Demokratska narodna partija (DNP) i Nova srpska demokratija (NSD) zatražili su brisanje člana 1 iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji se tiče aneksije da bi podržali izmjene i dopune tog akta, dok opozicija podršku uslovljava zadržavanjem termina „nasilna aneksija“ u zakonskom tekstu.

Poslanici crnogorskog parlamenta završili su danas raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a izjasniće se naknadno.

Izmjenama i dopunama tog zakona, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica i Gordan Stojović, između ostalog, predlaže se brisanje riječi “nasilna” iz formulacije koja se odnosi na aneksiju Crne Gore 1918. godine. 

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da su predlagači sami predložili izmjene i dopune Zakona, nakon razgovora sa princom Nikolom.

„Imaju opoziciju i dio parlamentarne većine koji se spore oko jednog detalja i mislim da je naš poslanički klub dao jedan dobar predlog kako bi se ta većina obezbijedila i kako bi se uradilo ono što je potpuno ispravno“, rekao je Mandić.

On je istakao da predlagač sam treba da procijeni kako da dođe do potrebne većine. 

„Mi želimo da se taj dvorac vrati potomcima dinastije Petrović Njegoš, ali da bi se to uradilo morate da povučete neki potez – ili ćete da dodate ovo „nasilna“ da imate glasanje i taj zakon, ili da maknete i da iz zakona izbacimo istorijski kontekst“, rekao je Mandić i dodao da ne vidi zašto, ako se vraća neki dvorac, u Zakonu terba da bude odredište o nekom istorijskom kontekstu. 

On je istakao da se predlog izmjena i dopuna zakomplikovao zbog člana 1, koji treba preurediti.

Pižurica je rekao da će kada bude glasanje vidjeti da li će imati potrebnu većinu. 

„Još jednom molim da probate da nađete snage da izglasamo Zakon koji će najzad staviti tačku na tešku poziciju koju ima dinastija Petrović Njegoš i da izglasamo zakon koji će da vrati makar dio onoga što naša dinastija zaslužuje“, dodao je Pižurica.

On je rekao da je cilj predloga da se Crna Gora dostojanstveno oduži dinastiji Petrović Njegoš, koja je stvarala njenu državnost, međunarodno priznanje i evropski indentitet.

„Ovaj zakon je civilizacijski gest, da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele, njegova suština je da afirmišemo ono špto je najbolji dio naše tradicije, Cnru Goru kao otvoreno društvo i zajednicu svih građana, bez obzira na vjeru, porijeklo ili političko uvjernje“, kazao je Pižurica.

On je istakao da zato taj predlog spaja Crnu Goru, umjesto da je dijeli po linijama prošlosti.

Pižurica je, obrazlažući predlog izmjena i dopuna, rekao da se tim predlogom uvodi rodna ravnopravnost, jer nasljednik dinastičke tradicije više nije samo prvorođeno muško dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete. 

On je istakao da se predlogom predviđa da se dvorac Kruševac u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u vlasništvo potomcima dinastije Petrović Njegoš, što je, prema riječima Pižurice, čin istorijskog poštovanja i kulturnog kontinuiteta, a ne privilegije.

„Jasno se propisuje da u slučaju eventualne prodaje jedini kupac može biti Crna Gora, po unaprijed određenoj cijeni. Nema prostora za zloupotrebu i preprodaju, država ostaje krajnji garant i čuvar tog nasljeđa“, rekao je Pižurica.

Kako je naveo, zakonom se vraća plac od pet hiljada kvadrata na Cetinju u vlasništvo države, čime se dodatno potvrđuje odgovornost i povjerenje između države i dinastije.

„Ono što je važno, porodica Petrović Njegoš, iako više od decenije čeka da joj se ispune preduzete obaveze, nije pokazala gramzivost, niti tražila više, već vraća imovinu koja je ranije bila dodijeljena, pokazujući time dostojanstvo i odsustvo pohlepe“, naglasio je Pižurica.

On je istakao da najviše pažnje u javnosti nije izazvala nijedna od tih stvari, već jedna riječ – „nasilna“.

„Ona je izostavljena, ne zato što želimo da promijenimo istoriju, već zato što želimo da zakon bude terminološki, pravno, istorijski tačan“, rekao je Pižurica i naveo da u međunarodnom pravu aneksija znači prisjedinjenje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda.

Kako je dodao, aneksija već po definiciji sadrži element nasilja, pa zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ne pravno ili lingvistički.

Pižurica je rekao da je u julu 2010. godine tadašnja Vlada predložila zakon u kojem nije bilo ni pomena riječi aneksija, a kamoli nasilna, a da je tek na insistiranje tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića novim predlogom zakona iz aprila 2011. godine dodat prvi član za koji se on strogo zalagao.

On je rekao da predložene izmjene i dopune imaju podršku i princa Nikole Petrovića.

Stojović je kazao da je Zakon o potomcima dinastije Petrović Njegoš nastao u direktnoj i kontinuiranoj komunikaciji sa predstavnicima te dinasije, uz puno uvažavanje njihovih stavova i osjećaja.

Kako je naveo, ako neko danas ima problem sa dinastijom Petrović Njegoš, onda ima problem sa fundamentom Crne Gore.

„Crna Gora nije nastala juče, ne počinje 21. maja 2006. godine, već traje vjekovima, a Petrovići su tu državu konačno oblikovali, odbranili“, istakao je Stojović.

On je istakao da je tužno što se jedan naslijeđeni problem, koji je država bila dužna da riješi, koristi za stvaranje novih razdora.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević rekla je da bi izostavljanje riječi nasilna značilo po ko zna koji put ogriješiti se o žrtve, koje još nijesu ni prebrojane, jer gomile fascikli i dalje stoje u Državnoj arhivi. 

„O tome se nije pričalo, tek poneki dokument, tek poneki komentar u najužem krugu porodice, zato što kad je došlo novo vrijeme za ideju bratstva i jedinstva ova tema takođe bila tema podjela“, rekla je Savković Vukčević, navodeći da je to greška i da su podjele nastale 1918. godine kada je napravljen dubok jaz koji se ne može prevazići.

Ona je rekla da je tada zloupotrebom, pod podmuklim nazivom „bratskog ujedinjenja“, Crna Gora ostala bez dinastije, bez imena, jezika, nacije, kulture, svoje crkve.

„Ona je tada nestala, nije više postojala kao subjekt, prvi put u svojoj u istoriji se našla u tom položaju“, navela je Savković Vukčević. 

Ona smatra da je nasilna anekcija preblag naziv.

„Ako pitate mene to je preblagi naziv, jer se ovdje radilo o istrebljenju svega što se predstavljalo crnogorskim. To piše i u čitulji porodice Mijuškovića, koja kaže da se u posrbljavanju ne vodi računa gdje je rad svim tim nedjelima“, istakla je Savković Vukčević.

Ona je Stojoviću rekla da stoji uz bjelaše i četnike. 

„Na istoj toj strani ste. Zbog toga je ovdje predsjednik Skupštine četnički vojvoda, zbog toga je amblem simbol okupirane Crne Gore i Vi ste na naličju te istorije“, kazala je Savković Vukčević.

Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da je današnju temu inicirao PES čija je ideja da izostankom jedne riječi iz prethodnog Zakona stvori istorijsku diskusiju.

„Da nije bilo toga, da je neko ponudio da se dinastiji Petrović obezbijede ove nadležnosti kako zakonsko rješenje i propisuje, sigurni budite ovaj zakon bi bio danas usvojen i predstavnici DPS-a bi glasali za ovaj zakon“, kazao je Eraković.

Kako je naveo, niko nema pravo da govori da se predlogom o kojem se danas raspravlja ispravlja bilo kakva istorijska nepravda prema Petrovićima.

„Onaj ko zna crnogorsku istoriju zna kakva je veza između Erakovića i Petroviću, prema tome neću više da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije branjenje Petrovića, nego pokušaj mijenjanja crnogorske istorije“, naglasio je Eraković.

Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović rekao je da u Zakonu postoje određeni članovi koji duže vremena služe kao tačka sporenja i podjela.

„Možda je trebalo povesti dijalog kako bi se pokušao postići kompromis oko nekih istorijskih događaja koji su bili duže vremena predmet sporenja“, naveo je Božović ističući da dinastija Petrović Njegoš zaslužuje duboko poštovanje.

On je naveo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da predložene izmjene i dopune u suštinskom smislu nijesu toliko loše i da bi ih podžao da nema izmjena člana 1 i brisanja riječi „nasilna" aneksija.

„Mi ne možemo i nećemo glasati za ovaj predlog, jasno je svima zbog člana 1. Naš stav je jasan da se 1918. godine desila nasilna aneksija Crne Gore“, kazao je Zirojević.