Zvaničnik Službe za spoljne poslove Evropske unije Klaj Rambold potvrdio je da je odluka Skupštine Crne Gora da usvoji, sa regulativama EU neusaglašenje, zakone o Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) izazvala zabrinutost u Briselu, zbog čega je crnogorskim zvaničnicima jasno poručio da je neophodno prvo predložiti valjane pravne akte, pa ih tek onda usvajati.

- Dragi poslanici, treba prvo predložiti usaglašene zakone, pa ih onda usvojiti. To je poruka. Pratićemo pažljivo proces daljeg usaglašavanja zakona o UP i ANB-u sa pravnom tekovinom EU - rekao je Rambold, govoreći na 25. sjednici Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, koja je održana juče u Strazburu.

Zvaničnik EU je ponovio da Crna Gora ima istorijsku šansu da 2028. godine postane članica EU, ali i naglasio da je za to neophodan konsenzus svih političkih aktera u zemlji.

- U posljednjoj smo fazi integracionog procesa, a odlučnost Crne Gore je sada važnija nego ikada ranije. Potreban je konsenzus. Potrebna je sinergija u odnosima između premijera i predsjednika države – poručio je Rambold, te naglasio i neophodnost izglađivanja odnosa sa Hrvatskom.

Da su zakoni o UP i ANB-u izazvali „dosta sumnji u Briselu“ i da će Evropski parlament i Evropska komisija pažljivo pratiti primjenu tih akata naglasio je i europarlamentarac iz Hrvatske Tomislav Sokol.

On se osvrnuo i na odnose sa Hrvatskom i izrazio nadu da će otvorena pitanja između dvije zemlje biti riješena.

- Hrvatska nije prepreka evropskom putu, ali će insistirati na tome da svi zahtjevi budu ispunjeni – zaključio je Sokol.

A dok sporni zakoni o UP i ANB-u ne budu povučeni, poslanici Demokratske partije socijalista više neće podržati nijedan prijedlog Vlade, poručio šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić.

- Ispada da evropski partneri Crne Gore više brinu o integracionom procesu Crne Gore od njene Vlade. Zakoni o UP i ANB-u konsoliduju političku kontrolu nad bezbjednosnim aparatom. Podnijeli smo ostavke na funkcije u parlamentu, jer ne želimo da dajemo doprinos lažnom utisku političke konsolidacije. Do sada smo bili konstruktivna opozicija, nekada i suprotno partijskim interesima, ali naša konstruktivnost i odgovornost prema državnim interesima su zloupotrijebljeni. Nemamo namjeru da bojkotujemo rad parlamenta, ali više nećemo glasati za Vladine prijedloge dok ne povuku zakone o UP i ANB – naglasio je Nikolić.

Njegov stranački kolega Ivan Vuković požalio se da je crnogorska opozicija isključena iz procesa i da najviši zvaničnici države vode kampanju blaćenja opozicije iza njenih leđa, sprečavaju parlamentarni nadzor izvršne vlasti i targetiraju nezavisne medije i ključne nevladine organizacije.

- Molimo vas da ne žmurite na ove negativne političke trendove u našoj državi – poručio je Vuković.

I poslanik GP URA Zoran Mikić se, takođe, osvrnuo na zakone o UP i ANB-u, navodeći da su oba ta pravna akta sporna.

- U oba zakona postoje članovi koji su sporni sa stanovišta ljudskih prava i čija primjena može da izazove zloupotrebe u UP i ANB-u – upozorio je Mikić.

On je istakao i da Crna Gora nikada u svojoj istoriji nije imala konstruktivniju opoziciju nego danas, zbog čega je poručio da je svaki pokušaj da se opoziciji spočita nekonstruktivnost na evropskom putu nekorektan i netačan.

Otvarajući sastanak POSP-a, kopredsjedavajući tim tijelom ispred EU Tomas Vajc istakao je da je na polju izborne reforme Crna Gora dosta uradila, ali i naglasio da je preostala finalizacija tog posla.

- To treba učiniti sa najvećim mogućim konsenzusom. Uvjeren sam da ulažete trud u to. Nadam se da ćemo u ovoj zadnjoj fazi donijeti potrebne zakone i da se predstojeća izborna kampanja neće previše uticati na usvajanje zakona – rekao je Vajc.

Da se Crna Gora nalazi u posljednjoj, ali najzahtjevnijoj fazi integracionog procesa potvrdila je i šefica Direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Himeno naglašavajući da fokus sada treba da bude na dinamici reformi.

- Reforma mora da se ubrza. Vladavina prava, reforma pravosuđa i borba protiv korupcije i kriminala su suština procesa. Imenovanja u Ustavnom sudu moraju biti završena. Tu su i preporuke OEBS-a u vezi sa izbornim zakonima i finansiranju političkih stranaka. Crna Gora mora nastaviti da radi i da udvostruči napore - navela je ona i dodala da su u Briselu svjesni reakcija koje su kod javnosti i civilnog sektora izazvali zakoni o UP i ANB-u.

I Hesus Himeno je naglasila da kompletan politički spektar u Crnoj Gori mora pokazati jedinstvo na putu ka EU.

- Parlament ima ključnu ulogu u postizanju tog konsenzusa – zaključila je ona.

Pribilič: Crna Gora može poslati poruku Srbiji koja nije tako uspješna

Europarlamentarac iz Slovenije Vladimir Prebilič istakao je da Crna Gora, uspješnim nastavkom svog integracionog procesa, može biti dobar primjer za susjednu Srbiju koja, ocijenio je on, nije toliko uspješna.

- Početak rada na Ugovoru o pristupanju Crne Gore pokazuje da politika proširenja Unije funkcioniše. Crna Gora je naporno radila da bi došla do ove tačke. Sada se reforme moraju ubrzati, a zamah pretvoriti u rezultate. Crna Gora može poslati poruku Srbiji koja nije toliko uspješna kao vi – kazao je Pribilič i zaključio da „Crna Gora mora biti punopravna članica EU sa punom odgovornošću i punom participacijom“.

DNP podnio amandman kojim zahtijevaju rješavanje otvorenih identitetskih pitanja

U nastavku 25. sjednice POSP-a, koja će biti nastavljena danas, trebala bi da bude usvojena zajednička deklaracija sa zaključcima sa zasijedanja na čiji je prijedlog poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović juče podnio amandman kojim se izražava zabrinutost jer dijalog o identitetskim pitanjima u Crnoj Gori još nije pokrenut.

Amandmanom se, kako su pojasnili u saopštenju DNP-a, Crna Gora poziva da otvorena identitetska pitanja riješi u najkraćem mogućem roku imajući u vidu da njihovo nerješavanje „nesumnjivo otežava i usporava evropske integracije“.

- Jasno je da održavanje podjela i nerješavanje pitanja statusa srpskog jezika, istorijske zastave trobojke i dvojnog državljanstva odgovara samo onima koji bi da nastave da manipulišu podjelama, a uz to i da održe antisrpske tekovine režima Mila Đukanovića. Proces evropskih integracija, otkako je pokrenut, u svakoj od faza proširenja zahtijeva i podrazumijeva da država kandidat pristupi EU kao stabilno društvo lišeno međunacionalnih tenzija i podjela koje su nastale usljed diskriminacije po nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi - navodi se u saopštenju DNP-a.