Društvo

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je, po kotlinama, ponegdje moguća kratkotrajno jutarnja magla.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus tri do sedam, najvi&scaron;a dnevna osam do 18 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima

DO 18 STEPENI

U Crnoj Gori danas će biti sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 20 stepeni.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da je u nižim predjelima na sjeveru, u jutarnjim satima, ponegdje moguća magla.&nbsp;
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.&nbsp;
&nbsp;

Danas sunčano, 20 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i prijatno toplo za ovo doba godine.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam stepeni, najvi&scaron;a dnevna od deset do 20 stepeni.

Danas sunčano, do 20 stepeni

PRIJATNO TOPLO ZA OVO DOBA GODINE

Nakon &scaron;to su pripadnici Posebne jedinice policije privremeno blokirali oba pristupa filijali Prva banka Crne Gore u Ulici Vuka Karadžića, iz banke su saop&scaron;tili da će od nadležnih organa zahtijevati&nbsp; da im u najkraćem mogućem roku dostave zvanično i jasno obrazloženje preduzetih aktivnosti.
"Banka obavje&scaron;tava javnost, klijente i poslovne partnere da je filijala nastavila sa redovnim poslovanjem i da svi sistemi i usluge funkcioni&scaron;u nesmetano.
Ujedno se izvinjavamo klijentima koji su se zatekli u filijali i koji su, bez krivice Banke, pretrpjeli neprijatnosti usljed navedenih okolnosti. Prva banka CG ostaje posvećena stabilnosti, sigurnosti i kontinuitetu pružanja usluga svim svojim klijentima i partnerima&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Prva banka: Tražićemo hitno obrazloženje zbog blokade filijale u Ulici Vuka Karadžića

UPUTILI IZVINJENJE KLIJENTIMA

Rodbina i prijatelji putnika otetih iz voza u &Scaron;trpcima danas će položiti cvijeće na spomen obilježja u Podgorici i Bijelom Polju, povodom 33. godi&scaron;njice tog zločina.&nbsp;
Cvijeće kod spomen obilježja &ldquo;Civilnim žrtvama ratova&ldquo; u Podgorici i &ldquo;&ldquo;Sahat života&rdquo; u Bijelom Polju položiće porodice otetih, predstavnici udruženja "&Scaron;trpci &ndash; Protiv zaborava", Bo&scaron;njačkog vijeća (BV), Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, prenosi agencija Mina.
Iz BV su kazali da &nbsp;vrijeme nosi zaborav, ali da bo&scaron;njački narod i svi časni ljudi u Crnoj Gori ne smiju i neće zaboraviti žrtve otmice i brutalnog zločina nad civilima u &Scaron;trpcima 1993. godine.&nbsp;
&bdquo;Njihova tragična sudbina je opomena da izvr&scaron;ioci i nalogodavci ne smiju proći nekažnjeno&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je najavljeno, nakon polaganja cvijeća u Bijelom Polju, u Galeriji Centra za kulturu biti otvorena izložba novinskih članaka koja podsjeća na detalje te tragedije, a tom prilikom biće i dodijeljena nagrada &bdquo;Tomo Buzov&ldquo;, u znak sjećanja na hrabrost i borbu za istinu.
Iz BV su podsjetili da su putnici iz voza &bdquo;Lovćen&ldquo; na liniji Beograd &ndash; Bar oteti 27. februara 1993. na stanici &Scaron;trpci, kada je srpska vojska iz Vi&scaron;egrada izvela iz voza 20 putnika &ndash; 18 Bo&scaron;njaka, jednog Hrvata i jednu neidentifikovanu osobu.&nbsp;
&bdquo;Oteti su sprovedeni do sela Prelovo, gdje su pretreseni, opljačkani, pretučeni i vezani žicom, a potom kamionima odvezeni u okolinu Vi&scaron;egrada, u ataru sela Mu&scaron;ići, gdje su pobijeni&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, &Scaron;ećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba.
Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine 2010. godine u istom jezeru.&nbsp;
Iz Bo&scaron;njačkog vijeća su kazali da od tada nema pomaka u pronalaženju posmrtnih ostataka preostalih žrtava.
&bdquo;Pozivamo Vladu i nadležna ministarstva da preduzmu sve aktivnosti koje mogu doprinijeti utvrđivanju pravde, kažnjavanju svih počinilaca i nalogodavaca zločina, pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava i doprinijeti trajnoj socijalnoj za&scaron;titi porodica civilnih žrtava rata&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Danas 33 godina od otmice iz voza u Štrpcima

"NJIHOVA TRAGIČNA SUDBINA  OPOMENA DA IZVRŠIOCI I NALOGODAVCI NE SMIJU PROĆI NEKAŽNJENO"

&nbsp;Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić saop&scaron;tila je da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju uče&scaron;će predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslu&scaron;anju u formatu u kojem je poziv upućen predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici, Zoranu Radoviću.
Radović je ranije najavio da neće doći na zajedničko kontrolno saslu&scaron;anje Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za bezbjednost i odbranu u vezi sa bjekstvom Milo&scaron;a Medenice.
Pavličić je u odgovoru Skup&scaron;tini Crne Gore napisala da je Radović obavijestio da je primio poziv za kontrolno saslu&scaron;anje na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Ona je rekla da je Radović ocijenio da bi njegovo saslu&scaron;anje pred Skup&scaron;tinom moglo naru&scaron;iti samostalnosti i nezavisnosti suda, koje jamči Ustav Crne Gore, te da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama.
&bdquo;Vrhovni sud Crne Gore konstatuje da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju uče&scaron;će predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslu&scaron;anju u formatu u kojem je poziv upućen&ldquo;, istakla je Pavličić u dopisu zamjeniku predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoranu Mikiću.
Ona je ocijenila da bi prihvatanje poziva predstavljalo povredu principa podjele vlasti i rizik po nezavisnost sudstva, odstupanje od dobro ustanovljenih međunarodnih demokratskih standarda i standarda Venecijanske komisije, te naru&scaron;avanje kredibiliteta reformi u procesu jačanja vladavine prava.
Pavličić je poručila da iz tih razloga poziv skup&scaron;tinskih odbora ne može biti prihvaćen.
Ona je kazala da takva konstatacija i stav ne predstavljaju odbijanje institucionalne saradnje sa Skup&scaron;tinom, odnosno demokratske odgovornosti, već da Vrhovni sud potvrđuje spremnost na ustavom i evropskim standardima prihvatljiv oblik komunikacije i dijaloga između ove dvije grane vlasti.
Pavličić je objasnila da se radi o stručnoj raspravi o normativnim i sistemskim pitanjima i efektima zakona na funkcionisanje pravosuđa kao cjeline i vođenju dijaloga na institucionalnom, a ne personalnom nivou ili o pojedinačno aktivnom predmetu pred sudom, bez razmatranja ili evaluacije pojedinačnih predmeta, sudskih odluka ili rada sudskih vijeća.
&bdquo;Ovakav dijalog zakonodavna i sudska vlast mogu ostvarivati putem pisano dostavljenih izvje&scaron;taja, institucionalnih stručnih mi&scaron;ljenja donijetih od strane Op&scaron;te sjednice Vrhovnog suda, uče&scaron;ćem kroz radne grupe u zakonodavnim reformama, bez stvaranja presedana parlamentarnog nadzora nad sudstvom. Svi navedeni pozitivni primjeri saradnje već su zastupljeni u na&scaron;oj praksi&ldquo;, smatra Pavličić.
Prema njenim riječima, nezavisno sudstvo nije institucionalna privilegija niti prepreka demokratskom nadzoru, već njegov preduslov i osnovna garancija vladavine prava i pravne sigurnosti građana, i to vam je dobro poznato.
&bdquo;Evropski standardi zahtijevaju jasnu, dosljednu i u praksi po&scaron;tovanu podjelu vlasti. Svako odstupanje od tih granica, naročito u državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, neposredno utiče na kredibilitet reformi i povjerenje građana u vladavinu prava&ldquo;, dodala je Pavličić.
Ona je rekla da bi uče&scaron;će predstavnika sudstva bilo opravdano na temu koja je sistemska, a ne na temu pojedinačnog predmeta, uključujući predmete u kojima su donijete nepravosnažne sudske odluke.
&bdquo;Zbog svih navedenih razloga, predsjednik Vi&scaron;eg suda u Podgorici nije u mogućnosti da uzme uče&scaron;će u radu odbora na način bliže opisan u Odluci o održavanju zajedničkog kontrolnog saslu&scaron;anja na navedenu temu. Vrhovni sud će dosljedno nastaviti da doprinosi za&scaron;titi ustavnog poretka, primjenjuje evropske standarde i &scaron;titi nezavisnost sudske vlasti, uz punu spremnost i otvorenost za institucionalni dijalog, koji jača &ndash; a ne dovodi u pitanje &ndash; vladavinu prava&ldquo;, poručila je Pavličić.

Pavličić u odgovoru Skupštini: Kontrolno saslušanje predsjednika Višeg suda nije ustavno prihvatljivo

"PRIHVATANJE POZIVA PREDSTAVLJALO BI POVREDU PRINCIPA PODJELE VLASTI I RIZIK PO NEZAVISNOST SUDSTVA"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana očekuje se &nbsp;mjestimično umjerena visoka oblačnost.&nbsp;
Ujutru su na sjeveru po kotlinama mogući magla ili niski oblaci.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus četiri do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; deset do 19 stepeni.

Danas do 19 stepeni

PRETEŽNO SUNČANO

Vlada je, na predlog Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, utvrdila je amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se propisuje roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci, od dana rođenja djeteta.
"Prema usvojenim amandmanima, roditeljsko odsustvo za majke ostaje 12 mjeseci, dok se dodatna dva mjeseca odnose na očeve, kao neprenosivi dio roditeljskog odsustva.&nbsp;
Istovremeno, amadmanima je propisano da se razdoblje roditeljskog odsustva u trajanju od 14 mjeseci primjenjuje od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se obezbjedila puna primjena i preno&scaron;enje Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja njege", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Usvojeni amandmani rezultat su intenzivne komunikacije Ministarstva rada, zapo&scaron;ljavnja i socijalnog dijaloga sa Evropskom komisijom, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Roditeljsko odsustvo 12 mjeseci za majke, dva za očeve, primjena od ulaska u EU

VLADA UTVRDILA AMANDMANE

Ispitni centar Crne Gore objavio je na sajtu preliminarne rezultate sa Državnog takmičenja, nedavno organizovanog za osnovce i srednjo&scaron;kolce, a koji pokazuju raznoliko znanje takmičara. Osnovci iz devetog razreda lo&scaron;e su uradili zadatke iz matematike &ndash; pojedini su dobili nule, a od maksimalnih sto bodova samo dva takmičara, od ukupno njih 19, uspjela su da dođu do &ndash; 50 od maksimalnih 100. Iz biologije su, s druge strane, polumaturanti pokazali odlične rezultate.
Iz devetog razreda iz matematike takmičilo se ukupno 19 učenika, od kojih je dvoje dobilo nulu bodova. Prema objavljenim rezultatima, 12 učenika nije uspjelo da osvoji ni deset od sto bodova. Petoro učenika dobilo je po tri boda od sto.
Preliminarni rezultati pokazuju da su osnovci iz &scaron;estog razreda pokazali ne&scaron;to bolje znanje. Jedan učenik osvojio je 86 bodova od sto. Ukupno se takmičilo njih 43, te njih 13 nije uspjelo da osvoji ni deset bodova od sto. Jedan učenik do&scaron;ao je do 62 boda, drugo dvoje do 53...
Pro&scaron;le godine su pojedini osnovci iz matematike &ndash; bili bolji. Pisali smo tada da je učenica Itana Zvizdojević osvojila sto, odnosno maksimalan broj bodova i pokazala najbolje znanje iz matematike u kategoriji &scaron;estog razreda, na drugom mjestu bio je Luka Marković iz podgoričke &scaron;kole ,,Milorad Musa Burzan&ldquo;, koji je imao 87 bodova, a na trećem Stefan Stanić, učenik &scaron;kole ,,Pavle Rovinski&ldquo; iz Podgorice, sa 72 boda.
Kada je riječ o pro&scaron;logodi&scaron;njim takmičarima devetog razreda iz matematike, niko nije uspio da osvoji dovoljno bodova za prvo mjesto, tako da je ostalo upražnjeno. Na drugom mjestu je bila Dejana Pivljanin iz pljevaljske &scaron;kole ,,Salko Aljković&ldquo;, koja je imala 63 boda od sto. Na trećem mjestu su bili Vojin Bulajić, iz &scaron;kole ,,21. maj&ldquo; iz Podgorice, i Matija Vuković, iz &scaron;kole ,,Orjenski bataljon&ldquo; Herceg Novi, koji su dobili po 54 boda.
Bilo je tada 35 učesnika iz matematike za deveti razred, a njih 32 nije uspjelo da osvojio vi&scaron;e od 50 bodova.
Bolji rezultati
Kada je riječ o ovogodi&scaron;njim rezultatima iz nekih drugih predmeta, niko od hemičara iz devetog razreda nije dobio sto bodova. Od ukupno 22 takmičara jedan je osvojio 80 bodova, drugi najbolji 64, a dvoje je dobilo po 58 bodova.
Mnogo su bolji đaci koji su se takmičili iz biologije, a u devetom su razredu. Od ukupno 37 učesnika, njih dvoje je do&scaron;lo do 91 boda, a treći do 90. Osmoro učenika je imalo vi&scaron;e od 80 bodova...
Ove godine je prvi put organizovano takmičenje iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti. Nadležni su poručili da time &scaron;alju jasnu poruku da je jezik vi&scaron;e od predmeta - on je na&scaron; identitet, na&scaron;a kultura, ali i na&scaron; najvažniji alat za razmi&scaron;ljanje, argumentaciju i dijalog, te da u vremenu brzih poruka i kratkih komentara sposobnost da jasno i mudro govorimo postaje prava supermoć.
Prema preliminarnim rezultatima, niko od osnovaca iz &scaron;estog i devetog razreda, takmičeći se iz ovog predmeta, nije do&scaron;ao do &ndash; sto bodova.
Takmičilo se oko 50 učenika devetog razreda, te je njih četvoro osvojilo najvi&scaron;e bodova &ndash; 85, 82, 81 i 80.
Kada je riječ o đacima iz &scaron;estog razreda, na takmičenju je bilo njih oko 90, a njih desetak je do&scaron;lo do vi&scaron;e od 80 bodova.
Kako procedura nalaže, takmičari uz prisustvo svojih mentora mogli su da obave uvid u svoj rad do juče do 14 sati u prostorijama Ispitnog centra.
Ko predaje matematiku
Ranije je ukazivano da u crnogorskim osnovnim i srednjim &scaron;kolama na stotine nastavnika matematike nema odgovarajuće stručno zvanje. Iz resornog ministarstva su navodili da je riječ o hroničnom nedostatku kadra iz prirodnih nauka, te da je potrebno sistemski analizirati uzroke i motivisati studente da se odluče za profesorski poziv.
Kao prelazno rje&scaron;enje, u sistem su vraćeni pojedini profesori matematike iz penzije. Ipak, stručna javnost upozorava da je situacija posebno alarmantna na sjeveru države, gdje nerijetko matematiku i fiziku predaju osobe bez punih kvalifikacija.
Iz Udruženja nastavnika matematike ranije su isticali da diplomirani matematičari često biraju bolje plaćene poslove u bankama i IT sektoru, dok &scaron;kole godinama bezuspje&scaron;no raspisuju konkurse. Pojedini direktori su navodili da im se na oglase ne javljaju matematičari i po 15 ili 20 godina, zbog čega nastavu preuzimaju studenti, inženjeri ili profesori drugih predmeta.
Stručnjaci ocjenjuju da se na problem nije reagovalo na vrijeme i da će biti potrebno najmanje deset godina da se stanje u ovoj oblasti stabilizuje.
&nbsp;

Polumaturanti „popadali“ iz matematike, iz biologije odlični

ISPITNI CENTAR CRNE GORE OBJAVIO PRELIMINARNE REZULTATE IZ POJEDINIH PREDMETA

U Crnoj Gori je u periodu od 2015. do 2024. prosječno godi&scaron;nje gorelo oko 15.700 hektara (ha) &scaron;uma (oko 1,1% teritorije). Tokom 2023. godine opožareno je oko 16.000 ha, dok podaci za 2025. ukazuju na oko 21.920 ha (oko 1,6% teritorije).
Prema Global Forest Watch-u, od 2001. godine trajno je izgubljeno oko 4.400 ha &scaron;uma (oko 0,5% &scaron;umskog fonda). Požari su zahvatali i za&scaron;tićena područja, uključujući nacionalne parkove Durmitor i Lovćen, navodi se u novoj Strategiji biodiverziteta Crne Gore od 2026. do 2031, sa akcionim planom. Ovi podaci pokazuju da je za devet godina u na&scaron;oj državi izgorelo oko 141.300 hektara &scaron;ume, a &scaron;to je dodatno uticalo na degradaciju ekosistema.
&ndash; Od ranih devedesetih bilježi se porast učestalosti i intenziteta su&scaron;a, poplava i toplotnih talasa. Utvrđeno je da 16 odsto stalnih manjih izvora povremeno presu&scaron;uju, dok povećanje temperature i smanjen priliv slatke vode povećavaju salinitet u moru i mediteranskim močvarama. U planinskim jezerima registrovano je pojavljivanje vrsta nižih nadmorskih visina, poput anax imperator, dok je endemična biljka cerastium dinaricum direktno ugrožena zagrijavanjem stani&scaron;ta, navodi se u ovom nacionalnom dokumentu.
U strategiji su se osvrnuli na Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine koji predstavlja jedan od najvažnijih strate&scaron;kih dokumenata koji određuju teritorijalni razvoj države i neposredno utiču na očuvanje prirode.
&ndash; Budući da se ključni pritisci na biodiverzitet u Crnoj Gori &ndash; uključujući urbanizaciju obale, razvoj turističke i energetske infrastrukture, eksploataciju prirodnih resursa i intervencije u rječnim ekosistemima &ndash; manifestuju upravo kroz prostorne odluke, usklađenost između NSBAP-a i Prostornog plana od presudnog je značaja. Iako Prostorni plan do 2040. godine prepoznaje potrebu očuvanja vrijednih prirodnih područja, u praksi jo&scaron; nisu dovoljno integrisani ekolo&scaron;ki kriterijumi, niti je osigurana puna kompatibilnost sa međunarodnim obavezama Crne Gore, uključujući ciljeve za&scaron;tite 30% teritorije i 10% stroge za&scaron;tite do 2030. godine.
Međutim, uprkos ovom izuzetnom prirodnom bogatstvu, dostupni podaci, sektorske analize i rezultati konsultativnog procesa ukazuju na kontinuirani trend degradacije ekosistema i smanjenja biolo&scaron;ke raznovrsnosti. Gubitak i fragmentacija stani&scaron;ta, smanjenje brojnosti i rasprostranjenja pojedinih vrsta, degradacija vodnih i &scaron;umskih sistema, urbanizacija obalnog područja, neodrživo kori&scaron;ćenje prirodnih resursa, zagađenje, klimatske promjene i &scaron;irenje invazivnih vrsta predstavljaju ključne direktne i indirektne pritiske na prirodu, ukazano je u vladinom dokumentu.
Ukazuje se da su direktni pritisci na biodiverzitet prepoznati kroz gubitak i degradaciju stani&scaron;ta usljed prostornog razvoja, zagađenje voda i zemlji&scaron;ta, &scaron;irenja unesenih stranih i invazivnih vrsta, promjene u kori&scaron;ćenju zemlji&scaron;ta i poljoprivrednim praksama, kao i uticaje klimatskih promjena i ekstremnih događaja.
&ndash; Identifikovan je i problem slaba efektivnost sistema za&scaron;tite prirode i upravljanja za&scaron;tićenim područjima, vrstama, stani&scaron;tima i ekosistemima. Nacionalni sistem za&scaron;tićenih područja u Crnoj Gori dominantno čine pet nacionalnih parkova, pi&scaron;e u strategiji.
Prema registru za&scaron;tićenih područja, do 2020. godine progla&scaron;ena su 73 područja, od kojih su 44 imala imenovanog upravljača, a samo devet usvojene planove upravljanja.
&ndash; Procjene vrijednosti biodiverziteta u Crnoj Gori pokazuju da ekosistemi, kroz direktnu upotrebu resursa i pružanje usluga poput opra&scaron;ivanja, za&scaron;tite voda i rekreacije, stvaraju značajnu ekonomsku korist. Ukupna procijenjena vrijednost odabranih vrsta i ekosistema za 2011. godinu iznosila je 985 miliona eura, odnosno gotovo trećinu tada&scaron;njeg BDP-a i 2,3 puta vi&scaron;e od dodate vrijednosti sektora poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva. U praksi se, međutim, vrijednosti biodiverziteta često zanemaruju: ekosistemske usluge nemaju trži&scaron;nu cijenu, naknade za kori&scaron;ćenje prirodnih dobara ne odražavaju njihovu punu vrijednost, a prihodi iz djelatnosti koje zavise od prirode ne vraćaju se u dovoljnoj mjeri u njenu za&scaron;titu, istaknuto je u strategiji.
Ističu da se ova potcijenjenost odražava i u javnim politikama i budžetskim izdvajanjima.
&ndash; Očuvanje biodiverziteta finansira se iz vi&scaron;e izvora. U periodu 2020&ndash;2024. godine sredstva iz domaćih izvora su gotovo u potpunosti dolazila iz javnog sektora &ndash; državnog i lokalnih budžeta, te budžeta upravljača za&scaron;tićenih područja. U periodu 2020&ndash;2024. godine, državni budžet činio je oko 40% BDP-a, dok je javna potro&scaron;nja na lokalnom nivou iznosila oko 5% BDP-a. Tokom posljednjih pet godina, direktno finansiranje biodiverziteta kretalo se u rasponu od 4,9 do 9,3 miliona eura godi&scaron;nje, pri čemu su dominirali budžeti upravljača za&scaron;tićenih područja, posebno preduzeće za uprvaljanje nacionalnim parkovima (56% ukupnog direktnog finansiranja u 2024. godini), saop&scaron;teno je u vladinom dokumentu.
Direktna podr&scaron;ka državnog budžeta nacionalnim parkovima kretala se od oko 800.000 do 1,75 miliona eura godi&scaron;nje.
Za&scaron;tićeno 455 vrsta životinja
Nacionalnim zakonodavstvom za&scaron;tićeno je i 455 vrsta životinja, kao i &scaron;est vrsta algi, jedna vrsta li&scaron;ajeva i 111 vrsta gljiva.
&ndash; Pojedine za&scaron;tićene vrste vi&scaron;e nijesu prisutne na teritoriji Crne Gore. U pripremi je pro&scaron;irena lista za&scaron;tićenih vrsta, ali ni ona ne predviđa različite kategorije za&scaron;tite.
Do sada nijesu izrađene studije za&scaron;tite pojedinačnih vrsta u okviru programa koje realizuju crnogorske institucije. Nekoliko studija za&scaron;tite vrsta, kao i konkretnih mjera za&scaron;tite na terenu, sprovedeno je pod rukovodstvom nevladinih organizacija. Uprkos velikom florističkom bogatstvu, Crna Gora jo&scaron; nema Crvenu listu flore. Najveći izazov u njenoj izradi, koja je započeta 2023. godine, predstavlja nedostatak referentnih podataka o distribuciji, veličini populacija i populacionim trendovima ugroženih vrsta, navodi se u strategiji.
U Crnoj Gori su izrađene crvene liste dnevnih leptira, riba, gmizavaca, vodozemaca i pticą, dok su crvene liste vilinih konjica i sisara u fazi izrade.

Požari za devet godina progutali više od 140.000 hektara šuma u Crnoj Gori

PODACI GLOBAL FOREST WATCH

Prema informacijama pristiglim iz Ambasade Crne Gore u Republici Turskoj i Ambasade Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i od počasnih konzula Crne Gore u Kraljevini Jordanu i Državi Izrael, ukupno 93 crnogorska državljanina zatražila su pomoć i podr&scaron;ku na&scaron;ih diplomatsko-konzularnih predstavni&scaron;tava u vezi sa povratkom u Crnu Goru iz Jordana, Omana, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana i Egipta.&nbsp;
To je, u odgovorima na pitanja Portala Analitika, saop&scaron;teno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
"Riječ je pretežno o turistima koji su se, usljed trenutnih okolnosti, zatekli u navedenim državama i iskazali interesovanje za povratak u Crnu Goru, pri čemu se dio njih već vratio svojim domovima", kazali su iz MVP-a.
Dodatno, prema informacijama Ambasade Crne Gore u Abu Dabiju, oko 160 crnogorskih državljana nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa regulisanim rezidencijalnim statusom, sa kojima je Ambasada u kontaktu.
 "U ovom trenutku Ministarstvo ne raspolaže preciznim podacima o ukupnom broju crnogorskih državljana koji žive i rade u državama Bliskog istoka, budući da ne postoji zakonska obaveza njihovog prijavljivanja diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima. Evidencija se vodi isključivo na dobrovoljnoj osnovi, odnosno u slučajevima kada se državljani sami obrate Ambasadi ili Konzulatu. Ministarstvo vanjskih poslova aktivno prati razvoj situacije i ostaje u stalnoj komunikaciji sa svim crnogorskim državljanima koji su zatražili pomoć, u cilju pružanja adekvatne i pravovremene podr&scaron;ke. Ministarstvo je u komunikaciji sa nadležnim ministarstvima i institucijama partnerskih država koje su ponudile pomoć u cilju koordinisanog i efikasnog djelovanja.

MVP: 93 državljana Crne Gore na Bliskom istoku obratilo se za pomoć