Politika

Crna Gora je napredovala u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), rekla je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen i ocijenila da je članstvo države u EU do 2028. ambiciozan, ali ne i neostvariv plan.
Fon der Lajen, koja boravi u Crnoj Gori, kazala je to na konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem.
Ona je ocijenila da Crna Gora ima dobar razlog da bude ponosna na ono &scaron;to je ostvareno, i da do kraja godine mogu biti zatvorena četiri poglavlja.
&ldquo;To se može ostvariti ako održite fokus na pristupanju i da se sve političke partije okupe oko istog cilja&rdquo;, rekla je Fon der Lajen.
Ona je kazala da će i tokom njenog novog mandata na funkciji predsjednice EK, proces pro&scaron;irenja biti u vrhu prioriteta.
Fon der Lajen je, odgovarajući na pitanje novinara, kazala da je zatvaranje poglavlja do 2026. godine i članstvo 2028. godine, ambiciozan plan ali ne i neostvariv.
&ldquo;Mi smo uz vas, podržavamo vas koliko god možemo, kroz savjetodavnu pomić i usmejaravanje u reformama, to prate i potrebne invesiticje kako bi se uskladila EU i Crna Gora. Postoji značaj napredak koji je ostvaren u Crnoj Gori&rdquo;, rekla je Fon der Lajen
Ona je rekla da je impresionirana i brzinom i kvalitetom kako država napreduje.
&ldquo;Cijeli proces je zasnovan na zaslugama, zavisi od napretka koji država ostvaruje. Sigurna sam da ćete ostvariti te ciljeve&rdquo;, kazala je Fon der Lajen.
Spajić je rekao da je za manje od godinu Crna Gora uspjela da uradi dosta i dokaže posvećenost evropskom putu.
&ldquo;Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila je bio krupan korak za Crnu Goru. Imamo i Plan rasta koji je usvojila i EK i Vlada, a i Savjet EU. Smatramo da je Plan realan i da mi to možemo&rdquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, da bi to bilo učinjeno, potrebna je podr&scaron;ka cijelog dru&scaron;tva.
&ldquo;Potrebne su nam sve političke partije koje će juriti ka istom cilju, koji svi želimo da ostvarimo, svi želimo da zatvorimo sva poglavlja do 2026. To je vrlo ambiciozan cilj ali da je moguće ostvariti&rdquo;, rekao je Spajić.
On je najavio da će Vlada prezentovati platformu Barometar 26, kako bi imali izvje&scaron;taj &ldquo;koji će pokazati da smo uspjeli&rdquo;.
&ldquo;Moramo ubrzati ovaj voz i radnu temperaturu, da bi zatvorili sva poglavlja do 2026. i da bi bili buduća članica 2028. godine&rdquo;, naveo je Spajić.
On je, odgovarajući na pitanje da li će pokrenute identitetske teme uticati na evropski put države, kazao da sve odluke koje se donose u Crnoj Gori moraju biti done&scaron;ene na inkluzivan i sveobuhvatan način, i da se sa polarizujućim pitanjima treba suočavati na evropski način.

Fon der Lajen: Članstvo u EU do 2028. ambiciozan, ali ne i neostvariv plan

SAOPŠTILA NA KONFERENCIJI SA CRNOGORSKIM PREMIJEROM

Premijer Milojko Spajić odgovaraće u utorak u Skup&scaron;tini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li će on i Vlada prihvatiti zahtjeve predsjednika Skup&scaron;tine Andrija Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva.
&bdquo;Da li ćete izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava&ldquo;, dodao je Živković.
On će pitati i kako Spajić ocjenjuje analizu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj države.
&Scaron;ef Kluba poslanica Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u dru&scaron;tvu.
&bdquo;Da li teme poput izmjena Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranog uticaja i slično, doprinose političkoj i dru&scaron;tvenoj stabilnosti sprovođenju neophodnih strukturnih reformi pobolj&scaron;anju standarda građana i ubrzanju puta ka Evropskoj uniji&ldquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
Poslanika posebnog kluba Vladimira Dobričanin interesuje da li je Spajić spreman da, kao predvodnik parlamentarne većine, uvaži činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost srpskog jezika u Ustavu i zakonima.
Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića da li se slaže sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju sa Hrvatskom Anta Pavelića.
&bdquo;Kako takve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa&ldquo;, dodaje se u pitanju Vuksanovića.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da saop&scaron;ti tačne nazive svih ministarstava, broj ministara, državni sekretara, sekretara u ministarstvima, broj potpredsjednika, savjetnika i &scaron;efova u 44. Vladi, njihova imena i kolika su mjesečna primanja za svakog pojedinačno sa svim naknadama.
Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuje redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekat Velje brdo.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice auto-puta, kao i u kojoj fazi je priprema i realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru države.

Spajić u utorak odgovara na pitanja poslanika

PROČITAJTE ŠTA ĆE POSLANICI PITATI PREMIJERA

Predsjednik Skup&scaron;tine&nbsp; i lider NSD Andrija Mandić očekuje da će URA i Jakov Milatović formirati vlast u Podgorici s aktuelnom većinom na državnom nivou, a ne s opozicionim DPS-om. U intervjuu za TVCG kazao je i da će pregovori početi kada PES i Demokrate pozovu na razgovor.
&ldquo;Koalicija Za budućnost Crne Gore, koja veoma po&scaron;tuje demokratske standarde, očekuje poziv od onog političkog subjekta koji osvoji najveći broj glasova sa ovog na&scaron;eg polja političkog, a to je koalicija PES-a i Demokrata. Oni imaju najveći broj glasova i očekujemo da pozovu nas, da pozovu koaliciju okupljenu oko predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića i Dritana Abazovića, da se dogovorimo oko vlasti&rdquo;, rekao je Mandić.
Smatra da je to jedan prirodan i normalan put u demokratijama.
&nbsp;

Mandić: Očekujem da Milatović i URA formiraju vlast sa većinom na državnom nivou

SAOPŠTIO  PREDSJEDNIK SKUPŠTINE I LIDER NSD

Božo Premović iz Demokrata novi je predsjednik Op&scaron;tine Berane.
To je odlučio Odbor povjerenika na dana&scaron;njoj sjednici.
U trci je bio i Vuksan Milo&scaron;ević iz PES-a, ali je većinom glasova izabran Premović.
Premović je sekretar Sekretarijata za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu.
Vlada je četvrtog oktobra uvela prinudnu upravu u Beranama i imenovala Odbor povjerenika, po&scaron;to ta op&scaron;tina nema predsjednika već četiri mjeseca.

Premović novi predsjednik Opštine Berane

ODLUČIO ODBOR POVJERENIKA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Edvin Bekte&scaron;ević na dana&scaron;njoj sjednici izabran je za predsjednika Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Gusinje.
Podsjetimo, Bekte&scaron;ević, koji dolazi iz redova Socijaldemokrata, tu je funkciju obavljao i u prethodnom mandatu.
Bekte&scaron;evićev izbor podržala su 23 odbornika, i to iz redova Bo&scaron;njačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Demokratske partije socijalista, Demokrata i Pokreta za Gusinje.
Koalicija Albanskog foruma i Demokratske unije Albanaca bila je uzdržana.
Kako saznaje Portal Analitika, za predsjednika Op&scaron;tine Gusinje biće predložen Sanel Balić iz Bo&scaron;njačke stranke, koji je i do sada bio na toj dužnosti.
Podsjetimo, na septembarskim izborima, koalicija BS-SD-SDP osvojila je 14 mandata, lista Albanskog foruma i Demokratske unije albanaca sedam, Demokratska partija socijalista &scaron;est, Pokret za Gusinje dva, a Demokrate jedan.

Gusinje: BS, SD, SDP, DPS, Demokrate i PZG izabrali Bekteševića za predsjednika SO

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Evropska komisija usvojiće sljedeće sedmice Paket pro&scaron;irenja za 2024. godinu u kojem je će dati detaljnu ocjenu trenutnog stanja i napretka koji je Crna Gora ostvarila na putu ka pristupanju Evropskoj uniji.
Osim Crne Gore, biće ocjenjen i pregovarački proces svih zemalja koje imaju kandidatski status.
Paket pro&scaron;irenja je set dokumenata o stanju i napretku zemalja koje žele da postanu članice EU, a koji jednom godi&scaron;nje usvaja Evropska komisija.
Dokumenta nastaju na osnovu informacija o aktivnostima i rezultatima koje &scaron;alju same države, ali i civilni sektor, međunarodne organizacije i države članice.
Kao i prethodni, i ovogodi&scaron;nji izvje&scaron;taj fokusiraće se na napredak na&scaron;e zemlje u sprovođenju temeljnih reformi, kao i na pružanje jasnih smjernica o predstojećim reformskim prioritetima.
Novost u odnosu na izvje&scaron;taje o napretku Crne Gore prethodnih godina predstavlja činjenica da je na&scaron;a zemlja u junu dobila pozitivan IBAR nakon ispunjenih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.
Podsjećamo, Evropska komisija je u junu u svojoj procjeni konstatovala da je Crna Gora, sveukupno, ispunila privremene standarde, dostigla dobar rezultat na nivou usklađenosti i napreduje u primjeni pravnih tekovina EU i evropskih standarda u poglavljima 23 i 24.
To je bio sadržaj dokumenta koji je izradio Savjet Evropske unije nakon sastanka diplomata iz država EU koji se bave pro&scaron;irenjem, gdje se raspravljalo o procjeni Evropske komisije i tome koliko je Crna Gora napredovala u primjeni ključnih poglavlja u pristupnim pregovorima koji se odnose na vladavinu prava.
U pro&scaron;logodi&scaron;njem izvje&scaron;taju EK o napretku Crne Gore u 2023. godini ocijenjeno je da je taj period obilježen političkim napetostima, institucionalnom krizom, nedostatkom napretka u reformi pravosuđa.
Tada je navedeno i da su, osim političkih kriza, stalne promjene u javnoj upravi ključni razlozi blokade političkog sistema i usporavanja puta zemlje u EU.
U susret objavljivanju ovogodi&scaron;njeg izvje&scaron;taja EK, vi&scaron;e crnogorskih zvaničnika istaklo je da očekuju pozitivne signale i pohvale, uglavnom zbog činjenice da je na međuvladinoj konferenciji u junu Crna Gora dobila pozitivan IBAR, a do kraja godine očekuje se i zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja.

Evropska komisija sljedeće sedmice predstavlja izvještaj o napretku Crne Gore

NAJVAŽNIJI DOKUMENT U PROCESU PRISTUPANJA ZEMLJE U EU

Funkcioner Boke&scaron;kog Foruma Andrija Petković podnio je ostavku na mjesto potpredsjednika Op&scaron;tine Tivat.
"Bez namjere da pateti&scaron;em želim da upoznam tivatsku javnost sa mojom odlukom da podnesem ostavku na mjesto potpredsjednika Op&scaron;tine Tivat",&nbsp; naveo je u saop&scaron;tenju Andrije Petkovića.
Kaže da, budući da Boke&scaron;ki Forum nema vi&scaron;e predstavnika u lokalnom parlamentu, "bilo bi licemjerno da i dalje obna&scaron;am ovu funkciju".
"Istovremeno, odgovornost koju ova funkcija proizvodi je duži vremenski period daleko veća od moje mogućnosti da se utiče na stvari. Ne želeći da tražim nikakva opravdanja smatram da su ogromne ideolo&scaron;ke razlike među partnerima u vlasti, i pored obaveze da se bavimo komunalnim pitanjima, značajno doprinjele nerazumjevanju. Naročito u pogledu odnosa sa onim političkim subjektima koji odgovaraju svojim centralama. Stava sam i dalje da samo lokalne građanske liste i njihova saradnja mogu dovesti do pozitivnih pomaka u lokalnim zajednicama. To, na žalost, u slučaju Tivta, nije bilo moguće napraviti nakon izbora 2022.godine", naveo je on.
Dodaje da da ono &scaron;to "nam u poku&scaron;aju na&scaron;eg zajedničkog djelovanja svakako nije i&scaron;lo na ruku su i op&scaron;te dru&scaron;tvene okolnosti u kojem se grubo uru&scaron;avaju vrijednosti za koje sam se od 1992.godine, kada sam postao član Liberalnog Saveza Crne Gore borio".
"A to je ni od koga zavisna država Crna Gora, zasnovana na principima vladavine prava. Na&scaron;i pogledi su po tim pitanjima dijametralno suprotni i poku&scaron;aj pronalaska zajedničkog jezika je i pored početne dobre volje ipak predstavljao utopiju. Budući da duži period izbjegavam susrete sa republičkim zvaničnicima sa kojima ne djelim ama ba&scaron; nikakva ideolo&scaron;ka uvjerenja, posebno ona koja se odnose na pitanja vezana za moju državu Crnu Goru, njen jezik, himnu, grb i zastavu, smatram da ne mogu na adekvatan način doprinjeti realizaciji značajnih projekata", navodi se u saop&scaron;tenju.
I kako kaže, na kraju, ali nikako najmanje bitno.
"Kako je govorio predivni brazilski pjesnik Mario de Andrade: &ldquo;Računao sam svoje godine i otkrio da mi je ostalo manje vremena za život od onog kojeg sam proživio do sad. Nemam vi&scaron;e vremena za beskonačne konferencije na kojima se govori o statutima, pravilima, procedurama i unutra&scaron;njim odredbama znajući da ni&scaron;ta od toga neće biti postignuto.
Ne želim da budem na skupovima gdje se ego naduvava. Nerviraju me zavidni ljudi koji poku&scaron;avaju da diskredituju sposobne da bi osvojili njihove pozicije, talente i dostignuća.&rdquo; Zbog svega toga, a i zbog razloga o kojima (u ovom trenutku) ne bih opterećivao tivatsku javnost i time nekome nanosio političku ili ma kakvu drugu &scaron;tetu, podnosim ostavku na mjesto potpredsjednika Op&scaron;tine Tivat. Koristim jo&scaron; priliku da se ovim putem zahvalim određenom broju ljudi u Op&scaron;tini Tivat i lokalnoj zajednici. sa kojima sam imao priliku da uspje&scaron;no sarađujem", kazao je Petković.

Petković podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine Tivat

FUNKCIONER BOKEŠKOG FORUMA

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, u okviru posjete Zapadnom Balkanu.
Fon der Lajen će, kako je najavljeno iz Evropske kuće, u Podgorici razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem.
Fon der Lajen od srijede boravi u posjeti državama Zapadnog Balkana, a na kraju zapadnobalkanske turneje posjećuje Crnu Goru.

Fon der Lajen sjutra u Crnoj Gori

PREDSJEDNICA EVROPSKE KOMISIJE U POSJETI DRŽAVAMA ZAPADNOG BALKANA

Odmah nakon zvaničnog progla&scaron;enja rezultata izbora u Podgorici, DPS će pozvati sve političke subjekte koji su u prethodnom periodu bili nezadovoljni radom gradske uprave na razgovor o formiranju lokalne vlasti, kazao je predsjednik stranke Danijel Živković, za emisiju "Argumenti" na TVCG.
Podsjetimo, mandat gradskoj Skup&scaron;tini u Podgorici skraćen je i glasovima političke grupacije koju podržava Milatović i GP URA, čiji je lider Dritan Abazović.&nbsp;
"S obzirom na to da su ovi politički subjekti čije je nosilac liste bio Jakov Milatović kazali da nijesu zadovoljni radom prethodne gradske uprave prirodno je i zdravorazumski da ćemo i kao najjači politički subjekt prvo po pravilima demokratije pozvati one koji su nezadovoljni bili radom te gradske uprave i koji su sa nama skratili mandat uz očekivanje da ćemo formirati novu gradsku upravu koja će se mnogo odgovornije, ozbiljnije i kompetentnije odnositi prema javnom interesu", kazao je Živković.

Živković: Nudimo koaliciju Milatoviću i Abazoviću

SAOPŠTIO LIDER DPS-A

Op&scaron;tinska izborna komisija žrijebanjem je odredila raspored izbornih lista na glasačkom listiću za predstojeće vanredne izbore u Budvi zakazane za 17 . novembar.
Raspored na glasačkom listiću je sljedeći:
1. Koalicija &ldquo;Za budućnost Budve &ndash; Budva mora naprijed &ndash; Mladen Mikijelj&rdquo;;
2. Grupa građana &ldquo;Budva na&scaron; grad&rdquo; &ndash; Nikola Jovanović;
3. &ldquo;Pokret za Grad &ndash; Đordje Zenović&rdquo;;
4. Građanska akcija &ldquo; Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene&rdquo;;
5. &ldquo;Demokrate &ndash; PES &ndash; &ldquo;Jo&scaron; jači&rdquo; &ndash; Dragana Kažanegra Stani&scaron;ić&rdquo;;
6. &ldquo;URA &ndash; Blažo Rađenović- Drugačije&rdquo;;
7. Evropski savez &ndash; SDP, SD, LP , građani &ndash; Petar Odžić;
8. DPS &ldquo;Za Budvu &ndash; srcem i znanjem!&rdquo;- Nikola Milović.

Određen raspored lista na glasačkom listiću za izbore u Budvi

IZBORI ĆE BITI ODRŽANI 17. NOVEMBRA

Rusija će asimetrično odgovoriti na ograničenja Crne Gore za ruske medije, izjavila je portprolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi RTS.
Agencija za elektronske medije Crne Gore naložila je da se najkasnije do 10. jula potpuno obustavi emitovanje jednog broja ruskih medija.
To uključuje 20 TV kanala: Prvi kanal, Rusija 1, RT, Sputnjik, NTV, REN TV i drugi. Ova odluka podrazumijeva i zabranu distribucije sadržaja na internetu.
Zaharova je navela da takav korak nije ni&scaron;ta drugo do poku&scaron;aj da se &ldquo;retroaktivno pravno formalizuje&rdquo; situacija koja je nastala početkom 2022., kada je crnogorska vlada bez upozorenja blokirala sve ruske emitere dostupne u zemlji.
Prema njenim riječima, ograničenja iz Crne Gore su &ldquo;neprijateljski čin cenzure&rdquo;.

Zaharova: Rusija će odgovoriti na ograničenja Crne Gore za ruske medije