Politika

Mandat Ursule fon der Lajen na čelu Evropske komisije je pri kraju. No, poznavaoci evropskih prilika kažu za TVCG da ko god bio na čelu Komisije, politika pro&scaron;irenja neće se bitnije promijeniti. U medijima se spekuli&scaron;e da bi na čelu Vlade u Briselu mogli biti hrvatski ili grčki premijer Andrej Plenković ili Kirijakos Micotakis, ali je za sada jedina Fon der Lajen predala kandidaturu.
U Briselu se igra uzbudljiva nova igra među političarima i diplomatama, o tome ko će zauzeti funkciju &scaron;efa ili &scaron;efice Evropske komisije.
Iako je aktuelna predsjednica izvr&scaron;ne vlasti EU Ursula fon der Lajen i dalje jasna favoritkinja za drugi mandat, pad podr&scaron;ke je očigledan.
"&Scaron;to zbog njenog odnosa prema Gazi, &scaron;to zbog odnosa desničarskih snaga prema njenom radu", kaže Nikoleta Đukanović, profesorica na Fakultetu UDG.
Tijana Arih iz Centra za političko osnaživanje iz Ljubljane kaže da svi svjedočimo otvaranju nekih Pandorinih kutija, kako nje same tako i njene porodice, ali u ovakvom trenutku ona je jedini kandidat.
Za nove kandidature, međutim, ima vremena, a u igri je, kako pi&scaron;u mediji, jo&scaron; sedam evropskih političara. Najzvučnija imena među njima su grčki i hrvatski premijeri, Kirijakos Micotakis i Andrej Plenković, aktuelna predsjednica Parlmenta Roberta Metsola, i rumunski predsjednik Klaus Johanis.
Arih ne vidi da po pitanju procesa pro&scaron;irenja može biti neke velike razlike u odnosu na sada&scaron;nji entuzijazam, jer će &scaron;ef EK, izvjesno, biti iz Evropske narodne partije.
I profesorica Nikoleta Đukanović vjeruje da će proces pro&scaron;irenja ostati na vrhu agende, ali da je lopta u na&scaron;em dvori&scaron;tu.
Sagovornice TVCG saglasne su da je ovo istorijski trenutak entuzijazma za pro&scaron;irenje, koji Crna Gora mora iskoristiti, jer, kako zaključuju, kucamo na otvorena vrata.

Analitičari saglasni: Ko god bio na čelu EK, politika proširenja se neće bitnije promijeniti

MANDAT URSULE FON DER LAJEN NA ČELU EVROPSKE KOMISIJE PRI KRAJU

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar razrije&scaron;en je dužnosti izaslanika za Zapadni Balkan, tvrdi portal Frontlajner, a prenosi Kosovo Onlajn.
<blockquote class="twitter-tweet">
Gabriel Escobar, 🇺🇸 U.S. Deputy Assistant Secretary, was dismissed as envoy to the Western Balkans after THE FRONTLINER revealed potential conflicts of interest and questioned his diplomatic integrity.<a href="https://t.co/mauhvXVIar">https://t.co/mauhvXVIar</a>
&mdash; FRONTLINER (@FRONTLINER_UK) <a href="https://twitter.com/FRONTLINER_UK/status/1786915419275555111?ref_src=twsrc%5Etfw">May 5, 2024</a></blockquote>
"Smjena je uslijedila nakon temeljnog istražnog rada magazina Frontlajner, koji je otkrio moguće sukobe interesa i doveo u sumnju njegov diplomatski integritet. Potvrda Eskobarove smjene stigla je od izvora u američkom Kongresu ubrzo nakon &scaron;to se Vudi Džum&scaron;iti, glavni urednik tog medija, pojavio u televizijskoj emisiji u kojoj je govorio o vitalnoj ulozi &scaron;tampe u demokratiji i preprekama sa kojima se suočavaju novinari kada izazivaju uticajne ličnosti", navodi portal Kosovo Onlajn.
Kontroverza oko Eskobara počela je izvje&scaron;tajem Frontlajnera od 22. marta, u kojem se navode tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa, &scaron;to dovodi u sumnju njegovu neutralnost u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.
Ovaj dijalog je od ključnog značaja za mir na Balkanu, regionu o&scaron;amućenom etničkim sukobima i političkom nestabilno&scaron;ću, pi&scaron;e Kosova Onlajn.
&nbsp;

Frontlajner: Gabrijel Eskobar razriješen sa mjesta izaslanika za Zapadni Balkan

ZBOG NAVODNIH PORODIČNIH, FINANSIJSKIH VEZA SA SRPSKIM DRŽAVNIM ORGANIMA

Profesor kanadskog Univerziteta Alberta, dr Srđa Pavlović za Portal Analitika komentarisao je najavu da će Crna Gora uz posredovanje SAD predati dva amandmana na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
"Amandmani Vlade Crne Gore o stvarima koje se ne pominju u UN Rezoluciji i nijesu dovedene u pitanje tekstom UN Rezolucije?! Istini za volju, ovo je najava amandmana kojima Vlada Crna Gore potvrđuje političku lojalnost Aleksandru Vučiću i ideologiji koja je omogućila sada&scaron;njoj garnituri da dođe na vlast u Crnoj Gori", ocjenjuje Pavlović.
Podsjeća i kako je ovakva potvrda lojalnosti već viđena.
"Sjetimo se famoznog skup&scaron;tinskog potpisivanja podr&scaron;ke Andriji Mandiću za funkciju predsjednika parlamenta... Ipak neophodno je obnoviti ranije položenu zakletvu i na međunarodnoj sceni", poručuje Pavlović za Analitiku.

Pavlović: Vlada Crne Gore potvrđuje lojalnost Vučiću

KOMENTAR NA NAJAVU O AMANDMANIMA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI

Crna Gora će uz posredovanje SAD predati dva amandmana na njemačku Rezoluciju o Srebrenici u cilju postizanja &scaron;to boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu. Kako je nezvanično potvrđeno za Portal RTCG iz Vlade, amandmanima je predviđeno individualizovanje krivice za genocid u Srebrenici, ali i insistiranje na striktnom po&scaron;tovanju Dejtona.
Prvi amandman glasi:
1) ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini
I drugi:
2) potvrđujući nepovredivost op&scaron;teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama
Ovim amandmanima, kako su RTCG-u kazali u Vladi, sprečava se svako potencijalno manipulisanje na &scaron;tetu Srbije i srpskog naroda u smislu bilo kakvih pravnih i politickih reperkusija.&nbsp;
Drugim amandmanom su&scaron;tinski se dodatno afirmi&scaron;e postojanje Republike Srpske u sklopu Bosne i Hercegovine, &scaron;to je garantovano Dejtonskim sporazumom.

Crna Gora predaje dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici

UZ POSREDOVANJE SAD

Desne partije u vlasti ne mogu ugroziti put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), ocijenio je nekada&scaron;nji crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, dok je biv&scaron;a &scaron;efica hrvatske diplomatije Vesna Pusić apostrofirala značaj kontinuiteta pregovaračke strukture za uspjeh na evropskom putu.
Pusić i Darmanović su to kazali u proudcast-u koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u partnerstvu sa agencijom MINA i Fondacijom Fridrih Ebert (FES).
Pusić smatra da bi za region bilo vrlo važno da Crna Gora postane članica EU.
&ldquo;Crna Gora je vrlo važna za stabilnost i sigurnost cijelog Zapadnog Balkana ili jugoistične Evrope&rdquo;, rekla je Pusić.
Kako je kazala, zabrinjavajuće je da, s jedne strane, neko ponavlja da je za članstvo Crne Gore u EU, a da se stalno mijenja sastav pregovaračkog tima i da se u tu strukturu &ldquo;guraju&rdquo; političari umjesto visokih profesionalnih državnih službenika.
Pusić je naglasila da je proces pregovora vrlo komplikovan i težak tehnički, ali i politički.
&ldquo;Ako EU ne vidi da postoji jedan sistematski rad, nego da se svakih godinu-dvije promijeni cijela ekipa i sastav pregovaračkog tima, ja bih rekla da time, s jedne strane, tvrdite &ndash; mi smo za članstvo, a s druge strane radite vrlo efikasno na tome da se to ne dogodi&rdquo;, rekla je Pusić.
Zato bi, smatra ona, bilo važno da se iskoristi akteulni trenutak i da se drži kontinuitet i počnu gledati one stvari koje su od značaja za Crnu Goru u pregovorima.
Pusić je navela da su te stvari, na primjer, posmatranje toga koje države su dobile izuzetke od nekih pravila koji bi odgovarali i Crnoj Gori ili koje države su dobile odgođenje rokova za sprovođenje i primjenu nekih evropskih zakona.
&ldquo;Postoji niz stvari koje bi morale biti sastavni dio jednog kontinuiteta i pregovaračkog tima i samih pregovora, da bi oni imali &scaron;ansu za uspjeh i da bi svi koji tvrde da jesu za ulazak Crne Gore u EU imali neku vjerodostojnost&rdquo;, istakla je Pusić.
Ona je kazala da ne bi bilo prvi put da Crna Gora propusti priliku za članstvo u EU.
&ldquo;Već je bilo nekoliko puta &ndash; sad ili nikad, odnosno taj prozor koji je predstavljao &scaron;ansu, koji je propu&scaron;ten i on se zatvorio. I 2019. i 2020. godine su svi smatrali da će Crna Gora brzo biti članica EU&rdquo;, rekla je Pusić.
&ldquo;Dobro je da se vlast mijenja, a pitanje je samo za&scaron;to. Dakle, stara vlast nije pala zbog korupcije, iako se to puno ponavljalo, nego je pala zbog svoje proevropske orijentacije&rdquo;, navela je Pusić.
Kako je kazala, to je problem u sagledavanju aktera sada&scaron;nje vlasti.
Ona je naglasila da je istina da u Crnoj Gori postoji određena politička volja.
&bdquo;Ulazak u EU uključuje puno ispunjavanja kriterijuma, puno raličitih stvari, ali je to politička odluka i zemlje i zajednice, dakle i same EU&rdquo;, pojasnila je Pusić.
Ona je istakla da svaka država koja u EU uđe, po sada&scaron;njim pravilima, u Evropskom savjetu ima pravo veta.
&ldquo;Sva&scaron;ta se tu može napraviti, kao &scaron;to vidimo da Orban radi čuda po EU, skupljajući novac s jedne strane, a blokirajući mnoge odluke koje inače imaju podr&scaron;ku u EU. Tako da su institucije EU vrlo oprezne&rdquo;, navela je Pusić.
Darmanović je, govoreći o tome da li rast desnice u Crnoj Gori može da ugrozi put ka EU, ocijenio da se to ne može desiti.
&ldquo;Mislim da ne ili nadam se da ne. Kao &scaron;to vidite, jedna od dvije partije koje su veoma desne tvrdi da je veliki zagovornik EU&rdquo;, dodao je Darmanović.
On je podsjetio da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić nedavno slavodobitno izjavio da će Crna Gora biti sljedeća članica EU.
&ldquo;Tako da i oni traže svoje puteve. U na&scaron;em dru&scaron;tvu imate vi&scaron;e od 70 odsto podr&scaron;ke javnog mjenja za članstvo u EU, to je jedina ideja koja u Crnoj Gori odnosi ubjedljivu pobjedu kada je sučelite sa drugim idejama&rdquo;, rekao je Darmanović.
Kako je naveo, za članstvo u EU su gotovo svi učesnici u političkom spektru u Crnoj Gori.
&ldquo;Tako da se ja nadam da, ipak, desnica u vlasti neće biti faktor sprečavanja puta ka EU &ndash; ne članstva, jer smo daleko od članstva&rdquo;, naglasio je Darmanović.
On je istakao da je pitanje kakav će biti uticaj iz Srbije i da li će ona aktivno koristiti svoje proksije da bi se stvari u Crnoj Gori komplikovale kada je u pitanju evropska agenda, dodajući da ne treba zanemariti ni ruski faktor.
Darmanović je rekao da je rast desnice povezan sa nekoliko faktora, koji su i globalni.
&ldquo;Kriza iz 2008. godine, proces globalizacije, migratorni talas poslije arapskog proljeća, doveli su do toga da su desne stranke pokazale izvjesnu alternativu u odnosu, ne samo na centrističke partije lijeve i desne, nego da su one na neki način izazovi demokratskom poretku&rdquo;, objasnio je Darmanović.
Kako je rekao, narativ desnih partija u velikoj mjeri predstavlja izazov za temeljne principe demokratskog dru&scaron;tva.
Prema riječima Darmanovića, te stranke su ublažile stavove oko EU i nijesu vi&scaron;e toliko &ldquo;egziteri&rdquo;, ali njihovi stavovi o manjinama, ženskim i LGBT pravima, politikama koji se vode na nacionalnim nivoima, mogu dovesti do ugrožavanja temeljnih demokratskih institucija.
&ldquo;Američki izbori će, kad je ovo pitanje na stolu, imati veliki uticaj. Nije svejedno kako će se ti izbori zavr&scaron;iti&rdquo;, dodao je Darmanović.
On je, govoreći o promjenama u Crnoj Gori, istakao da vi&scaron;e nema dominante partije i da nijedna stranka ne osvaja vi&scaron;e od 25-26 odsto glasova na izborima, &scaron;to, kako je naveo, tjera učesnike na pregovore, kompromise i ustupke.
&ldquo;Vlade danas u &Scaron;vedskoj i Finskoj zavise od desnih partija, ali to su drugačiji ambijenti, drugačije države, tamo demokratija nije dovedena u pitanje&rdquo;, rekao je Darmanović.
On je, govoreći o dobijanju Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu, rekao da vjeruje da će Crna Gora &bdquo;prije dobiti IBAR, nego &scaron;to neće&ldquo;.
Darmanović je podsjetio da su zavr&scaron;ena neka imenovanja u pravosuđu, ističući da nema sumnje da iza nekih od tih imenovanja stoje partijski pregovori.
Prema njegovim riječima, oduvijek je naimenovanje sudija Ustavnog suda bilo predmet partijskih pregovora, a od momenta kada je u Ustav unijeto da je za izbor sudija potrebna dvotrećinska većina sama vladajuća koalicija nikad nije dovoljna.
&ldquo;I sad za jednu instituciju, koja treba da bude uzor nezavisnosti, jer se bavi odbranom Ustava i ustavnog sistema, imate pregovore koji otprilike, pretpostavljam, izgledaju tako da partijski predstavnici sjednu i kažu &ndash; ima sedam sudija, i vladajući predstavnici vjerovatno kažu &ndash; OK, četiri na&scaron;a, tri va&scaron;a&rdquo;, rekao je Darmanović.
On je dodao da se na Balkanu i u Crnoj Gori visoka sudska naimenovanja često odvijaju na takav način.
&ldquo;Bez obzira na to, evropska tijela su bila zadovoljna &scaron;to je do tih imenovanja do&scaron;la&rdquo;, rekao je Darmanović.
&ldquo;Mislim da EU želi, ako ikako može, bar jedan pozitivan primjer sa Balkana i da je Crna Gora u tom smislu ozbiljan kandidat&rdquo;, rekao je Darmanović.
On je istakao da je rusko-ukrajinski rat otvorio oči svima da postoji opasna revizionistička sila u Evropi i da je EU vjerovatno postala vi&scaron;e geopolitička nego ranije jer, ako je napadnuta velika država kao Ukrajina, sva&scaron;ta se može desiti bilo gdje u regionu.
&ldquo;A Balkan je, kao i sve, naročito većinski pravoslavne, zemlje, izuzetno osjetljiv na ruski uticaj&rdquo;, istakao je Darmanović.
On je ukazao da u EU postoji jedna prepreka, a to je način odlučivanja, jer svaka članica ima pravo veta, ali i podsjetio da francuski predsjednik Emanuel Makron odavno insistira na tome da se to mora promijeniti.
Kako je ocijenio, moguće da Crna Gora neće trpjeti ni u tom scenariju, jer je toliko mala da EU može da je, na neki način, prihvati u svoj sistem, ako država bude zavr&scaron;avala &ldquo;domaće zadatke&rdquo;.
Darmanović je istakao da glasanja koja se tiču evropskih vrijednosti, iako nemaju praktični značaj, dosta govore, navodeći da predstavnik vladajuće stranke nije mogao da digne ruku za prijem Kosova u Savjet Evrope, jer nije smogao snage ili mu je partija tako instruirala.
&ldquo;Oni će objasniti evropskim partnerima da to nema nikakve važnosti, da je to samo za unutra&scaron;nje biračko tijelo. Ali, nije ba&scaron; tako&rdquo;, rekao je Darmanović.
Pusić je, govoreći o značaju evropskog projekta na Zapadnom Balkanu, rekla da je najznačajniji rezultat tog projekta izgradnja države i institucija.
Kako je kazala, za EU dugo pro&scaron;irenje na Zapadni Balkan nije bilo tako važno.
&ldquo;Mislim da je nakon agresije Rusije na Ukrajinu to značajno dobilo na važnosti. Na neki način, već je dobilo na važnosti i 2014, nakon aneksije Krima i napada na Donbas, zato &scaron;to je od tog vremena Rusija počela gledati na EU kao na neprijatelja&rdquo;, pojasnila je Pusić.
Prema njenim riječima, Zapadni Balkan je glavni prostor kroz koji Rusija vodi neku vrstu delegiranog sukoba sa EU.
&ldquo;Kroz destabilizovanje Zapadnog Balkana, Rusija destabilizuje Evropu. To je i Evropi jasno i iz tog razloga postaje ponovo mnogo značajniji Zapadni Balkan u evropskoj perspektivi i članstvu&rdquo;, ocijenila je Pusić.
U osvrtu na nedavno okončane izbore u Hrvatskoj, ona je navela da na tim izborima niko nije sasvim izgubio, niti pobijedio, uz napomenu da je rezultat nije nimalo iznenadio.
Pusić je ocijenila da je najvjerovatniji ishod da će HDZ sastaviti parlamentarnu većinu i Vladu sa Domovinskim pokretom koji je, kako je rekla, &bdquo;otpadak od HDZ-a i sastoji se od ljudi koji su iza&scaron;li iz HDZ-a jer im je Plenković bio previ&scaron;e umjeren&ldquo;.
&ldquo;Očekujem da će oni sastaviti većinu i vladu, i ne očekujem da će to dugo trajati&rdquo;, rekla je Pusić.
Ona je kazala da je hrvatski slučaj specifičan i da će se vidjeti da li će se tako glasati na izborima za Evropski parlament, ali i podsjećajući na neke prognoze koje ukazuju da će na tim izborima vrlo dobro proći desnica.

Pusić: Svi su 2019. i 2020. smatrali da će Crna Gora brzo biti članica EU; Darmanović: Daleko smo od članstva

OCJENA BIVŠE ŠEFICE HRVATSKE DIPLOMATIJE I NEKADAŠNJEG MINISTRA VANJSKIH POSLOVA CG

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković saop&scaron;tio je da su, na principijelnoj ravni, uočili da se Tužila&scaron;tvo bavi samo prethodnim vremenom i prethodnim slučajevima, a od 30. avgusta 2020. se ne bavi nijednim slučajem, kao da se nijedno krivično djelo nije dogodilo nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, zbog čega, kako kaže, imaju pravo da &nbsp;posumnjaju u selektivnost u pristupu i načinu rada &nbsp;Tužila&scaron;tva.
Živković je gostujući na Prvoj televiziji naveo niz primjera u kojima Tužila&scaron;tvo nije preduzelo istražne radnje i kazao da su pogre&scaron;na tumačenja dijela javnosti da su se oni na&scaron;li u ulozi advokata nedavno uhap&scaron;enog biv&scaron;eg specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
"Nemamo mi potrebu nikoga da branimo. Tužilastvo je to koje kvalifikuje da li ima elemenata krivičnog djela, a sudovi su ti koji određuju da li je tačno to &scaron;to je tužila&scaron;tvo utvrdilo", &nbsp;rekao je Živković.
Osvrnuo se i na skora&scaron;nje izručenje odbjeglog biznismena Du&scaron;ka Kneževića, naglasiv&scaron;i da se niko iz DPS-a ne pla&scaron;i njegove "plave torbe".
Živković je kazao da su od tih "zemljotresa" koje je Knežević najavljivao ostali samo neki javni nastupi na dru&scaron;tvenim mrežama, kao i u medijima.&nbsp;
"Čini se da se Knežević uklopio u sistem senzacionalizma, kao i u sistem vlasti koji traje nakon 30. avgusta 2020. godine", &nbsp;rekao je Živković.
On je dodao da Knežević ima priliku da iznese sve &scaron;to želi pred nadležnim državnim organima.
Živković je ocijenio da je dobro &scaron;to su državni organi Velike Britanije u ovom trenutku donijeli odluku o ekstradiciji Kneževića.
"Ne bih mistifikovao ovaj politički ili dru&scaron;tveni momenat koji opterećuje Crnu Goru, ostavio bih nadležnim organima da rade svoj posao", istakao je lider DPS-a.&nbsp;

Živković: Imamo pravo da posumnjamo u selektivan pristup Tužilaštva

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DPS-A

Demokratska partija socijalista (DPS) pozvala je premijera Milojka Spajića da se odredi naspram izjave potpredsjednika Vlade Dragoslava &Scaron;ćekića da Crna Gora ne bi trebalo da u Ujedinjenim nacijama (UN) podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
&Scaron;ćekić je u izjavi za "Dan" kazao da će on glasati protiv ako platforma o glasanju u Ujedinjenim nacijama bude na dnevnom redu Vlade.
"Danas je javnost jo&scaron; jednom imala priliku da se uvjeri u kom pravcu ide zvanična državna politika Vlade Crne Gore i to kroz izjavu potpredsjednika &Scaron;ćekića koji je saop&scaron;tio da će glasati protiv toga da Crna Gora u UN podrži rezoluciju o Srebrenici", podsjetli su iz DPS-a.&nbsp;
U saop&scaron;tenju navode da budući da premijer Spajić jo&scaron; nije iznio precizan stav o ovom pitanju, jasno je da se ova izjava može tumačiti kao zvaničan stav aktuelne Vlade Crne Gore.
"Pozivamo premijera Spajića da se konačno odredi naspram skandalozne izjave potpredsjednika Vlade &Scaron;ćekića i da nam kaže da li i on smatra da ne treba &bdquo;otvarati teme koje su iza nas&ldquo; i da li i on smatra &bdquo;da Crna Gora treba da ima dobre odnose sa svima u regionu&ldquo;, te da li je i on, kao njegov potpredsjednik, ,,iznenađen da se u Ujednjenim nacijama ili bilo gdje otvara tema Srebrenice&ldquo;?", navodi DPS u saop&scaron;tenju.
Ističu da je krajnje je vrijeme da Vlada i premijer kažu da li je ćutanje o Srebrenici nedostatak političke hrabrosti da saop&scaron;tite svoj stav ili iza toga stoji strah da se to ne protumači kao otkazivanje poslu&scaron;nosti va&scaron;im finansijerima i političkim starje&scaron;inama.
"Predsjedniče Vlade Spajiću, potpredsjedniče &Scaron;ćekiću, pomoći ćemo vam: u Srebrenici se jeste dogodio genocid. To je rekao sud u Hagu i Međunarodni suda pravde koji je presudio da su vojska i policija RS izvr&scaron;ioci genocida. No, uprkos svim činjenicama i dokazima svakodnevno u javnom prostoru, godinama unazad, slu&scaron;amo skandalozne izjave. One su do nedavno dolazile od zvaničnika drugih država, danas one dolaze od zvaničnika na&scaron;e države", saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Kako su naveli iz te partije, podaci ha&scaron;kog Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove navode da je u Srebrenici bilo oko osam hiljada žrtava, dok je 30 hiljada žena i djece prisilno premje&scaron;teno.
Iz DPS-a su podsjetili da je u sudskim procesima za Srebrenicu utvrđeno da su žrtve bili civili ili ratni zarobljenici.
&ldquo;Dokazni materijal pokazuje da većina žrtava nije ubijena u borbi već tokom masovnih pogubljenja, te da su u masovnim grobnicama pronađeni povezi za oči, te materijal za vezanje ruku&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz DPS-a su istakli da su presude Ha&scaron;kog i domaćih sudova za genocid progla&scaron;avale krivim pojedince, a ne kolektive, države ili entitete.

DPS: Spajić da kaže da li je izjava Šćekića zvanični stav Vlade

POTPREDSJEDNIK VLADE SAOPŠTIO DA CG NE BI TREBALO DA PODRŽI REZOLUCIJU O SREBRENICI

U posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji smo vidjeli da je sve moguće, a rekla bih da je EU nedavno prekr&scaron;ila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen biti 28. država članica. To je u intervjuu za Mediabiro poručila nekada&scaron;nja &scaron;efica evropske diplomatije, danas rektorka College of Europe Federika Mogerini, nakon njenog uče&scaron;ća na EGS Adria Samitu u Tivtu.
Mogerini je optimistična kada je u pitanju pristupanje Crne Gore u EU do 2028, &scaron;to često potenciraju crnogorski zvaničnici.
"Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi", poručuje Mogerini.
Crna Gora, kao i u vrijeme Va&scaron;eg mandata u EU, koji je počeo prije deceniju i dalje pregovara sa EU o punopravnom članstvu. Nama, koji od tada pratimo taj proces, čini se kao da stvari stoje u mjestu. Kako Vama izgleda?
Mogerini: Danas nemam institucionalne dužnosti, danas sam posmatrač, &scaron;to znači da vi&scaron;e ne predstavljam Evropsku uniju, ali ono &scaron;to vidim jeste očigledan napredak u odnosu na pro&scaron;lost.
Rekla bih da danas, zaista vjerujem da će Crna Gora biti dio EU, vidim taj napredak i vidim da se ide ka tome. Znam da je pro&scaron;lo dosta vremena, znam da nekada izgubite malo vjere u finalni cilj, jer jo&scaron; niste tamo, ali lično mislim da će se to desiti.
Znamo &scaron;ta je neophodno da bi se ovaj cilj ostvario, ali &scaron;ta biste Vi poručili crnogorskim vlastima, na putu ka tom cilju?
Mogerini: Treba da zadržite motivaciju i vjeru u proces i vrijedno radite na postizanju cilja. Kao &scaron;to je Va&scaron; predsjednik rekao, to zahtijeva snažnu političku volju, jer su nekada potrebne neke političke odluke koje nije lako donijeti, potreban je kapacitet za uspostavljanje kompromisa i guranje svih drugih država naprijed, ali za to su potrebni znanje i vje&scaron;tine.
Za relativno malu državu može biti težak izazov da stekne znanje i vje&scaron;tine koji su potrebni da bi duboko transformisali institucije, ekonomiju i sudstvo. Potrebno je zadržati vjeru, motivaciju i vrijedno raditi, zato &scaron;to je ovo dug i kompleksan proces, ali je izvodljivo i isplati se.
Crnogorski zvaničnici, sa nikad većim entuzijazmom govore o mogućnosti da Crna Gora bude 28. članica EU u 2028. Je li to samo dobar slogan, ili mislite da je realno da se to ostvari?
Mogerini: Mislim da smo posljednjih nekoliko godina u Evropskoj uniji vidjeli da je sve moguće. Stvari koje se nisu smjele dogoditi u posljednje tri godine su se desile. Sjetite se reakcije na kovid, ideja da će EU pozajmljivati novac na trži&scaron;tu koristeći budžet EU kao garanciju bila je nezamisliva nekoliko sedmica prije nego &scaron;to se desila. Ali desila se. Ideja da će EU dostavljati vojnu pomoć Ukrajini, takođe je bila nezamisliva, ali se desila.
Rekla bih da je EU nedavno prekr&scaron;ila sve tabue i mislim da će naredni tabu koji će biti razbijen, biti 28. država članica.
&nbsp;Je li Crna Gora ta 28. članica?
Mogerini: Ne mogu reći i obavezati se, ali ne vidim razlog da ne bude, pogotovo ako se ispune sva mjerila, kriterijumi, ne vidim razlog za&scaron;to da ne. Ako postoji politička volja, mislim da se ovo zaista može dogoditi.
Rat u Ukrajini, probudio je EU iz dubokog sna u koji je zapala nakon poslednjeg pro&scaron;irenja sa Hrvatskom. Da li EU danas, ima jasniju sliku o tome, koliko je opasno Balkan ispustiti iz vida i prepustiti ga onima koji bi ga radije vidjeli u nekom drugom geopolitičkom kontekstu?
Mogerini: Mislim da cijela EU sada razumije da na Zapadnom Balkanu postoji prostor za druge igrače iz svijeta, treće strane, jedino ako EU nije konzistentna i nije kredibilna.
A to ne možemo dozvoliti.
Ne možemo dozvoliti da imamo ruske, kineske uticaje ili druga prisustva u regionu sa jakim političkim uticajem u trenutnom geopolitičkom kontekstu usred Evrope. Uvijek mislimo o Belgiji kao srcu Evrope, ali uzmete li malo drugačiji geografski pristup, Balkan je srce Evrope. Mislim da po prvi put postoji geo-strate&scaron;ko razumijevanje činjenice, da je na nama, na EU, da budemo &scaron;to prisutniji kako bismo se &scaron;to manje bojali geopolitičke orijentacije regiona.
Uvijek sam bila uvjerena u to, ali ja kao Italijanka i jesam po malo dio regiona, pa je meni lako. EU nema konkurenciju na Zapadnom Balkanu, ako je konzistentna, prisutna i kredibilna.
&nbsp;A ako nije?
Mogerini: Ako ne bude, suočiće se sa problemima sa strane Evropske unije i takođe će biti teže zemljama regiona, jer znamo da je agenda EU, prema mom mi&scaron;ljenju, jedina agenda koja ujedinjuje zemlje i dru&scaron;tva u regionu, ne samo unutar zemalja, veći i između njih na regionalnom nivou. Ne treba da zaboravimo da je pro&scaron;irenje na Zapadnom Balkanu jedino koje ima komponente pomirenja uključeno u njega, kao &scaron;to je upravo bio slučaj sa samim početkom procesa EU integracija. Evropska unija je osnovana sa &scaron;est zemalja-osnivača kako bi se zaliječile rane Drugog svjetskog rata.
Ovdje, rat u Ukrajini uvijek navodimo kao prvi rat na evropskom kontinentu, ali zaboravljamo na Balkanske ratove. Mislim da ovdje imamo zajednički interes da uvedemo cijeli region u EU jer to je takođe način na koji bi region mogao da sarađuje pod istim institucionalnim krovom, kada bi svi bili članice EU.
Mislim da, ako EU nije kredibilna i konzistentna kada je u pitanju članstvo regiona u EU, region i individualne zemlje dosta toga mogu izgubiti ne samo u smislu ekonomije, demokratije i vladavine prava već kada je u pitanju i sigurnost.
Da li Vas nekada pla&scaron;i retorika, ali i akcije pojedinih autoritarnih lidera na Balkanu?
Mogerini: Mislim da dovoljno poznajem region da bih shvatila, da je retorika nekada dio igre.
Prema mom mi&scaron;ljenju, to je ono &scaron;to je najbitnije na Balkanu i Italiji, nekada na&scaron;e riječi prelaze namjere i akcije.
Mislim da je prvenstveno važno da su aktivnosti predane ciljevima priključenja u EU. Sva vođstva, sve države i sva dru&scaron;tva tvrde da su zainteresovani za ulazak u EU, ali moraju da se pona&scaron;aju odgovorno i da zapamte da retorika mora da bude kori&scaron;tena u te svrhe.
Sa strane Evropske unije treba da postoji razumijevanje da postoje političke dinamike i posljedice, izbori, kampanje za koje se određeni državnici i određena retorika koristi u domaćim komunikacionim svrhama. Ono &scaron;to mislim da je najbitnije je uklanjati konflikte koliko god možemo, da se pona&scaron;amo sa po&scaron;tovanjem i da uvijek razmislimo da su ova ograničenja potrebna kako bi se izgradilo povjerenje i saradnja u regionu. Zapaljivi diskursi su uvijek kontraproduktivni.
&Scaron;ta danas na Balkanu, vidite kao najveću prijetnju sigurnosti?
Mogerini: Kao najveće prijetnje za Zapadni Balkan vidim prijetnje sa kojima se i mi u EU susrećemo. Prva prijetnja za sigurnost je, upravo kako smo na ESG samitu rekli, povezana sa klimatskim promjenama, pla&scaron;im se za sve nas.
U srednjem ili dugom periodu, ako se ne pona&scaron;amo ozbiljno kada su u pitanju klimatski problemi, mislim da nije pitanje toga &scaron;ta ćemo raditi za sto godina, jer svijet kakvog danas poznajemo neće postojati za sto godina, ako nismo ozbiljni po pitanju klimatskih promjena.
Mislim da je prva sigurnosna prijetnja za sve nas u Evropi, ali i svijetu povezana sa klimom.
Onda kada su u pitanju geopolitičke prijetnje za Zapadni Balkan, one su iste kao one sa kojima se suočavamo u Evropi, potpuno iste &ndash; Rusija, prijetnje od radikalizacije, ali i prijetnje polarizacije koje dolaze iz na&scaron;ih dru&scaron;tava, kao i rastući trend negiranja prava i sloboda &scaron;irom na&scaron;ih dru&scaron;tava, diskriminacija, govor mržnje koji raste. Mislim da je to ozbiljan problem i bezbjednosna prijetnja za na&scaron;e ljude &scaron;irom Evrope, unutar ili van EU. Zabrinuta sam zbog nekih anti-liberalnih trendova, ne samo na institucionalnom nivou, već i u dru&scaron;tvu, zato &scaron;to mislim da to može o&scaron;tetiti povezanost na&scaron;eg zajedničkog života. Pla&scaron;im se da je to i vi&scaron;e nego dovoljno prijetnji.
Ovdje ste u svojstvu rektorke College of Europe, koji je otvorio kampus u Tirani, prvi na Balkanu. Za&scaron;to Balkan? I postoji li mogućnost da se u jo&scaron; nekoj od zemalja regiona otvori sličan kampus?
Mogerini: Ideja o otvaranju kampus Koledža Evrope u regionu je investicija za pripremu pristupanja regiona EU i to je regionalna investicija.
Biće stacioniran u Albaniji, ali je namijenjen cijelom Zapadnom Balkanu i regionu Jugoistočne Evrope i ideja je dovesti EU studente u regionu, ali i profesore koji predaju na najprestižnijim univerzitetima ili koji su učesnici u institucijama u regionu, ali i studente &scaron;irom &scaron;estorke Zapadnog Balkana, ali i &scaron;ire, u kampus u Tirani i stvoriti ovu mrežu ljudi koji će studirati zajedno, živjeti zajedno i kreirati mrežu alumnista u budućnosti koji će se poznavati.
Trenutno smo izabrali oko 30 studenata, pokrivajući region i &scaron;ire, ali i članice EU, a onda je plan povećati broj na 50 ili 100 za nekoliko godina. Ideja je povećati uključenost studenata Zapadnog Balkana i EU, ali veoma značajno za potencijalne studente je da znaju da će većina studenata, ako ne i svi studenti, imati pokrivene &scaron;kolarine.
Postoji li ograničenje u godinama?
Mogerini: Nema ograničenja u godinama, riječ je o postdiplomskom masteru u trajanju od jedne godine o evropskoj transformaciji i integraciji sa posebnim fokusom na region, ali ne samo na tome. Imaćemo profesore i praktičare koji će se baviti EU studijama, riječ je o interdisciplinarnom kursu, tako da nema ograničenja u godinama, ograničenja u porijeklu. Najvi&scaron;e je usmjeren na naučnike iz oblasti političkih nauka, studente prava, ekonomije, međunarodnih prava, ali i na koledžu imamo arhitekte, inženjere, imali smo i pilote, doktore medicine... Tako da je poenta da jačamo znanje i razumijevanje o tome kako EU funkcioni&scaron;e u odnosu na region i kako će se proces pristupanja zaista odigrati.
Cilj je povezati ljude i kreirati veze. Činjenica je da imamo &scaron;kolarine je zaista važna jer ne postoje ograničenja po pitanju porijekla, jedino ograničenje je motivacija, snažna evropska shvatanja i namjera da se vrijedno uči.
Prijave su otvorene od oktobra do januara, ponoviću da je riječ o postdiplomskom masteru, tako da je potrebno da zavr&scaron;ite svoje studije, da imate dobre ocjene sa univerziteta, dobre akademske uspjehe, ali i aktivno uče&scaron;će u civilnom dru&scaron;tvu, organizacijama, aktivno građanstvo i interesovanje za javni život su plus.
Koji su kriterijumi za dobijanje &scaron;kolarine, vjerujem da to zanima na&scaron;e studente?
Mogerini: Pažljivo biramo kandidate, radimo intervjue, kako bismo vidjeli i lični stav, spremnost da žive u multikulturalnom okruženju, da dijele i doprinose oblikovanja zajedničkog okruženja. Imamo stipendije koje pokrivaju skoro sve nacionalnosti, tu nema ograničenja. Poku&scaron;ajte. Imamo i stipendije za crnogorske studente, imamo dvije stipendije koje se dobijaju od Vlade Crne Gore, imamo dodatne stipendije od Evropske komisije i dodatne stipendije od privatnih sponzora i od nekih zemalja članica EU koje sponzori&scaron;u studente sa Zapadnog Balkana. Imamo dovoljno stipendija da pokrijemo tro&scaron;kove dobrih studenata, posebno motivisanih i EU entuzijasta.

Mogerini: EU je prekršila sve tabue, sljedeći je 28. članica saveza, zašto da ne Crna Gora

PORUKA NEKADAŠNJE ŠEFICE EVROPSKE DIPLOMATIJE

Izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata nijesu uslov za dobijanje pozitivnog Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), ali bi rje&scaron;avanje tih pitanja pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora.
To je u intervjuu agenciji MINA ocijenila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Evropska komisija (EK) nedavno je poručila da bi Crna Gora, nakon najnovijeg oglasa, trebalo da izabere predsjednika Vrhovnog suda, ali i ukazala na neophodnost brzog napretka u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
Gorčević je rekla da poruku EK smatraju ohrabrenjem da Vrhovni sud i skup&scaron;tinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u &scaron;to skorijem roku adresiraju ta pitanja.
Ona je kazala da su u komunikaciji s EK ustanovili da će pojedini elementi iz poglavlja 23 iz objektivnih razloga djelimično ostati neispunjeni i pretočeni u zavr&scaron;na mjerila, uz opredijeljenost crnogorskih institucija da sačine mape puta i konkretne korake da se ova mjerila u najkraćem roku ispune.
Među njima su, kako je navela Gorčević, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, kao i izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&bdquo;Imajući u vidu ostvarene rezultate u svim privremenim mjerilima, uključujući i mjerila čiji su elementi ova pitanja, vjerujemo da ona sama po sebi nijesu uslov za dobijanje IBAR-a, ali da bi njihovo rje&scaron;avanje pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora&ldquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da Ministarstvo evropskih poslova redovno razmjenjuje informacije sa nadležnim državnim organima, ima intenzivan dijalog i ukazuje na prioritete, pogotovo u odnosu na pitanja koja su ključna u trenutnoj fazi pregovora.
Prema riječima Gorčevič, održavaju konstruktivnu saradnju sa Vrhovnim sudom, ali i Sudskim savjetom.
Govoreći o razlozima za neuspjele oglase za izbor čelnika Vrhovnog suda, Gorčević je rekla da je očigledno da nije postojala dovoljna saglasnost povodom izbora nekog od dosada&scaron;njih kandidata na Op&scaron;toj sjednici tog suda.
Kako je navela, izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama adresiraće taj problem i olak&scaron;ati proceduru predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, tako &scaron;to će se umjesto jednog kandidata na osnovu dvotrećinske podr&scaron;ke, sada moći predlagati do tri kandidata, na predlog polovine glasova na Op&scaron;toj sjednici.
&bdquo;&Scaron;to se tiče ovog oglasa, ne bih prejudicirala sa komentarima, već ostavimo relevantnim sudskim instancama da sprovedu oglas do kraja, vjerujući da će ovog puta ishod biti uspje&scaron;an&ldquo;, kazala je Gorčević.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Gorčević je istakla da je za izmjene izbornog zakonodavstva potrebna kvalifikovana većina, &scaron;to znači &scaron;irok konsenzus između političkih partija po tom pitanju.
&bdquo;Dosada&scaron;nji uspjesi, ubrzana dinamika pregovaranja i isporučenost gotovo svih zahtjeva EK, daju razloge za optimizam&ldquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se u Odboru nalazi nova konstelacija političkih partija, pred kojim je veliki izazov, ali da vjeruje da on ima snage da svoj posao odradi kvalitetno.
Gorčević smatra da pitanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne treba rje&scaron;avati van Odbora.
&bdquo;Mislim da je potrebno da za sada naprave mapu puta, nakon čega će stvari biti jasnije. Pred njima je jedan od ključnih izazova u daljem toku pregovaračkog procesa, ovo je novi Odbor i treba im dati &scaron;ansu da izvr&scaron;e reforme u domenu izbornog zakonodavstva&ldquo;, poručila je Gorčević.
Ona je kazala da jo&scaron; čekaju mi&scaron;ljenje EK na zakone iz oblasti pravosuđa i set medijskih zakona.
&bdquo;Očekujemo povratne informacije ubrzo utoliko &scaron;to nam je evropska strana svoje kapacitete stavila na raspolaganje i &scaron;to je primjetan njen optimizam&ldquo;, rekla je Gorčević.
Kako je navela, Vlada će postupiti shodno komentarima koje dobije od EK, a onda sve zavisi od Skup&scaron;tine prilikom rasprave o predmetnim zakonima.
&bdquo;Evropska integracija je zajednički proces sve tri grane vlasti pa duboko vjerujem da je Skup&scaron;tina uvidjela važnost ovog pitanja i da i sama osjeća odgovornost da se ono rije&scaron;i&ldquo;, dodala je Gorčević.

Gorčević: Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za dobijanje IBAR-a

PORUČILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Biv&scaron;i ministar odbrane Slovenije i nekada&scaron;nji poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič očekuje da će IBAR (Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji Crna Gora treba da dobije u junu biti pozitivan.
"Ali, treba biti tu potpuno jasan da je IBAR podsticaj i motivacija za naprijed, a ne nagrada za nazad", poručio je&nbsp; Jakič za Gradski portal.
Ističe da je pozitivan izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 od presudnog značaja, jer će pokazati da Crna Gora ozbiljno shvata reforme u oblasti vladavine prava, &scaron;to je, kako kaže, ključni element za napredak u pregovorima o pristupanju EU.
&ldquo;To bi, takođe, moglo doprinijeti jačanju povjerenja između Crne Gore i EU, kojeg u ovom trenutku i nema puno i koji je važan za dalji napredak u procesu pristupanja. Nijesam ba&scaron; siguran da Crna Gora od 2020. pa dalje ulaže značajne napore kako bi ispunila zahtjeve EU, posebno u oblastima vladavine prava koje su ključne za proces pristupanja. Do sada sam bio svjedok samo verbalne podr&scaron;ke evropskom putu Crne Gore, naročito od onih koji su imali sve konce u rukama da bi ne&scaron;to su&scaron;tinski i konkretno napravili, ali nisu. Za&scaron;to? Trebate pitati njih ili njihove mentore odnosno njihove &scaron;aptače&rdquo;, nagla&scaron;ava Jakič.
Podsjeća da se od avgusta 2020., u vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića ni&scaron;ta nije pomaklo u EU pregovorima.
&ldquo;Iako nijedna njihova izjava nije pro&scaron;la bez zaklinjanja u evropski put Crne Gore, pomaka nije bilo. Valjda su to radili jer ih je bilo sramota od skoro 80% građanki i građana Crne Gore koji stvarno i bez fige u džepu žele da budu dio evropskih liberalno-demokratskih vrijednosti. Kao vječiti optimista, ponovo se nadam da će premijer Spajić biti drugačiji od svoja dva prethodnika na položaju predsjednika Vlade. Svijetli primjer je gospođa Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova Crne Gore, za koju imam osjećaj da zna o čemu se radi i maksimalno se trudi, u datim uslovima cjelokupne crnogorske vladajuće koalicije&rdquo;, navodi Jakič.
Dodaje da se rad 44. Vlade Crne Gore ne ocjenjuje samo na osnovu konkretnih koraka koje su preduzeli u cilju ispunjenja zahtjeva EU, nego, kako nagla&scaron;ava, i u ostalim odlukama koje tangiraju vanjsku politiku države i njenu homogenost i sinhronizovanost sa politikama EU.
&ldquo;Svakako, glasanja u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope oko članstva Kosova, nejasan stav oko Rezolucije Generalne skup&scaron;tine UN-a o genocidu u Srebrenici &ndash; o prijedlogu rezolucije koja govori o progla&scaron;enju 11.jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici i osudi negiranja genocida i po&scaron;tovanja osuđenika za ratne zločine &ndash; nijesu dobar signal međunarodnoj zajednici&rdquo;, smatra Jakič.
Vjeruje da, nakon rata u Ukrajini, unutar institucija EU postoji snažna podr&scaron;ka kada je u pitanju integracija zemalja Zapadnog Balkana.
&ldquo;Poslje agresorskog rata Rusije nad Ukrajinom do&scaron;lo je do vrlo jake podr&scaron;ke integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU. Preko noći se shvatilo da pro&scaron;irenje EU sa zemljama Zapadnog Balkana nije samo pitanje birokratskog ispunjavanja bitnih pravno-formalnih uslova, nego je to i pitanje geopolitičke strategije EU u novoj evropskoj realnosti.
Unutar institucija i država EU jo&scaron; uvijek postoje različiti stavovi i prioriteti. Neke članice su skeptične ili oprezne zbog mnogih razloga, kao &scaron;to su unutra&scaron;nje političke dinamike ili briga o mogućim posljedicama pro&scaron;irenja na postojeće članice. Velika većina, međutim, prepoznaje geostrate&scaron;ki značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i podržava taj proces. Stoga je važno da zemlje Zapadnog Balkana iskoriste trenutak i intenzivno nastave sa reformama kako bi ispunile uslove za članstvo, ali i da EU jasno komunicira svoje smjernice i pruži adekvatnu podr&scaron;ku kako bi olak&scaron;ala njihov put ka članstvu&rdquo;, kategoričan je Jakič.
Prije 2020, Crna Gora je bila percipirana kao zemlja koja je aktivno radila na reformama i pristupanju EU, smatra Jakič.
&ldquo;Crna Gora je bila &scaron;ampion sa otvorenih pregovaračkih 33 poglavja i zatvorenih tri. Svi smo je vidjeli kao prvu novu članicu EU. Nakon avgusta 2020. godine, kada nije bilo značajnog napretka u pregovorima o pristupanju, percepcija Crne Gore u očima evropske javnosti je obavijena određenom dozom sumnje ili razočaranja&rdquo;, napominje Jakič.
Razočaranje, kako kaže, i zbog toga kako se unutra&scaron;nje promijenila Crna Gora.
&ldquo;Prije smo svi vidjeli Crnu Goru kao svijetli primjer mirnog suživota svih građanki i građana različitih vjera i nacionalne pripadnosti, sekularne države, utemeljene na antifa&scaron;izmu i po&scaron;tovanju ljudskih prava i sloboda. Danas, na žalost, takva država Crna Gora vi&scaron;e ne postoji&rdquo;, ističe Jakič.&nbsp;
Ipak, najavljene reforme i vraćanje u stare kolosijeke građanske Crne Gore, kako navodi, mogle bi polako mijenjati percepciju dana&scaron;njeg pogleda EU na Crnu Goru.
&ldquo;Takva bi Crna Gora možda mogla biti shvaćena &nbsp;kao zemlja koja ponovno pokazuje ozbiljnost u svom pristupu evropskim integracijama, smanjuje unutra&scaron;nje nacionalističke tenzije, zavisnosti od neliberalnog političkog uticaja drugih država i koja radi na vraćanju povjerenja svojih evropskih partnera, posebno ako se ostvare značajni pomaci u oblasti vladavine prava i drugim ključnim oblastima koje su važne za integraciju u EU&rdquo;, zaključuje Jakič.

Jakič: Očekujem pozitivan IBAR za Crnu Goru

"TO BI MOGLO DOPRINIJETI JAČANJU POVJERENJA IZMEĐU CG I EU, KOJEG U OVOM TRENUTKU I NEMA MNOGO"

Evropski parlament danas će na sjednici glasati o Planu rasta za Zapadni Balkan, instrumentu koji je vrijedan &scaron;est milijardi eura.
Koizvjestilac Tonino Picula tokom debate istakao je da je usagla&scaron;avanje sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU jedna od najvažnijih komponenti ovog mehanizma koji donosi dvije milijarde eura u formi bespovratnih sredstava i četiri u obliku zajmova.
&ldquo;Svaka zemlja kandidat treba da bude cijenjena na osnovu sopstvenih zasluga, na&scaron;e fundamentalne vrijednosti poput vladavine prava i demokratski standardi moraju biti stub na&scaron;e procjene da li je zemlja spremna da se pridruži EU. Građenje mostova, tunela i auto-puteva je dobro, ali po&scaron;tovanje temeljnih vrijednosti mora biti preduslov za to. EU je vi&scaron;e od ekonomske zajednice, to je zajednica vrijednosti i zajedničkih rizika. Onog trenutka kada zemlja kandidat ispuni sve kriterijume politički preduslovi ne treba da odgađaju pristupanje&rdquo;, poručio je Tonino Picula.
Evropska komesarka za jednakost Elena Dali kazala je da svaka vlada Zapadnog Balkana trenutno priprema reformsku agendu kojom bi trebalo da se precizira lista prioritetnih reformi.
&ldquo;Postigli smo značajan napredak u razvoju tih agendi zajedno sa na&scaron;im partnerima. Oni naporno rade na njihovom finaliziranju&rdquo;, poručila je Dali.

Picula: Kad zemlja ispuni uslove, politika da ne odgađa pristupanje