Ekonomija

Sa pres konferencije Demokratske partija socijalista poručeno je da parlamentarna većina nije prihvatila amandmane koje su predložili konkretno za izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Na presu u Skup&scaron;tini govorila&nbsp; je poslanica Aleksandra Despotović, koja je naglasila da većina nije prihvatila njihov amandman, te da nemaju pravo da govore kako se bore za bolji život građana u Crnoj Gori, a pogotovo bolji poljoprivredni život.
"Amandmani su predloženi u cilju pobolj&scaron;anja položaja žena poljoprivrednica. Na&scaron; prijedlog je bio da se pravo na staračku naknadu pro&scaron;iri. To su nevidljive heroine crnogorskih sela. Važno je motivisati mlade da se bave poljoprivrednom, podaci sa posljednjeg popisa su ponižavajući, 30 odsto manji broj u odnosu na 2023. godinu. Takođe, žene su one koje zaslužuju da budu u starosti za&scaron;tićene. Žao mi je &scaron;to vladajuća većina ne čita zakone, oni nijesu ni svjesni da su neusvajanjem tog amandmana izložili sve poljoprivrednike posljedicama", ističe Despotović.
Naglasila je da će nastaviti sa radom i borbom za interes građana.
"A za poljoprivrednike i poljoprivrednice ćemo se boriti i izboriti, za staračku naknadu na&scaron;im heroinama, na građanima je da procijene ko nudi rje&scaron;enje, a ko unaprijed odbacuje svaki prijedlog bez razmatranja", zaključila je Despotović.

Despotović: Žao mi je što vladajuća većina ne čita zakone, nijesu svjesni da su izložili poljoprivrednike posljedicama

PORUČENO SA PRES KONFERENCIJE DPS-A

Svjetska banka (SB) smanjila je prognozu globalnog ekonomskog rasta.
Prema najnovijim procjenama, globalni bruto domaći proizvod (BDP) ove godine će porasti 2,5 odsto, &scaron;to je 0,1 procentni poen manje u odnosu na prethodnu prognozu i 0,4 procentna poena manje nego pro&scaron;le godine, najsporije od početka pandemije koronavirusa, prenosi SEEbiz.&nbsp;
Za narednu i 2028. godinu očekuje se rast od 2,8 odsto.
U Svjetskoj banci posebno navode visoke cijene energenata, koje podstiču inflaciju, kao i rast tro&scaron;kova zaduživanja usljed rata SAD-a i Izraela protiv Irana.
&bdquo;Očekuje se da će globalni rast u ovoj godini usporiti na 2,5 odsto, u odnosu na 2,9 odsto u pro&scaron;loj godini. Prognoze su od januara snižene za dvije trećine zemalja. Predviđa se da će se globalni rast u narednoj godini povećati na 2,8 odsto, ali će i dalje biti za 0,4 procentna poena niži od prosjeka iz perioda 2010-ih godina&ldquo;, upozoravaju iz SB.
Zbog slabijeg rasta zemalja u razvoju zaustavljeno je i približavanje njihovog životnog standarda nivou razvijenih ekonomija. Naime, u svim zemljama u razvoju, osim u Kini i Indiji, do 2028. godine dohodak po stanovniku gotovo deset godina neće se približavati nivou razvijenih zemalja.
U izvje&scaron;taju se navodi i da je zatvaranje Hormu&scaron;kog moreuza značajno poremetilo energetska trži&scaron;ta. Uz pretpostavku da će najteži poremećaji biti ublaženi tokom jula, prosječna cijena sirove nafte Brent ove godine trebalo bi da iznosi 94 američka dolara po barelu, &scaron;to je 36 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.
Očekuje se i značajan rast cijena đubriva, &scaron;to će se odraziti na vi&scaron;e cijene hrane. Svi ovi pritisci dodatno podstiču globalnu inflaciju, koja bi ove godine trebalo da dostigne 4,0 odsto, u odnosu na 3,3 odsto u pro&scaron;loj godini.
U izvje&scaron;taju se upozorava da su rizici i dalje visoki. Ukoliko poremećaji u snabdijevanju budu ozbiljniji od trenutno očekivanih i budu praćeni značajnim finansijskim stresom, globalni rast bi u ovoj godini mogao pasti na svega 1,3 odsto, dok bi inflacija mogla porasti na 4,4 odsto.
&bdquo;Očekuje se da će se rast u zemljama u razvoju ove godine smanjiti sa 4,4 odsto u pro&scaron;loj godini na skromnih 3,6 odsto, &scaron;to je nivo sličan periodu nakon pandemije, prije nego &scaron;to se naredne godine vrati na 4,2 odsto. Zemlje Zaliva, koje su direktno pogođene sukobom, pretrpjeće najveće posljedice, jer će njihov rast sa 3,9 odsto u pro&scaron;loj godini pasti gotovo na nulu u ovoj. Predviđa se da će se rast u tim zemljama tokom naredne dvije godine vratiti na približno pet odsto, kako se trgovina bude oporavljala i započnu ulaganja u obnovu&ldquo;, navodi Svjetska banka.

SB: BDP će rasti najsporije od korone

NAJNOVIJE PROCJENE

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić saop&scaron;tio je da trenutno ne postoje finansijske mogućnosti za linearno povećanje svih penzija za 40 eura. Ministar je ocijenio d bi takva mjera na godi&scaron;njem nivou ko&scaron;tala vi&scaron;e od 62 miliona eura i predstavljala ozbiljan rizik za stabilnost penzijskog sistema i javnih finansija.
U odgovoru na poslaničko pitanje poslanice Jelenke Andrić iz Pokreta evropa sad o inicijativama dijela opozicije za povećanje penzija, Gutić je saop&scaron;tio da Vlada analizira sve prijedloge koji se odnose na penzijsko i invalidsko osiguranje, ali da pritom vodi računa o dugoročnoj finansijskoj održivosti države.
U odgovoru se navodi da bi povećanje od 40 eura za svakog penzionera generisalo dodatni rashod veći od 62 miliona eura godi&scaron;nje, te da je riječ o obavezi trajnog karaktera, koja bi iz godine u godinu dodatno opterećivala Budžet Crne Gore&ldquo;, ističe se u odgovoru Gutića, prenosi RTCG.
Prema podacima Ministarstva, za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja u budžetu za 2026. godinu opredijeljeno je vi&scaron;e od 843 miliona eura, od čega je za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja predviđeno preko 837 miliona eura. U prva četiri mjeseca ove godine prihodi Fonda iznosili su 274,7 miliona eura, dok je iz državnog budžeta pokriven deficit od 135,6 miliona eura.
Gutić upozorava da bi linearno povećanje penzija odstupilo od osnovnih principa na kojima počiva penzijski sistem.
&bdquo;Predloženo linearno povećanje penzija u jednakom iznosu za sve korisnike značajno odstupa od principa uzajamnosti, solidarnosti i proporcionalnosti, jer dovodi do relativnog smanjenja razlike između korisnika sa dužim stažom i većim uplaćenim doprinosima i onih sa minimalnim stažom&ldquo;, navodi se u odgovoru Gutića.
Gutić je podsjetio i da je prosječna penzija u Crnoj Gori u aprilu ove godine iznosila 556,88 eura.
&bdquo;Crnogorski penzioneri zvanično imaju najveće penzije među državama biv&scaron;e Jugoslavije koje nijesu članice Evropske unije, dok smo sa pojedinim članicama EU gotovo izjednačeni&ldquo;, navodi Gutić.
U zaključku odgovora Gutić ističe se da predložena mjera nije usklađena sa srednjoročnim fiskalnim planom i da bi njeno usvajanje moglo ugroziti redovnu isplatu postojećih prava.
&bdquo;Ministarstvo je stanovi&scaron;ta da u ovom trenutku ne postoje finansijske mogućnosti za sprovođenje ovakve mjere, jer bi njeno usvajanje direktno ugrozilo redovnost finansiranja postojećih prava i dugoročnu makroekonomsku stabilnost Crne Gore&ldquo;, zaključio je Gutić.

Gutić: Nema povećanja penzija

"NEREALNA OBEĆANJA I POLITIČKI POPULIZAM"

Ministarstvo finansija pripremilo je novi zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) kojim se &scaron;iri poreski obuhvat i uvode evropska pravila za kontrolu internet platformi preko kojih se izdaje privatni smje&scaron;taj.&nbsp;
Booking, Airbnb i srodne platforme moraće da dostavljaju podatke Poreskoj upravi, dok mali izdavaoci sa prihodima ispod 30 hiljada eura ostaju van sistema PDV-a, pi&scaron;e Portal RTV PG.
Izdavaoci smje&scaron;taja koji godi&scaron;nje prihoduju manje od 30 hiljada EUR i dalje neće biti obveznici PDV-a, ali će se on naplaćivati na dio cijene usluge posredovanja koji uzimaju internet platforme preko kojih se taj smje&scaron;taj izdaje.&nbsp;
Domaće i strane internet platforme koje posreduju u izdavanju smje&scaron;taja moraće da vode evidenciju o svim transakcijama i da ih dostavljaju poreskim vlastima Crne Gore kako bi mogle da provjeravaju da li je PDV pravilno obračunat i da li je izdavalac smje&scaron;taja pre&scaron;ao granicu prihoda od 30 hiljada eura.
To su neke od novina iz Nacrta zakona o PDV-u, kojeg je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu. Predloženi takst, kako je navedeno, u potpunosti primjenjuje evropske direktive i pravila o obračunu tog poreza, koje je Crna Gora dužna da usvoji prije učlanjenja. Iznosi poreskih stopa od nula, sedam, 15 i 21 odsto, na robe i usluge, ostaju na snazi i u tom dijelu neće biti nikakvih promjena.
Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković ocijenio je za Portal RTV PG da su novine u zakonu dobre za budžetske prihode koji zahtijevaju dodatne izvore kako bi se obezbijedila fiskalna stabilnost, ističući da su mjere koje smanjuju udio neformalne ekonomije najbitnije u tom dijelu.
&bdquo;Kako se približavamo EU pravila koja se odnose na sve zemlje članice odnosiće se i na crnogorsku ekonomiju. Samim tim, ove izmjene su usklađene sa onim &scaron;to je stvarno stanje u EU. Definitivno, ovakve mjere su dobre u dijelu suzbijanja neformalne (sive) ekonomije. Na taj način će svi imati koristi od toga, jer oni koji nisu bili u sistemu, odnosno koji nisu bili registrovani i koji su bili u neformalnoj ekonomiji će imati zakonska prava koja im sleduju, a s druge strane država će ubirati mnogo vi&scaron;e sredstava od PDV-a. Tako da, negdje, ovakva rje&scaron;enja jesu dobra&ldquo;, naveo je Mule&scaron;ković.
On smatra da je borba sa onima koji su i dalje u zoni neformalne ekonomije neophodna, čiji se udio mora smanjiti kroz snažniji rad inspekcijskih organa.
&bdquo;Definitivno da siva ekonomija predstavlja najveći problem kako za državu, tako i za, u ovom slučaju, turističku privredu, jer stvara nelojalnu konkurenciju. Na kraju krajeva, ona je problematična i za one koje nisu registrovani. Posebno je dobro da se iz sistema PDV-a isključe oni koji su mali, kako bi se negdje dozvolio njihov rast i kako bi imali određenu pogodnost. Naravno da je dobro &scaron;to smo krenuli da sređujemo sistem, da svi budemo jednaki, da svi imamo iste obaveze i ista prava&ldquo;, saop&scaron;tio je Mule&scaron;ković.

Novi zakon o PDV-u uvodi evropska pravila za internet platforme za izdavanje smještaja

BOOKING, AIRBNB I SRODNE PLATFORME MORAĆE DA DOSTAVLJAJU PODATKE PORESKOJ UPRAVI

Ekonomski razvojno ne treba kao poreski obveznici da zaziremo od toga da lidere državne administracije i poslanike i poslanice dobro platimo, kaže ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona tako u izjavi za Antenu M komentari&scaron;e informaciju da je 32 poslanika uz majsku platu primilo i varijabile u iznosu od 200 do 800 eura. Kasalica, međutim, i dodaje da je ključno pitanje &ldquo;da li ozbiljne zarade koje primaju mogu da se izmjere kroz njihov odnos prema odgovornosti, kroz njihovo poznavanje zakona, kroz njihovu namjeru i nakanu da unaprijeđuju regulatorni okvir i, naravno, u krajnjem, kroz njihovo pona&scaron;anje u javnom diskursu Crne Gore koji treba da jača ovu zajednicu, a ne da je unižava&rdquo;.
Za 800 eura nečije naknade i varijabile u Skup&scaron;tini, radi se, nagla&scaron;ava, krvavi posao na &scaron;alterima u bankama kako od mladih ljudi tako i od svih drugih zaposlenih, uz stalnu prijetnju otkazom ukoliko se ne ispune dnevne obaveze i uz stalni teret plaćanja rate za kredite.
Navodi i, kako kaže, konkretniji primjer.
&ldquo;Posljednjih sedam litija&scaron;kih godina armije mladih ljudi u državnoj administraciji i administraciji lokalnih samuprava rade po ugovorima o dijelu koji su ranije bili na &scaron;est mjeseci, a sad su na jedan mjesec&rdquo;.
U tim primjerima se, ističe Kasalica, vidi koliko na&scaron;i poslanici i poslanice, kako kaže, &ldquo;najgoreg saziva crnogorske Skup&scaron;tine&rdquo; ne znaju kome služe i kome su obavezni da služe.
Za kraj poručuje:&ldquo;Željala bih da vjerujem da se nijedan građanin ni građanka ne bi složili sa ovoliko visokim varijabilama. Međutim, svi znamo da će čim premijer Spajić i svi ostali obećaju brda i doline pred sljedeće izbore, nažalost većina prihvatiti takve predloge, pa kad to pojede inflacija, opet će Vlada biti kriva, a realno smo svi krivi jer na biračkim mjestima ne promislimo za &scaron;ta glasamo&rdquo;.
Iz Skup&scaron;tine su, kako je juče pisao Dan, ranije objasnili da se varijabile isplaćuju za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu.
Evo i ko je primio varijabilu i koliku:
Andrija Mandić (2.959 eura, od čega je varijabila 607 eura), Nikola Camaj (2.788, od čega je 607 eura varijabila), Velimir Đoković (2.263 eura, od čega su 202 eura varijabila), Dejan Đurović (2.841 euro, od čega je 809 eura varijabila), Radinka Ćinćur (2.399 eura, od čega su 202 eura varijabila), Mirsad Nurković (2.662 eura, od čega je 607 eura varijabila), Jelenka Andrić (2.140 eura, od čega su 354 eura varijabila), Boris Bogdanović (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dragan Bojović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Bogdan Božović (2.322 eura, od čega je 607 eura varijabila), Vasilije Čarapić (2.359 eura, od čega je 607 eura varijabila), Artan Čobi (2.344 eura, od čega je 607 eura varijabila), Milan Knežević (2.461 euro, od čega je 607 eura varijabila), Milo&scaron; Konatar (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Mugo&scaron;a (2.735 eura, od čega je 809 eura varijabila), Jelena Nedović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Andrija Nikolić (2.438 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Pejović (2.381 euro, od čega je 607 eura varijabila), Jevrosima Pejović (2.405 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dražen Petrić (2.069 eura, od čega su 354 eura varijabila), Zdenka Popović (2.432 eura, od čega je 607 eura varijabila), Amer Smailović (2.371 euro, od čega je 607 eura varijabila), Du&scaron;ko Stjepović (2.118 eura, od čega su 354 eura varijabila), Jelena Božović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Oskar Huter (2.143 eura, od čega su 202 eura varijabila), Slađana Kaluđerović (2.152 eura, od čega su 354 eura varijabila), Adrijan Vuksanović (2.393 eura, od čega je 607 eura varijabila), Sonja Milatović (1.917 eura, od čega su 202 eura varijabila), Jovan Subotić (1.989 eura, od čega su 202 eura varijabila), Zoran Mikić (1.954 eura, od čega su 202 eura varijabila) . Nikola Rovčanin (354 eura varijabila) i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (354 eura varijabila).

Kasalica: Ključno pitanje da li ozbiljne zarade poslanika koje primaju mogu da se izmjere kroz njihov odnos prema odgovornosti

"ZA 800 EURA NEČIJE VARIJABILE U SKUPŠTINI RADI SE KRVAVI POSAO NA ŠALTERIMA U BANKAMA"

<div class="ng-star-inserted">
Predsjednik poslaničkog kluba Evropskog saveza i poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a predložio je da se koriguje formula za zakonsko usklađivanje visine penzija.
"Na način da se ukoliko je to povoljnije za penzionere umjesto parametra op&scaron;te stope inflacije koristi stopa inflacije proizvoda i usluga koje penzioneri uglavnom koriste (hrana, ljekovi, režijski tro&scaron;kovi&hellip;), kao i da se umjesto poređenja kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode koristi poredjenje kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na isti taj period pro&scaron;le godine.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Na ovaj način, a svjesni činjenice da su posljednja dva povećanja visine penzija zbog zakonskog uskladjivanja zaista neprimjerena, bi se omogućilo da se penzije kvartalno povećavaju na adekvatniji način nego po postojećem zakonskom rje&scaron;enju&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.
</div>

Mugoša: Korigovati formulu za zakonsko uskladjivanje visine penzija

PREDLOG POSLANIKA SD-A

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro od 11. do 13. juna, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
"Sajam rukotvorina organizuje NVU "Rukotvorci Crne Gore", a biće prilika da se posjetiocima prezentuju unikatni ručno vezeni i stolnjaci,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, pa će se naći nakit rađen od drveta, bakra i poludragog kamena, a posebno atraktivna će biti ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi,&nbsp;na tradicionalan način", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Cilj organizatora sajma je, kako zaključuju, da se posjetiocima prezentuju radovi vje&scaron;tih rukotvoraca, koji se posebno pripremaju za izlaganje na sajmovima.

Sajam rukotvorina u Mall of Montenegro od 11. do 13. juna

RADOVI VJEŠTIH RUKOTVORACA IZ SVIH KRAJEVA CRNE GORE

Građani i privreda snose teret energetske krize, dok država zarađujej saop&scaron;tio je predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza i poslanik SD-a&nbsp; Boris Mugo&scaron;a.
Ocijenio je da zbog činjenice da je Vlada bez ikakvog obrazloženja odlučila od pro&scaron;le sedmice ukine zakonom dozvoljen procenat umanjenja akciza i da u cijenu dizela ukalkuli&scaron;e puni iznos akciza (44 centi po litru), koje su prihod države odnosno budžeta, građani će plaćati jedan litar dizela od danas 1,7 eura.
<div class="ng-star-inserted">
"Na toj razlici država i po osnovu PDV-a, koji se obračunava i na akcize, dodatno zarađuje 6,7 centi po litru",&nbsp; napisao je Mugo&scaron;a na mreži X.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<div class="inner-articles-container fr-deletable">
<div class="inner-article">
<div>
<div>
<div>&nbsp;</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="code-block code-block-8">&nbsp;</div>

Mugoša: 36 centi po litru dizela više nego prije nekoliko mjeseci

SAOPŠTIO POSLANIK SD-A

Cijene benzina od ponoći će biti niže cent, dok će eurodizel poskupiti četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će u narednih sedam dana ko&scaron;tati 1,64 eura, odnosno 1,68 eura.
Eurodizel će se prodavati po cijeni od 1,7 eura.
Lož ulje će poskupiti tri centa na 1,63 eura.
Naredni obračun će biti obaviti 15. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 16. juna.

Od ponoći skuplji eurodizel

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Deklarativno, niko nije protiv povećanja svih penzija za 40 eura, ali, isto tako, nije sigurno da će svi dati podr&scaron;ku predlogu građanskog pokreta URA.&nbsp;
Naime, izvr&scaron;na vlast od februara ne daje mi&scaron;ljenje na predlog GP URA, čiji poslanik Zoran Mikić tvrdi da je povećanje moguće sredstvima koje je Vlada opredijelila Fondu PIO za ovu godinu. Prema njegovoj računici, Vlada je za ovu godinu povećala budžet Fonda PIO za 60 miliona.
&ndash; Na januarsko povećanje od 0,38 odsto oti&scaron;la su dva miliona, a na majsko od 0,95 odsto otići će &scaron;est miliona. To je ukupno osam miliona, &scaron;to znači da ostaju jo&scaron; 52 miliona eura. Od ta 52 miliona ostaje jo&scaron; nekih od osam do 18 miliona za usklađivanje u oktobru. Ukoliko se penzije povećaju za 40 eura u drugoj polovini godine, za to će biti potrebno 30 miliona eura do kraja godine, &scaron;to znači da novca za povećanje penzija u budžetu ima &ndash; rekao je Mikić na sjednici Odbora za rad i socijalno staranje.
Taj odbor se nije izja&scaron;njavao o predlogu GP URA jer nije bilo kvoruma. Podr&scaron;ku predlogu najavili su DNP i SD, dok su iz PES-a i NSD-a saop&scaron;tili da jesu za povećanje penzija ukoliko je zasnovano na realnim osnovama. Za konačno mi&scaron;ljenje sačekaće se izja&scaron;njenje Vlade, kojega nema već mjesecima. Kako je kazao Mikić, opozicija se iznenadi kada dobije mi&scaron;ljenje Vlade na neki svoj predlog zakona.
&ndash; Najvažnija stvar je da za povećanje penzija za 40 eura nije potrebno novo zaduživanje. Bitno je da se to zna, da Vlada i vladajuća većina ne bi rekli da nema novca za povećanje. Samo je pitanje da li ima političke volje da se povećaju penzije ili je nema &ndash; rekao je Mikić i pozvao Vladu da ga demantuje ako nema novca za povećanje penzija.
Podsjetio je da smo do sada imali dva usklađivanja, od 0,38 i 0,95 odsto, &scaron;to je u prosjeku bilo povećanje od dva, odnosno pet eura.
&ndash; Bolje da nismo imali ni ta dva povećanja. Najbolje bi bilo da je Fond PIO predložio vanredno usklađivanje ili da ne povećava penzije za dva eura. Prije tri godine imali smo dva vanredna usklađivanja i penzije su porasle 18 odsto, jer je i tada bila slična situacija i povećanje je trebalo da bude oko jedan odsto. Zato sada ne postoji nijedan argument da se predlog za povećanje penzija odbije &ndash; istakao je Mikić.
Takođe, predloženo je da usklađivanje penzija bude četiri puta umjesto tri puta godi&scaron;nje, a Boris Mugo&scaron;a (ES) je najavio amandmane kojima bi se inflacija i plate poredile sa istim periodom pro&scaron;le godine, a ne sa prethodna četiri mjeseca, kao &scaron;to je sada slučaj.
&ndash; Da su uzimani podaci u odnosu na četiri mjeseca pro&scaron;le godine, rast penzija bi bio tri-četiri odsto. Formula za usklađivanje treba da se promijeni &ndash; rekao je Mugo&scaron;a.
I on tvrdi da para ima, a podsjetio je da su samo pro&scaron;le godine izgubljena 24 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova.
&ndash; Povećanje penzija nije tro&scaron;ak, jer će se sve pare vratiti u budžet &ndash; ukazao je Mugo&scaron;a.
Jelena Kljajević (DNP) kazala je da penzioneri zaslužuju život dostojan čovjeka, koji trenutno nemaju.
&ndash; Da li možemo biti članica EU sa ovakvim penzijama? Ako dajemo novac za priredbe i Rikija Martina, treba da ima novca i da penzionerima olak&scaron;amo život &ndash; rekla je Kljajević.
Predsjednik Odbora za rad i socijalno staranje Dražen Petrić (PES) predlog GP URA smatra populističkim i traži da se da izvor sredstava za finansiranje povećanja svih penzija za 40 eura.
Vaso Obradović (NSD) je istakao da treba povećati penzije, ali da to mora da bude zasnovano na realim osnovama.
&ndash; Granica siroma&scaron;tva je oko 580 eura. Povećanjem od 40 eura ne postižemo ni&scaron;ta, samo primičemo penzionere iznosu koji je određen kao granica siroma&scaron;tva. Ako želite da mijenjate stvari, prvo morate naći sredstva i onda ići na drastično povećanje penzija. Uvijek ćemo biti na strani penzionera, ali ne da sa njima tvrdimo pazar &ndash; rekao je Obradović.
Penzioneri ne žive dostojanstveno
Sjednici su prisustvovali i predstavnici Pokreta penzionera Sadik Klimenta i Svetozar Čabarkapa, kao i predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice Dragan Marković.
Klimenta je ukazao da penzioneri moraju da biraju između ljekova i namirnica i da to nije dostojanstven život.
&ndash; Pokret penzionera traži vanredno povećanje penzija koje će pratiti stvarni rast tro&scaron;kova, dodatnu za&scaron;titu korisnika najnižih penzija i redovno usklađivanje sa stvarnom inflacijom i rastom zarada. Poslednja dva usklađivanja, od 0,38 odsto i 0,95 odsto, brutalna su uvreda za sve penzionere. Minimalne penzije su za dvije i po godine uvećane za &scaron;est eura &ndash; rekao je Klimenta.
Čabarkapa je saop&scaron;tio da nijesu zadovoljni ni povećanjem od 40 eura, te da traže da najniže penzije budu 80 odsto od minimalne zarade.
Marković, koji se obratio u ime pet udruženja iz Podgorice, koja broje 4.500 penzionera, podsjetio je da minimalac od 451,71 euro prima 67.997 penzionera.
&ndash; To je vi&scaron;e od polovine svih penzionera. Granica siroma&scaron;tva je 589 eura, &scaron;to znači da vi&scaron;e od polovine penzionera živi na ivici siroma&scaron;tva &ndash; predočio je Marković članovima Odbora za radi i socijalno staranje.

Za povećanje svih penzija po 40 eura potrebno 30 miliona

PREDLO GP URA

<div class="ng-star-inserted">
Premijer Milojko Spajić objavio je snimak sa Veljeg brda.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
- Pogledajte kako teku pripremni radovi za Bulevar Velje brdo.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Juče je raspisan i tender za izgradnju bulevara, čime jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata ulazi u novu fazu realizacije - napisao je Spajić u objavi na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
📽️Pogledajte kako teku pripremni radovi za Bulevar Velje brdo. 🚧 Juče je raspisan i tender za izgradnju bulevara, čime jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata ulazi u novu fazu realizacije. <a href="https://t.co/f3ZC5LfPQx">pic.twitter.com/f3ZC5LfPQx</a>
&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://x.com/MickeySpajic/status/2064970185807691790?ref_src=twsrc%5Etfw">June 11, 2026</a></blockquote>
</div>

Spajić objavio snimak sa Veljeg brda: Projekat ulazi u novu fazu realizacije