Kultura

NVU Bunt Scena <a href="https://www.peticije.online/peticija_za_smjenu_umjetnikog_direktora_ju_nikiko_pozorite?utm_source=twitter">pokrenula je peticiju za smjenu </a>umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića koji je prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;.
"Nakon skandaloznog mejla kojim se zabranjuje izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo;, a kojim se unižava značaj borbe za rodnu ravnopravnost i borbe protiv nasilja nad ženama, građani Crne Gore pokreću peticiju za smjenu umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te", saop&scaron;tili su iz NVU Bunt Scena.
Podsjećaju na sadržaj maila umjetničkog direktora JU Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te Janka Jelića, koji prenosimo u cjelosti:
Uvažene koleginice,
uz svo po&scaron;tovanje prema va&scaron;em umjetničkom pregnuću ne nalazim nijedan opravdani razlog da do beskonačnosti razvlačimo izlizanu temu o ženskoj obespravljenosti i o tome kako žene neko diskrimini&scaron;e, iskori&scaron;ćava i ponižava.
Igrom slučaja, oženjen sam, imam živu majku, u kom&scaron;iluku mi živi udata sestra i oženjen brat, a usput sam zapamtio i babu, poznajem kom&scaron;ije, družim se sa kumovima i poznanicima&hellip; Ni u jednom od pomenutih primjera nijesam primijetio diskriminaciju žena, čak naprotiv, mislim da žene diskrimini&scaron;u.
Postalo je dosadno od terora priče o diskriminaciji nad ženama! Svakako da sam svjestan da postoje ljudi koji maltretiraju žene, ali sam isto tako svjestan da postoje i drugi vidovi diskriminacije koji nijesu ni&scaron;ta manje prisutni, ali su u javnom životu potpuno zapostavljeni. Zbog toga moja malenkost ne daje pristanak na igranje va&scaron;e predstave zato &scaron;to mislim da je to vid angažovane propagande, a ne nikakva umjetnost.
Znajući da vam neće biti pravo dajem vam za pravo da ovu moju poruku javno obznanite i da me zbog toga pozovete na odgovornost lično, jer je ovo isključivo moj lični stav i odluka mimo bilo kog drugog organa Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.
S po&scaron;tovanjem i nadom da ćete razumjeti, Janko Jelić

Pokrenuta peticiju za smjenu Jelića

NAKON ŠTO JE ZABRANJENO IZVOĐENJE PREDSTAVE "IZLOŽENE"

Nakon &scaron;to je umjetnički direktor Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janko Jelić prije dva dana zabranio izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo; u produkciji Bunt scene, oglasili su se i iz te tetarske kuće. Smatraju da je postupak Jelića dobio tendenciozna i selektivna tumačenja u kojima, kako kažu, provijavaju problematični tonovi i sudovi.
&ldquo;Odluka umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta Janka Jelića da ne prihvati postavljanje pomenute predstave na repertoar na&scaron;e kuće nije nikakva zabrana niti relativizacija problema diskriminacije i nasilja, već stav utemeljen na estetskim principima&rdquo;, smatraju u Nik&scaron;ičkom pozori&scaron;tu.
Da ovim temama prilaze najozbiljnije, kako ističu, govori i njihova produkcija u kojoj se na&scaron;la predstava &ldquo;Pluća&rdquo; po tekstu Dankana Mekmilana i u režiji Andreja Nosova.&nbsp;
&ldquo;Ta predstava se, upravo, bavi aktuelnim pitanjima iz ove oblasti. Ba&scaron; ova predstava koja je gostovala u crnogorskim teatrima (i dobila poziv da igra na 32. Beogradskom letnjem festivalu BELEF) skinuta je sa repertora Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom.
I promocija knjige Pozori&scaron;te u Crnoj Gori u izdanju Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otkazana je od iste institucije. Dalja saradnja između na&scaron;e dvije teatarske kuće ultimativno je uslovljena smjenom umjetničkog direktora Janka Jelića. Takav narativ Nik&scaron;ićko pozori&scaron;te ne koristi, niti će ga koristiti&rdquo;, poručuju u reagovanju.
Nagla&scaron;avaju da lične stavove svih ljudi, pa i Jelića, uvažavaju i razumiju kao nesumnjivo ljudsko pravo.
&ldquo;Lične stavove ne komentari&scaron;emo niti se njima bavimo. Umjetnički direktor je u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima upoznao članove uprave pozori&scaron;ta o svom estetskom sudu pomenute predstave i na osnovu toga odlučio da se istu ne stavi na repertoar. Ne bavimo se ni stvarima koje nijesu u na&scaron;oj nadležnosti kao &scaron;to je kadriranje ili traženje smjene kolega iz pozori&scaron;nog esnafa&rdquo;, nagla&scaron;avaju.
Po&scaron;tuju, kako dodaju, neprikosnoveno pravo Op&scaron;tine Nik&scaron;ić da salu Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta otvori za igranje predstave&rdquo; Izložene&rdquo; u narednim slobodnim terminima, i podržavaju organizaciju okruglih stolova sa temama dru&scaron;tvene ravnopravnosti i za&scaron;tite svih ljudskih prava i sloboda.
&ldquo;U želji da stvorene tenzije na nivou ličnih neslaganja i nepoklapanja vrednosnih stavova izmjestimo iz institucije pozori&scaron;ta nećemo da &scaron;irimo novonastalu javnu polemiku niti da kao pozori&scaron;te uzimamo dalje uče&scaron;će u njoj, uz posebnu sugestiju da smo uvijek na strani za&scaron;tite ličnosti i dostojanstva svakoga čovjeka. Ovim saop&scaron;tenjem zavr&scaron;avamo svaku dalju javnu raspravu i obraćanje prema sredstvima javnog informisanja&rdquo;, zaključili su uiz Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta.

Nikšićko pozorište: Postupak umjetničkog direktora dobio tendenciozna i selektivna tumačenja

KAŽU I DA JE STAV JELIĆA UTEMELJEN NA ESTETSKIM PRINCIPIMA

Predstava &ldquo;IzloŽene&rdquo; u Nik&scaron;iću biće izvedena nakon smjene Janka Jelića sa pozicije umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta, poručili su iz Nezavisne teatarske scene Bunt.
Predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević kazao je danas da će ta lokalna samouprava omogućiti igranje predstave "IzloŽene" u Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu i biti pokrovitelj tog događaja. Jelić je prethodno odbio predlog Bunt scene za izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene, uz obrazloženje da mu je tema o ženskoj obespravljenosti "izlizana" i da misli da "žene diskrimini&scaron;u".
Iz Bunt scene predsjedniku Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i građanima toga grada poručili su da se u ovom slučaju ne radi o pukom izvođenju predstave &ldquo;IzloŽene&rdquo;.
&ldquo;Riječ je o omalovažavanju žena, žrtava nasilja, silovanja, femicidu, selektivnim abortusima... Problemima sa kojima se žene i danas suočavaju, a koji su umjetničkom direktoru Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta dosadni.
Zato sa velikim zadovoljstvom igraćemo &ldquo;IzloŽene&rdquo; u Nik&scaron;iću, ali nakon smjene gospodina Janka Jelića sa pozicije umjetničkog direktora Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta", navodi se u reagovanju.
&nbsp;
&nbsp;

Bunt scena poručila Kovačeviću: Igraćemo "IzloŽene" u Nikšiću, ali tek nakon smjene Jelića

"OVDJE SE NE RADI O PUKOM IZVOĐENJU PREDSTAVE"

Veljko Bulajić jedan je od najreprezentativnijih predstavnika na&scaron;e kinematografije, kroz čije djelo se ogleda jedan dio na&scaron;e istorije, sa svim svojim dramama i kompleksnostima ovog prostora i mentaliteta, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na komemoraciji održanoj, u multimedijalnoj sali Ministarstva kulture i medija, povodom smrti istaknutog filmskog reditelja.
"U njegovim filmovima &ndash; politički etos zajednice je kolektivni heroj, koji nije samo ideolo&scaron;ki koncept, već je često utjelovijen kroz karaktere koji se suočavaju s velikim izazovima, bilo da se radi o ratu ili o dru&scaron;tvenoj borbi. To proučavanje dru&scaron;tvene zajednice i njeno kretanje, iz sela u grad, iz planine u ravnicu, iz patrijarhata u uređenje gdje i ženske priče imaju značajno mjesto &ndash; najbolji su primjeri Bulajićevog iskustva", istakla je Vujović.
Bulajića pamtimo po velikim epskim zahvatima ratnih filmova, ali dramaturgu i scenaristi Stevanu Koprivici zanimljiv je rediteljev odnos prema sudbini malog čovjeka.&nbsp;
"Veljko je bio na strani malog, običnog, pobunjenog čovjeka i to je na liniji njegove generalne antifa&scaron;ističke linije, ne samo u ideolo&scaron;kom smislu nego i u smislu poimanja svijeta, koji je duboko utkan u ne&scaron;to &scaron;to se zove savremena evropska ljevica", objasnio je Koprivica.
Veljko je živio dovoljno dugo da od prononsiranog državnog reditelja dospije u nemilost onih na vlasti, kazao je reditelj Andro Martinović, podsjetiv&scaron;i na Bulajićev nezavr&scaron;eni posljednji film u Hrvatskoj. On je ukazao na postupke crnogorskih institucija kada je riječ o prekinutim pripremama za film o knjazu Danilu.
"Na&scaron;a brojna obraćanja kao odgovor smo dobili ćutanje nedostojno institucija kulture i onih koji ih predstavljaju. Tako biva kada u poziciju da odlučuju o boljima od sebe dođu oni koji bi, u nekom uređenom sistemu, čekali redu da kupe kartu za novi Bulajićev film", poručio je Martinović.
Veljko Bulajić je bio modernista, čovjek koji se nije libio da kaže sve &scaron;to misli, a iznad svega je volio Crnu Goru, istakao je filmski reditelj Branko Baletić.
"Treba biti Veljko, veliki Veljko Bulajić, sjajni i zaslužni čovjek, čovjek koji je iznad svega volio Crnu Goru, ne ovo isprazno čemu smo često svjedoci i udaranja po crnogorskom ramenu. On je znao i na&scaron;e mane i na&scaron;e kvalitete. Uticao je na sve nas i tjerao nas sve da budemo bolji nego &scaron;to jesmo",&nbsp; zaključio je Baletić.
Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s na&scaron;ih prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju preminuo je 2. aprila u 97. godini u Zagrebu.
Rediteljsku karijeru započeo je kratkim filmovima "Kamen i more" i "Brod lutalica", a 1959. realizovao je i prvi dugometražni igrani film "Voz bez voznog reda", koji je prikazan na filmskom festivalu u Kanu. Jedan za drugim nizali su se &nbsp;&ldquo;Rat&rdquo;, &ldquo;Uzavreli grad&rdquo;, &ldquo;Kozara&rdquo;, &ldquo;Pogled u zjenicu sunca&rdquo;, &ldquo;Bitka na Neretvi&rdquo;.
Dobitnik je nagrada Zlatni lav u Veneciji, Zlatna nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastianu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike CIDALC.
Nagrađen je sa nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umjetnost i nauku nominovala je njegov film Bitka na Neretvi za Oskara. Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodijeljena Nagrada za životno djelo. Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je Bulajiću 2022. Orden Crnogorske zastave prvog stepena.

Baletić: Veljko Bulajić nas je sve tjerao da budemo bolji nego što jesmo

ODRŽANA KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI ISTAKNUTOG REDITELJA

Platforma organizacija &bdquo;U pravo vrijeme&ldquo; obavijestila je javnost da umjetnički direktor Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta, Janko Jelić, nije dozvolio izvođenje predstave "IzloŽene", koja se, kako navode, suočava s temom rodne ravnopravnosti i nasilja nad ženama.&nbsp;
Jelić je kao razlog zbog kojeg ne dozvoljava izvođenje predstave &bdquo;IzloŽene&ldquo; naveo da je tema diskriminacije nad ženama "izlizana" i da su žene u Crnoj Gori te koje diskrimini&scaron;u, te da neće dozvoliti izvođenje predstave u Nik&scaron;ićkom pozori&scaron;tu, jer je priča o diskriminaciji i nasilju nad ženama vid &bdquo;angažovane propagande&ldquo;.
Kako je saop&scaron;teno, nedozvoljavanje izvođenja "IzloŽene", predstave koja ističe različite oblike i forme diskriminacije i nasilja nad ženama pokazuje nepo&scaron;tovanje prema svim ženama koje su izgubile život usljed partnerskog ili porodičnog nasilja, ženama koje su trpile ili trpe nasilje, i ženama koje trpe diskriminaciju, a u konačnom i prema umjetničkom radu i potrebi da se otvoreno razgovara o ovim problemima.
U Crnoj Gori je, podsjećaju, u periodu od 2020 do 2022. počinjeno pet femicida.
"Umjesto da podstiče dijalog i osvje&scaron;ćivanje, Jelić jer je u poziciji moći, ograničava slobodu izražavanja i negira stvarnost s kojom se mnoge žene suočavaju svakodnevno, a aktivnosti ovakvog tipa naziva propagandom. Pozivamo umjetničku zajednicu i &scaron;iru javnost da se suprotstave ovakvom pristupu i podrže umjetnost koja hrabro propituje dru&scaron;tvene norme i nepravde", poručuju iz Platforme "U pravo vrijeme"
To nije samo, kako ističu, ograničavanje slobode izražavanja, već i podrivanje napore za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i nepravde.
Jelić je odgovoru upućenom nezavisnoj teatarskoj sceni &bdquo;Bunt&ldquo; naveo da je sa nepostojanjem diskriminacije nad ženama upoznat jer je &bdquo;igrom slučaja&ldquo; suprug, a iz navedenog odnosa prema umjetno&scaron;ću i ljudskim pravima djeluje da je igrom slučaja umjetnički direktor pozori&scaron;ta, koji osim &scaron;to ne razumije umjetnost ne razumije ni potrebe crnogorske javnosti, a uz to i negira nasilje nad ženama i diskriminaciju.
Predstava se izvodi kroz projekat &bdquo;Izloženo nasilje&ldquo; koji je podržan u sklopu grant &scaron;eme &bdquo;U pravo vrijeme&ldquo;. Igranje predstave je besplatno, ulaz se ne naplaćuje, niti se od umjetničkih institucija traže finansijska sredstva.
Predstava je kroz ovaj projekat igrana &scaron;est puta u op&scaron;tinama na sjeveru.

Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta zabranio predstavu koja govori o nasilju nad ženama: Tema mu "izlizana"

JELIĆ SMATRA DA SU ŽENE U CRNOJ GORI TE KOJE DISKRIMINIŠU

Poznati crnogorski producent i DJ Nikola Rajović objavio je prvi singl pod nazivom ANEMOI sa projekta Vibin with DJ Mono, a koji je objavljen za Beats per Montenegro etiketu.
"U pitanju je hard-core hip-hop numera koja slavi ženski glas. Po prvi put u Crnoj Gori su četiri reperke okupljene na istoj traci. Frenetični bas i efektna isporuka lirike karakteri&scaron;u ovaj singl dok je realizovana jasno izražena potreba da se na verbalan način 'lupi &scaron;akom o sto 'i obrade, nažalost, konstantno aktuelne teme od kojih je hronično oboljela dana&scaron;njica", navodi se u saop&scaron;tenju.
Uz asistenciju Marije Božović na refrenu, dobijena je, kako je saop&scaron;teno, kolaboracija vi&scaron;e generacija crnogorke rep &scaron;kole, tako da Labia (česta saradnica Who See klape) i Apro razmjenjuju rime sa sve vi&scaron;e prisutnim, predstavnicama najnovije generacije koje idu pod imenima: Jutro i Kurgashian.
Za muziku i aranžman su pored Nikole Rajovića bili zaduženi i Todor Tadić i Marko Ćaćić.
"Pjesma je snimljena i miksana u studiju Knowhere2Run iz koga iz godine u godinu dobijamo sve vi&scaron;e i sve raznovrsniji material. Za muzički video je bio zadužen Ivan Čojba&scaron;ić i ekipa Atomic Studija iz Podgorice u kome je spot sniman i montiran. Promo fotografije potpisuje Du&scaron;ko Miljanić dok je za grafičko oblikovanje bila zadužena Adela Zejnilović", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/zxlB9MghJQU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Četiri crnogorske reperke na istoj traci: ANEMOI - prvi singl sa Vibin with DJ Mono

"U PITANJU JE HARD-CORE HIP-HOP NUMERA KOJA SLAVI ŽENSKI GLAS"

Umro je Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s na&scaron;ih prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku kinematografiju.
Vijest o smrti Bulajića Večernjem listu potvrdili su članovi porodice.&nbsp;
Njegova "Bitka na Neretvi" bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso.
Kozara&ldquo;, &bdquo;Vlak bez voznog reda&ldquo;, &bdquo;Atentat u Sarajevu&ldquo;, zajedno s &bdquo;Bitkom na Neretvi&ldquo;, na vrhu su liste najgledanijih filmova u biv&scaron;oj Jugoslaviji.
Bulajić je nagrađen s nekoliko Zlatnih Arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju.
Dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike CIDALC, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Vajadolidu.
Biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prije dvije godine odlikovao je Bulajića ordenom prvog stepena.
Bulajić je dobio i Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2016.&nbsp;
Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi u blizini Nik&scaron;ića, 22. marta. 1928.

Umro Veljko Bulajić

JEDAN OD NAJVEĆIH FILMSKIH REDITELJA S NAŠIH PROSTORA

Umjetnica i pjevačica Aleksandra Slađana Milo&scaron;ević preminula je danas u 69. godini, potvrdila je FoNetu njena prijateljica Biljana Petrović.
Milo&scaron;ević je umrla u Zemunskoj bolnici, poslije kraće bolesti, a datum i vrijeme sahrane biće naknadno objavljeni.
Aleksandra Slađana Milo&scaron;ević rođena je u Beogradu 3. oktobra 1955. godine i smatrana je ikonom novog talasa osamdesetih u Jugoslaviji.
Na povr&scaron;inu jugoslovenske pop-rok scene isplivala je 1977. godine sa pjesmom &bdquo;Au, Au&ldquo; i iste godine imala svoj prvi veći nastup na Koncertu kod Hajdučke česme, gdje je nastupala prije Bijelog Dugmeta.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/-aSLpIV5uRM?t=38s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
<div class="detail-header p-0 mb-3">
<div class="sources">
<div class="sources-info">
&nbsp;
</div>
</div>
</div>

Preminula Slađana Milošević

SMATRANA JE IKONOM NOVOG TALASA OSAMDESETIH U JUGOSLAVIJI

Op&scaron;tina Bar podići će spomen-obilježje slikaru Uro&scaron;u To&scaron;koviću koji je dugo živio i stvarao u tom gradu. Tu odluku donijela je Skup&scaron;tina op&scaron;tine Bar nakon &scaron;to je prethodno Vlada prihvatila predlog za davanje saglasnosti na podizanje spomen-obilježja. Iz Op&scaron;tine Bar saop&scaron;tili su da će spomenik biti postavljen na &scaron;etali&scaron;tu kralja Nikole čime se, kako su naveli, želi odati po&scaron;tovanje jednom od najvećih likovnih umjetnika ovih prostora, koji je upravo u Baru i proveo posljednje godine života i ostavio neizbrisiv pečat svojeg duha. &ldquo;Na ovaj način Bar želi da se barem malo oduži slavnom slikaru, ali i da poku&scaron;a da sačuva njegov neprikosnoveni duh na ulicama i obalama Bara za generacije koje dolaze&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju. Navodi se da je na konkursu prvorangiran rad bio Zlatka Glamočaka koji je nagrađen sa 1,5 hiljada eura, a drugorangirni je bio rad Slavenka Rakočevića, koji je nagrađen sa hiljadu eura.

Opština Bar podiže spomen-obilježje Urošu Toškoviću

SPOMENIK BITI POSTAVLJEN NA ŠETALIŠTU KRALJA NIKOLE

Predstava &ldquo;Očevi su grad(ili)&rdquo;, autorski projekat reditelja Borisa Lije&scaron;evića, biće izvedena večeras, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta u 20 sati.
Predstava &ldquo;Očevi su grad(ili)&rdquo; je dokumentarna kritika ljudske pohlepe koja se do krajnjih granica koristi vlastitim autentičnim prostorom i vremenom, a izvedena je u žanru političkog kabarea. Tužne, potresne, humorom ili ironijom obojene scene artikuli&scaron;u zajednički problem kojeg generi&scaron;u kapitalistički sistem, finansijska kriza i mijenjanje ili pak propadanje osnovnih ljudskih vrijednosti, pri čemu se neprekidno potresno zadire u ono izloženo, ranjivo i povrijeđeno u čovjeku, tj. u su&scaron;tinu ljudskosti same.
Saradnica u autorskom procesu je Milena Lubarda-Marojević, asistent režije Idriz Đokaj, dramatur&scaron;kinja Stela Mi&scaron;ković, asistenti na dramaturgiji Ivana Dedić i Bal&scaron;a Poček, kompozitor Aleksandar Kostić, kostimografkinja Ivanka-Vana Prelević, a izvr&scaron;na producentkinja Svetlana So&scaron;ić.
Uloge tumače: Srđan Grahovac, Du&scaron;an Kovačević, Gorana Draga&scaron;ević, Dragan Račić, Ana Vujo&scaron;ević, Nada Vukčević, Žaklina O&scaron;tir, Slavko Kalezić, Jadranka Mamić, Momo Pićurić, Olivera Vuković, Slobodan Marunović, Petar Novaković, Mi&scaron;o Obradović, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Kristina Obradović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Vukan Pejović.
Ulaznice se, kako je navedeno, mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta može informisati putem dru&scaron;tvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala.

“Očevi su grad(ili)" večeras u CNP-u

NA VELIKOJ SCENI

Bosansko-hercegovački pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran preminuo je danas u 80. godini života, objavio je portal Radiosarajevo.ba.
Nekoliko mjeseci bio je u te&scaron;kom zdravstvenom stanju.
Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao &lsquo;vodeći dramaturg&rsquo;.
U književnosti se javio &scaron;ezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju &lsquo;&scaron;ezdesetosma&scaron;kom&rsquo;.
Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i dru&scaron;tvenim priznanjima (&Scaron;estoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godi&scaron;nja nagrada Udruženja književnika BiH, Godi&scaron;nja nagrada Izdavačkog preduzeća Svjetlost, Zmajeva nagrada).
U ratu objavljena, knjiga njegove poezije Sarajevski tabut nagrađena je priznanjem, Nagradom slobode, PEN-centra Francuske.
Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni su u Austriji, Francuskoj, Italiji (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu &lsquo;Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo&rsquo;.
Scenarista je filmova Sjeća&scaron; li se Dolly Bell?, Otac na službenom putu, reditelja&nbsp;Emira Kusturice, Kuduz Ademira Kenovića.
Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u &scaron;ahu.

Preminuo Abdulah Sidran