Svjetska banka (SB) smanjila je prognozu globalnog ekonomskog rasta.

Prema najnovijim procjenama, globalni bruto domaći proizvod (BDP) ove godine će porasti 2,5 odsto, što je 0,1 procentni poen manje u odnosu na prethodnu prognozu i 0,4 procentna poena manje nego prošle godine, najsporije od početka pandemije koronavirusa, prenosi SEEbiz. 

Za narednu i 2028. godinu očekuje se rast od 2,8 odsto.

U Svjetskoj banci posebno navode visoke cijene energenata, koje podstiču inflaciju, kao i rast troškova zaduživanja usljed rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

„Očekuje se da će globalni rast u ovoj godini usporiti na 2,5 odsto, u odnosu na 2,9 odsto u prošloj godini. Prognoze su od januara snižene za dvije trećine zemalja. Predviđa se da će se globalni rast u narednoj godini povećati na 2,8 odsto, ali će i dalje biti za 0,4 procentna poena niži od prosjeka iz perioda 2010-ih godina“, upozoravaju iz SB.

Zbog slabijeg rasta zemalja u razvoju zaustavljeno je i približavanje njihovog životnog standarda nivou razvijenih ekonomija. Naime, u svim zemljama u razvoju, osim u Kini i Indiji, do 2028. godine dohodak po stanovniku gotovo deset godina neće se približavati nivou razvijenih zemalja.

U izvještaju se navodi i da je zatvaranje Hormuškog moreuza značajno poremetilo energetska tržišta. Uz pretpostavku da će najteži poremećaji biti ublaženi tokom jula, prosječna cijena sirove nafte Brent ove godine trebalo bi da iznosi 94 američka dolara po barelu, što je 36 odsto više nego prošle godine.

Očekuje se i značajan rast cijena đubriva, što će se odraziti na više cijene hrane. Svi ovi pritisci dodatno podstiču globalnu inflaciju, koja bi ove godine trebalo da dostigne 4,0 odsto, u odnosu na 3,3 odsto u prošloj godini.

U izvještaju se upozorava da su rizici i dalje visoki. Ukoliko poremećaji u snabdijevanju budu ozbiljniji od trenutno očekivanih i budu praćeni značajnim finansijskim stresom, globalni rast bi u ovoj godini mogao pasti na svega 1,3 odsto, dok bi inflacija mogla porasti na 4,4 odsto.

„Očekuje se da će se rast u zemljama u razvoju ove godine smanjiti sa 4,4 odsto u prošloj godini na skromnih 3,6 odsto, što je nivo sličan periodu nakon pandemije, prije nego što se naredne godine vrati na 4,2 odsto. Zemlje Zaliva, koje su direktno pogođene sukobom, pretrpjeće najveće posljedice, jer će njihov rast sa 3,9 odsto u prošloj godini pasti gotovo na nulu u ovoj. Predviđa se da će se rast u tim zemljama tokom naredne dvije godine vratiti na približno pet odsto, kako se trgovina bude oporavljala i započnu ulaganja u obnovu“, navodi Svjetska banka.