Ekonomija

<div class="ng-star-inserted">
Predsjednik poslaničkog kluba Evropskog saveza i poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a predložio je da se koriguje formula za zakonsko usklađivanje visine penzija.
"Na način da se ukoliko je to povoljnije za penzionere umjesto parametra op&scaron;te stope inflacije koristi stopa inflacije proizvoda i usluga koje penzioneri uglavnom koriste (hrana, ljekovi, režijski tro&scaron;kovi&hellip;), kao i da se umjesto poređenja kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode koristi poredjenje kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na isti taj period pro&scaron;le godine.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Na ovaj način, a svjesni činjenice da su posljednja dva povećanja visine penzija zbog zakonskog uskladjivanja zaista neprimjerena, bi se omogućilo da se penzije kvartalno povećavaju na adekvatniji način nego po postojećem zakonskom rje&scaron;enju&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.
</div>

Mugoša: Korigovati formulu za zakonsko uskladjivanje visine penzija

PREDLOG POSLANIKA SD-A

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro od 11. do 13. juna, posjetioci će biti u prilici da uživaju u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore.
"Sajam rukotvorina organizuje NVU "Rukotvorci Crne Gore", a biće prilika da se posjetiocima prezentuju unikatni ručno vezeni i stolnjaci,&scaron;ivene i pletene igračke, slike rađene različitim tehnikama, kao i proizvodi ukra&scaron;eni dekupaž tehnikom.
Najraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, pa će se naći nakit rađen od drveta, bakra i poludragog kamena, a posebno atraktivna će biti ponuda kozmetike na pripremljena biljnoj bazi,&nbsp;na tradicionalan način", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Cilj organizatora sajma je, kako zaključuju, da se posjetiocima prezentuju radovi vje&scaron;tih rukotvoraca, koji se posebno pripremaju za izlaganje na sajmovima.

Sajam rukotvorina u Mall of Montenegro od 11. do 13. juna

RADOVI VJEŠTIH RUKOTVORACA IZ SVIH KRAJEVA CRNE GORE

Cijene benzina od ponoći će biti niže cent, dok će eurodizel poskupiti četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će u narednih sedam dana ko&scaron;tati 1,64 eura, odnosno 1,68 eura.
Eurodizel će se prodavati po cijeni od 1,7 eura.
Lož ulje će poskupiti tri centa na 1,63 eura.
Naredni obračun će biti obaviti 15. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 16. juna.

Od ponoći skuplji eurodizel

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Deklarativno, niko nije protiv povećanja svih penzija za 40 eura, ali, isto tako, nije sigurno da će svi dati podr&scaron;ku predlogu građanskog pokreta URA.&nbsp;
Naime, izvr&scaron;na vlast od februara ne daje mi&scaron;ljenje na predlog GP URA, čiji poslanik Zoran Mikić tvrdi da je povećanje moguće sredstvima koje je Vlada opredijelila Fondu PIO za ovu godinu. Prema njegovoj računici, Vlada je za ovu godinu povećala budžet Fonda PIO za 60 miliona.
&ndash; Na januarsko povećanje od 0,38 odsto oti&scaron;la su dva miliona, a na majsko od 0,95 odsto otići će &scaron;est miliona. To je ukupno osam miliona, &scaron;to znači da ostaju jo&scaron; 52 miliona eura. Od ta 52 miliona ostaje jo&scaron; nekih od osam do 18 miliona za usklađivanje u oktobru. Ukoliko se penzije povećaju za 40 eura u drugoj polovini godine, za to će biti potrebno 30 miliona eura do kraja godine, &scaron;to znači da novca za povećanje penzija u budžetu ima &ndash; rekao je Mikić na sjednici Odbora za rad i socijalno staranje.
Taj odbor se nije izja&scaron;njavao o predlogu GP URA jer nije bilo kvoruma. Podr&scaron;ku predlogu najavili su DNP i SD, dok su iz PES-a i NSD-a saop&scaron;tili da jesu za povećanje penzija ukoliko je zasnovano na realnim osnovama. Za konačno mi&scaron;ljenje sačekaće se izja&scaron;njenje Vlade, kojega nema već mjesecima. Kako je kazao Mikić, opozicija se iznenadi kada dobije mi&scaron;ljenje Vlade na neki svoj predlog zakona.
&ndash; Najvažnija stvar je da za povećanje penzija za 40 eura nije potrebno novo zaduživanje. Bitno je da se to zna, da Vlada i vladajuća većina ne bi rekli da nema novca za povećanje. Samo je pitanje da li ima političke volje da se povećaju penzije ili je nema &ndash; rekao je Mikić i pozvao Vladu da ga demantuje ako nema novca za povećanje penzija.
Podsjetio je da smo do sada imali dva usklađivanja, od 0,38 i 0,95 odsto, &scaron;to je u prosjeku bilo povećanje od dva, odnosno pet eura.
&ndash; Bolje da nismo imali ni ta dva povećanja. Najbolje bi bilo da je Fond PIO predložio vanredno usklađivanje ili da ne povećava penzije za dva eura. Prije tri godine imali smo dva vanredna usklađivanja i penzije su porasle 18 odsto, jer je i tada bila slična situacija i povećanje je trebalo da bude oko jedan odsto. Zato sada ne postoji nijedan argument da se predlog za povećanje penzija odbije &ndash; istakao je Mikić.
Takođe, predloženo je da usklađivanje penzija bude četiri puta umjesto tri puta godi&scaron;nje, a Boris Mugo&scaron;a (ES) je najavio amandmane kojima bi se inflacija i plate poredile sa istim periodom pro&scaron;le godine, a ne sa prethodna četiri mjeseca, kao &scaron;to je sada slučaj.
&ndash; Da su uzimani podaci u odnosu na četiri mjeseca pro&scaron;le godine, rast penzija bi bio tri-četiri odsto. Formula za usklađivanje treba da se promijeni &ndash; rekao je Mugo&scaron;a.
I on tvrdi da para ima, a podsjetio je da su samo pro&scaron;le godine izgubljena 24 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova.
&ndash; Povećanje penzija nije tro&scaron;ak, jer će se sve pare vratiti u budžet &ndash; ukazao je Mugo&scaron;a.
Jelena Kljajević (DNP) kazala je da penzioneri zaslužuju život dostojan čovjeka, koji trenutno nemaju.
&ndash; Da li možemo biti članica EU sa ovakvim penzijama? Ako dajemo novac za priredbe i Rikija Martina, treba da ima novca i da penzionerima olak&scaron;amo život &ndash; rekla je Kljajević.
Predsjednik Odbora za rad i socijalno staranje Dražen Petrić (PES) predlog GP URA smatra populističkim i traži da se da izvor sredstava za finansiranje povećanja svih penzija za 40 eura.
Vaso Obradović (NSD) je istakao da treba povećati penzije, ali da to mora da bude zasnovano na realim osnovama.
&ndash; Granica siroma&scaron;tva je oko 580 eura. Povećanjem od 40 eura ne postižemo ni&scaron;ta, samo primičemo penzionere iznosu koji je određen kao granica siroma&scaron;tva. Ako želite da mijenjate stvari, prvo morate naći sredstva i onda ići na drastično povećanje penzija. Uvijek ćemo biti na strani penzionera, ali ne da sa njima tvrdimo pazar &ndash; rekao je Obradović.
Penzioneri ne žive dostojanstveno
Sjednici su prisustvovali i predstavnici Pokreta penzionera Sadik Klimenta i Svetozar Čabarkapa, kao i predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice Dragan Marković.
Klimenta je ukazao da penzioneri moraju da biraju između ljekova i namirnica i da to nije dostojanstven život.
&ndash; Pokret penzionera traži vanredno povećanje penzija koje će pratiti stvarni rast tro&scaron;kova, dodatnu za&scaron;titu korisnika najnižih penzija i redovno usklađivanje sa stvarnom inflacijom i rastom zarada. Poslednja dva usklađivanja, od 0,38 odsto i 0,95 odsto, brutalna su uvreda za sve penzionere. Minimalne penzije su za dvije i po godine uvećane za &scaron;est eura &ndash; rekao je Klimenta.
Čabarkapa je saop&scaron;tio da nijesu zadovoljni ni povećanjem od 40 eura, te da traže da najniže penzije budu 80 odsto od minimalne zarade.
Marković, koji se obratio u ime pet udruženja iz Podgorice, koja broje 4.500 penzionera, podsjetio je da minimalac od 451,71 euro prima 67.997 penzionera.
&ndash; To je vi&scaron;e od polovine svih penzionera. Granica siroma&scaron;tva je 589 eura, &scaron;to znači da vi&scaron;e od polovine penzionera živi na ivici siroma&scaron;tva &ndash; predočio je Marković članovima Odbora za radi i socijalno staranje.

Za povećanje svih penzija po 40 eura potrebno 30 miliona

PREDLO GP URA

Bruto javni dug Crne Gore je, prema podacima za prvi ovogodi&scaron;nji kvartal, iznosio 5,13 milijardi eura, odnosno 59,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija (MF).
&bdquo;U odnosu na kraj pro&scaron;le godine, bruto javni dug je smanjen gotovo 55 miliona EUR&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju MF. &nbsp;
Iz tog Vladinog resora su dodali da je državni dug iznosio 5,11 milijardu eura ili 59,6 odsto BDP-a.&nbsp;
&bdquo;Tokom prvog kvartala država je uredno servisirala sve obaveze po osnovu javnog duga, uz očuvanje stabilnosti javnih finansija. Strukturu duga i dalje dominantno čine obaveze denominovane u eurima i instrumenti sa fiksnim kamatnim stopama, &scaron;to doprinosi smanjenju valutnog i kamatnog rizika&ldquo;, kazali su iz MF, prenosi Mina business.
Oni su poručili da taj Vladin resor nastavlja politiku odgovornog upravljanja javnim dugom, sa ciljem očuvanja fiskalne održivosti, stabilnog finansiranja budžetskih potreba i stvaranja fiskalnog prostora za realizaciju razvojnih i infrastrukturnih prioriteta države.
&bdquo;U tom kontekstu, politika upravljanja javnim dugom ostaje usmjerena na obezbjeđivanje izvora finansiranja pod povoljnim uslovima, uz pažljivo upravljanje tro&scaron;kovima i rizicima državnog portfolija&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Javni dug na kraju prvog kvartala 59,9 odsto BDP-a

SAOPŠTENO IZ MINISTRTSVA FINANSIJ

Vlada Crne Gore je izabrala konzorcijum za markiranje goriva. Detalji će biti poznati naredne sedmice. Država očekuje značajne prihode od tog posla, te suzbijanje sive ekonomije na trži&scaron;tu derivata.&nbsp;Ivan Ivanović,&nbsp;izvr&scaron;ni direktor Instituta za crnu metalurgiju za Radio Crne Gore kaže da će procedure potrajati, ali da će se kroz inspekcijski nadzor lako utvrđivati da li je na pumpama, pa čak i u automobilima, točeno gorivo na koje je izračunata akciza.
Za poslove markiranja goriva izabran je Konzorcijum Labex Analytic d. o. o. Inspect Sarajevo, američki Autentics i domaći Institut za crnu metalurgiju iz Nik&scaron;ića, kao i podgorički Institut za transport. Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, program markiranja omogućiće identifikaciju goriva tokom svih faza prometa, čime bi se obezbijedili mehanizmi kontrole, otklanjanje nepravilnosti i zloupotreba. Ministarstvo energetike i rudarstva će u saradnji sa izabranim ponuđačem i drugim institucijama u narednom periodu pripremiti ugovore i dalje procedure koje za sada nisu poznate ni direktoru Instituta za crnu metalurgiju, Ivanu Ivanoviću.
&ldquo;Mi smo sklopili ugovor o poslovnoj strate&scaron;koj saradnji sa američkom firmom Autentics i zajedno sa jo&scaron; nekoliko firmi smo stupili u konzorcijum kako bi učestvovali u tenderu. I mene su informisali juče da smo izabrani za najpovoljnijeg ponuđača. &Scaron;to se tiče Instituta za crnu metalurgiju, na&scaron; dio posla će biti fizički dio posla u smislu stavljanja markera u gorivo. Tehnologija je naravno poslovna tajna, nismo u posjedu tih informacija i ovih dana očekujemo sastanak sa firmama s kojima smo u konzorcijumu kako bi nas upoznali i dali obuku na&scaron;im ljudima koji bi to radili&rdquo;, kazao je Ivanović.
Institut crne metalurgije će uposliti svoj kadar, ali će biti i novog zapo&scaron;ljavanja, rekao je Ivanović. Uloga markera je da u potpunosti spriječe sivu ekonomiju u dopremanju goriva, čime bi se povećali budžetski prihodi i kvalitet goriva.
&ldquo;Konkretno, prilikom uvoza svaka količina goriva će biti markirana, odnosno označena, tako da će inspekcije imati u svakom momentu mogućnost da iskontroli&scaron;u, u teoriji bi čak moglo i u autima da se iskontroli&scaron;e da li je sipano gorivo na koje je plaćena akciza. Država želi jednostavno da za&scaron;titi svoje vrlo značajne prihode na godi&scaron;njem nivou&rdquo;, istakao je Ivanović.
Cijena markiranja iznosi maksimalno osam centi po litru. Tro&scaron;ak snose distributeri, a ne građani, ranije je saop&scaron;teno iz resornog ministarstva.
Licencu za trgovinu ima preko 30 kompanija, a prema podacima MONSTAT-a, Crna Gora je pro&scaron;le godine uvezla vi&scaron;e od 450.000 tona naftnih derivata. Planirani budžetski prihod u prvoj fazi je oko pet miliona eura, u fazi pune realizacije fiskalne strategije oko 14 miliona eura.

Ivanović: Prilikom uvoza svaka količina goriva će biti markirana tako da će inspekcije imati mogućnost da iskontrolišu

CIJENA MARKIRANJA IZNOSI MAKSIMALNO OSAM CENTI PO LITRU

Vlada je dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova za izgradnju druge dionice auto-puta Bar &ndash; Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevice. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede izvođenje pripremnih radova na drugoj dionici auto-puta moglo bi početi krajem juna.
- Pripremni radovi započeli bi odmah po dobijanju saglasnosti, izvodili bi se na cjelokupnoj dionici i obuhvatali bi ograđivanje gradili&scaron;ta, izradu pomoćnih gradili&scaron;nih saobraćajnica za izradu nasipa i usjeka, povezivanje gradili&scaron;ta na priključke (elektro, vodovodne i druge), uređenje lokacije za dopremu materijala, či&scaron;ćenje terena, obilježavanje zahvata gradili&scaron;ta, odstranjivanje grmlja i drveća, kao i iskop, utovar i odvoz zemljanog materijala &ndash; navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Državna kompanija Monteput se 1. juna obratila Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata dostavila prijedlog za davanje saglasnosti Vlade Crne Gore za izvođenje pripremnih radova za građenje objekta od op&scaron;teg interesa, izgradnja auto-puta Bar &ndash; Boljare, dionica Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica, radi upućivanja prijedloga Vladi Crne Gore na davanje saglasnosti.
- Članom 38 stav 1 Zakona o izgradnji objekata, pripremni radovi za građenje objekata od op&scaron;teg interesa u državnoj svojini, odnosno svojini subjekata koji su u potpuno ili većim dijelom u državnom vlasni&scaron;tvu, mogu se izvoditi i na osnovu saglasnosti Vlade, pod uslovom da je investitor obezbijedio dokaz iz člana 34 stav 1 tačka 4 ovog zakona, kao i dokaz o prihvatljivosti građenja s aspekta uticaja na životnu sredinu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje procjena uticaja na životnu sredinu &ndash; kaže se u Vladinom dokumentu.
Planirana izgradnja je u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine. Investitor radova je Monteput.
Trasa auto-puta Bar &ndash; Boljare, na dionici Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica pruža se najvećim dijelom kroz brdski region uz prilagođavanje uspona i padova. Projektovana brzina na budućem auto-putu je 100 kilometara na čas, dvojnog kolovoza sa četiri trake. Auto-put je projektovan kao dva odvojena putna pravca, koji se, uglavnom, pruža kroz brdske predjele. Buduća dionica auto-puta počinje kod Mate&scaron;eva, na nadmorskoj visini oko 1.000 metara, zatim ide dolinom rijeke Drcke - pritoke rijeke Tare. Od Mate&scaron;eva pa dalje uzvodno dolinom rijeke Drcke teren se uzdiže sve do Tre&scaron;njevika, odnosno do kote od 1.686 metara.
Građevinska dozvola
U Vladinoj informaciji se dodaje da će Monteput Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine podnijeti zahtjev za dobijanje građevinske dozvole za drugu dionicu auto-puta.
Državna kompanija Monteput potpisala je 27. februara ove godine ugovor sa kineskim konzorcijumom &bdquo;PowerChina - Stecol &ndash; PCCD&ldquo; o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta Bar &ndash; Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevice, vrijedan 694 miliona eura. Ova trasa duga je oko 23 kilometra.
Tender je sproveden po uslovima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Za realizaciju projekta izgradnje druge dionice obezbijeđen je kredit EBRD u iznosu od 200 miliona eura, &scaron;to je potpisano u julu pro&scaron;le godine ugovorom o projektu i ugovorom o kreditu sa tom bankom
Obezbijeđen je i grant Evropske unije (EU) u iznosu od 150 miliona eura, predviđen finansijskim sporazumom između EU i Crne Gore, koji je potpisan u decembru 2024. godine.
U cilju realizacije finansijskog sporazuma 19. marta 2026. godine potpisan je i ugovor o grantu sa EBRD, koja se obavezuje da obezbijedi i isplaćuje bespovratna sredstva.
Rokovi
Kinezi će imati pet godina da urade glavni projekat i izgrade drugu dionicu auto-puta Bar &ndash; Boljare, dok će dobiti i dvije godine da otklone potencijalne nedostatke u ovom poslu.
Prioritetna - prva dionica auto-puta Bar &ndash; Boljare, od Smokovca do Mate&scaron;eva svečano je otvorena 13. jula 2022. godine, dok je sjutradan 14. jula pu&scaron;tena u saobraćaj.
Izgradnja prve dionice auto-puta počela je 2015. i prvobitni rok za zavr&scaron;etak radova je bio 11. maj 2019. godine, kada je pro&scaron;lo četiri godine od početka gradnje. Glavni izvođač radova je bila kineska kompanija CRBC.

Pripremni radovi na drugoj dionici auto-puta krajem mjeseca

VLADA DALA SAGLASNOST

U toku je Sajam multikulturalnog stvarala&scaron;tva u &scaron;oping centru Mall of Montenegro.
Organizator Sajma je Udruženje preduzetnica Crne Gore 
Sajam se, kako je navedeno, organizuje u saradnji sa organizacijom Spirit Art Montenegro, koja njeguje duh kreativnosti i multikulturalnog stvarala&scaron;tva.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/dm djhk545.jpg" alt="" width="377" height="251" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sajm mmm65f.jpg" alt="" width="405" height="265" />
"Sajam multikulturalnog stvarala&scaron;tva je prilika da posjetioci osjete moć stvarala&scaron;tva, različitosti i bogatstva kulturne ba&scaron;tine sa prostora Crne Gore kroz tradicionalne zanate, umjetničke radove, domaće proizvode, ali i književno stvarala&scaron;tvo.
Čekamo Vas i ovog vikenda u &scaron;oping centru Mall of Montenegro", navedeno je u saop&scaron;tenju.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/esghjtt.jpg" alt="" width="396" height="283" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/jhuro.jpg" alt="" width="382" height="264" />
Foto: Mall of Montenegro
&nbsp;
&nbsp;

Posjetite Sajam multikulturalnog stvaralaštva u Mall of Montenegro

JOŠ SJUTRA

Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Podgorici, kako je saop&scaron;teno, podiglo je optužnicu pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv policijskog službenika B.B. zbog sumnje da je počinio krivična djela prevara, utaja i zloupotreba službenog položaja.
&bdquo;Okrivljeni B.B. je doveo u zabludu vi&scaron;e lica ponaosob da je potrebno da mu na ime kapare za kupovinu placeva u Danilovgradu uplate novčane iznose, i to o&scaron;tećena E.&Scaron;. iznos od 9.400 eura, o&scaron;tećeni V.B. iznos od 8.000 eura, o&scaron;tećeni D.&Scaron;. i T.&Scaron;. iznos od 13.000 eura, o&scaron;tećeni J.U. iznos od 6.000 eura, o&scaron;tećeni B.M. i M.V. iznos od 10.000 eura, o&scaron;tećeni B.Z. iznos od 1.500 eura i o&scaron;tećeni G.P. iznos od 14.000 eura, nakon čega prodaja nije realizovana, niti je okrivljeni imao ovla&scaron;ćenja za prodaju placa i primanje novca na svoj račun i u ime prodavca&ldquo;, pi&scaron;e u saopp&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, okrivljeni je prisvojio tuđu pokretnu stvar koja mu je bila povjerena, nakon &scaron;to je zaključio ugovor sa privrednim dru&scaron;tvom &bdquo;S.M.&ldquo; kojim mu je vozilo dato na kori&scaron;ćenje, a koje nije vraćeno u ugovorenom roku.
"B.B. je 28. januara 2026. godine, kao policijski službenik, zloupotrijebio službeni položaj tako &scaron;to je u telefonskom razgovoru sa licem M.R. saop&scaron;tio operativne informacije do kojih je do&scaron;ao u vr&scaron;enju službe", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

ODT Podgorica podiglo optužnicu protiv policijskog službenika zbog prevare, utaje i zloupotrebe položaja

SUMNJA SE DA JE DOVEO U ZABLUDU VIŠE OSOBA

Iako je od kredita u &scaron;vajcarskim francima pro&scaron;lo vi&scaron;e od decenije, dio građana jo&scaron; čeka da ostvari svoja prava pred sudovima. Direktorka Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača, Olga Nikčević, upozorava i na pritužbe korisnika mobilnih operatera, te poručuje da građani moraju reagovati čim uoče nepravilnosti.
Nevolje građana koji su uzimali kredite u &scaron;vajcarskim francima nisu u potpunosti rije&scaron;ene. Direktorka Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača, Olga Nikčević, navodi da jo&scaron; postoje sudski postupci koji traju, a dio građana i dalje čeka konačne odluke.
&bdquo;Postoje li u tom sudu neke granice, da se kaže, ovo ne može da traje u nedogled, ovo može da traje dvije godine, tri godine, zavisno od situacije?&ldquo;. kaže Nikčević.
Osim problema sa kreditima u &scaron;vajcarskim francima, među najče&scaron;ćim pritužbama i dalje su one koje se odnose na mobilne operatere. Potro&scaron;ači se žale na obračun usluga, ugovorne obaveze i način informisanja korisnika.
&bdquo;U skoro svakom formalnom ugovoru postoje neke prevarne klauzule. Skoro da svakom potro&scaron;aču treba advokat da bi stvarno potpisao taj ugovor&ldquo;, obja&scaron;njava ona.
Nikčevićeva ističe da je važno da građani sačuvaju račune, ugovore i drugu dokumentaciju, te da svaku uočenu nepravilnost najprije prijave pružaocu usluge. Ukoliko odgovor izostane ili nisu zadovoljni rje&scaron;enjem, mogu se obratiti nadležnim institucijama i organizacijama za za&scaron;titu potro&scaron;ača.
&bdquo;Ukoliko u roku od osam dana ne dobijete odgovor, znači da su vas odbili. Žalite se trži&scaron;noj inspekciji. Trži&scaron;na inspekcija će sigurno reagovati, ali dodu&scaron;e oni malo sporije reaguju, to traje i mjesec dana, vjerovatno zato &scaron;to je malo inspektora, to je već stara boljka&ldquo;, istakla je Nikčević.
Poruka je jasna: potro&scaron;ači ne bi trebalo da odustaju od za&scaron;tite svojih prava, ali je neophodno reagovati na vrijeme i koristiti dostupne procedure.

Nikčević: U skoro svakom ugovoru prevarne klauzule, potrošači da ne odustaju od svojih prava

"SKORO DA SVAKOM POTROŠAČU TREBA ADVOKAT DA BI STVARNO POTPISAO TAJ UGOVOR“

Građani i privreda snose teret energetske krize, dok država zarađujej saop&scaron;tio je predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza i poslanik SD-a&nbsp; Boris Mugo&scaron;a.
Ocijenio je da zbog činjenice da je Vlada bez ikakvog obrazloženja odlučila od pro&scaron;le sedmice ukine zakonom dozvoljen procenat umanjenja akciza i da u cijenu dizela ukalkuli&scaron;e puni iznos akciza (44 centi po litru), koje su prihod države odnosno budžeta, građani će plaćati jedan litar dizela od danas 1,7 eura.
<div class="ng-star-inserted">
"Na toj razlici država i po osnovu PDV-a, koji se obračunava i na akcize, dodatno zarađuje 6,7 centi po litru",&nbsp; napisao je Mugo&scaron;a na mreži X.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<div class="inner-articles-container fr-deletable">
<div class="inner-article">
<div>
<div>
<div>&nbsp;</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="code-block code-block-8">&nbsp;</div>

Mugoša: 36 centi po litru dizela više nego prije nekoliko mjeseci