. 26.oktobra, rekao je Danu direktor nik&scaron;ićke bolnice dr Zoran Mrkić.
&ldquo;U skladu sa zakonom, nakon sprovedenih mjera interne i eksterne kontrole i disciplinskog postupka, druga medicinska sestra dobila je otkaz. Prvoj je istekao ugovor o radu, &scaron;to se smatra otkazom&rdquo;, kazao je Mrkić.
Podsjećamo da su dvije medicinske sestre koje su bile zadužene za vr&scaron;enje nadzora nad bebom suspendovane odmah nakon tog tragičnog događaja. Nakon suspenzije, jednoj od njih nije produžen ugovor o radu, dok je druga dobila otkaz nakon okončanja disciplinskog postupka.
Kako je ranije saop&scaron;tila porodica, zdrava beba je rođena 22. oktobra, a ocijenjena je najvi&scaron;om ocjenom. Tri dana kasnije, 25. oktobra, novorođenčetu je konstatovana žutica, nakon čega je odvedeno u sobu za fototerapiju, u kojoj je trebala da ostane 24 sata.
Prema preliminarnom nalazu obdukcije, kako je saop&scaron;tila porodica, smrt je nastupila oko 21.10 istog dana. Kao uzrok smrti navedeno je gu&scaron;enje mlijekom prilikom bljuckanja.
&ldquo;Beba je ostavljena sama, niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potap&scaron;e, &scaron;ta god&rdquo;, saopp&scaron;tila je porodica nakon tragičnog događaja.
Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo u Podgorici saop&scaron;tilo je da je, u okviru predmeta koji je formiran povodom smrti novorođenčeta u Op&scaron;toj bolnici Nik&scaron;ić, izdat nalog za obdukciju, te da je obdukcioni nalaz dostavljen tužila&scaron;tvu. Nakon prijema nalaza, tužila&scaron;tvo je zamolbenim putem zatražilo dodatno sudsko-medicinsko vje&scaron;tačenje od Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
&ldquo;Cilj vje&scaron;tačenja je utvrđivanje uzroka smrti novorođenčeta&rdquo;, saop&scaron;teno je pro&scaron;le sedmice iz Vi&scaron;eg tužila&scaron;tva.
Naveli su da se predmet nalazi u fazi izviđaja, te da će, po prijemu novog nalaza i mi&scaron;ljenja, preduzeti sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom radi dono&scaron;enja daljih odluka.
Ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun saop&scaron;tio je nedavno u Skup&scaron;tini Crne Gore da su zbog ovog slučaja dvije medicinske sestre suspendovane, te da je jedna od njih dobila otkaz, odnosno nije joj produžen ugovor o radu.
&ldquo;Direktor bolnice je sproveo sve iz svoje nadležnosti. Suspendovane su dvije sestre koje su vr&scaron;ile nadzor nad djetetom, od čega je jedna dobila otkaz. Za obje je u komunikaciji sa tužila&scaron;tvom pružio sve neophodne dokaze i sumnje u slučaju postojanja eventualne krivične odgovornosti&rdquo;, kazao je &Scaron;imun.
Direktor nik&scaron;ićke bolnice Zoran Mrkić rekao je da su zatražene izjave svih koji su u tom trenutku pružali zdravstvenu za&scaron;titu na odjeljenju, kao i izjave načelnika i glavnih medicinskih sestara Odjeljenja porodili&scaron;ta i Odjeljenja za novorođenčad.
Iz Op&scaron;te bolnice Nik&scaron;ić saop&scaron;tili su da će se povodom smrti novorođenčeta oglasiti kada dobiju obdukcioni nalaz.

Otkaz za još jednu medicinsku sestru zbog smrti bebe

POTVRDIO DIREKTOR OPŠTE BOLNICE U NIKŠIĆU

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta Crne Gore pokreće komunikacionu i medijsku kampanju kako bi osnažili i motivisali mlade ljude kojima je ostalo nekoliko ispita na smjeru za pred&scaron;kolsko vaspitanje i obrazovanje i obrazovanje učitelja, da zavr&scaron;e studije.
Učestalo se ukazuje na problem da u crnogorskim vrtićima nedostaje vaspitača, a iz vlasti odgovaraju da nastoje da rije&scaron;e problem.
Oko 200 neaktivnih studenata
Iz resornog ministarstva kojim rukovodi ministarka Anđela Jak&scaron;ić-Stojanović rečeno je Pobjedi da prema informacijama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dobilo od Filozofskog fakulteta, oko 200 studenata je neaktivno na smjeru za pred&scaron;kolsko vaspitanje i obrazovanje, i obrazovanje učitelja. Podsjećaju da je Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija povećao broj upisanih kandidata za studijske programe obrazovanje učitelja i pred&scaron;kolsko obrazovanje i vaspitanje.
- Kada je u pitanju nedostatak kadra u pred&scaron;kolskim ustanovama, najvi&scaron;e vaspitača nedostaje na jugu zemlje, odnosno u Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Napominjemo da op&scaron;tine mogu dati svoj doprinos u skladu sa Op&scaron;tim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i obezbijediti podr&scaron;ku studentima kroz stipendije, obezbjeđivanje sredstava za prevoz, smje&scaron;taj... &ndash; rekli su iz Ministarstva.
Asistenti za rani razvoj
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo je prijedlog zakona o pred&scaron;kolskom vaspitanju i obrazovanju, koji ima za cilj unapređenje i modernizaciju pravnog okvira kojim se uređuje oblast pred&scaron;kolskog vaspitanja i obrazovanja. Takođe, novi zakon koji je trenutno u skup&scaron;tinskoj proceduri, predviđa usklađivanje s međunarodnim standardima, kao i otklanjanje uočenih nedostataka u primjeni važećih propisa.
Prijedlogom zakona o pred&scaron;kolskom vaspitanju i obrazovanju predviđeno je uvođenje nove stručne kvalifikacije u obrazovni sistem - asistenti za rani razvoj. Novo zanimanje uvode zbog toga &scaron;to u vrtićima nedostaje vaspitača.
- Imajući u vidu da je prijedlog zakona u skup&scaron;tinskoj proceduri, ukoliko isti bude usvojen, onda će se i inicirati razvijanje pomenute stručne kvalifikacije. Napominjemo da je ova stručna kvalifikacija prepoznata Reformskom agendom. Takođe, Strategija reforme obrazovanja 2025 &ndash; 2035. godine, između ostalog, podrazumijeva dodatne obuke vaspitača kao i mjere kako bi se povećao broj upisanih studenata na smjeru za obrazovanje učitelja i pred&scaron;kolsko obrazovanje i vaspitanje &ndash; kazali su iz Ministarstva.
Planirano je da asistenti budu podr&scaron;ka vaspitačima, da imaju obuku u trajanju od deset mjeseci, &scaron;est pedago&scaron;ko-psiholo&scaron;kih i &scaron;est medicinskih predmeta, a trećinu obuke činiće praktični rad u vrtićima. Predstavnici vlasti objasnili su da asistenti postoje i u drugim evropskim gradovima, ali da se drugačije zovu.
Imamo 25 državnih vrtića i vi&scaron;e od 200 vaspitnih jedinica.
Prvi put stipendiranje
Iz ovog resora ukazuju na podatak da je ove godine poseban dio Konkursa za stipendiranje najboljih studenata namijenjen deficitarnim zanimanjima u nastavi.
- Ovim konkursom prvi put su prepoznati visoko&scaron;kolci koji pohađaju studijske programe za obrazovanje učitelja i pred&scaron;kolsko obrazovanje i vaspitanje &ndash; rekli su iz Ministarstva.
Stipendije iznose 300 eura mjesečno. Po deset stipendija namijenjeno je studentima matematike, fizike, hemije, a za IT-a (računarstvo i informacione tehnologije) je opredijeljeno 20 stipendija, za razrednu nastavu &ndash; 25 stipendija, kao i za pred&scaron;kolsko obrazovanje i vaspitanje. Stipendije se dodjeljuju za studijsku godinu, te se isplaćuju deset mjeseci godi&scaron;nje.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u narednom periodu nastojati da podstakne interesovanje za deficitarna zanimanja, ali i raditi na tome da najbolji kadrovi nađu svoje mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore &ndash; kazali su iz Ministarstva.
Do sada su u vi&scaron;e navrata vaspitači, ali i stručna javnost ukazivali na problem prebukiranosti vrtića. Komentarisali su da je danas u vrtićima, posebno u glavnom gradu, izazov biti vaspitač jer se u grupama upi&scaron;e i duplo vi&scaron;e djece nego &scaron;to je predviđeno normom. Ukazivano je da zbog svega upitno koliko se toj djeci može pružiti kvalitetna usluga.
Iz Ministarstva je nedavno u Skup&scaron;tini rečeno da kroz uvođenje zvanja asistenta u nastavi nastoje da kompenziju nedostatak kadra u vrtićima. Poja&scaron;njeno je da se grade novi vrtići, te da će problem prebukiransoti biti rije&scaron;en za dvije do tri godine. Na matičnom odboru u Skup&scaron;tini nedavno se polemisalo o uvođenju novog zvanja asistenta, te su pojedini poslanici komentarisali da se otvaraju i sada vrtići, ali da je problem &scaron;to fali kadra i &scaron;to neće imati ko da radi u njima.
Ukazano je na problem da su vaspitači koji rade opterećeni, da nijesu zadovoljni platama i da se ne &scaron;alje pozitivna poruka mladim ljudima da je dobro da se bave ovom profesijom. Činjenica je da je sve vi&scaron;e vrtića, ali stanje je alarmantno i neće imati ko da radi u njima ako se nastavi ovakav trend. U posljednje dvije godine otvoreno je 20 novih vrtića. Iz resornog ministarstva poručili su da preduzimaju određene mjere kako bi postepeno rje&scaron;avali sve izazove.

Budućim učiteljima i vaspitačima stipendija od 300 eura mjesečno

KAKO BI MOTIVISALI MLADE KOJIMA JE OSTALO NEKOLIKO ISPITA NA TOM SMJERU DA ZAVRŠE STUDIJE

Mje&scaron;tani Botuna koji protestuju zbog planirane gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni KAP-a u tom naselju od danas do nedjelje, za kada je zakazan referendum na kojem će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, organizovaće konferencije za novinare.
Pozivaju nadležne iz Glavnog grada i Vlade na razgovor i da jo&scaron; jednom razmotre promjenu lokacije za planirano postrojenje.
Predstavnik mje&scaron;tana Botuna Slavko Vukčević istakao je da je jučera&scaron;nji skup na ovom mjestu jo&scaron; jednom potvrdio koliku imaju podr&scaron;ku od Zećana, ali i ljudi iz drugih krajeva.
Zahvalio je svim domaćicama, privrednicima i dobrim ljudima koji ih svakodnevno posjećuju i snabdijevaju hranom i pićem.
Predsjednik op&scaron;tinskog odbora Nove Srpske demokratije Miroslav Brajović pozvao je predstavnike Vlade i Glavnog grada da ne preduzimaju ni&scaron;ta, već da im dozvole da na referendumu, 14. decembra, iskažu svoj stav po pitanju gradnje postrojenje u Botunu.
Nakon toga, smatra on, treba opet da sjednu za sto i nađu rje&scaron;enje.
Predsjednik Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Zeta Aleksandar Kojičić zamjera &scaron;to se uporno priča o novcu, a ne o zdravlju građana i eventualnim lo&scaron;im uticajem planiranog postrojenja po njih. Smatra da treba da svi imaju u vidu ugovor, te da vide o kakvoj tačno opremi i garancijama je riječ i da li je garantni rok počeo od trenutka kupovine ili će se računati od trenutka ugradnje opreme.
&nbsp;

Mještani Botuna nadležne iz Glavnog grada i Vlade još jednom pozvali na dijalog

DA JOŠ JEDNOM RAZMOTRE PROMJENU LOKACIJE ZA PLANIRANO POSTROJENJE

Građani koji su protestvovali na Kru&scaron;evom Ždrijelu, danas su bili na prijemu kod&nbsp;&scaron;efa delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović saop&scaron;tila je nakon sastanka da&nbsp;kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju &scaron;to je pravna država i zakon, onda imate vjetar u leđa.
"Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podr&scaron;ku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da&nbsp;nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Ma&scaron;anov zakon", kazala je ona.
Pejović je kazala da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu, da je slučaj Medovine pro&scaron;ao bez istrage.
"Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj.&nbsp;Čak je podržavao sve ono &scaron;to smo radili i bilo mu je žao &scaron;to smo se izmučili deset mjeseci", poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
"Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, &scaron;to se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma", istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranje poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

"NAPRAVIĆEMO PAUZU SA BLOKADAMA"

Klinički centar Crne Gore (KCCG), u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podr&scaron;ku Instituta &ldquo;Robert Koh&rdquo; iz Berlina, uspje&scaron;no je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije, saop&scaron;teno je iz te zdravstvene ustanove.
Ističe se da je riječ o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u KCCG.
Iz KCCG su rekli da je cilj vježbe bio unaprjeđenje spremnosti te najveće zdravstvene ustanove u državi da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima.
Vježba, kako su naveli, predstavlja sastavni dio &scaron;ire podr&scaron;ke SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.
Direktor KCCG Aleksandar Radović zahvalio je SZO i Institutu &ldquo;Robert Koh&rdquo; na podr&scaron;ci u organizaciji vježbe, nagla&scaron;avajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.
On je istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta.
&ldquo;Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije&rdquo;, naveo je Radović, prenosi agencija Mina.
On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od Evropske unije (EU), koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG.
&nbsp;Kroz ovaj projekat, prema riječima Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG.
Radović je najavio i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.
&ldquo;Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, vi&scaron;e nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada&rdquo;, istakao je Radović.
&Scaron;efica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene za&scaron;tite svakoga dana.
&ldquo;Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu za&scaron;titu &mdash; u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija&rdquo;, kazala je Brajović.
Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema, navodeći da je priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj za&scaron;titi i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.
&ldquo;Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego &scaron;to nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja&rdquo;, istakla je Brajović.
Kako je kazala, ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života građana.
Brajović je pohvalila liderstvo Radovića na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.
&ldquo;Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu &ldquo;udahne život&rdquo; i obezbijedi njegova puna implementacija&rdquo;, dodala je Brajović.
Ona je rekla da se nada da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.
Iz KCCG su kazali da ih je SZO podržala u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za, između ostalog, obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga, za&scaron;titu pacijenata i osoblja, Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija i povratak normalnom radu nakon krize.
Kako su istakli, vi&scaron;e procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori.
&ldquo;Zajednička eksterna evaluacija, koju je 2019. godine sprovela Vlada Crne Gore uz podr&scaron;ku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je procjena bezbijednosti bolnica, koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija.
&ldquo;Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak SOP, neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

U SARADNJI SA SVJETSKOM ZDRAVSTVENOM ORGANIZACIJOM I UZ PODRŠKU INSTITUTA “ROBERT KOH” IZ BERLINA

Tvrdnje da postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane, saop&scaron;teno je &ldquo;Vijestima&rdquo; iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
&ldquo;Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspje&scaron;no funkcioni&scaron;u &scaron;irom Evropske unije i van nje, unapređujući za&scaron;titu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno &scaron;titeći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rje&scaron;enje za dugogodi&scaron;nji problem nepreči&scaron;ćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more&rdquo;, kazali su iz Delegacije EU odgovarajući na pitanja &ldquo;Vijesti&rdquo;.
Kazali su i da takođe pozivaju sve aktere, uključujući lokalne vlasti i javne funkcionere, da se uzdrže od &scaron;irenja netačnih tvrdnji u vezi sa projektom postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranim od EU.
&ldquo;Tvrdnje da ovo postrojenje predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane. Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspje&scaron;no funkcioni&scaron;u &scaron;irom Evropske unije i van nje, unapređujući za&scaron;titu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice&rdquo;, kazali su iz Delegacije EU.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović, i profesori &ndash; konsultanti koje je ta op&scaron;tina angažovala, tvrdili su da EU finansira zastarjelu tehnologiju u Botunu, te da su spalionice ogromni zagađivači.
Iz Delegacije EU su naglasili da stvarnu ekolo&scaron;ku prijetnju u op&scaron;tini Zeta i dalje predstavlja bazen crvenog mulja, te da u potpunosti podržavaju zahtjeve građana za hitno rje&scaron;avanje ovog pitanja.
&ldquo;Pozivamo nadležne državne i lokalne vlasti da daju prioritet brzom i održivom rje&scaron;enju ovog velikog ekolo&scaron;kog problema&rdquo;, rekli su iz Delegacije EU odgovarajući na pitanja &ldquo;Vijesti&rdquo;.
Iz Delegacije EU nijesu odgovorili na pitanje kako komentari&scaron;u navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da je &ldquo;da je guverner Crne Gore ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler&ldquo;?

Delegacija EU: Nije tačno da je postrojenje u Botunu prijetnja po zdravlje i da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji

REAGOVANJE

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najče&scaron;će sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura nula do deset, najvi&scaron;a dnevna pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Crnogorska dijaspora je zainteresovana da ulaže u svoju domovinu, ali joj država ne nudi nikakvu mogućnost za to, saop&scaron;tili su iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj. Poručuju da očekuju od države da im da iste uslove kao stranim investitorima.
Rožajka Emina Čolović &ndash; Kajević već tri decenije živi u Njemačkoj. Kao i većina na&scaron;ih iseljenika planira da se vrati u svoju domovinu. Godinama je angažovana na svim aktivnostima koje se tiču crnogorske dijaspore.
&ldquo;Dijaspora kao dijaspora, ona je uvijek stajala uz svoju domovinu, uz svoju državu. Crna Gora je uzela od dijaspore onoliko koliko je umjela i koliko je znala. A mi nismo uzimali ni&scaron;ta, mi smo samo doprinosili i nikada ne treba da nas potcijene&rdquo;, kaže Čolović Kajević.
Dijaspora nije zadovoljna odnosom države prema njoj, jer ni nakon 20 godina od sticanja nezavisnosti nije osposobila kadrove koji će se baviti njihovim pitanjima.
&ldquo;Ne osjećamo se dobrodo&scaron;li ni od državnih institucija, ni od ljudi koji su zaduženi da rade sa dijasporom, jer rad sa dijasporom uglavnom se svodi na neka lična poznanstva, eventualno na nekakve partijske interese&rdquo;, naveo je Bukilić.
Na&scaron;i isljednici imaju mogućnosti, ali i želju da ulažu u svoju domovinu, ali za to im država ne daje podsticaje.
&ldquo;Mi nemamo mogućnost investiranja u Crnu Goru osim da donosimo gotovi novac i da investiramo, služićete se da to nije nimalo stimulativno&rdquo;, kazao je Bukilić.
Čolović Kajević je zapitala za&scaron;to ne bi država ponudila i ljudima iz dijaspore iste uslove koje nudi stranim investitorima.
&ldquo;Mi bismo do&scaron;li, pa bismo uložili taj na&scaron; kapital, pa bismo gradili, projekte bismo pravili gdje bismo upo&scaron;ljavali na&scaron;u omladinu, da na&scaron;a omladina ne napu&scaron;ta domovinu, da ne odlazi&rdquo;, kazala je ona.
&ldquo;Imamo jako lo&scaron;e iskustvo, kako sa lokalnim zajednicama, tako i na državnom nivou, jer ne vidimo u državi poznatog partnera. Prije svega nismo pravno za&scaron;tićeni&rdquo;, ističe Bukilić.
&nbsp;

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj: Dijaspora zainteresovana da ulaže, ali država ne nudi nikakve povoljnosti

“NE OSJEĆAMO SE DOBRODOŠLI NI OD DRŽAVNIH INSTITUCIJA, NI OD LJUDI KOJI SU ZADUŽENI DA RADE SA DIJASPOROM"

U kraju na sjeveru Crne Gore, gdje su dimnjaci industrije nekada oblačili nebo, a danas se če&scaron;će čuje ti&scaron;ina nego fabrička buka, Pljevlja i dalje čuvaju ono najvrednije, ljude. Dobre domaćine, vrijedne ruke, majstore koji su znali da od zemlje i vune, od kamena i drveta, od neznanja i siroma&scaron;tva naprave život. U gradu koji je nekada bio industrijski ponos Crne Gore, a danas se suočava sa odlaskom mladih i ga&scaron;enjem tradicije, svaka ruka koja čuva starinu vrijedi vi&scaron;e nego ikad, pi&scaron;e RTCG.
U tom gradu, među posljednjim čuvarima vjekovne vje&scaron;tine tkanja, je Svetlana Živković žena koja u svoje rukotvorine ne plete samo niti, već i emocije, misli, sjećanja i ljubav. Ova vrijedna i uporna žena, uz snažnu podr&scaron;ku svoje porodice , čuva ono &scaron;to polako nestaje , duh sjevera i umijeće koje je nara&scaron;tajima hranilo i grijalo crnogorska ognji&scaron;ta.
Nekada je tkanje bilo simbol bogatstva jedne kuće. Danas, dok se sela prazne, a zanati izumiru, upravo ovakve priče svijetle poput žeravice na starim ognji&scaron;tima.
Svetlana za portal RTCG otkriva da je njena priča o razboju počela iz jedne iskrene, ljudske potrebe da život učini ispunjenijim i da kao majka i žena bude ne&scaron;to vi&scaron;e od &ldquo;klasične domaćice&rdquo;.
&ldquo;Moja priča o tkanju počinje jo&scaron; 2006.godine, kada sam kao majka troje djece razmi&scaron;ljala &scaron;ta bih mogla učiniti da jo&scaron; uljep&scaron;am svoj život , da ne bude klasično &lsquo;domaćica i ni&scaron;ta vi&scaron;e&rsquo;. Oduvijek sam voljela neobične stvari, a tkanje mi pruža neograničene mogućnosti. Nije bilo lako u početku. Prvo iskustvo stekla sam od žene koja je radila u &lsquo;Dragačevskoj zadruzi tkalja&rsquo; , a onda sam se sama usavr&scaron;avala. Kad čovjek radi ono &scaron;to voli, onda mu je samo nebo granica. I koliko god da je materijalno skromno, ono unutra&scaron;nje zadovoljstvo daje podstrek da ide&scaron; dalje&rdquo;, poručuje Svetlana.
Uz podr&scaron;ku supruga i djece, Svetlana je mnoge te&scaron;ke početke prebrodila lak&scaron;e. Kako kaže, bez njihove pomoći, razumijevanja i strpljenja , te&scaron;ko bi uspjela da svakodnevne obaveze pomiri sa dugim satima provedenim nad razbojem.
Ipak, problemi koji prate sve zanatlije nisu je mimoi&scaron;li. U Crnoj Gori, kaže, nema predionica vune, pa se materijal mora nabavljati u Srbiji.
&ldquo;Materijal nabavljam u Srbiji, jer ovdje nemamo nijednu predionicu vune. Stočari se godinama žale, o&scaron;i&scaron;aju ovce, pa vunu bace. Možda bi bilo dobro da se konačno ne&scaron;to učini po tom pitanju. Osim vune koristim i pamuk, sve kupujem u Užicu, Novom Sadu , Leskovcu i Beogradu&rdquo; dodaje Svetlana.
Sajmovi i izložbe za nju su i mjesto susreta poslednjih majstora koji jo&scaron; drže do tradicije.
&ldquo;Na sajmovima i izložbama uvijek se sretnu zanatlije koje se bore da opstanu stari zanati, ljudi koji prave zdravu hranu i čuvaju ono najbolje iz pro&scaron;losti. To su divna druženja. Radovi su mi oti&scaron;li &scaron;irom svijeta, ako ja nisam obi&scaron;la svijet , moje rukotvorine jesu. Često se kupuju kao poklon ljudima u inostranstvu da ih podsjećaju na porijeklo. Stranci su odu&scaron;evljeni vi&scaron;e nego na&scaron;i ljudi&rdquo;, kaže Svetlana.
Njena prva alatka bio je stari razboj iz Dragačeva. Početak je , kaže bio mučan, ali joj je upravo ta težina otvorila prozor u pro&scaron;lost , u živote na&scaron;ih prabaka, baka i majki, koje su, uz svu muku, imale nevjerovatnu snagu da po cijele noći tkaju ono &scaron;to će porodicu grijati i hraniti.
&ldquo;Prvi razboj kupila sam u Dragačevu. Bio je star, ali me naučio svemu. Pomislila sam tada na na&scaron;e bake, prabake, koliko su one muke imale. Danas je lak&scaron;e i dalje je sve ručno, ali je jednostavnije. Međutim, stare žene me i danas pitaju kakva me muka natjerala da tkam? Za njih je to samo sjećanje na težak posao. A ja to radim iz zadovoljstva. One su morale da rade do duboko u noć posle svih kućnih poslova&rdquo;, ističe Svetlana.
Tkanje je postalo njeno utoči&scaron;te, njen mir i njena tiha molitva.
&ldquo;Sama priprema je zahtjevna, ali kad sjednem za razboj i počnem da tkam, nižu se misli, nekada pjesma, a često i molitva. To je jedno uživanje. Volim motive, najvi&scaron;e etno, oni su moja nepresu&scaron;na inspiracija. Dok stvaram jednu tkaninu, već dolazi ideja za drugu, &rdquo; govori Svetlana.
Ona napominje da je u Crnoj Gori tkalja vrlo malo. Proces kroz koji su nekada prolazile žene od prikupljanja vune, farbanja, su&scaron;enja, vunovlačanja, do tkanja gotovo je nestao.
&ldquo;Ranije su na&scaron;e žene sve radile, farbale vunu listom oraha, kuvale ga, pa u to ubacivale vunu. Danas sve kupujem gotovo. Toga vi&scaron;e nema , ni bojare, ni vunovlačare. To bi bilo nemoguće postići. A na&scaron;e su stare sve to postizale. Mi danas ne možemo, &scaron;to će reći da smo raslabljeni&rdquo;, poručuje Svetlana.
Od ovog zanata se ne može živjeti, ali može se dopuniti kućni budžet. Uz porodicu koja je razumije i podržava, lak&scaron;e pronalazi snagu da nastavi . Nada se da će jednog dana možda njena djeca, poželjeti da sjednu za razboj, jer u njemu je ne&scaron;to &scaron;to nadilazi ekonomiju, a to je nasleđe.
&ldquo;Mučno je bilo na početku, ali nisam odustajala. Željela sam da budem vi&scaron;e od domaćice i da imam svoju zaradu. A kad pomislim kako je bilo ženama prije stotinu godina , tek shvatim njihovu snagu. Mnoge na&scaron;e kuće danas krase radovi tih žena. To je trag koji ostaje, dokaz da je neko živio, radio, borio se i stvarao&rdquo;, zaključuje Svetlana.
Na kraju, kao poruku svim budućim generacijama , podsjeća na jednu mudrost koju je vrijeme možda potisnulo, ali nikada izbrisalo &ldquo;Sve , sve, ali zanat&rdquo;.

Sve, sve, ali zanat: Priča o Svetlani Živković i nitima koje čuvaju dušu Pljevalja

NEKADA JE TKANJE BILO SIMBOL BOGATSTVA JEDNE KUĆE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uz rijetku pojavu uglavnom slabih i kratkotrajnih padavina.&nbsp;
Na jugu znatno manje oblaka.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje se slab i promjenljiv, povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, prvenstveno na jugoistoku.&nbsp;
Jutarnja temperatura nula do 11, najvi&scaron;a dnevna tri do 18 stepeni.

Danas uglavnom suvo, do 18 stepeni

U Crnoj Gori danas će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura&nbsp; minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna osam do 18 stepeni.

Pretežno sunčano, do 18 stepeni