Politika

Svima je jasno da sa ovom ekipom nema ulaska u EU i da slijede te&scaron;ki dani za Crnu Goru", naveo je potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore Jevto Eraković u objavi na mreži X
Kako je istakao, Milojko Spajić zvanično je prisutan u politici od 2020. kada je pod pokroviteljstvom SPC i Zdravka Krivokapića u&scaron;ao u vladu.
"Sve je isto samo su mjesto Krivokapića preuzeli Mandić i Knežević", poručio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Svima je jasno da sa ovom ekipom nema ulaska u EU i da slijede teški dani za Crnu Goru

OCJENJUJE POSLANIK DPS-A

Prihvatanje amandmana Crne Gore na nacrt rezolucije o Srebrenici veliki je uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona, kazao je za TVCG premijer Milojko Spajić.
"Činjenica da su amandmani usvojeni poslije formalnog roka, kada smo imali finalnu verziju rezolucije, pokazuje koliko je to bio težak zadatak i koliki je uspjeh crnogorske diplomatije", rekao je Spajić.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to su amandmani usvojeni nakon dorade, Spajić je istakao da je riječ o tehničkim promjenama.
"Su&scaron;tina amandmana koje smo poslali je tu i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bo&scaron;njaka i svih drugih naroda na Balkanu", poručio je Spajić.

Spajić: Prihvatanje amandmana veliki uspjeh crnogorske diplomatije

PORUČIO PREMIJER

Podno&scaron;enje Predloga rezolucije o genocidu u Jasenovcu mjesec pred očekivano usvajanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nerazuman je potez zbog kog se može desiti da Hrvatska Crnoj Gori blokira dobijanje pozitivnog IBAR-a, upozorila je biv&scaron;a ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je u intervjuu agenciji MINA podsjetila da je Hrvatska na najavu Rezolucije o Jasenovcu Crnoj Gori uputila protestnu notu i dodala da postoji mogućnost da Hrvatska blokira evropski put i pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom (EU).
Marović je, komentari&scaron;ući napredak Crne Gore u integracijama, kazala da, u procesu pro&scaron;irenja EU, države članice moraju biti uvjerene da ih nova članica neće destabilizovati, ni politički, ni ekonomski, jer svaka od njih može da uloži veto.
Ona je istakla da davanje veta u ruke desničarskoj Vladi nove države članice nije korak na koji se lako odlučiti.
&ldquo;Crna Gora može postati članica 2028. godine samo uz političku odluku s EU nivoa i to znači da treba da nam se ba&scaron; progleda kroz prste zbog nivoa reformi u državi&ldquo;, rekla je Marović.
Ona je podsjetila da je u posljednjoj samoprocjeni o ispunjenosti mjerila u svim poglavljima iz oktobra 2023. godine navedeno da je posljednje mjerilo u poglavlju 27 moguće ispuniti tokom 2028. godine.
&ldquo;Sve je to moguće rije&scaron;iti &bdquo;mapama puta&ldquo; gdje bi Crna Gora jasno navela kako planira da tretira sve one oblasti u kojima postoji manjak kapaciteta i ponudi prelazne rokove&ldquo;, rekla je Marović.
Prema njenim riječima, da bi EU tako brzo donijela odluku da primi novu državu članicu moraju biti ispunjeni i drugi uslovi, a oni su, kako je naglasila, brojni, &bdquo;a brojne su i prepreke&ldquo;.
&ldquo;Crna Gora ne može ekonomski da destabilizuje Uniju i Jedinstveno evropsko trži&scaron;te, ali davanje veta u ruke desničarskoj Vladi nove države članice nije korak na koji se lako odlučiti&ldquo;, ocijenila je Marović.
Ona je rekla da postoji vi&scaron;e razloga zbog kojih Crna Gora nema pravo na gre&scaron;ku i zbog kojih mora, i na političkom i na tehničkom nivou, da pokaže spremnost i uvjeri države članice da zaslužuje da zauzme 28. mjesto u EU koje je upražnjeno nakon izlaska Ujedinjenog kraljevstva i nije potrebna institucionalna reforma u EU da bi bilo popunjeno.
Obja&scaron;njavajući te razloge, Marović je navela da, od imenovanja 44. Vlade, nijesmo vidjeli da je Vladi stalo do vladavine prava.
&bdquo;Iako smo od naimenovanja 44. Vlade vidjeli novu dinamiku u ispunjavanju obaveza na na&scaron;em EU putu, nismo vidjeli da je Vladi stalo do vladavine prava&ldquo;, rekla je Marović.
Ona je ukazala na nezakonitu smjenu direktora Uprave, nezakonit izbor novog, ali i to &scaron;to, kako je navela, direktor Javnog servisa, uz podr&scaron;ku Vlade, ostaje na toj funkcijiuprkos odlukama sudova.
Prema njenim riječima, Vlada je nastavila sa partijskim zapo&scaron;ljavanjem, a počela je i da se spotiče u održavanju vanjsko-političkog kursa.
Ističući da članstvo u EU nije samo pitanje ispunjavanja kriterijuma i dostizanja standarda, već i vrijednosno pitanje, Marović je kazala da je heterogenost Vlade, koja se često ističe kao prednost, zapravo prepreka u zauzimanju čvrstog i jasnog proevropskog i građanskog kursa.
&ldquo;Vladavina prava je u sredi&scaron;tu procesa pregovora i ovakve stvari ne smiju da se de&scaron;avaju&ldquo;, naglasila je Marović.
Ukazala i na govor predsjednika Francuske Emanuela Makrona i poruke da EU može primiti nove države članice jednom kada bude reformisana i snažnija.
&ldquo;EU bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava da se reformi&scaron;e od Mastrihta 1992. godine i smanji demokratski deficit na nadnacionalnom nivou&ldquo;, objasnila je Marović.
Na pitanje koliko je Crna Gora zapravo napredovala u integracijama, Marović je kazala da su imenovanja u pravosuđu samo jedno od mjerila koje je (bilo) potrebno ispuniti za dobijanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), kao i da je Vlada intenzivno radila, uz komunikaciju sa Evropskom komisijom, na ispunjavanju preostalih mjerila.
&ldquo;U aprilu je Evropska komisija obavije&scaron;tena o zaključcima/aktivnostima koji neće biti realizovani, a određena zakonska rje&scaron;enja na kojima se radilo u proteklom periodu nisu garant da će u tim oblastima stanje zaista i biti unaprijeđeno&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori ostaje i dosada&scaron;nji problem jačanja isključivo zakonskog okvira, dok sprovođenje zakona nikada nije bilo na zadovoljavajućem nivou i neselektivno.
&ldquo;Svakako treba pohvaliti upravu i danonoćni rad i napore koji su uloženi da se u kratkom roku pripremi veliki broj dokumenata, a &bdquo;redovnim obavezama&ldquo; iz procesa je pridodata i Reformska agenda u okviru Plana rasta&ldquo;, navela je Marović.
Ona je istakla da je momentum u pro&scaron;irenju nastao zbog geopolitičke situacije, a &scaron;ansa da Crna Gora dobije IBAR, uprkos tome &scaron;to neće ispuniti sva mjerila, zbog toga &scaron;to predstoje izbori za Evropski parlament nakon kojih će biti imenovani čelnici EU institucija.
&ldquo;Pa su se EU zvaničnici &bdquo;sjetili&ldquo; da ba&scaron; ne mogu da se pohvale rezultatima na Zapadnom Balkanu&ldquo;, objasnila je Marović.
Kazala je da dobijanje IBAR-a jeste korak ka zatvaranju pregovora, ali je on, kako je istakla, i dalje samo tehnički korak i proces u su&scaron;tinskom smislu tek treba zaokružiti.
&ldquo;Zbog toga, najozbiljniji dio posla predstoji nakon dobijanja ovog izvje&scaron;taja o ispunjenosti mjerila i, poslije toga, zavr&scaron;nih mjerila&ldquo;, naglasila je Marović.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, u momentu kada se vode intenzivni pregovori sa Unijom, nosilac liste Pokreta Evropa sad (PES) na lokalnim izborima u Budvi, Marović je naglasila da bi pozicija glavnog pregovarača trebalo da bude oslobođena političkog uticaja.
&ldquo;Zbog toga je izuzetno problematično &scaron;to je PES &bdquo;privatizovao&ldquo; i ovo mjesto, ali i posebno &scaron;to je ovo važan trenutak u procesu evropske integracije i trebalo bi da uđemo u zavr&scaron;nu fazu procesa pregovora, a glavni pregovarač ima &bdquo;važniji posao&ldquo;&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, okolnosti su nametnule jun kao vremenski okvir kada bi trebalo preskočiti stepenicu do &bdquo;novog nivoa&ldquo; u procesu pregovora, pa bi, kako je navela, trebalo da glavni pregovarač bude u potpunosti posvećen tom cilju, umjesto &scaron;to vodi kampanju na lokalnom nivou.
&ldquo;Bez obzira na konačan ishod epizode &bdquo;dobijanje IBAR-a&ldquo; jo&scaron; jednom se pokazalo da su partijski interesi iznad svega&ldquo;, kazala je Marović.
Ona je dodala da je priča o &bdquo;nestranačkoj ličnosti&ldquo; mogla da prođe kod imenovanja za glavnog pregovarača, a nakon &scaron;to je Zenović postavljen za nosioca političke liste ona &bdquo;pada u vodu&ldquo;.
Komentari&scaron;ući poruke koje iz različitih konstituenata Vlade i parlamentarne većine dolaze po pitanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, nezavisnosti Kosova i članstvu te države u Savjetu Evrope, odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i rukovodstvom entiteta Republika Srpska, Marović je rekla da je za očekivati da će se ovakve situacije de&scaron;avati kada su u vlasti partije koje ne dijele iste vrijednosti, principe, ni stavove o pitanjima koja su u osnovi procesa integracije.
&bdquo;A koja su dio na&scaron;ih međunarodnih preuzetih obaveza, pa i civilizacijska obaveza&ldquo;, rekla je Marović.
Kako je dodala, to je nedopustivo i zbog evropske perspektive Crne Gore, ali i za očuvanje karaktera građanske države.
&bdquo;Vlada mora čuvati na&scaron;u vanjsko-političku orijentaciju, na&scaron; imidž građanske države u kojoj se po&scaron;tuju prava svih i ne smije biti kalkulacija, kompromisa i dvosmislenih izjava&ldquo;, naglasila je Marović.
Komentari&scaron;ući to &scaron;to u Crnoj Gori dio političara podržava članstvo Crne Gore u EU, ali ne i sve vrijednosti na kojima se Unija zasniva, Marović je kazala da se stiče utisak da oni u EU vide samo ekonomski boljitak, ali da bi rado izbjegli određene obaveze.
&bdquo;S obzirom na to da sve partije u Crnoj Gori, makar na papiru, podržavaju članstvo u EU, kao i da 80 odsto građanki i građana želi to isto, a da istovremeno imaju problem sa određenim praksama, pravima, stavovima i principima, onda se stiče utisak da oni u EU vide samo ekonomski boljitak, ali da bi rado izbjegli određene obaveze&ldquo;, kazala je Marović.
Ona je ponovila da EU nije samo priča o standardima, već i o vrijednostima, kao i da je to neodvojivo.
Odgovarajući na pitanje o konzistentnosti crnogorske soljne politike, Marović je ocijenila da je očigledno da se Vlada suočava sa brojnim problemima u održavanju vanjsko-političkog kursa. &bdquo;Koji će, ako se zadrži ovakav sastav parlamentarne većine, biti sve očigledniji i sve komplikovaniji&ldquo;, kazala je Marović.
Prema njenim riječima, potrebno je da se iz Vlade ne čuju &scaron;umovi, ne daju različite i kontradiktorne izjave, da se po&scaron;tuje sve ono &scaron;to je u sredi&scaron;tu Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.
&ldquo;Ako želite postati članica određenog kluba, morate i da po&scaron;tujete njegova pravila&ldquo;, naglasila je Marović.
Na pitanje &scaron;ta bi mogli biti glavni problemi Crne Gore u u kontekstu dobijanja IBAR-a, ali i kasnije u daljem procesu pristupanja, Marović je naglasila da Crna Gora nema nezavisno pravosuđe i jake institucije, kao i da je pravda i dalje selektivna.
&bdquo;To su bili i ostaće najveći izazovi i prije i poslije dobijanja IBAR-a&ldquo;, zaključila je Marović.

Marović: Hrvatska može da blokira Crnoj Gori dobijanje pozitivnog IBAR-a

"PREDLOG REZOLUCIJE O JASENOVCU U OVOM TRENUTKU NERAZUMAN POTEZ"

Vlada Crne Gore postigla je u kratkom periodu zapažene rezultate, poručio je premijer Milojko Spajić, dodajući da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze.
On je to kazao na svečanom prijemu povodom Dana nezavisnosti.
Kako prenosi Portal RTCG, Spajić je rekao da oni koji sada žive u Crnoj Gori treba da razmi&scaron;ljaju kako da budu dobri preci i kako da se buduće generacije ponose njima i njihovim djelima.
&ldquo;Jedino ako ostavimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne&rdquo;, rekao je Spajić.
Navodeći da je pro&scaron;lo ne&scaron;to vi&scaron;e od pola godine otkako je dobio povjerenje i zadatak da Crnu Goru sa Vladom vodi putem daljeg napretka, Spajić je podsjetio da su postavili tri ključna prioriteteta koja se, kako je kazao, odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava.
&ldquo;Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta&rdquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece, dodajući da će, osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.
&ldquo;U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rje&scaron;avanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura i Vlada je dužna da to obezbijedi&rdquo;, rekao je Spajić.
On je podsjetio da se u junu očekuje pozitivan Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) &scaron;to, kako je kazao, daje novu nadu crnogorskoj evropskoj perspektivi.
&ldquo;Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali na&scaron;im napredovanjem na planu približavanja Evropskoj uniji (EU) dat je novi vjetar u leđa i na&scaron;im susjedima, a ideja evropejizma na velika vrata se vraća&rdquo;, rekao je Spajić.
Kako je dodao, ideja evropeizma se vraća čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu.
&ldquo;Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podr&scaron;ka na&scaron;im najbližim susjedima da prevazilaze pro&scaron;lost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka&rdquo;, istakao je Spajić.
On je poručio da će ostati posvećen napretku Crne Gore &ldquo;svakog dana svog mandata i svog života&rdquo;.
&ldquo;Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna&rdquo;, kazao je Spajić.
Prijemu u Vili Gorica prisustvovali su političari, predstavnici diplomatskog kora, poslanici i članovi Vlade, ali i vodeće ličnosti u državnom tužila&scaron;tvu i predstavnici nevladinog sektora.

Spajić: Za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze

PRIJEM POVODOM DANA NEZAVISNOSTI

Skup&scaron;tinska većina predala je Predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, potvrdio je predsjednik Parlamenta Andrija Mandić.
Predlog Rezolucije potpisalo je 43 poslanika.&nbsp;
"U skup&scaron;tinsku proceduru predali smo Predlog Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, uz 43 potpisa podr&scaron;ke poslanika iz parlamentarne većine. Imamo čvrsto uvjeravanje jo&scaron; nekoliko poslanika da će podržati i to je ono &scaron;to moram da obavijestim javnost, jer je to važna i značajna stvar za ovaj Parlament koji se ranije određivao prema nekim drugim de&scaron;avanjima na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije tako da nam je ovo veoma važno", kazao je Mandić na sjednici Skup&scaron;tine.
Ranije danas, skup&scaron;tinska većina razgovarala je o podno&scaron;enju ove Rezolucije.
Na tom sastanku, dio učesnika, prema saznanjima portala RTCG, smatrao je da Rezoluciju treba predložiti &scaron;to prije, dok je drugi dio ukazao da to treba da bude urađeno nakon &scaron;to bude izvjesno dobijanje IBAR, odnosno pozitivnog mi&scaron;ljenja EK vezano za pregovore o pridruživanju u oblasti vladavine prava,&nbsp;
Rezoluciju o Jasenovcu najavio je nedavno predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, a premijer Spajić je rekao da je spreman da se ta rezolucija podrži.
U međuvremenu Hrvatska je uputila protestnu notu zbog najave da će ta rezolucija biti predložena.&nbsp;
Vlada Crne Gore izjasniće se naredne sedmice u UN o Rezoluciji o Srebrenici koju su predložile Njemačka i Ruanda.

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

DOKUMENT PODRŽALA 43 POSLANIKA

Venecijanska komisija objavila je danas hitna mi&scaron;ljenja na izmjene i dopune Zakona o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu i Zakona o državnom tužila&scaron;tvu, pozdravljajući inicijativu unapređenja ovih akata, ali i ističući da većina ključnih preporuka datih u prethodnim mi&scaron;ljenjima nije ispo&scaron;tovana i ostaje na snazi.
U hitnom mi&scaron;ljenju o Zakonu o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu se podsjeća na ključne preporuke iz 2015. godine.
To su, kako preciziraju, povećanje garancija odgovornosti, uključujući sudsko preispitivanje tužilačkih mjera, kako bi se minimizirao rizik od zloupotrebe i/ili političkog pritiska.
Preporuka Venecijanske komisije je i da se preciziraju kriterijumi i procedure za zapo&scaron;ljavanje specijalnih tužilaca i drugog osoblja, uključujući policijske službenike, njihov nadzor i operativnu podređenost, disciplinske postupke, mjere za&scaron;tite od neopravdanog mije&scaron;anja, međuinstitucionalni odnosi, uključujući i policiju, te ovla&scaron;ćenja specijalnih tužilaca u odnosima sa drugim institucijama.
Venecijanska komisija predlaže i da se obezbijedi da su sve potrebne garancije za za&scaron;titu podataka o ličnosti predviđene zakonom u skladu sa evropskim standardima.&nbsp;
Ovo tijelo Savjeta Evrope predlaže i da se precizira nadležnost SDT-a &nbsp;za podsticanje nedozvoljenog uticaja i aktivnog podmićivanja kako bi se izbjeglo preklapanje sa nadležnostima drugih državnih tužila&scaron;tava.
"Predlažemo da se u član 3 Nacrta zakona uvrste sve relevantne kategorije na listu "visokih javnih funkcionera" (predviđenih, na primjer, u Krivičnom zakoniku i drugim povezanim zakonima koji se tiču konkretnih finansijskih tijela uspostavljenih u procesu evropskih integracija i tako dalje), kao i da se osmisli odgovarajuća strategiju za smanjenje zaostalih predmeta u SDT", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija poziva organe vlasti da u potpunosti iskoriste prethodne preporuke kako bi Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu pružili neophodnu autonomiju, garancije funkcionalnosti i odgovornosti.&nbsp;
"Komisija, takođe, poziva vlasti Crne Gore da osiguraju sveobuhvatan dijalog sa glavnim akterima i civilnim dru&scaron;tvom u daljim fazama zakonodavnog procesa", istakli su u saop&scaron;tenju.
U hitnom mi&scaron;ljenje u odnosu na unapređenje Zakona o državnom tužila&scaron;tvu pozdravlja se činjenica da se nacrt zakona bavi nekim prethodnim preporukama u vezi sa izborom Tužilačkog savjeta i modalitetima imenovanja privremenog TS, poja&scaron;njavanjem obaveza izvje&scaron;tavanja i pružanjem garancija za razrje&scaron;enje članova ovog tijela.
"Komisija, takođe, pozdravlja nove odredbe koje se odnose na transparentnost rada Tužilačkog savjeta i etiku. Komisija, međutim, takođe napominje da većina ključnih preporuka u prethodnim mi&scaron;ljenjima nije ispo&scaron;tovana i tako ostaje na snazi", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija skreće pažnju nadležnim organima na nerije&scaron;ene ključne preporuke, a to su da treba precizirati da će aktuelni sastav Tužilačkog savjeta nastaviti sa radom do isteka njegovog mandata, da se razjasni kriterijume podobnosti za članove TS, da treba pobolj&scaron;ati tranzicioni model za dalju depolitizaciju Tužilačkog savjeta i osmisliti proceduru kako bi se provjerilo da li se kriterijumi nekvalifikovanosti i dalje ispunjavaju tokom mandata članova TS i pobolj&scaron;ao proces nominovanja članova iz nevladinog sektora.
"Preporučljivo je pronaći održivije rje&scaron;enje i opisati sastav Tužilačkog savjeta i način izbora njegovih članova u samom Ustavu, &nbsp;kao &scaron;to je slučaj sa Sudskim savjetom", ističu iz Venecijanske komisije.
Predlažu i da se predvidi da se u zakonu izričito navede pravo žalbe na odluke o prinudnom premje&scaron;taju i bliže naznake kriterijuma koje treba uzeti u obzir prilikom dono&scaron;enja takve odluke.
"Treba unaprijediti obim i kriterijume vrednovanja rada u skladu sa evropskim standardima, razjasniti proceduru i kriterijume etičke i disciplinske odgovornosti, te da se razjasni postupak razre&scaron;enja članova Tužilačkog savjeta i rukovodioca državnog tužila&scaron;tva", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija podstiče vlasti da olak&scaron;aju pristup teorijskom dijelu obuke mladim stručnjacima iz svih djelova zemlje i da usklade početno trajanje obuke i program sa evropskim standardima.&nbsp;
"Ove preporuke se uglavnom ponavljaju. Kroz svojih osam prethodnih mi&scaron;ljenja usvojenih u periodu od 2008. do 2021. godine Venecijanska komisija je dala niz preporuka. Kompletna lista ključnih preporuka je priložena ovom hitnom daljem mi&scaron;ljenju. Komisija poziva vlasti da u potpunosti iskoriste te preporuke kako bi konsolidovali zakon i pružili Državnom tužila&scaron;tvu neophodne održive garancije, &scaron;titeći ga od korporativizma i politizacije", poručili su iz tog tijela.

Venecijanska komisija o zakonima o SDT-u i Državnom tužilaštvu: Većina ključnih preporuka nije ispoštovana

OBJAVILI HITNA MIŠLJENJA

Premijer Milojko Spajić kazao je da očekuje da amandmani koje je Crna Gora podnijela na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici budu prihvaćeni, dodajući da su oni dobrodo&scaron;li u trenutnoj konstelaciji i zategnutim odnosima u regionu.
Spajić je na konferenciji za novinare sa evropskim komesarem za pro&scaron;irenje Oliverom Varheljijem na Samitu lidera Zapadnog Balkana, kazao da je su&scaron;tina evropskih integracija regionalna saradnja i da pro&scaron;lost ne smije da defini&scaron;e budućnost.
Spajić je naveo da je, gledajući istoriju Evropske unije (EU) za Njemačku bila ključna saradnja sa Francuskom, državom sa kojom je imala probleme kroz istoriju.
Komentari&scaron;ući protestnu notu Hrvatske u vezi sa eventualnim usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Spajić je poručio da je ubijeđen da će Crna Gora imati dobre odnose i sa Hrvatskom i sa svim državama regiona.
Upitan da li je do&scaron;lo do promjena u crnogorskoj regionalnoj i spoljnoj politici, Spajić je odgovorio da se sva bilateralna pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskoj atmosferi.
&bdquo;Zapadni Balkan je jedinstven. Mislim da smo jako blizu rje&scaron;enja za bilateralne probleme koji su opterećivali multilateralna pitanja&ldquo;, rekao je Spajić.
On je kazao da su crnogorski amandmani na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici bili jako dobrodo&scaron;li u trenutnoj konstelaciji i zategnutim odnosima u regionu.
&ldquo;Očekujem da budu prihvaćeni&ldquo;, rekao je Spajić, dodajući da će prvi amandman najvjerovatnije biti dio osnovnog teksta, dok se jo&scaron; razgovara o formulaciji za drugi.
Varhelji je, komentari&scaron;ući dobijanje Izvje&scaron;taja o privremenoj ispunjenosti mjerila (IBAR), kazao da EK radi blisko sa Vladom Crne Gore.
&bdquo;Iako nijesmo tu jo&scaron;, jo&scaron; nam trebaju neke odluke&ldquo;, rekao je Varhelj, podsjećajući da parlament treba da usvoji određene zakone.
Kako je dodao, ako Vlada nastavi da odrađuje intenzivno dio posla kao prvih mjeseci, očekuje pozitivan ishod Međuvladine konferencije početkom ljeta.
&bdquo;Vjerujem da ćemo imati uspje&scaron;nu konferenciju, iako jo&scaron; posla ima da se uradi&ldquo;, kazao je Varhelji.
Upitan da prokomentari&scaron;e protestnu notu Hrvatske i upozorenje da bi usvajanje Rezolucije o Jasenovcu moglo uticati na evropski put Crne Gore, Varhelji je kazao je jasno da je preduslov za članstvo imati dobre susjedske odnose.
&bdquo;Vidjeli smo da je taj kriterijum jako osjetljiv, jako centralan, zato uijek tražimo od kandidata da se poveže dobro sa člonicama Unije&ldquo;, rekao je Varhelj.
On je kazao da je ubijeđen da će crnogorska Vlada rije&scaron;iti problem sa Hrvatskom.
Na pitanje da li je Crnoj Gori potrebna rezolucija o Jasenovcu, Varhelj je naglasio da ne želi da se mije&scaron;a u interpretaciju istorije.
Spajić i Varhelji su ranije, na sastanku uoči Samita, ocijenili da je crnogorska administracija uspje&scaron;no odgovorila na izuzetno ambiciozan plan i da to će, ukoliko preostale obaveze budu ispunjene, rezultirati dobijanjem IBAR-a.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da su Spajić i Varhelji saglasni da je Crna Gora uspje&scaron;na u odlučnom ispunjavanju prioriteta iz pregovaračkih poglavlja za oblast vladavine prava.
To će, kako su ocijenili, ukoliko sve preostale obaveze budu ispunjene, rezultirati dobijanjem IBAR-a i nastavkom daljeg integracionog procesa.
Spajić je rekao da je zadovoljan odnosom EK prema Crnoj Gori i kazao da je u pogledu politike pro&scaron;irenja ovo jedna od najuspje&scaron;nijih faza u posljednjih nekoliko godina.
Varhelji je, kako je saop&scaron;teno, istakao značaj organizacije Samita lidera Zapadnog Balkana u Crnoj Gori.
To je, kako je naveo, prilika da se Crna Gora jo&scaron; jednom potvrdi kao kohezioni faktor u regionu na koga svi međunarodni partneri mogu računati, posebno kada je u pitanju očuvanje stabilnosti i nastavak ukupnog razvoja.
&ldquo;EK snažno podržava sve aktivosti u tom pravcu&rdquo;, istakao je Varhelji.
Samitu lidera Zapadnog Balkana i EU prisustvuju i pomoćnik američkog državnog sekretara zaduženog za Evropu i Evroaziju Džejms O Brajen i specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan Rene Trokaz.

Spajić: Očekujem da amandmani Crne Gore budu prihvaćeni

"PROŠLOST NE SMIJE DA DEFINIŠE BUDUĆNOST."

Izborni proces u op&scaron;tini Andrijevica nastavljen je nakon &scaron;to je Ustavi sud odbio žalbu nosioca jedne od izbornih lista, Veselina Radenovića, saop&scaron;tila je Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK).
Sekretar OIK-a Dražen Cimbaljević kazao je da ih je Državna izborna komisija obavijestila o prijemu rje&scaron;enja Ustavnog suda o odbijanju žalbe Radenovića, nosioca liste &bdquo;Za bolji standard - Vesko Radenović&ldquo;.
&bdquo;Kako nijesu probijeni rokovi predviđeni kalendarom OIK-a, obavje&scaron;tavamo medije da se izborni proces zakazan za 2. jun nastavlja&ldquo;, naveo je Cimbaljević.
Izborni proces u Andrijevici prekinut je 14. maja, nakon &scaron;to je Radenović Ustavnom sudu podnio žalbu na rje&scaron;enje OIK-a kojim je utvrđeno da njegova lista nema dovoljno žena i naloženo da se nedostaci isprave, kako bi lista bila potvrđena

Nastavljen izborni proces u Andrijevici

ODBIJENA ŽALBA NOSIOCA JEDNE OD IZBORNIH LISTA

Zapadni Balakan treba da iskoristi priliku koju mu daje Evropska unija (EU), poručio je evropski komesar za pro&scaron;irenje Oliver Varhelji, dodajući da do kraja 2027. godine neće vi&scaron;e biti izgovora za region da nije spreman da postane dio te zajednice.
Varhelji je, na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Kotoru, kazao da postoji veliki nivo motivisanosti da se odradi sve &scaron;to je zami&scaron;ljeno kako bi se region &scaron;to vi&scaron;e uskladio sa EU.
"Naredna Evropska komisija trebalo bi da bude komisija pro&scaron;irenja, koja će do kraja svog mandata vidjeti nove članice koje se pridružuju Uniji&ldquo;, rekao je Varhelji.
On je dodao da je siguran da će, sa svim &scaron;to su zajedno uradili u ovom mandatu EK, zaključno sa Planom rasta, Zapadni balkan biti dio tog pro&scaron;irenja.
"Mislim da je jasno da ponuda koju je EU stavila na sto treba da nas vodi do narednog institucijonalnog nivoa kada će biti naredno pro&scaron;irenje", rekao je Varhelji.
Kako je kazao, do kraja 2027. godine neće biti vi&scaron;e izgovora za Zapadni Balkan da nije spreman da postane dio EU.
Prema riječima Varheljija, da bi se to desilo, mora se raditi na terenu.
Varhelji je naglasio da Zapadni Balakan treba da iskoristi priliku koju mu EU daje, ali i period prije pristupanja Uniji.
&bdquo;Želimo da iskoristite &scaron;anse koje vam članice daju i prije nego postanete članice EU&ldquo;, rekao je Varhelji, ukazujući da to nije samo samo politička ideja, nego i ekonomska mjera.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/qXNXv3D1oeo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Varhelji: Do kraja 2027. neće biti više izgovora za Zapadni Balkan da nije spreman da postane dio EU

"NAREDNA EVROPSKA KOMISIJA TREBALO BI DA BUDE KOMISIJA PROŠIRENJA"

Premijer Kosova&nbsp;Aljbin Kurti, na samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije koji se održava u Kotoru, potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazav&scaron;i da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.
&ldquo;Tražim od Srbije da prizna Kosovo, te da procesuira Milana Radoičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo rije&scaron;ili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe&rdquo;, navodi Kurti, u pogledu razrje&scaron;enja te situacije.
Istakao je da su pro&scaron;le tri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, &scaron;to je donijelo ne samo rat na starom kontinentu, već i direktne izazove po evropske vrijednosti i bezbjednost.
Kako je rekao, EU mora svoju politiku prema regionu vezati za evropske vrijednosti, odnosno njihovo po&scaron;tovanje.
&bdquo;Ako EU jednako podržava zemlje koje napreduju u demokratiji, vladavini prava i drugim oblastima onda je moguće sprovesti reforme i građani će doprinijeti mijenjanju političkih elita&ldquo;, naglasio je on.
Rekao je i da Plan rasta EU predstavlja mogućnost za integraciju regiona u jedinstveno zajedničko trži&scaron;te i napredak u reformama.
&bdquo;Put u EU mora biti vezan za zasluge&ldquo;, kazao je Kurti.
Naglasio je i da su neophodni dobrosusjedski odnosi u regionu, &scaron;to zahtijeva defakto i dejure priznanja, jer, kako kaže, samo to donosi mir i integraciju.

Kurti u Kotoru: Srbija da prizna Kosovo i procesuira Radoičića

„PUT U EU MORA BITI VEZAN ZA ZASLUGE“

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar razrije&scaron;en je dužnosti izaslanika za Zapadni Balkan, tvrdi portal Frontlajner, a prenosi Kosovo Onlajn.
<blockquote class="twitter-tweet">
Gabriel Escobar, 🇺🇸 U.S. Deputy Assistant Secretary, was dismissed as envoy to the Western Balkans after THE FRONTLINER revealed potential conflicts of interest and questioned his diplomatic integrity.<a href="https://t.co/mauhvXVIar">https://t.co/mauhvXVIar</a>
&mdash; FRONTLINER (@FRONTLINER_UK) <a href="https://twitter.com/FRONTLINER_UK/status/1786915419275555111?ref_src=twsrc%5Etfw">May 5, 2024</a></blockquote>
"Smjena je uslijedila nakon temeljnog istražnog rada magazina Frontlajner, koji je otkrio moguće sukobe interesa i doveo u sumnju njegov diplomatski integritet. Potvrda Eskobarove smjene stigla je od izvora u američkom Kongresu ubrzo nakon &scaron;to se Vudi Džum&scaron;iti, glavni urednik tog medija, pojavio u televizijskoj emisiji u kojoj je govorio o vitalnoj ulozi &scaron;tampe u demokratiji i preprekama sa kojima se suočavaju novinari kada izazivaju uticajne ličnosti", navodi portal Kosovo Onlajn.
Kontroverza oko Eskobara počela je izvje&scaron;tajem Frontlajnera od 22. marta, u kojem se navode tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa, &scaron;to dovodi u sumnju njegovu neutralnost u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.
Ovaj dijalog je od ključnog značaja za mir na Balkanu, regionu o&scaron;amućenom etničkim sukobima i političkom nestabilno&scaron;ću, pi&scaron;e Kosova Onlajn.
&nbsp;

Frontlajner: Gabrijel Eskobar razriješen sa mjesta izaslanika za Zapadni Balkan