Politika

Zatvaranje svih preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) naredne godine treba da bude u fokusu svima u Crnoj Gori - izvr&scaron;noj vlasti, parlamentu i drugim institucijama, poručio je premijer Milojko Spajić.
Zatvaranje svih preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) naredne godine treba da bude u fokusu svima u Crnoj Gori - izvr&scaron;noj vlasti, parlamentu i drugim institucijama, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to rekao u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu u zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU.
Spajić je kazao da je naredna godina sudbonosna za Crnu Goru jer će, kako je naveo, biti zatvoreno preostalo 21 poglavlje u pregovorima sa EU.
&bdquo;To je, malo je reći, istorijski poduhvat, jer nijedna zemlja koja se priključila EU nije uspjela da u jednoj godini zatvori toliko poglavlja&ldquo;, dodao je Spajić.
On je kazao da je ta činjenica ogromna obaveza za sve jer, kako je naveo, poglavlja ne zatvara ni Vlada, ni PES, ni premijer, već svi zajedno, kao i da svi koji sjede u Skup&scaron;tini nose tu odgovornost.
"Treba da potpuno budemo posvećeni tom cilju, jer ako ne budemo potpuno posvećeni - nećemo moći da ga ispunimo. I zato je bitno da potpuni fokus bude na zatvaranju 21 poglavlja sa EU. Tu nam treba podr&scaron;ke izvr&scaron;ne vlasti, parlamenta i drugih institucija&ldquo;, istakao ja Spajić.
On je kazao da nacionalna avio-kompanija &nbsp;treba uskoro da dobije jo&scaron; jedan avion.
&ldquo;Očekujemo stabilne ekonomske parametre. Usvojili smo dobar, razvojni budžet, a da ne pominjemo kapitalne investicije koje će se realizovati iz kredita&rdquo;, kazao je Spajić.
Na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđu&scaron;ića kako gleda na analizu Ministarstva finansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto, Spajić je odgovorio da je broj zaposlenih u javnoj upravi racionalizovan.
&bdquo;On je racionalizovan smanjenjem udjela zaposlenih u javnoj upravi od 26 odsto 2021. godine, do 21,1 odsto trenutno. Govorimo o udjelu zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih&ldquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da je upravljanje privrednim dru&scaron;tvima u državnom vlasni&scaron;tvu jedan od prioriteta.
&bdquo;Zakon o upravljanju privrednim dru&scaron;tvima u državnoj svojini će biti vrlo brzo u parlamentu, tako ćete imati priliku da se uvjerite u kvalitet tog zakona koji je izrađen zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Evropskom komisijom&ldquo;, kazao je Spajić.
Kako je rekao, imaju vrlo ambiciozne planove po pitanu monitoringa državnih preduzeća, kriterijuma za izbor organa upravljanja, sistema praćenja učinka, periodične analize portfolija.
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Borisa Bodanovića koliko je Vlada od stupanja na dužnost dodijelila stanova i stambenih kredita ministrima, državnim sekretarima, direktorima direktorata ili uprave i funkcionerima subjekata koji čine parlamentarnu većinu, Spajić je rekao da je nije dodijeljen nijedan stan ili povoljan kredit.
On je rekao da je to pitanje koje do kraja odražava karatker aktuelne Vlade i većine.
&bdquo;Jednostavan odgovor na ovo pitanje je - nula. Nula kvadrata, nula stanova, nula poslovnih prostora, nula benefita, nula povoljnih kredita je dato partijskim funkcionerima, državnim sekretarima, ministrima, direktorima direktorata, podobnim sudijama, tužiocima, policajcima i ostalim uposlenicima državne uprave&ldquo;, naveo je Spajić.
Prema njegovim riječima, to je kvalitativni, ali revolucionarni iskorak.
&bdquo;Potpuno suprotno tome, u&scaron;li smo u projekat Velje brdo, koji će biti projekat pristupačnih stanova za sve građane, ne za partikularne interese i za samo jednu grupaciju koja glasa ovako ili onako&ldquo;, dodao je Spajić.
On je istakao da je upravo ta politika za sve građane pobijedila 2023. na izborima, navodeći da je ubijeđen da će pobijediti i 2027. i svim drugim izborima koji slijede.
&bdquo;Dok god Pokret Evropa sad i drugi članovi većine budu pratili mantru da se vodimo interesima svih građana, a ne partikularnim, pobjeđivaćemo na izborima&ldquo;, ocijenio je Spajić.

Spajić: Zatvaranje preostalih poglavlja treba da bude svima u fokusu; Ubijeđen sam da ćemo i 2027. pobijediti na izborima

"VLADA DODIJELILA NULA STANOVA I STAMBENIH KREDITA FUNKCIONERIMA"

Na početku Premijerskog sata obratio se predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić koji je komentarisao situaciju u Botunu.
"Prvi put poslije 2020. godine da smo imali intervenciju u kojoj niko nije bio povrijeđen. Želio bih da dobijem odgovore od Spajića. Ovo &scaron;to se desilo je veoma važno", kazao je Mandić, prenosi Antena M.
Mandić je dalje rekao kako je ovog momenta do&scaron;lo do blokade aerodroma, puteva i pruge, te da je situacija jo&scaron; gora nego prije intervencije policije.
Kazao je da se boji "da bi moiglo doći do upotrebe sile koja bi za rezultat mogla imati povrede. Mislim da su ugroženi mir i stabilnost".
Spajić je odgovarajući na izlaganje Mandića pozdravio akciju policije, dodajući da je "ponosan na demokratsko postupanje koje smo pokazali. Ovo je pitanje zdravstvenog karaktera. Nekoliko puta smo ponavljali koju su benefiti za građane. Ovaj projekat je jako bitan. Čestitao bih i gradonačelniku Podgorice jer smo izbjegli kaznu, bitno je da branimo državni interes... Poglavlje 27 ne možemo zatvoriti bez ovog projekta", kazao je Spajić.
Na izlaganje Spajića uslijedio je komenatar predsjedika Skup&scaron;tine: "Vi nijeste lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke, morate da usagla&scaron;avate politiku sa koalicionim partnerima. Crvene linije koje su bile razmaknute u ranijim periodu sa postupcima, naglo se sužavaju. Insistiram da se nastavi sa dijalogom".
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/_tqtsnQ7awE" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Mandić premijeru: Crvene linije se naglo sužavaju,Vi nemate 41 poslanika; Spajić: Pokazan puni demokratski kapacitet zemlje

KOMENATARISALI SITUACIJU U BOTUNU

Počela je realizacija projekta izgradnje Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, &scaron;to predstavlja jednu od ključnih investicija usmjerenih ka očuvanju zdravlja građana i životne sredine, saop&scaron;tio je gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
&ldquo;U ime Glavnog grada i kao gradonačelnik Podgorice, želim odati priznanje i izraziti najveću zahvalnost policijskim službenicima koji su danas postupali profesionalno, odlučno i uz po&scaron;tovanje najvi&scaron;ih standarda.
Čestitam direktoru &Scaron;ćepanoviću i rukovodstvu Uprave policije, kao i svim policijskim službenicima pojedinačno, koji su svojim primjerom pokazali kako se u skladu sa zakonom po&scaron;tuju prava i postupa u složenim situacijama&rdquo;, kazao je Mujović.
Poručio je i da je zahvalan službama Glavnog grada, a posebno pripadnicima Komunalne policije koji su profesionalno odgovorili zadatku, postupajući u skladu sa svojim dužnostima.
&nbsp;

Mujović: Počela realizacija projekta u Zeti, policiji najveća zahvalnost

"ZAHVALAN SAM I SLUŽBAMA GLAVNOG GRADA, A POSEBNO PRIPADNICIMA KOMUNALNE POLICIJE"

Zbog aktuelnih de&scaron;avanja u Botunu, predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, tražio je hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.
&nbsp;"Uspostavio sam kontakt sa predsjednikom Crne Gore, koji je ranije bio zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost danas za 13 sati. Ja sam tražio da se ta sjednica održi &scaron;to je moguće prije. Nažalost, jo&scaron; nisam uspostavio direktnu komunikaciju sa predsjednikom Vlade, gospodinom Spajićem", kaže Mandić.
Ističe da o svemu &scaron;to se desilo u Botunu treba da popričaju u Savjetu za odbranu i bezbijednost,
"Crnoj Gori je potreban mir i stabilnost, Crnoj Gori su potrebna dobra re&scaron;enja i ja vjerujem da ćemo nakon razgovora, nakon svih informacija koje dobijemo, moći da kažemo da smo prona&scaron;li neko re&scaron;enje za ovu krizu koju danas imamo u Crnoj Gori", poručio je predsjednik Skup&scaron;tine.

Mandić traži hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost

ZBOG AKTUELNIH DEŠAVANJA U BOTUNU

Predsjednik DNP-a Milan Knežević najavio je da će kad se zavr&scaron;i, kako je istakao, ova agonija institucija, predložiti na Predsjedni&scaron;tvu stranke izlazak iz "krvave Vlade".&nbsp;
-Do jutros sam bio član parlamentarne većine.
Odmah kad se zavr&scaron;i ova agonija, na Predsjedni&scaron;tvu stranke ću predložiti izlazak iz ove krvave Vlade. Ovo &scaron;to se danas dogodilo ne pamtimo jo&scaron; ni za vrijeme Đukanovića.&nbsp;Ovo &scaron;to se danas dogodilo ne pamtimo jo&scaron; ni za vrijeme Đukanovića.&nbsp;
Ni sa kim od koalicionih partnera nijesam imao komunikaciju - kazao je Knažević.
Tumači to &scaron;to je policija odbila njegovo hap&scaron;enje kao politički potez da bi se iz vladajuće koalicije dogovorili sa njim.
On je dodao da su institucije doživjele poraz.&nbsp;
- Poslije dana&scaron;anje intervencije policije sve je besmislano u državi. Ono &scaron;to je poraz institucija je hap&scaron;enje djece, staraca, predsjednika op&scaron;tine i njegovog oca i to da su htjeli da uhapse i ove četiri žene, ali nijesam htio da se odvojim od njih. Iako su imali ponudu da uhapse mene, a ne građane Botuna - kazao je Knežević.&nbsp;

Knežević: Odmah kad se završi ova agonija, na Predsjedništvu stranke predložiću izlazak iz ove krvave Vlade

"DO JUTROS SAM BIO ČLAN PARLAMENTARNE VEĆINE"

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića da li je Termoelektrana Pljevlja pu&scaron;tena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića kada planira da započne dijalog u parlamentarnoj većini i Vladi o ustavnim promjenama i dopunama, kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika.
Poslanika Demokratske partije socijalista Mihaila Anđu&scaron;ića interesuje da li na tragu upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija i kako gleda na analizu Ministarstva fmansija da je za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade za narednu godinu kada je rijec o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.
&ldquo;Koja je Va&scaron;a strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru (poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlja 27) i koje ključne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario&rdquo;, pitaće Čarapić, prenosi agencija Mina.
On će Spajića pitati i &scaron;ta građani mogu konkretno da očekuju u narednoj godini - ne samo u simbolickom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven, već u pogledu ključnih obećanja vlasti u oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava.
Poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića interesuje da li Spajić unutar Vlade i parlamentarne većine detektujete faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.
Poslanika Demokrata Borisa Bodanovića interesuje koliko je Vlada od stupanja na dužnost do danas dodijelila stanova, stambenih jedinica ili stambenih kredita poslanicima, ministrima, državnim sekretarima, direktorima organa uprave i drugim funkeionerima koji obavljaju javne funkcije. a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
&Scaron;ef poslaničkog kluba Albanskog Foruma Artan Čobi pitaće Spajića postoji li plan da se krene sa pro&scaron;irenjem graničnog prelaza na Sukobinu, s obzirom da će auto-put od Zaljeva do Sukobina, za čiji idejni projekat je raspisan tender, jo&scaron; vi&scaron;e opteretiti taj granični prelaz.
Poslanik Posebnog kluba Ilir Čapuni će, povodom sporazuma Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta na Bojani, Spajića pitati da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rje&scaron;enje u povezivanju dvije države.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

PREMIJERSKI SAT

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, najkasnije do preksjutra, raspi&scaron;e novi javni poziv za zapo&scaron;ljavanje 514 visko&scaron;kolaca u zvanju policijskog službenika, saop&scaron;tio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
Bečić je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi da rade.
"&Scaron;to zajedno sa svr&scaron;enim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih", istakao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

NAJKASNIJE DO PREKSJUTRA

Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) zatražili su brisanje člana 1 iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; koji se tiče aneksije da bi podržali izmjene i dopune tog akta, dok opozicija podr&scaron;ku uslovljava zadržavanjem termina &bdquo;nasilna aneksija&ldquo; u zakonskom tekstu.
Poslanici crnogorskog parlamenta zavr&scaron;ili su danas raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, a izjasniće se naknadno.
Izmjenama i dopunama tog zakona, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Milo&scaron; Pižurica i Gordan Stojović, između ostalog, predlaže se brisanje riječi &ldquo;nasilna&rdquo; iz formulacije koja se odnosi na aneksiju Crne Gore 1918. godine.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da su predlagači sami predložili izmjene i dopune Zakona, nakon razgovora sa princom Nikolom.
&bdquo;Imaju opoziciju i dio parlamentarne većine koji se spore oko jednog detalja i mislim da je na&scaron; poslanički klub dao jedan dobar predlog kako bi se ta većina obezbijedila i kako bi se uradilo ono &scaron;to je potpuno ispravno&ldquo;, rekao je Mandić.
On je istakao da predlagač sam treba da procijeni kako da dođe do potrebne većine.&nbsp;
&bdquo;Mi želimo da se taj dvorac vrati potomcima dinastije Petrović Njego&scaron;, ali da bi se to uradilo morate da povučete neki potez &ndash; ili ćete da dodate ovo &bdquo;nasilna&ldquo; da imate glasanje i taj zakon, ili da maknete i da iz zakona izbacimo istorijski kontekst&ldquo;, rekao je Mandić i dodao da ne vidi za&scaron;to, ako se vraća neki dvorac, u Zakonu terba da bude odredi&scaron;te o nekom istorijskom kontekstu.&nbsp;
On je istakao da se predlog izmjena i dopuna zakomplikovao zbog člana 1, koji treba preurediti.
Pižurica je rekao da će kada bude glasanje vidjeti da li će imati potrebnu većinu.&nbsp;
&bdquo;Jo&scaron; jednom molim da probate da nađete snage da izglasamo Zakon koji će najzad staviti tačku na te&scaron;ku poziciju koju ima dinastija Petrović Njego&scaron; i da izglasamo zakon koji će da vrati makar dio onoga &scaron;to na&scaron;a dinastija zaslužuje&ldquo;, dodao je Pižurica.
On je rekao da je cilj predloga da se Crna Gora dostojanstveno oduži dinastiji Petrović Njego&scaron;, koja je stvarala njenu državnost, međunarodno priznanje i evropski indentitet.
&bdquo;Ovaj zakon je civilizacijski gest, da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele, njegova su&scaron;tina je da afirmi&scaron;emo ono &scaron;pto je najbolji dio na&scaron;e tradicije, Cnru Goru kao otvoreno dru&scaron;tvo i zajednicu svih građana, bez obzira na vjeru, porijeklo ili političko uvjernje&ldquo;, kazao je Pižurica.
On je istakao da zato taj predlog spaja Crnu Goru, umjesto da je dijeli po linijama pro&scaron;losti.
Pižurica je, obrazlažući predlog izmjena i dopuna, rekao da se tim predlogom uvodi rodna ravnopravnost, jer nasljednik dinastičke tradicije vi&scaron;e nije samo prvorođeno mu&scaron;ko dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete.&nbsp;
On je istakao da se predlogom predviđa da se dvorac Kru&scaron;evac u Podgorici, sa pripadajućim zemlji&scaron;tem, prenese u vlasni&scaron;tvo potomcima dinastije Petrović Njego&scaron;, &scaron;to je, prema riječima Pižurice, čin istorijskog po&scaron;tovanja i kulturnog kontinuiteta, a ne privilegije.
&bdquo;Jasno se propisuje da u slučaju eventualne prodaje jedini kupac može biti Crna Gora, po unaprijed određenoj cijeni. Nema prostora za zloupotrebu i preprodaju, država ostaje krajnji garant i čuvar tog nasljeđa&ldquo;, rekao je Pižurica.
Kako je naveo, zakonom se vraća plac od pet hiljada kvadrata na Cetinju u vlasni&scaron;tvo države, čime se dodatno potvrđuje odgovornost i povjerenje između države i dinastije.
&bdquo;Ono &scaron;to je važno, porodica Petrović Njego&scaron;, iako vi&scaron;e od decenije čeka da joj se ispune preduzete obaveze, nije pokazala gramzivost, niti tražila vi&scaron;e, već vraća imovinu koja je ranije bila dodijeljena, pokazujući time dostojanstvo i odsustvo pohlepe&ldquo;, naglasio je Pižurica.
On je istakao da najvi&scaron;e pažnje u javnosti nije izazvala nijedna od tih stvari, već jedna riječ &ndash; &bdquo;nasilna&ldquo;.
&bdquo;Ona je izostavljena, ne zato &scaron;to želimo da promijenimo istoriju, već zato &scaron;to želimo da zakon bude terminolo&scaron;ki, pravno, istorijski tačan&ldquo;, rekao je Pižurica i naveo da u međunarodnom pravu aneksija znači prisjedinjenje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda.
Kako je dodao, aneksija već po definiciji sadrži element nasilja, pa zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ne pravno ili lingvistički.
Pižurica je rekao da je u julu 2010. godine tada&scaron;nja Vlada predložila zakon u kojem nije bilo ni pomena riječi aneksija, a kamoli nasilna, a da je tek na insistiranje tada&scaron;njeg predsjednika Skup&scaron;tine Ranka Krivokapića novim predlogom zakona iz aprila 2011. godine dodat prvi član za koji se on strogo zalagao.
On je rekao da predložene izmjene i dopune imaju podr&scaron;ku i princa Nikole Petrovića.
Stojović je kazao da je Zakon o potomcima dinastije Petrović Njego&scaron; nastao u direktnoj i kontinuiranoj komunikaciji sa predstavnicima te dinasije, uz puno uvažavanje njihovih stavova i osjećaja.
Kako je naveo, ako neko danas ima problem sa dinastijom Petrović Njego&scaron;, onda ima problem sa fundamentom Crne Gore.
&bdquo;Crna Gora nije nastala juče, ne počinje 21. maja 2006. godine, već traje vjekovima, a Petrovići su tu državu konačno oblikovali, odbranili&ldquo;, istakao je Stojović.
On je istakao da je tužno &scaron;to se jedan naslijeđeni problem, koji je država bila dužna da rije&scaron;i, koristi za stvaranje novih razdora.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević rekla je da bi izostavljanje riječi nasilna značilo po ko zna koji put ogrije&scaron;iti se o žrtve, koje jo&scaron; nijesu ni prebrojane, jer gomile fascikli i dalje stoje u Državnoj arhivi.&nbsp;
&bdquo;O tome se nije pričalo, tek poneki dokument, tek poneki komentar u najužem krugu porodice, zato &scaron;to kad je do&scaron;lo novo vrijeme za ideju bratstva i jedinstva ova tema takođe bila tema podjela&ldquo;, rekla je Savković Vukčević, navodeći da je to gre&scaron;ka i da su podjele nastale 1918. godine kada je napravljen dubok jaz koji se ne može prevazići.
Ona je rekla da je tada zloupotrebom, pod podmuklim nazivom &bdquo;bratskog ujedinjenja&ldquo;, Crna Gora ostala bez dinastije, bez imena, jezika, nacije, kulture, svoje crkve.
&bdquo;Ona je tada nestala, nije vi&scaron;e postojala kao subjekt, prvi put u svojoj u istoriji se na&scaron;la u tom položaju&ldquo;, navela je Savković Vukčević.&nbsp;
Ona smatra da je nasilna anekcija preblag naziv.
&bdquo;Ako pitate mene to je preblagi naziv, jer se ovdje radilo o istrebljenju svega &scaron;to se predstavljalo crnogorskim. To pi&scaron;e i u čitulji porodice Miju&scaron;kovića, koja kaže da se u posrbljavanju ne vodi računa gdje je rad svim tim nedjelima&ldquo;, istakla je Savković Vukčević.
Ona je Stojoviću rekla da stoji uz bjela&scaron;e i četnike.&nbsp;
&bdquo;Na istoj toj strani ste. Zbog toga je ovdje predsjednik Skup&scaron;tine četnički vojvoda, zbog toga je amblem simbol okupirane Crne Gore i Vi ste na naličju te istorije&ldquo;, kazala je Savković Vukčević.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da je dana&scaron;nju temu inicirao PES čija je ideja da izostankom jedne riječi iz prethodnog Zakona stvori istorijsku diskusiju.
&bdquo;Da nije bilo toga, da je neko ponudio da se dinastiji Petrović obezbijede ove nadležnosti kako zakonsko rje&scaron;enje i propisuje, sigurni budite ovaj zakon bi bio danas usvojen i predstavnici DPS-a bi glasali za ovaj zakon&ldquo;, kazao je Eraković.
Kako je naveo, niko nema pravo da govori da se predlogom o kojem se danas raspravlja ispravlja bilo kakva istorijska nepravda prema Petrovićima.
&bdquo;Onaj ko zna crnogorsku istoriju zna kakva je veza između Erakovića i Petroviću, prema tome neću vi&scaron;e da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije branjenje Petrovića, nego poku&scaron;aj mijenjanja crnogorske istorije&ldquo;, naglasio je Eraković.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović rekao je da u Zakonu postoje određeni članovi koji duže vremena služe kao tačka sporenja i podjela.
&bdquo;Možda je trebalo povesti dijalog kako bi se poku&scaron;ao postići kompromis oko nekih istorijskih događaja koji su bili duže vremena predmet sporenja&ldquo;, naveo je Božović ističući da dinastija Petrović Njego&scaron; zaslužuje duboko po&scaron;tovanje.
On je naveo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njego&scaron; komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da predložene izmjene i dopune u su&scaron;tinskom smislu nijesu toliko lo&scaron;e i da bi ih podžao da nema izmjena člana 1 i brisanja riječi &bdquo;nasilna" aneksija.
&bdquo;Mi ne možemo i nećemo glasati za ovaj predlog, jasno je svima zbog člana 1. Na&scaron; stav je jasan da se 1918. godine desila nasilna aneksija Crne Gore&ldquo;, kazao je Zirojević.

Podijeljena mišljenja o izmjenama Zakona o statusu potomaka Petrović-Njegoša

ZAVRŠENA RASPRAVA, POSLANICI ĆE SE IZJASNITI NAKNADNO

Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar &Scaron;ćepanovića za direktora Uprave policije u punom, petogodi&scaron;njem mandatu.
Prethodno, 19. decembra Vlada je podržala njegovu kandidaturu, a Skup&scaron;tina Crne Gore potvrdila izbor&nbsp; 27. decembra.
Podr&scaron;ku &Scaron;ćepanoviću, u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
&nbsp;
&nbsp;

Odluka Vlade: Lazar Šćepanović postavljen za direktora Uprave policije u punom mandatu

PETOGODIŠNJI MANDAT

Ustavni odbor Skup&scaron;tine Crne Gore, uz podr&scaron;ku vlasti i opozicije, predložiće kandidata Nikolu Mugo&scaron;u, nekada&scaron;njeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda.
Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pe&scaron;ić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
"Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bo&scaron;njačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bo&scaron;njačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo vi&scaron;e prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bo&scaron;njačkog naroda", kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša kandidat za sudiju Ustavnog suda

UZ PODRŠKU VLASTI I OPOZICIJE

Premijer Milojko Spajić predložio je danas Skup&scaron;tini Crne Gore da razrije&scaron;i funkcije ministra sporta i mladih Dragoslava &Scaron;ćekića, saznaju "Vijesti".
&Scaron;ef Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković tražio je početkom novembra zvanično od premijera Milojka Spajića da predloži razrje&scaron;enje ministra sporta i nekada&scaron;njeg potpredsjednika SNP-a Dragoslava &Scaron;ćekića, koji je napustio tu stranku.
Joković je u dopisu Spajiću ukazao da je sporazumom o konstituisanju 44. Vlade usagla&scaron;eno da SNP predloži dva kandidata za ministre - u Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede i Ministarstvu sporta i mladih.
Joković, koji je ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Spajića je obavijestio da &Scaron;ćekić vi&scaron;e nije član SNP-a i da to ministarsko mjesto pripada toj stranci, zamoliv&scaron;i ga da izvr&scaron;i zamjenu. Dodao je da će mu ime kandidata za poziciju ministra sporta naknadno dostaviti.
Joković je krajem avgusta, neposredno prije nego &scaron;to je &Scaron;ćekić napustio partiju, u intervjuu "Vijestima" kazao da ko ne bude dio SNP-a, ne može da vr&scaron;i nijednu funkciju u ime stranke.
&Scaron;ćekić je najavio formiranje nove partije nakon kongresa SNP-a održanog 30. avgusta.
On se prvobitno bio kandidovao za predsjednika SNP-a, ali je povukao kandidaturu nekoliko dana uoči kongresa. Tada je u intervjuu "Vijestima", iznoseći kritike na Jokovićev račun, rekao da je kongres "unaprijed režiran i privatizovan", poručiv&scaron;i da će, ako Spajić prihvati Jokovićev "ucjenjivački zahtjev" da ne bude u Vladi (koji tada nije bio ozvaničen), po&scaron;tovati i tu vrstu odluke.
&Scaron;ćekić je potom formirao Pokret narodnog povjerenja (PNP) u koji su pre&scaron;li neki doskora&scaron;nji odbornici SNP-a iz vi&scaron;e lokalnih parlamenata.

Spajić predložio Skupštini razrješenje Šćekića sa funkcije ministra