Politika

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, najkasnije do preksjutra, raspi&scaron;e novi javni poziv za zapo&scaron;ljavanje 514 visko&scaron;kolaca u zvanju policijskog službenika, saop&scaron;tio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
Bečić je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi da rade.
"&Scaron;to zajedno sa svr&scaron;enim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih", istakao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

NAJKASNIJE DO PREKSJUTRA

Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) zatražili su brisanje člana 1 iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; koji se tiče aneksije da bi podržali izmjene i dopune tog akta, dok opozicija podr&scaron;ku uslovljava zadržavanjem termina &bdquo;nasilna aneksija&ldquo; u zakonskom tekstu.
Poslanici crnogorskog parlamenta zavr&scaron;ili su danas raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, a izjasniće se naknadno.
Izmjenama i dopunama tog zakona, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Milo&scaron; Pižurica i Gordan Stojović, između ostalog, predlaže se brisanje riječi &ldquo;nasilna&rdquo; iz formulacije koja se odnosi na aneksiju Crne Gore 1918. godine.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da su predlagači sami predložili izmjene i dopune Zakona, nakon razgovora sa princom Nikolom.
&bdquo;Imaju opoziciju i dio parlamentarne većine koji se spore oko jednog detalja i mislim da je na&scaron; poslanički klub dao jedan dobar predlog kako bi se ta većina obezbijedila i kako bi se uradilo ono &scaron;to je potpuno ispravno&ldquo;, rekao je Mandić.
On je istakao da predlagač sam treba da procijeni kako da dođe do potrebne većine.&nbsp;
&bdquo;Mi želimo da se taj dvorac vrati potomcima dinastije Petrović Njego&scaron;, ali da bi se to uradilo morate da povučete neki potez &ndash; ili ćete da dodate ovo &bdquo;nasilna&ldquo; da imate glasanje i taj zakon, ili da maknete i da iz zakona izbacimo istorijski kontekst&ldquo;, rekao je Mandić i dodao da ne vidi za&scaron;to, ako se vraća neki dvorac, u Zakonu terba da bude odredi&scaron;te o nekom istorijskom kontekstu.&nbsp;
On je istakao da se predlog izmjena i dopuna zakomplikovao zbog člana 1, koji treba preurediti.
Pižurica je rekao da će kada bude glasanje vidjeti da li će imati potrebnu većinu.&nbsp;
&bdquo;Jo&scaron; jednom molim da probate da nađete snage da izglasamo Zakon koji će najzad staviti tačku na te&scaron;ku poziciju koju ima dinastija Petrović Njego&scaron; i da izglasamo zakon koji će da vrati makar dio onoga &scaron;to na&scaron;a dinastija zaslužuje&ldquo;, dodao je Pižurica.
On je rekao da je cilj predloga da se Crna Gora dostojanstveno oduži dinastiji Petrović Njego&scaron;, koja je stvarala njenu državnost, međunarodno priznanje i evropski indentitet.
&bdquo;Ovaj zakon je civilizacijski gest, da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele, njegova su&scaron;tina je da afirmi&scaron;emo ono &scaron;pto je najbolji dio na&scaron;e tradicije, Cnru Goru kao otvoreno dru&scaron;tvo i zajednicu svih građana, bez obzira na vjeru, porijeklo ili političko uvjernje&ldquo;, kazao je Pižurica.
On je istakao da zato taj predlog spaja Crnu Goru, umjesto da je dijeli po linijama pro&scaron;losti.
Pižurica je, obrazlažući predlog izmjena i dopuna, rekao da se tim predlogom uvodi rodna ravnopravnost, jer nasljednik dinastičke tradicije vi&scaron;e nije samo prvorođeno mu&scaron;ko dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete.&nbsp;
On je istakao da se predlogom predviđa da se dvorac Kru&scaron;evac u Podgorici, sa pripadajućim zemlji&scaron;tem, prenese u vlasni&scaron;tvo potomcima dinastije Petrović Njego&scaron;, &scaron;to je, prema riječima Pižurice, čin istorijskog po&scaron;tovanja i kulturnog kontinuiteta, a ne privilegije.
&bdquo;Jasno se propisuje da u slučaju eventualne prodaje jedini kupac može biti Crna Gora, po unaprijed određenoj cijeni. Nema prostora za zloupotrebu i preprodaju, država ostaje krajnji garant i čuvar tog nasljeđa&ldquo;, rekao je Pižurica.
Kako je naveo, zakonom se vraća plac od pet hiljada kvadrata na Cetinju u vlasni&scaron;tvo države, čime se dodatno potvrđuje odgovornost i povjerenje između države i dinastije.
&bdquo;Ono &scaron;to je važno, porodica Petrović Njego&scaron;, iako vi&scaron;e od decenije čeka da joj se ispune preduzete obaveze, nije pokazala gramzivost, niti tražila vi&scaron;e, već vraća imovinu koja je ranije bila dodijeljena, pokazujući time dostojanstvo i odsustvo pohlepe&ldquo;, naglasio je Pižurica.
On je istakao da najvi&scaron;e pažnje u javnosti nije izazvala nijedna od tih stvari, već jedna riječ &ndash; &bdquo;nasilna&ldquo;.
&bdquo;Ona je izostavljena, ne zato &scaron;to želimo da promijenimo istoriju, već zato &scaron;to želimo da zakon bude terminolo&scaron;ki, pravno, istorijski tačan&ldquo;, rekao je Pižurica i naveo da u međunarodnom pravu aneksija znači prisjedinjenje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda.
Kako je dodao, aneksija već po definiciji sadrži element nasilja, pa zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ne pravno ili lingvistički.
Pižurica je rekao da je u julu 2010. godine tada&scaron;nja Vlada predložila zakon u kojem nije bilo ni pomena riječi aneksija, a kamoli nasilna, a da je tek na insistiranje tada&scaron;njeg predsjednika Skup&scaron;tine Ranka Krivokapića novim predlogom zakona iz aprila 2011. godine dodat prvi član za koji se on strogo zalagao.
On je rekao da predložene izmjene i dopune imaju podr&scaron;ku i princa Nikole Petrovića.
Stojović je kazao da je Zakon o potomcima dinastije Petrović Njego&scaron; nastao u direktnoj i kontinuiranoj komunikaciji sa predstavnicima te dinasije, uz puno uvažavanje njihovih stavova i osjećaja.
Kako je naveo, ako neko danas ima problem sa dinastijom Petrović Njego&scaron;, onda ima problem sa fundamentom Crne Gore.
&bdquo;Crna Gora nije nastala juče, ne počinje 21. maja 2006. godine, već traje vjekovima, a Petrovići su tu državu konačno oblikovali, odbranili&ldquo;, istakao je Stojović.
On je istakao da je tužno &scaron;to se jedan naslijeđeni problem, koji je država bila dužna da rije&scaron;i, koristi za stvaranje novih razdora.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević rekla je da bi izostavljanje riječi nasilna značilo po ko zna koji put ogrije&scaron;iti se o žrtve, koje jo&scaron; nijesu ni prebrojane, jer gomile fascikli i dalje stoje u Državnoj arhivi.&nbsp;
&bdquo;O tome se nije pričalo, tek poneki dokument, tek poneki komentar u najužem krugu porodice, zato &scaron;to kad je do&scaron;lo novo vrijeme za ideju bratstva i jedinstva ova tema takođe bila tema podjela&ldquo;, rekla je Savković Vukčević, navodeći da je to gre&scaron;ka i da su podjele nastale 1918. godine kada je napravljen dubok jaz koji se ne može prevazići.
Ona je rekla da je tada zloupotrebom, pod podmuklim nazivom &bdquo;bratskog ujedinjenja&ldquo;, Crna Gora ostala bez dinastije, bez imena, jezika, nacije, kulture, svoje crkve.
&bdquo;Ona je tada nestala, nije vi&scaron;e postojala kao subjekt, prvi put u svojoj u istoriji se na&scaron;la u tom položaju&ldquo;, navela je Savković Vukčević.&nbsp;
Ona smatra da je nasilna anekcija preblag naziv.
&bdquo;Ako pitate mene to je preblagi naziv, jer se ovdje radilo o istrebljenju svega &scaron;to se predstavljalo crnogorskim. To pi&scaron;e i u čitulji porodice Miju&scaron;kovića, koja kaže da se u posrbljavanju ne vodi računa gdje je rad svim tim nedjelima&ldquo;, istakla je Savković Vukčević.
Ona je Stojoviću rekla da stoji uz bjela&scaron;e i četnike.&nbsp;
&bdquo;Na istoj toj strani ste. Zbog toga je ovdje predsjednik Skup&scaron;tine četnički vojvoda, zbog toga je amblem simbol okupirane Crne Gore i Vi ste na naličju te istorije&ldquo;, kazala je Savković Vukčević.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da je dana&scaron;nju temu inicirao PES čija je ideja da izostankom jedne riječi iz prethodnog Zakona stvori istorijsku diskusiju.
&bdquo;Da nije bilo toga, da je neko ponudio da se dinastiji Petrović obezbijede ove nadležnosti kako zakonsko rje&scaron;enje i propisuje, sigurni budite ovaj zakon bi bio danas usvojen i predstavnici DPS-a bi glasali za ovaj zakon&ldquo;, kazao je Eraković.
Kako je naveo, niko nema pravo da govori da se predlogom o kojem se danas raspravlja ispravlja bilo kakva istorijska nepravda prema Petrovićima.
&bdquo;Onaj ko zna crnogorsku istoriju zna kakva je veza između Erakovića i Petroviću, prema tome neću vi&scaron;e da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije branjenje Petrovića, nego poku&scaron;aj mijenjanja crnogorske istorije&ldquo;, naglasio je Eraković.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović rekao je da u Zakonu postoje određeni članovi koji duže vremena služe kao tačka sporenja i podjela.
&bdquo;Možda je trebalo povesti dijalog kako bi se poku&scaron;ao postići kompromis oko nekih istorijskih događaja koji su bili duže vremena predmet sporenja&ldquo;, naveo je Božović ističući da dinastija Petrović Njego&scaron; zaslužuje duboko po&scaron;tovanje.
On je naveo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njego&scaron; komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da predložene izmjene i dopune u su&scaron;tinskom smislu nijesu toliko lo&scaron;e i da bi ih podžao da nema izmjena člana 1 i brisanja riječi &bdquo;nasilna" aneksija.
&bdquo;Mi ne možemo i nećemo glasati za ovaj predlog, jasno je svima zbog člana 1. Na&scaron; stav je jasan da se 1918. godine desila nasilna aneksija Crne Gore&ldquo;, kazao je Zirojević.

Podijeljena mišljenja o izmjenama Zakona o statusu potomaka Petrović-Njegoša

ZAVRŠENA RASPRAVA, POSLANICI ĆE SE IZJASNITI NAKNADNO

Ustavni odbor Skup&scaron;tine Crne Gore, uz podr&scaron;ku vlasti i opozicije, predložiće kandidata Nikolu Mugo&scaron;u, nekada&scaron;njeg predsjednika DIK-a za sudiju Ustavnog suda.
Razmatrano je osam kandidata, dok je deveti, Miodrag Pe&scaron;ić, ranije povukao kandidaturu.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Jasmin Ćorović je, uoči glasanja, kazao da neće podržati nijednog predloženog kandidata.
"Stvar je principa. Ne možemo dopustiti kao autentični predstavnik Bo&scaron;njačkog naroda u parlamentu Crne Gore da narednih 10-12 godina u Ustavnom sudu nema nijednog pripadnika Bo&scaron;njačkog naroda, a u prethodnom periodu imali smo vi&scaron;e prijavljenih kandidata na oglasima za sudiju Ustavnog suda. Ustavni sud broji sedam sudija Ustavnog suda i nemamo nijednog kandidata iz Bo&scaron;njačkog naroda", kazao je Ćorović.

Nikola Mugoša kandidat za sudiju Ustavnog suda

UZ PODRŠKU VLASTI I OPOZICIJE

Skandalozna je, sramotna i nedopustiva objava na dru&scaron;tvenoj mreži Facebook direktora Op&scaron;te bolnice u Pljevljima Sa&scaron;e Grbovića u čijim okvirima poziva na linč i na či&scaron;ćenje Pljevalja,&nbsp; ocjenjuju iz pljevaljskog DPS-a.
Kako dalje navode, u danima kad se Pljevlja suočavaju sa ekolo&scaron;kom katastrofom i kad je ozbiljno ugroženo zdravlje građanki i građana u ovom gradu, prvi čovjek pljevaljske bolnice besramno etiketira i targetira na desetine hiljada građana i otvoreno im prijeti.
"Njegova objava je alarm za cijelo dru&scaron;tvo, a posebno za tužila&scaron;tvo koje bi, ukoliko nije prezauzeto čitanjem sms poruka i obračunom s medijima i političkim neistomi&scaron;ljenicima aktuelne vlasti, trebalo da se pozabavi brutalnim govorom mržnje čiji je autor ljekar Sa&scaron;a Grbović. Na kraju, po pitanju Grbovićevog izliva mržnje, koji je, između ostalog, i odraz nehumanosti koja ne bi trebalo da je svojstvena zdravstvenom radniku &ndash; neophodna je hitna reakcija ministra zdravlja Vojislava &Scaron;imuna i smjena direktora OB Pljevlja zbog objave koja je s razlogom uznemirila pljevaljsku javnost", poručili su iz DPS-a.
Objavu direktora Op&scaron;te bolnice Pljevlja Sa&scaron;e Grbović sa Fejsbuka prenosimo u cjelosti:
"BRANIO SAM OVAJ GRAD OD VAS KOJI STE
ĆUTALI TRIDESET GODINA!!!!
Ili ste u mi&scaron;ijim rupama čekali da vam &Scaron;EF odobri da kažete ne&scaron;to. Bez ličnosti i bez du&scaron;e!!! U nečijim garažama kupovali lične karte. Nekome za 30 e, nekome za 50 e. Toliko je kostala va&scaron;a du&scaron;a. Glas!!! Ovaj &scaron;to vam je kupovao glas sad je kappo. Kao u logorima.
Tada vas je ubjeđivao da ćutite. Jer je normalo da se gusite. Sada vas isti taj ubjeđuje da ste se tih godina malo manje gu&scaron;ili jer ste imali 50 e da postavite umjesto maske pred nos.
E pa prijatelji, isto ste se gu&scaron;ite i sad i tada. Isto. Provjerite. Ali sada imate ljude koji ne&scaron;to rade na tome. I &scaron;ta sad rade ti ljudi. Sad kada je ekolo&scaron;ka rekonstrikcija na kraju, toplifikacija pred zavr&scaron;etkom, ljudi koji su vam du&scaron;e, ne samo du&scaron;e nego i pluća, kupovali, tvrde da se vise gu&scaron;ite. Lažiraju podatke, izmi&scaron;ljaju, lažu, iz udobnih pozicija onih koji su poltronski ćutali svih ovih godina, zarad nekih banaka gutali SO2, a ne znaju ni &scaron;ta je SO2 ni sa čim reaguje, ne znaju ni dvije hemijske formule, takvi vam tvrde da je sad gore. LAŽU!!! LAŽUUU!!!! Pljevlja zahtijevaju ci&scaron;ćenje. Ali prvo da se OČISTIMO OD NJIH!!!!! Neće nas oni čistiti.
Sa njima ni u Crkvu!!! Tada ste kupovali du&scaron;e, sad kupujete savjest od tih čije ste du&scaron;e kupili!!! Svakako džaba vam je sve. Spasićemo i Pljevlja i državu od poltrona i lopova koji su zarađivali i zarađuju na muci građana.
NE PITATE SE VI&Scaron;E NI&scaron;TA. I NIKADA SE NEĆETE NI PITATI. HVALA BOGU &Scaron;TO JE TAKO!!!!"

DPS Pljevlja: Skandalozna objava Grbovića u kojoj poziva na linč, tužilaštvo hitno da reaguje, a ministar Šimun da smijeni direktora OB Pljevlja

REAGOVANJE

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović i lider GP URA Dritan Abazović razmijeni su te&scaron;ke riječi i uvrede na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za &scaron;tetu u životnoj sredini u Op&scaron;tini Pljevlja.
Abazović je, tokom dana&scaron;nje sjednice, ustvrdio da da bi tužila&scaron;tvo imalo posla po pitanju pu&scaron;tanja u rad rekonstruisane Termoelektrane Pljevlja, te da nadležni treba da snose krivičnu odgovornost.
- Da ste me pitali dao bih vam soluciju. Ako je Termoelektrana od posebnog značaja, a jeste za na&scaron; elektrosistem, trebalo je, kad nijeste mogli da dobijete saglasnosti, da predložite lex specialis u kome bi konstatovali da ono &scaron;to važi za druge slične objekte ne važi za TE. S obzirom da to niste uradili, Vi ste svjesno, sa umi&scaron;ljajem, počinili krivično djelo koje podrazumijeva povredu vi&scaron;e članova Krivičnog zakonika. I ako kukalo tužila&scaron;tvo ikad profunkcioni&scaron;te, moraćete da odgovare. Kazne zatvora samo po jednoj odredbi su između jedne i tri godine - konstatovao je Abazović.
On je poručio Đukanoviću da neće dozvoliti da ovaj slučaj padne u zaborav.
- Ako mislite da ćemo, zato &scaron;to imate neki dogovor između sebe, dozvoliti da se rugate državi i pu&scaron;titi da radite &scaron;to oćete - to zaboravite! da Nećemo dozviliti da, sjutra kad se bude gradio neki drugi energetski objekat, sami sebi dajemo dozvole - poručio je Abazović.
Na to je rekao Đukanović, vrijeđajući lidera GP URA:
- Ti si potpuna budala - kazao je predsjednik Borda direktora EPCG.
Abazović je poručio da ne vrijeđa, uz riječi: "Da ti je zadnji put da si rekao. I pro&scaron;li put ti se digao &scaron;ećer, pa sam te ostavio na miru!"
Đukanović mu je dobacio: "Sram te bilo", a Abazović mu je uzvratio istim riječima uz poruku:"Poći će&scaron; u zatvor".
Data je pauza, nakon čega je predsjedavajući Dejan Đurović rekao da se u politici se de&scaron;avaju malo povećane tenzije, te da se nikad se ne zna "kad neko može sa kim zavr&scaron;iti u nekoj političkoj ekipi ili koaliciji u budućnosti".
- Zato, po&scaron;tovani građani, morate imati toleranciju kada su političari u pitanju - kazao je Đurović.

Đukanović: Ti si potpuna budala; Abazović: Poći ćeš u zatvor

RAZMIJENILI TEŠKE RIJEČI NA SJEDNICI ODBORA

<div class="w-full pt-2 flex flex-row">
<div class="w-full sm:w-20/24 lg:w-18/24 md:pl-1/24 lg:pl-2/24">
<div class="w-full sm:w-20/24 md:pr-2">
Sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić, kojoj je prestao mandat, tu će funkciju obavljati do izbora novog sudije.
</div>
</div>
</div>
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2025/12/28/1766944015cwqvtnpzvinmmp9k-i_1118x745.png?cacheControl=1766944024" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2025/12/28/1766944015cwqvtnpzvinmmp9k-i_758x506.png?cacheControl=1766944024" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2025/12/28/1766944015cwqvtnpzvinmmp9k-i_344x230.png?cacheControl=1766944024" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
To je odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine. Za su glasala 54 poslanika i iz redova većine i iz redova opozicije.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur upitala je da li je posrijedi manevar koji će voditi ka tome da za sudiju Ustavnog suda ne bude izabran kandidat Predrag Krstonijević, kojeg je predložio predsjednik Jakov Milatović.
"Vi ne namjeravate da izaberete sudiju Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik. Je li to to? Lopičić je već napunila 66 godina, ona po sili zakona treba da bude u penziji. &Scaron;ta se to sad de&scaron;ava", upitala je ona Mandića.
On je odgovorio kako će, prema informacijama koje on ima, Predrag Krstonijević biti izabran u utorak.
<div id="Z_inline1" data-ocm-ad=""></div>
"Mislim da za to postoji većina, ali moramo donijeti odluku kojom ćemo regulisati ovu situaciju", naglasio je Mandić.

Lopičić na funkciji do izbora novog sudije; Mandić: Prema informacijama koje imam Krstonijevića ćemo izabrati u utorak

ZA PRODUŽENJE MANDATA SUTKINJI GLASALA SU 54 POSLANIKA

&nbsp;Pitanje da li bi u Crnoj Gori trebalo uvesti otvorene izborne liste, prethodnih dana dodatno je aktuelizovano, nakon inicijative predsjednika države Jakova Milatovića za održavanje referenduma na kojem bi se građani i građanke izjasnili o ovom segmentu izborne reforme.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović za Antenu M ocjenjuje da je dosada&scaron;nja izborna reforma urađena jako povr&scaron;no.
&bdquo;Nije riječ naravno o sveobuhvatnoj izbornoj reformi i zakon koji su usvajali u julu ove godine podrazumijeva samo par izmjena, koje su naravno jako dobre, ali ne podrazumijevaju ni dio onoga &scaron;to je obećano i dio onoga &scaron;to je u stvari potrebno realizovati u okviru izborne reforme. Sve su to, po mom mi&scaron;ljenju, prioritetnije stvari od otvorenih lista&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović.
Sagovornica Antene M ističe da su otvorene izborne liste jako dobro rje&scaron;enje, ali je, kako ukazuje, pitanje u kojoj mjeri i na koji način mogu da se primijene u Crnoj Gori.
&bdquo;I imamo li mi preduslove da bi to uop&scaron;te mogli da implementiramo. Dakle, prije nego &scaron;to se pristupi izmjenama zakona koje bi podrazumijevale uvođenje otvorenih izbornih lista, mi prije toga moramo da unesemo veliki broj izmjena u smislu biračkog spiska, Zakona o ličnoj karti, da ne govorimo o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Zakonu o predsjedniku itd, pa tek onda da govorimo o otvorenim izbornim listama&ldquo;, podvlači Đukanović.
Smatra da je inicijativa predsjednika vezano za referendum populističko rje&scaron;enje, koje, kako navodi, podrazumijeva nezadovoljstvo njegovim ličnim partijskim ishodom u PES-u.
&bdquo;Pa se prije nada da će ga građani vi&scaron;e glasati kao pojedinca, nego kao člana partije, odnosno, konkretno nekog partijskog člana. &Scaron;to se tiče referenduma, i to mi je veoma diskutabilno pitanje, zato &scaron;to sam sigurna da će građani uvijek izabrati da glasamo ljude po imenu i prezimenu, ali mi nemamo preduslove da to može da se implementira. Duboko partitokratsko dru&scaron;tvo, koje će zloupotrijebiti svoje pozicije na vlasti za zapo&scaron;ljavanje, da bi kao pojedinci dobili vi&scaron;e glasova&ldquo;, nagla&scaron;ava Đukanović.
Upravo to je, ocjenjuje politikolo&scaron;kinja najveći problem.
&bdquo;Tako da mislim da je o tome rano govoriti prije nego &scaron;to sredimo elementarne preduslove da izborna reforma može da liči na onu koja je u principu potrebna i obećana&ldquo;, zaključuje Đukanović.

Đukanović: Rano je govoriti o otvorenim listama bez elementarnih preduslova za implementaciju, Milatovićeva inicijativa populističko rješenje

OCJENUJE DA JE DOSADAŠNJA IZBORNA REFORMA URAĐENA JAKO POVRŠNO

Identitetske teme usporavaju put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i dodatno komplikuju koalicione odnose, poručio je u intervjuu za Pobjedu poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik skup&scaron;tinskog odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.
On je kazao da se zemlja nalazi u previ&scaron;e važnom trenutku u kontekstu finalizacije pregovaračkog procesa, te da je neke druge stvari potrebno ostaviti po strani.
- Ako u okviru vlasti imamo aktivnosti koje podrivaju postizanje strate&scaron;kih državnih ciljeva, onda treba vi&scaron;e da sarađujemo sa opozicijom, to je moj stav - poručuje Laković.
Naročito je, kako kaže, to važno kada su u pitanju imenovanja, poput onih koja se tiču kompletiranja Ustavnog suda.
Laković kaže da je važno ko će biti vlast nakon 2027. i sa kojom će državnom politikom Crna Gora ući u EU. Ipak, napominje da je trenutni fokus na EU agendi, a ne na konfiguraciji 45. vlade.
Poslanik PES-a nije saglasan sa ocjenom da rejting partije bilježi negativne trendove, ali ipak priznaje da &bdquo;ponekad trpe političku &scaron;tetu zbog pona&scaron;anja koalicionih partnera&ldquo;.
Govoreći o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, Laković je kazao da taj projekat traje godinama i da se sigurno moglo kvalitetnije raditi na njegovoj promociji i interakciji sa građanima tog zetskog sela i Zete.
&nbsp;
&ldquo;Ali da se ne vraćamo predaleko unazad, gradonačelnik (Sa&scaron;a) Mujović je, sa svojim timom, uložio maksimalne napore da javnosti predstavi benefite projekta i odagna sve dileme i sumnje&rdquo;, naveo je Laković.
Njegova argumentacija je, kako je rekao Laković, potpuno utemeljena u struci i nauci i te&scaron;ko joj je kontrirati egzaktnim podacima.
&ldquo;Međutim, kad se u temu umije&scaron;a politika i politički interesi, ona je često glasnija od nauke&rdquo;, dodao je Laković.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da lider Demokratske narodne partije Milan Knežević nije jedini političar iz vlasti koji se protivi izgradnji postrojenja, ali da jeste najglasniji i sa najvi&scaron;e uticaja na lokalnu zajednicu.
Ta činjenica, prema riječima Lakovića, svakako komplikuje koalicione odnose.
&ldquo;Ja sam vi&scaron;e puta ponavljao da, pozivajući se na koalicioni sporazum, ako kao koalicija vi&scaron;e nemamo zajedničke prioritete koje smo njime definisali, svaki subjekat treba da preispita svoju poziciju u Vladi i parlamentarnoj većini. Do kada će PES biti tolerantan na opstrukcije, vidjećemo&rdquo;, kazao je Laković.
To će, svakako, odlučiti organi Pokreta, saop&scaron;tio je, između ostalog Laković u intervjuu Pobjedi.

Laković: Ako neko u vlasti podriva državne ciljeve, treba više da sarađujemo s opozicijom

PORUČIO POSLANIK PES-A

Hap&scaron;enje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je ka rje&scaron;avanju otvorenih pitanja sa Podgoricom, &scaron;to je važno za njen evropski put, kazao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crnogorska policija saop&scaron;tila je u petak da je uhapsila M. K. kojeg traži Hrvatska, nakon čega su hrvatski zvaničnici pojasnili da je riječ o Miloradu Kovačeviću za kojim je, na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu, raspisana Interpolova potjernica zbog ratnog zločina protiv civila na području Grubi&scaron;nog Polja 1991. godine
Kako prenosi HRT, Grlić Radman je pozdravio hap&scaron;enje Kovačevića i dodao da se ono temelji na angažovanju crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
&bdquo;Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori, jer je važno sva otvorena pitanja rije&scaron;iti prije samog ulaska u Evropsku uniju (EU)&rdquo;, rekao je Grlić Radman novinarima.
On je kazao da je danas prijepodne dvaput razgovarao sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hap&scaron;enju i dodao da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i &bdquo;krovno načelo&ldquo; EU.
Grlić Radman je poručio da Hrvatska očekuje nastavak rje&scaron;avanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nijesu samo bilateralne prirode, poput vladavina prava i pravosuđa.
&bdquo;Od&scaron;teta logora&scaron;ima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog &scaron;kolskog broda Jadran&ldquo;, dodao je Grlić Radman.

Grlić Radman: Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori važno za njen evropski put

PORUČIO MINISTAR VANJSKIH I EVROPSKIH POSLOVA HRVATSKE

Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore raspravljali su o predlogu da se Lazar &Scaron;ćepanović naimenuje za direktora Uprave policije u punom mandatu. Poslanici su izglasali &Scaron;ćepanovića za direktora Uprave policije.
&Scaron;ćepanović je u Skup&scaron;tini kazao da povjerenja nema bez saradnje i partnerskih odnosa.
On je naveo da Uprava policije ne može da ima kompromis ni sa kim.
- Na&scaron;a vrata su otvorena za prijatelje bezbjednosti, &nbsp;zatvorena za kriminalce - poručio je &Scaron;ćepanović.

Šćepanović izglasan za direktora UP u punom mandatu

PORUČIO DA UPRAVA POLICIJE NE MOŽE DA IMA KOMPROMIS NI SA KIM

Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar &Scaron;ćepanovića za direktora Uprave policije u punom, petogodi&scaron;njem mandatu.
Prethodno, 19. decembra Vlada je podržala njegovu kandidaturu, a Skup&scaron;tina Crne Gore potvrdila izbor&nbsp; 27. decembra.
Podr&scaron;ku &Scaron;ćepanoviću, u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
&nbsp;
&nbsp;

Odluka Vlade: Lazar Šćepanović postavljen za direktora Uprave policije u punom mandatu