Društvo

Ispitni centar Crne Gore objavio je na sajtu preliminarne rezultate sa Državnog takmičenja, nedavno organizovanog za osnovce i srednjo&scaron;kolce, a koji pokazuju raznoliko znanje takmičara. Osnovci iz devetog razreda lo&scaron;e su uradili zadatke iz matematike &ndash; pojedini su dobili nule, a od maksimalnih sto bodova samo dva takmičara, od ukupno njih 19, uspjela su da dođu do &ndash; 50 od maksimalnih 100. Iz biologije su, s druge strane, polumaturanti pokazali odlične rezultate.
Iz devetog razreda iz matematike takmičilo se ukupno 19 učenika, od kojih je dvoje dobilo nulu bodova. Prema objavljenim rezultatima, 12 učenika nije uspjelo da osvoji ni deset od sto bodova. Petoro učenika dobilo je po tri boda od sto.
Preliminarni rezultati pokazuju da su osnovci iz &scaron;estog razreda pokazali ne&scaron;to bolje znanje. Jedan učenik osvojio je 86 bodova od sto. Ukupno se takmičilo njih 43, te njih 13 nije uspjelo da osvoji ni deset bodova od sto. Jedan učenik do&scaron;ao je do 62 boda, drugo dvoje do 53...
Pro&scaron;le godine su pojedini osnovci iz matematike &ndash; bili bolji. Pisali smo tada da je učenica Itana Zvizdojević osvojila sto, odnosno maksimalan broj bodova i pokazala najbolje znanje iz matematike u kategoriji &scaron;estog razreda, na drugom mjestu bio je Luka Marković iz podgoričke &scaron;kole ,,Milorad Musa Burzan&ldquo;, koji je imao 87 bodova, a na trećem Stefan Stanić, učenik &scaron;kole ,,Pavle Rovinski&ldquo; iz Podgorice, sa 72 boda.
Kada je riječ o pro&scaron;logodi&scaron;njim takmičarima devetog razreda iz matematike, niko nije uspio da osvoji dovoljno bodova za prvo mjesto, tako da je ostalo upražnjeno. Na drugom mjestu je bila Dejana Pivljanin iz pljevaljske &scaron;kole ,,Salko Aljković&ldquo;, koja je imala 63 boda od sto. Na trećem mjestu su bili Vojin Bulajić, iz &scaron;kole ,,21. maj&ldquo; iz Podgorice, i Matija Vuković, iz &scaron;kole ,,Orjenski bataljon&ldquo; Herceg Novi, koji su dobili po 54 boda.
Bilo je tada 35 učesnika iz matematike za deveti razred, a njih 32 nije uspjelo da osvojio vi&scaron;e od 50 bodova.
Bolji rezultati
Kada je riječ o ovogodi&scaron;njim rezultatima iz nekih drugih predmeta, niko od hemičara iz devetog razreda nije dobio sto bodova. Od ukupno 22 takmičara jedan je osvojio 80 bodova, drugi najbolji 64, a dvoje je dobilo po 58 bodova.
Mnogo su bolji đaci koji su se takmičili iz biologije, a u devetom su razredu. Od ukupno 37 učesnika, njih dvoje je do&scaron;lo do 91 boda, a treći do 90. Osmoro učenika je imalo vi&scaron;e od 80 bodova...
Ove godine je prvi put organizovano takmičenje iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti. Nadležni su poručili da time &scaron;alju jasnu poruku da je jezik vi&scaron;e od predmeta - on je na&scaron; identitet, na&scaron;a kultura, ali i na&scaron; najvažniji alat za razmi&scaron;ljanje, argumentaciju i dijalog, te da u vremenu brzih poruka i kratkih komentara sposobnost da jasno i mudro govorimo postaje prava supermoć.
Prema preliminarnim rezultatima, niko od osnovaca iz &scaron;estog i devetog razreda, takmičeći se iz ovog predmeta, nije do&scaron;ao do &ndash; sto bodova.
Takmičilo se oko 50 učenika devetog razreda, te je njih četvoro osvojilo najvi&scaron;e bodova &ndash; 85, 82, 81 i 80.
Kada je riječ o đacima iz &scaron;estog razreda, na takmičenju je bilo njih oko 90, a njih desetak je do&scaron;lo do vi&scaron;e od 80 bodova.
Kako procedura nalaže, takmičari uz prisustvo svojih mentora mogli su da obave uvid u svoj rad do juče do 14 sati u prostorijama Ispitnog centra.
Ko predaje matematiku
Ranije je ukazivano da u crnogorskim osnovnim i srednjim &scaron;kolama na stotine nastavnika matematike nema odgovarajuće stručno zvanje. Iz resornog ministarstva su navodili da je riječ o hroničnom nedostatku kadra iz prirodnih nauka, te da je potrebno sistemski analizirati uzroke i motivisati studente da se odluče za profesorski poziv.
Kao prelazno rje&scaron;enje, u sistem su vraćeni pojedini profesori matematike iz penzije. Ipak, stručna javnost upozorava da je situacija posebno alarmantna na sjeveru države, gdje nerijetko matematiku i fiziku predaju osobe bez punih kvalifikacija.
Iz Udruženja nastavnika matematike ranije su isticali da diplomirani matematičari često biraju bolje plaćene poslove u bankama i IT sektoru, dok &scaron;kole godinama bezuspje&scaron;no raspisuju konkurse. Pojedini direktori su navodili da im se na oglase ne javljaju matematičari i po 15 ili 20 godina, zbog čega nastavu preuzimaju studenti, inženjeri ili profesori drugih predmeta.
Stručnjaci ocjenjuju da se na problem nije reagovalo na vrijeme i da će biti potrebno najmanje deset godina da se stanje u ovoj oblasti stabilizuje.
&nbsp;

Polumaturanti „popadali“ iz matematike, iz biologije odlični

ISPITNI CENTAR CRNE GORE OBJAVIO PRELIMINARNE REZULTATE IZ POJEDINIH PREDMETA

U Crnoj Gori je u periodu od 2015. do 2024. prosječno godi&scaron;nje gorelo oko 15.700 hektara (ha) &scaron;uma (oko 1,1% teritorije). Tokom 2023. godine opožareno je oko 16.000 ha, dok podaci za 2025. ukazuju na oko 21.920 ha (oko 1,6% teritorije).
Prema Global Forest Watch-u, od 2001. godine trajno je izgubljeno oko 4.400 ha &scaron;uma (oko 0,5% &scaron;umskog fonda). Požari su zahvatali i za&scaron;tićena područja, uključujući nacionalne parkove Durmitor i Lovćen, navodi se u novoj Strategiji biodiverziteta Crne Gore od 2026. do 2031, sa akcionim planom. Ovi podaci pokazuju da je za devet godina u na&scaron;oj državi izgorelo oko 141.300 hektara &scaron;ume, a &scaron;to je dodatno uticalo na degradaciju ekosistema.
&ndash; Od ranih devedesetih bilježi se porast učestalosti i intenziteta su&scaron;a, poplava i toplotnih talasa. Utvrđeno je da 16 odsto stalnih manjih izvora povremeno presu&scaron;uju, dok povećanje temperature i smanjen priliv slatke vode povećavaju salinitet u moru i mediteranskim močvarama. U planinskim jezerima registrovano je pojavljivanje vrsta nižih nadmorskih visina, poput anax imperator, dok je endemična biljka cerastium dinaricum direktno ugrožena zagrijavanjem stani&scaron;ta, navodi se u ovom nacionalnom dokumentu.
U strategiji su se osvrnuli na Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine koji predstavlja jedan od najvažnijih strate&scaron;kih dokumenata koji određuju teritorijalni razvoj države i neposredno utiču na očuvanje prirode.
&ndash; Budući da se ključni pritisci na biodiverzitet u Crnoj Gori &ndash; uključujući urbanizaciju obale, razvoj turističke i energetske infrastrukture, eksploataciju prirodnih resursa i intervencije u rječnim ekosistemima &ndash; manifestuju upravo kroz prostorne odluke, usklađenost između NSBAP-a i Prostornog plana od presudnog je značaja. Iako Prostorni plan do 2040. godine prepoznaje potrebu očuvanja vrijednih prirodnih područja, u praksi jo&scaron; nisu dovoljno integrisani ekolo&scaron;ki kriterijumi, niti je osigurana puna kompatibilnost sa međunarodnim obavezama Crne Gore, uključujući ciljeve za&scaron;tite 30% teritorije i 10% stroge za&scaron;tite do 2030. godine.
Međutim, uprkos ovom izuzetnom prirodnom bogatstvu, dostupni podaci, sektorske analize i rezultati konsultativnog procesa ukazuju na kontinuirani trend degradacije ekosistema i smanjenja biolo&scaron;ke raznovrsnosti. Gubitak i fragmentacija stani&scaron;ta, smanjenje brojnosti i rasprostranjenja pojedinih vrsta, degradacija vodnih i &scaron;umskih sistema, urbanizacija obalnog područja, neodrživo kori&scaron;ćenje prirodnih resursa, zagađenje, klimatske promjene i &scaron;irenje invazivnih vrsta predstavljaju ključne direktne i indirektne pritiske na prirodu, ukazano je u vladinom dokumentu.
Ukazuje se da su direktni pritisci na biodiverzitet prepoznati kroz gubitak i degradaciju stani&scaron;ta usljed prostornog razvoja, zagađenje voda i zemlji&scaron;ta, &scaron;irenja unesenih stranih i invazivnih vrsta, promjene u kori&scaron;ćenju zemlji&scaron;ta i poljoprivrednim praksama, kao i uticaje klimatskih promjena i ekstremnih događaja.
&ndash; Identifikovan je i problem slaba efektivnost sistema za&scaron;tite prirode i upravljanja za&scaron;tićenim područjima, vrstama, stani&scaron;tima i ekosistemima. Nacionalni sistem za&scaron;tićenih područja u Crnoj Gori dominantno čine pet nacionalnih parkova, pi&scaron;e u strategiji.
Prema registru za&scaron;tićenih područja, do 2020. godine progla&scaron;ena su 73 područja, od kojih su 44 imala imenovanog upravljača, a samo devet usvojene planove upravljanja.
&ndash; Procjene vrijednosti biodiverziteta u Crnoj Gori pokazuju da ekosistemi, kroz direktnu upotrebu resursa i pružanje usluga poput opra&scaron;ivanja, za&scaron;tite voda i rekreacije, stvaraju značajnu ekonomsku korist. Ukupna procijenjena vrijednost odabranih vrsta i ekosistema za 2011. godinu iznosila je 985 miliona eura, odnosno gotovo trećinu tada&scaron;njeg BDP-a i 2,3 puta vi&scaron;e od dodate vrijednosti sektora poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva. U praksi se, međutim, vrijednosti biodiverziteta često zanemaruju: ekosistemske usluge nemaju trži&scaron;nu cijenu, naknade za kori&scaron;ćenje prirodnih dobara ne odražavaju njihovu punu vrijednost, a prihodi iz djelatnosti koje zavise od prirode ne vraćaju se u dovoljnoj mjeri u njenu za&scaron;titu, istaknuto je u strategiji.
Ističu da se ova potcijenjenost odražava i u javnim politikama i budžetskim izdvajanjima.
&ndash; Očuvanje biodiverziteta finansira se iz vi&scaron;e izvora. U periodu 2020&ndash;2024. godine sredstva iz domaćih izvora su gotovo u potpunosti dolazila iz javnog sektora &ndash; državnog i lokalnih budžeta, te budžeta upravljača za&scaron;tićenih područja. U periodu 2020&ndash;2024. godine, državni budžet činio je oko 40% BDP-a, dok je javna potro&scaron;nja na lokalnom nivou iznosila oko 5% BDP-a. Tokom posljednjih pet godina, direktno finansiranje biodiverziteta kretalo se u rasponu od 4,9 do 9,3 miliona eura godi&scaron;nje, pri čemu su dominirali budžeti upravljača za&scaron;tićenih područja, posebno preduzeće za uprvaljanje nacionalnim parkovima (56% ukupnog direktnog finansiranja u 2024. godini), saop&scaron;teno je u vladinom dokumentu.
Direktna podr&scaron;ka državnog budžeta nacionalnim parkovima kretala se od oko 800.000 do 1,75 miliona eura godi&scaron;nje.
Za&scaron;tićeno 455 vrsta životinja
Nacionalnim zakonodavstvom za&scaron;tićeno je i 455 vrsta životinja, kao i &scaron;est vrsta algi, jedna vrsta li&scaron;ajeva i 111 vrsta gljiva.
&ndash; Pojedine za&scaron;tićene vrste vi&scaron;e nijesu prisutne na teritoriji Crne Gore. U pripremi je pro&scaron;irena lista za&scaron;tićenih vrsta, ali ni ona ne predviđa različite kategorije za&scaron;tite.
Do sada nijesu izrađene studije za&scaron;tite pojedinačnih vrsta u okviru programa koje realizuju crnogorske institucije. Nekoliko studija za&scaron;tite vrsta, kao i konkretnih mjera za&scaron;tite na terenu, sprovedeno je pod rukovodstvom nevladinih organizacija. Uprkos velikom florističkom bogatstvu, Crna Gora jo&scaron; nema Crvenu listu flore. Najveći izazov u njenoj izradi, koja je započeta 2023. godine, predstavlja nedostatak referentnih podataka o distribuciji, veličini populacija i populacionim trendovima ugroženih vrsta, navodi se u strategiji.
U Crnoj Gori su izrađene crvene liste dnevnih leptira, riba, gmizavaca, vodozemaca i pticą, dok su crvene liste vilinih konjica i sisara u fazi izrade.

Požari za devet godina progutali više od 140.000 hektara šuma u Crnoj Gori

PODACI GLOBAL FOREST WATCH

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus četiri do osam, najvi&scaron;a dnevna sedam do 19 stepeni.

Pretežno sunčano, do 19 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Direktorica JU Narodna biblioteka &ldquo;Stevan Samardžić&rdquo; Bojana Đačić sama je odlučila kolika će joj biti zarada na toj funkciji. Da je rje&scaron;enje o zaradi donijela sama utvrdila je budžetska inspekcija Ministarstva finansija, &scaron;to je u suprotnosti sa zakonom koji propisuje da takva rje&scaron;enja mora donijeti nadležno radno tijelo, a ne lice samo za sebe.
Naime, budžetska inspekcija Ministarstva finansija sprovela je kontrolni nadzor u JU Narodna biblioteka &ldquo;Stevan Samardžić&rdquo; u Pljevljima, utvrdiv&scaron;i da je prethodna nepravilnost u dono&scaron;enju rje&scaron;enja o zaradi zaposlenih otklonjena, ali da postoji nova nepravilnost u vezi sa rje&scaron;enjem o zaradi za direktoricu biblioteke.
Tako je inspekcija utvrdila da je direktorica biblioteke sama donijela rje&scaron;enje o svojoj zaradi, &scaron;to je u suprotnosti sa članom 31 stav 6 Zakona, kojim je propisano da rje&scaron;enje o zaradi za lica izabrana, imenovana ili postavljena donosi nadležno radno tijelo, a ne lice samo za sebe.
Prethodno su u biblioteci otklonjene nepravilnosti u vezi sa rje&scaron;enjima o zaradi za druge zaposlene, nakon vanrednog inspekcijskog nadzora iz oktobra 2025. godine. Međutim, nova nepravilnost odnosi se upravo na rje&scaron;enje za direktoricu.
Inspekcija je naložila direktorici da u roku od 15 dana stavi rje&scaron;enje o zaradi van snage i da nadležno radno tijelo donese ispravno rje&scaron;enje u skladu sa zakonom. Stranka ima pravo da se u roku od sedam dana izjasni o utvrđenom činjeničnom stanju.
Podsjećamo, budžetska inspekcija Ministarstva finansija utvrdila je nepravilnosti u obračunu i isplati plata u pljevaljskoj biblioteci. Konstatovano je da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da su zaposlenima nezakonito umanjivane plate do 30 odsto.
Protiv Đačić je Sindikalna organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Pljevljima.
Đačić je naimenovana za v. d. direktorice 30. juna 2023, a u maju 2024. postavljena za direktoricu u punom mandatu.
Đačić, koja je učiteljica, u fokus javnosti je dospjela 2021. godine kada je bila postavljena za v. d. direktorice Osnovne &scaron;kole &bdquo;Ristan Pavlović&ldquo; u Pljevljima i smijenjena nakon samo dva dana zbog fotografije sa kokardom i objava na dru&scaron;tvenim mrežama. Nju je naimenovala i ubrzo razrije&scaron;ila tada&scaron;nja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.

Direktorica Narodne biblioteke “Stevan Samardžić” sama odlučila kolika će joj biti plata

UTVRDILA BUDŽETSKA INSPEKCIJA MINISTARSTVA FINANSIJA

Samostalni savjetnik u Ministarstvu rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog staranja Marko Ćipović kazao je da će, izmjenama Zakona o radu, biti zadržano 12 mjeseci roditeljskog odsustva, uz uvođenje dva neprenosiva mjeseca za oca, u skladu s evropskom direktivom.
Ćipović je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, objasnio da majka može koristiti svih 12 mjeseci odjednom, dok otac svoja dva neprenosiva mjeseca može iskoristiti ili istovremeno s njom, ili nakon &scaron;to ona zavr&scaron;i svoje odsustvo.&nbsp;
On je kazao da su, u komunikaciji sa Evropskom komisijom, uspjeli da izdejstvuju model kojim se zadžavaju 12 mjeseci roditeljskog odsustva.
- U pogledu roditeljskog odsustva moramo ravnopravno posmatrati i majke i očeve jer direktiva propisuje da je minimum po četiri mjeseca za oba roditelja, plus po onih dva koji su neprenosivi. Majka će moći odjedanput da koristi svih 12 mjeseci odsustva. Dva mjeseca neprenosivo, otac će moći da iskoristi u istom vremenu kad i majka, ili nakon &scaron;to ona iskoristi svojih 12 mjeseci. Bili smo u obavezi i da uvedemo mogućnost fleksibilnog kori&scaron;tenja ako roditelji iskažu želju da svoje roditeljsko odsustvo podijele u određenim intervalima do druge godine života djeteta. Uglavnom, važno je da napomenem da ćemo zadržati model od 12 mjeseci, a da će se ova dva neprenosiva mjeseca koristiti ili u isto vrijeme ako tako žele oba roditelja, ili nakon &scaron;to majka iskoristi svojih 12 mjeseci - rekao je Ćipović.
On podsjeća da očevi svoje pravo na roditeljsko odsustvo mogu iskoristiti do druge godine djeteta, ali, kako tvrdi, niko ne sprečava roditelje da koriste u isto vrijeme to pravo.&nbsp;
- Direktiva kaže istovremeno ili naizmjenično i mi smo taj model morali da preuzmemo i uvedemo u na&scaron; Zakon o radu, zato &scaron;to se usklađujemo sa tom direktivom i to je onaj minimum koji ona propisuje. Oti&scaron;li smo i korak dalje pa smo uspjeli da zadržimo na&scaron;u godinu na koju smo svi navikli, a dva neprenosiva mjeseca će se koristiti ili u istom periodu, ili odvojeno, kako se već roditelji budu dogovorili - istakao je Ćipović.
On je saop&scaron;tio da je u toku usklađivanja Zakona o radu sa direktivom Evropske komisije o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Propisi se, kako kaže, &scaron;alju Evropskoj komisiji na mi&scaron;ljenje, dodajući da je Ministarstvo rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog staranja u dijelu ravnopravnosti roditelja dobilo pozitivno mi&scaron;ljenje.&nbsp;
- Napravili smo korekciju u tom članu. Htjeli smo da zadržimo model od 12 mjeseci i dva neprenosiva. Bili smo u obavezi da Evropsku komisiju o tome obavijestimo i oni su iza&scaron;li u susret. Imali smo intenzivnu komunikaciju posljednja dva dana oko toga i prona&scaron;li smo rje&scaron;enje kako to da zadržimo, a da obezbjedimo onaj minimum od dva neprenosiva mjeseca koje direktiva propisuje- naglasio je Ćipović.
On podsjeća da je model od 10 mjeseci plus dva neprenosiva bio na javnoj raspravi, okruglim stolovima i na sjednici Socijalnog savjeta, ističući da nije bilo negodovanja u tom dijelu.&nbsp;
- Pretpostavljam da su možda građani tek sada ukapirali na koji način je to trebalo da ide, ali svakako na vrijeme smo. Ozbiljno smo shvatili sve sugestije i prijedloge koji su stigli na na&scaron;u adresu kako kroz javnu raspravu, tako i kroz ovo &scaron;to se desilo u posljednjim danima. Jedino &scaron;to nije bilo dobro jeste govor mržnje koji je bio upućen ka ministarki Naidi Ni&scaron;ić i to je za svaku osudu. Svaka kritika je dobrodo&scaron;la, bila ona u pozitivnom kontekstu ili negativnom, ali govor mržnje je ne&scaron;to &scaron;to svakako nije prihvatljivo - poručio je Ćipović.
Dodatni inspekcijski nadzor
On podsjeća da je za primjenu Zakona o radu na terenu nadležna Inspekcija rada, te da je za njegovo nepo&scaron;tovanje predviđena prekr&scaron;ajna kazna u dijelu neobezbjeđivanja pravilnog kori&scaron;tenja porodiljskog odsustva od strane poslodavca.&nbsp;
- Inspekcija rada će na terenu, po usvajanju ovog novog rje&scaron;enja, da vr&scaron;i dodatni nadzor. Kad god se donosi novi propis, ili izmjene i dopune, inspekcija ima određeni izazov. Sve je lijepo kad je napisano i djeluje da je norma savr&scaron;ena, ali dok ne krenete sa primjenom ne znate kako će se to odvijati u praksi kod samog poslodavca i zaposlenog, kako će to građani da tumače - istakao je Ćipović.
Poslanici DPS-su predložili su da se roditeljsko odsustvo produži na 18 mjeseci za drugo dijete i 24 mjeseca za treće i svako naredno dijete. To je, kaže Ćipović, u kontekstu direktive prihvatljivo jer se daje veće pravo od minimuma.&nbsp;
- Mi smo u na&scaron;em propisu ugradili malo vi&scaron;e od minimuma. Da li smo mi spremni za dodatno povećanje od 18, odnosno 24 mjeseca - za to je potrebno odraditi jednu dobru analizu fiskalnog uticaja. Poslodavac ima obavezu da zaposlenima koji koriste roditeljsko odsustvo isplaćuje zaradu u punom iznosu, odnosno naknadu zarade dok to odsustvo traje, a da se ta naknada zarade poslodavcu refundira od strane države. Takvu vrstu sistema bi morala da prati jedna analiza kako bi se utvrdio fiskalni uticaj za 18, odnosno 24 mjeseca, odnosno kako bi uop&scaron;te mogli da se izjasnimo da li to trenutno fiskalni uticaj može da podnese ili ne - rekao je Ćipović.
On podsjeća da će očevi prvi put imati 10 radnih dana odsustva nakon rođenja djeteta, dok će majci i dalje teći porodiljsko odsustvo. Važno je, navodi on, da najranjivijem periodu oba roditelja budu sa djetetom.&nbsp;
- Dodatne izmjene Zakona o radu odnose se na minimalnu zaradu, na transparentnost zarada, na predvidljive i sigurne radne uslove i na ono &scaron;to su obaveze informisanja i savjetovanja sa zaposlenim. U pogledu minimalne zarade uvodi se kupovna moć kao jedan od kriterijuma pri utvrđivanju minimalne zarade koja će se na svake dvije godine ponovo razmatrati i utvrđivati da li je potrebno povećati ili ostaviti onaj iznos koji trenutno postoji - zaključio je Ćipović.

Ćipović: Majke zadržavaju 12 mjeseci odsustva, očevi neprenosiva dva mogu koristiti paralelno ili nakon njih

" U SARADNJI SA EVROPSKOM KOMISIJOM, PRONAŠLI  SMO RJEŠENJE ZA IZMJENE ZAKONA O RADU"

Direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović naimenovao je glavnog policijskog inspektora Dražena Aničića za načelnika Regionalnog centra bezbjednosti (RCB) Centar, a Gorana Đurđevca za načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije op&scaron;te nadležnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Uprave policije, &Scaron;ćepanović je na dana&scaron;njem kolegijumu, kojem su prisustvovali pomoćnici direktora i načelnici regionalnih centara bezbjednosti, izvr&scaron;io kadrovske promjene u cilju unapređenja operativnog djelovanja i ukupne efikasnosti i optimizacije procesa rada.
&bdquo;Na mjesto načelnika RCB Centar raspoređen je glavni policijski inspektor Dražen Aničić", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz policije su kazali da je Aničić diplomirani pravnik i policijski službenik sa vi&scaron;edecenijskim iskustvom, koji je u fazi hijerarhije pro&scaron;ao specijalizovane linije rada uz aktivno uče&scaron;će na dokazivanju najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, kriminalističke tehnike, kao i poslove i zadatke poligrafskog ispitivača.
Aničić je bio i &scaron;ef Grupe za poligrafsko ispitivanje i operativno kriminalističku tehniku u Sektoru za borbu protiv kriminala i Odjeljenju bezbjednosti Podgorica. &nbsp;
Iz Uprave policije su rekli da je, imajući u vidu da je njihovo strate&scaron;ko opredjeljenje rad policije u zajednici, istaknuta potreba za pojačanim prisustvom policije u gradskom jezgru i na prioritetnim lokacijama &scaron;irom Crne Gore, kako bi se na taj način doprinijelo jačanju osjećaja sigurnosti i povjerenja građana.
&bdquo;S tim u vezi, na dana&scaron;njem kolegijumu je izvr&scaron;en raspored glavnog policijskog inspektora Gorana Đurđevca sa mjesta pomoćnika načelnika RCB Zapad na mjesto načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije op&scaron;te nadležnosti, koji će koordinirati i implementirati definisane aktivnosti u cilju razvoja ovog projekta&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Đurđevac je, kako se navodi, zavr&scaron;io Srednju i Vi&scaron;u &scaron;kolu unutra&scaron;njih poslova i diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, stekav&scaron;i zvanje diplomiranog oficira policije.
&ldquo;Tokom profesionalne karijere obavljao je različite složene poslove i zadatke iz oblasti policije op&scaron;te nadležnosti, među kojima i poslove pozornika, saobraćajnog policajca, a kasnije u fazi napredovanja i značajne rukovodeće pozicije u odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Nik&scaron;ić&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
KS
&nbsp;

Aničić načelnik RCB Centar, Đurđevac na čelu Odsjeka za rad policije u zajednici

KADROVSKE PROMJENE

Tvrdnje mje&scaron;tana Botuna da je zemlji&scaron;te na lokaciji gdje se gradi postrojenje za preči&scaron;čavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saop&scaron;tio je za RTV Podgorica glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fi&scaron;tner", Ričard Sampson.
&bdquo;Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome na&scaron;tetiti&ldquo;, naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vr&scaron;ili ispitivanjna na lokaciji &ndash; prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
&bdquo;Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uop&scaron;te, mi smo svakog dana na terenu&ldquo;, zaključio je Sampson.
Mje&scaron;tani Botuna rano jutros protestovali su kod gradili&scaron;ta postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda &ndash; tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mje&scaron;tani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno &scaron;to se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekada&scaron;nje proizvodnje aluminijuma.
&bdquo;To su otpaci od proizvodnje aluminijuma, tzv. anode sastavljene od katrana i raznih ugljenvodonika a koje je po istraživanjima 90 odsto kancerogeno , tako da ovo nije opasnost samo za građane Zete i Podgorice, već i za radnike koji rade ovdje
Poručuju da će o svemu obavijestiti nadležne institucije i podnijeti prijave. Najavljuju i nova okupljanja.
Mje&scaron;tanin Dimitrije Raičković smatra da će ih biti vi&scaron;e.
&bdquo;Jer nismo jutros nikog obavijestili, znači mi samo koji nismo bili na poslu jutros , ali svako jutro naredno od 6 časova bićemo svakodnevno.
Bojan Terzić kaže da neće odustati.
&ldquo; Dok god je radnik jedan tu i ma&scaron;ina mi nećemo odustati i danas će donosioci odluka dobiti prijave vezano za kancerogeni otpad&ldquo;, kaže Terzić.
Podsjetimo, gradili&scaron;te u Botunu ponovo je otvoreno nakon &scaron;to jeMinistarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saop&scaron;tilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra pro&scaron;le godine &ndash; rok za zavr&scaron;etak radova je maj 2028.&nbsp;
&nbsp;

Sampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano

SAOPŠTIO GLAVNI INŽENJER NADZORA POSTROJENJA U KOMPANIJI "FIŠTNER"

Krv nema cijenu niti može biti predmet trgovine, a zdravstvenim ustanovama se obračunavaju isključivo tro&scaron;kovi laboratorijske obrade, testiranja i distribucije, u skladu sa zakonom, saop&scaron;teno je iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.&nbsp;
"Povodom informacija iznesenih u javnosti, a kojima se sugeri&scaron;e da Zavod za transfuziju krvi Crne Gore krv prikupljenu od dobrovoljnih davalaca prodaje privatnim zdravstvenim ustanovama, kategorično i nedvosmisleno demantujemo navode kao u potpunosti netačne, pravno neutemeljene i &scaron;tetne po ugled institucije.
Transfuzijska djelatnost u Crnoj Gori uređena je važećim zakonodavstvom koje počiva na principima dobrovoljnog, anonimnog i neplaćenog davanja krvi, te da je krv lijek humanog porijekla koji nema cijenu i ne može biti predmet kupoprodaje niti bilo kakve komercijalne trgovine", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, naknade koje se obračunavaju zdravstvenim ustanovama kako javnim tako i privatnim, odnose se isključivo na realne tro&scaron;kove laboratorijske obrade, obaveznog testiranja, stručne kontrole kvaliteta, skladi&scaron;tenja i distribucije krvnih komponenti, u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.
"One ni u kom slučaju ne predstavljaju &bdquo;prodaju krvi&ldquo;, već nadoknadu tro&scaron;kova zdravstvene usluge u javnom interesu
Pomenute tro&scaron;kove za JZU snosi Fond za zdravstveno osiguranje dok tro&scaron;kove za PZU reguli&scaron;e ustanova sa pacijentom bilo da ih snosi sama ustanova ili kao u predmetnom slučaju pacijent lično, a na &scaron;ta Zavod za tranfuziju krvi kao i ostale zdravstvene institucije nemaju uticaja. Jo&scaron; jednom navodimo da Zavod za transfuziju krvi nikada ne dostavlja nadoknadu obrade jedinice krvi pacijentu već ustanovi bilo da se radi o javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Ističu da Zavod za transfuziju krvi Crne Gore svoju djelatnost obavlja savjesno, zakonito i transparentno, pod stalnim stručnim i inspekcijskim nadzorom nadležnih organa.
"Svaka doza krvi koristi se isključivo u svrhu liječenja pacijenata i za&scaron;tite njihovog zdravlja. Sve na&scaron;e sugrađane, a naročito predstavnike medija, pozivamo da nam se obrate kad god imaju dilemu ili nedoumicu u vezi sa dobrovoljnim davala&scaron;tvom krvi", poručili su iz Zavoda.

Zavod za transfuziju krvi: Ne prodajemo krv, naplaćuju se isključivo troškovi obrade

"KRV NEMA CIJENU NITI MOŽE BITI PREDMET TRGOVINE"

Mje&scaron;tani Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, zavr&scaron;ili su dana&scaron;nji protest. Oni su se prethodno okupili u &scaron;est sati ispred gradili&scaron;ta u tom mjestu. Najavljuju zbor građana večeras na kojem će dogovoriti dalje aktivnosti. Mje&scaron;tani su juče upozorili da radnici otkopavaju kancerogeni materijal iz Kombinata aluminijuma, koji je decenijama nepravilno skladi&scaron;ten, i poručili da neće odustati od protesta sve dok je i jedan radnik na gradili&scaron;tu.
Mje&scaron;tanin Dimitrije Raičković najavio je radikalizaciju protesta i zbor građana koji će se održati večeras.&nbsp;
"Hoćemo da radikalizujemo na&scaron;e proteste", kazao je Raičković i najavio da će se na zboru građana dogovoriti o daljim koracima.
Raičković je pozvao Aleksandra Ni&scaron;avića, direktora preduzeća &bdquo;Vodovod i kanalizacija&ldquo;,da dođe na lice mjesta, kao i nadležnu inspekciju, kako bi utvrdili da li je riječ o kancerogenom materijalu ili ne.
Mje&scaron;tani&nbsp;ne blokiraju saobraćaj, pu&scaron;taju gradski prevoz, oni ne dozvoljavaju radnicima da uđu na gradili&scaron;te.
Najavljuju i za sjutra ujutru ponovo protest.&nbsp;
Asanović: Očekujemo da će sud zabraniti radove
Na protestu je bio i predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.&nbsp;
Op&scaron;tina Zeta juče je pozvala Centar za ekotoksikolo&scaron;ka ispitivanja (CETI) da bez odlaganja izađe na teren u Botun i uradi detaljna ispitivanja nakon potvrde da se u zoni aktuelnog gradili&scaron;ta vr&scaron;i iskopavanje potencijalno opasnih i &scaron;tetnih materija, saop&scaron;teno je iz te lokalne uprave.
&ldquo;Na&scaron;a sumnja da je predmetna lokacija kontaminirana jo&scaron; iz perioda rada KAP-a i da se na terenu nalaze ostaci kancerogenih anoda i drugih materija opasnih po zdravlje ljudi i životnu sredinu, dobila je potvrdu nakon &scaron;to su građevinske ma&scaron;ine počele da otkopavaju opasni materijal. Sve ove informacije za nas nijesu novost i znali smo da će se sve ovo dogoditi, a ove tvrdnje izazivaju ozbiljnu zabrinutost i zahtijevaju hitnu, nezavisnu i stručnu provjeru nadležnih inspekcija&rdquo;, saop&scaron;tili su juče iz zetske uprave, koja je pozvala Centar za ekotoksikolo&scaron;ka ispitivanja (CETI) da hitno izađe na teren i obavi detaljna ispitivanja.
Očekuje i da će Ekolo&scaron;ka inspekcija samoinicijativno reagovati u vezi sa informacijama o opasnom otpadu.
Naglasio je da je građevinska dozvola izdata bez vodne dozvole, sa pogre&scaron;no upisanim parcelama i nizom drugih nepravilnosti.
"O tome smo obavijestili Urbanističko-građevinsku inspekciju. Obratićemo se i Osnovnom sudu krajem sedmice, kako bi donio privremenu mjeru i zabranio gradnju", najavio je Asanović.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saop&scaron;tilo je početkom februara da su se stekli preduslovi da se gradili&scaron;te postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu pusti u rad.
Radovi na gradili&scaron;tu bili su privremeno obustavljeni zbog nepravilnosti koje su utvrđene zapisnikom građevinskog inspektora. Investitor je otklonio nepravilnosti, a dio nedostajuće dokumentacije dostavljen je nadležnim organima.
Gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda zvanično počela 30. decembra pro&scaron;le godine uz protivljenje mje&scaron;tana Botuna.
Prema gradili&scaron;noj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Investitori izgradnje su Glavni grad i Vodovod, tehničku dokumentaciju radila je firma "Nik kom", a reviziju komisija za vr&scaron;enje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeći revident Goran Sekulić.
Izvođač radova je kompanija Kuzu - Alkatra&scaron; iz Turske, a stručni nadzor radi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

Mještani Botuna najavili radikalizaciju protesta; Asanović: Obratićemo se Osnovnom sudu da zabrani gradnju

VEČERAS ZBOR GRAĐANA O DALJIM AKTIVNOSTIMA

&nbsp;U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da su tokom jutra ponegdje moguće slabe padavine, prvenstveno na sjeveroistoku, a popodne se očekuje razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će ujutru biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;
Jutarnja temperatura dva do devet, najvi&scaron;a dnevna od pet do 18 stepeni.

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, na sjeveru oblačno

DO 18 STEPENI

Vlada je, na predlog Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, utvrdila je amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se propisuje roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci, od dana rođenja djeteta.
"Prema usvojenim amandmanima, roditeljsko odsustvo za majke ostaje 12 mjeseci, dok se dodatna dva mjeseca odnose na očeve, kao neprenosivi dio roditeljskog odsustva.&nbsp;
Istovremeno, amadmanima je propisano da se razdoblje roditeljskog odsustva u trajanju od 14 mjeseci primjenjuje od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se obezbjedila puna primjena i preno&scaron;enje Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja njege", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Usvojeni amandmani rezultat su intenzivne komunikacije Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavnja i socijalnog dijaloga sa Evropskom komisijom, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Roditeljsko odsustvo 12 mjeseci za majke, dva za očeve, primjena od ulaska u EU