Ekonomija

Bulevar Tivat-Jaz, sa trenutnim stepenom radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstvo saobraćaja, Filip Radulović, i dodao da će se ovog Ijeta saobraćati značajno bolje nego prethodnog.
On je u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanice Nove srpske demokratije, Bojane Pićan, kazao da da je prethodnom periodu, od kada je preuzeo rukovođenje radom Ministarstva saobraćaja, u vi&scaron;e navrata javno saop&scaron;tio da je cilj Vlade da kompletna dionica Tivat-Jaz bude izvedena sa dva sloja asfalta zakijucno sa 31. majem, odnosno pocetkom turističke sezone.
&ldquo;Danas sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je taj cilj u potpunosti ostvaren u dijelu koji se odnosi na planirani nivo funkcionalnosti za turističku sezonu. I tada, kao i sada, ponavljam da bulevar, sa ovim stepenom izvedenih radova, predstavija funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu. Naravno, uz po&scaron;tovanje svih pravila i ograničenja koja su definisana postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom&rdquo;, rekao je Radulović.
On je istakao da će ovog Ijeta saobraćati na tom putnom pravcu biti značajno bolje nego prethodnog, kao i bolje nego u periodu prije početka rekonstrukcije tog putnog pravca.
&ldquo;Podsjećam da je riječ o saobraćajnici sa najvećim sezonskim opterećenjem u Crnoj Gori, gdje u Ijetnjim mjesecima saobraća i preko 30 hiljada vozila dnevno na relaciji Tivat-Budva i obrnuto&rdquo;, kazao je Radulović, prenosi agencija Mina.
Kada je riječ o preostalim radovima na bulevaru Tivat-Jaz, Radulović je objasnio da se oni odnose na zavr&scaron;ni sloj asfalta, saobraćajnu signalizaciju i opremu puta, kao i na dio radova koji se tiču trotoara, javne rasvjete i hidrotehničkih instalacija.
&ldquo;Na&scaron; cilj je da i ovi preostali radovi budu zavreni tokom jula ove godine, a u svakom slučaju biće izvođeni na način koji neće negativno uticati&nbsp; na saobraćaj, niti ugroziti funkcionalnost i bezbjednost ove saobraćajnice u toku turističke sezone&rdquo;, naveo je Radulović.
Kada je riječ o projektu zaobilaznice oko Budve, Radulović je najavio da se potpisivanje ugovora očekuje do 20. juna.
&ldquo;U kombinaciji sa već zavr&scaron;enim i funkcionalnim bulevarom Tivat-Jaz, ovaj projekat ce značajno podici kvalitet turističke ponude crnogorskog primorja, unaprijediti dostupnost destinacija i doprinijeti ukupnom razvoju turizma kao jedne od ključnih grana na&scaron;e ekonomije. Oba projekta predstavijaju strate&scaron;ke infrastrukturne investicije od ključnog značaja za bezbjednost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih guzvi i ukupni razvoj crnogorskog primorja, a Vlada ostaje u potpunosti posvećena njihovoj realizaeiji u planiranim rokovima&rdquo;, naveo je Radulović.
Poslanica Demokratske narodne partije, Jelena Kljajević, pitala je Radulovića da li Vlada smatra da 100 miliona eura iz 2019. godine i 100 miliona eura danas imaju istu ekonomsku vrijednost.
Radulović je odgovorio da zadržavanje vlasni&scaron;tva nad cjelokupnom infrastrukturom, garancije pro&scaron;irenja oba aerodroma i to u relativno kratkom roku i najmanje milijarda direktnih finansijskih benefita za državu od ovog posla kao i reputaciju prvorangiranog ponuđača koji je godinama u top pet najboljih svjetskih aerodroma, razlozi su koji su dominantno opredijelili resorno Ministarstvo na osnovu čega je upućen Vladi predlog za dono&scaron;enje odluke o koncesiji aerodroma Crne Gore na dalju nadležnost.
&bdquo;Ono &scaron;to je bitno da istaknemo jeste to da je Tenderska komisija realizovala vrednovanje i rangiranje pristiglih ponuda, i na osnovu toga dostavila resornom Ministarstvu predlog u kojem je navedeno da je prvorangirana ponuda Incheon International Airport Corporation dostavila ponudu koja je tri i po puta veća od onoga &scaron;to su bili postavljeni uslovi iz javnog poziva&ldquo;, naveo je Radulović.
Navedena ponuda, kako je precizirao, podrazumijeva 35 odsto od bruto prihoda koje koncesionar ostvari na godi&scaron;njem nivou, &scaron;to iznosi najmanje 600 miliona eura za 30 godina
&bdquo;Pored toga, veliki benefit za državu predstavlja &scaron;to će pored obavezne koncesione naknade koncesionar biti obavezan da uloži 300 miliona eura u modernizaciju i razvoj oba aerodroma&ldquo;, dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima, država u tom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva na godi&scaron;njem nivou &scaron;to joj daje mogućnost da ta sredstva uloži u druge infrastrukturne projekte koji su važni za ekonomski rast i razvoj.

Radulović: Bulevar Tivat-Jaz funkcionalan za ljetnju sezonu

"OVOG LJETA, NA TOM PUTNOM PRAVCU SAOBRAĆAĆE SE ZNAČAJNO BOLJE NEGO PRETHODNOG"

Direktna avio-linija između Podgorice i Antalije je otvorena, a iz Aerodroma Crne Gore (ACG) je najavljeno da će saobraćaj na toj ruti realizovati avio-kompanija SunExpress dva puta sedmično - nedjeljom i utorkom.
Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Nikola Bajčetić kazao je, na otvaranju linije i dočeku prvih putnika, da su ACG uradili svoj zadatak i otvorili rutu između Podgorice i svjetski popularne, all-inclusive destinacije.
"Ne manje važno, uz novu avio-liniju, na&scaron;a zemlja je danas dobila i novog partnera. To je avio-kompanija SunExpress, koja je po 50 odsto, u vlasni&scaron;tvu Turkish Airlinesa i Lufthanze", rekao je Bajčetić.
Prema njegovim riječima, kada takva avio-kompanija otvori novo trži&scaron;te, to znači da su zainteresovani za dugoročnu saradnju, a ne za jednokratan sezonski izlet.
"Osim toga, dolazak SunExpressa je signal drugim avio-kompanijama u vezi s na&scaron;im potencijalom&rdquo;, rekao je Bajčetić.&nbsp;
On je podsjetio da je na Aerodromu Podgorica ovoga ljeta otvoreno čak 18 novih ruta, a u Tivtu, za sada dvije.
Kako je dodao, od sredine jula u Crnu Goru stiže i &scaron;panski nacionalni avio-prevoznik, Iberija koji otvara liniju Madrid-Tivat.
&ldquo;Aerodromi, kao &scaron;to vam je poznato, rade u otežanim uslovima. Dok čekamo odluku o koncesiji, sav posao počiva na entuzijazmu zaposlenih kojima i danas zahvaljujem na posvećenosti, a o kolikim dometima je riječ najbolje je nedavno pokazalo nesmetano opsluživanje aviona i putnika najvi&scaron;ih evropskih državnika i u Tivtu i u Podgorici, uz sav redovan komercijalni saobraćaj&rdquo;, naveo je Bajčetić.
Ministarka turizma Simonida Kordić ocijenila je da je otvaranje jo&scaron; jedne nove rute pokazatelj da Crna Gora postaje sve vidljivija na mapi evropskog i svjetskog avio-saobraćaja.
&ldquo;Danas ne govorimo samo o novoj avio-liniji. Govorimo o novim mogućnostima za razvoj turizma, privrede i ukupne povezanosti Crne Gore sa ključnim emitivnim trži&scaron;tima", rekla je Kordić.
Prema njenim riječima, avio-dostupnost je jedan od osnovnih preduslova turističkog uspjeha.
"Bez kvalitetne povezanosti nema ni održivog rasta turizma. Upravo zato smo snažno fokusirani na &scaron;irenje mreže avio-linija i dovođenje novih prevoznika", istakla je Kordić.
Kako je dodala, rezultati jasno potvrđuju da je to ispravan put.
&ldquo;Ovo je ujedno jo&scaron; jedna potvrda izuzetno uspje&scaron;ne avio-sezone. Podsjetiću da je Wizz Air, koji je ove godine otvorio bazu na Aerodromu Podgorica, pokrenuo čak sedamnaest novih linija prema brojnim evropskim destinacijama"; rekla je Kordić.
Ona je istakla da se sa letom za Antaliju dolazi do ukupno 18 novih ruta samo u jednoj sezoni sa Aerodroma Podgorica, &scaron;to predstavlja rezultat bez presedana u istoriji crnogorskog civilnog vazduhoplovstva.
Kako je kazala, ACG su od početka godine do kraja maja opslužili vi&scaron;e od 890 hiljada putnika, &scaron;to predstavlja rast od oko osam procenata u odnosu na rekordnu pro&scaron;lu godinu.&nbsp;
&ldquo;To je najbolji pokazatelj da ulaganje u avio-dostupnost donosi rezultate i da se krećemo u dobrom pravcu. Zato želim da zahvalim kompaniji SunExpress na ukazanom povjerenju, ACG na predanom radu, kao i svim partnerima koji doprinose jačanju na&scaron;eg turizma&rdquo;, zaključila je Kordić.

Otvorena avio-linija Podgorica - Antalija

DVA PUTA SEDMIČNO

U &scaron;oping centru Mall of Montenegro jo&scaron; sjutra možete posjetite Sajam rukotvorina.
"Posjetiocima su u prilici da kupe unikatne ručno vezene stolnjake, pletenine, ali ipak najdominantnija inajraznovrsnija ponuda na sajmu je svakako ponuda nakita, a posebno atraktivna je ponuda kozmetike pripremljena biljnoj bazi.
Pored bogate ponude u radnjama &scaron;oping centra, na&scaron;i posjetioci će vjerujemo uživati u prezentaciji radova vje&scaron;tih rukotvoraca iz svih krajeva Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/ss 545d.jpg" alt="" width="365" height="249" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sdd gsr.jpg" alt="" width="372" height="245" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/ssd ztw.jpg" alt="" width="387" height="297" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/sadrzd552.jpg" alt="" width="393" height="249" />
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sdtg828.jpg" alt="" width="401" height="268" />
Foto: Mall of Montenegro

Još sjutra Sajam rukotvorina u Mall of Montenegro

BOGATA PONUDA

Sa pres konferencije Demokratske partija socijalista poručeno je da parlamentarna većina nije prihvatila amandmane koje su predložili konkretno za izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Na presu u Skup&scaron;tini govorila&nbsp; je poslanica Aleksandra Despotović, koja je naglasila da većina nije prihvatila njihov amandman, te da nemaju pravo da govore kako se bore za bolji život građana u Crnoj Gori, a pogotovo bolji poljoprivredni život.
"Amandmani su predloženi u cilju pobolj&scaron;anja položaja žena poljoprivrednica. Na&scaron; prijedlog je bio da se pravo na staračku naknadu pro&scaron;iri. To su nevidljive heroine crnogorskih sela. Važno je motivisati mlade da se bave poljoprivrednom, podaci sa posljednjeg popisa su ponižavajući, 30 odsto manji broj u odnosu na 2023. godinu. Takođe, žene su one koje zaslužuju da budu u starosti za&scaron;tićene. Žao mi je &scaron;to vladajuća većina ne čita zakone, oni nijesu ni svjesni da su neusvajanjem tog amandmana izložili sve poljoprivrednike posljedicama", ističe Despotović.
Naglasila je da će nastaviti sa radom i borbom za interes građana.
"A za poljoprivrednike i poljoprivrednice ćemo se boriti i izboriti, za staračku naknadu na&scaron;im heroinama, na građanima je da procijene ko nudi rje&scaron;enje, a ko unaprijed odbacuje svaki prijedlog bez razmatranja", zaključila je Despotović.

Despotović: Žao mi je što vladajuća većina ne čita zakone, nijesu svjesni da su izložili poljoprivrednike posljedicama

PORUČENO SA PRES KONFERENCIJE DPS-A

Svjetska banka (SB) smanjila je prognozu globalnog ekonomskog rasta.
Prema najnovijim procjenama, globalni bruto domaći proizvod (BDP) ove godine će porasti 2,5 odsto, &scaron;to je 0,1 procentni poen manje u odnosu na prethodnu prognozu i 0,4 procentna poena manje nego pro&scaron;le godine, najsporije od početka pandemije koronavirusa, prenosi SEEbiz.&nbsp;
Za narednu i 2028. godinu očekuje se rast od 2,8 odsto.
U Svjetskoj banci posebno navode visoke cijene energenata, koje podstiču inflaciju, kao i rast tro&scaron;kova zaduživanja usljed rata SAD-a i Izraela protiv Irana.
&bdquo;Očekuje se da će globalni rast u ovoj godini usporiti na 2,5 odsto, u odnosu na 2,9 odsto u pro&scaron;loj godini. Prognoze su od januara snižene za dvije trećine zemalja. Predviđa se da će se globalni rast u narednoj godini povećati na 2,8 odsto, ali će i dalje biti za 0,4 procentna poena niži od prosjeka iz perioda 2010-ih godina&ldquo;, upozoravaju iz SB.
Zbog slabijeg rasta zemalja u razvoju zaustavljeno je i približavanje njihovog životnog standarda nivou razvijenih ekonomija. Naime, u svim zemljama u razvoju, osim u Kini i Indiji, do 2028. godine dohodak po stanovniku gotovo deset godina neće se približavati nivou razvijenih zemalja.
U izvje&scaron;taju se navodi i da je zatvaranje Hormu&scaron;kog moreuza značajno poremetilo energetska trži&scaron;ta. Uz pretpostavku da će najteži poremećaji biti ublaženi tokom jula, prosječna cijena sirove nafte Brent ove godine trebalo bi da iznosi 94 američka dolara po barelu, &scaron;to je 36 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.
Očekuje se i značajan rast cijena đubriva, &scaron;to će se odraziti na vi&scaron;e cijene hrane. Svi ovi pritisci dodatno podstiču globalnu inflaciju, koja bi ove godine trebalo da dostigne 4,0 odsto, u odnosu na 3,3 odsto u pro&scaron;loj godini.
U izvje&scaron;taju se upozorava da su rizici i dalje visoki. Ukoliko poremećaji u snabdijevanju budu ozbiljniji od trenutno očekivanih i budu praćeni značajnim finansijskim stresom, globalni rast bi u ovoj godini mogao pasti na svega 1,3 odsto, dok bi inflacija mogla porasti na 4,4 odsto.
&bdquo;Očekuje se da će se rast u zemljama u razvoju ove godine smanjiti sa 4,4 odsto u pro&scaron;loj godini na skromnih 3,6 odsto, &scaron;to je nivo sličan periodu nakon pandemije, prije nego &scaron;to se naredne godine vrati na 4,2 odsto. Zemlje Zaliva, koje su direktno pogođene sukobom, pretrpjeće najveće posljedice, jer će njihov rast sa 3,9 odsto u pro&scaron;loj godini pasti gotovo na nulu u ovoj. Predviđa se da će se rast u tim zemljama tokom naredne dvije godine vratiti na približno pet odsto, kako se trgovina bude oporavljala i započnu ulaganja u obnovu&ldquo;, navodi Svjetska banka.

SB: BDP će rasti najsporije od korone

NAJNOVIJE PROCJENE

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić saop&scaron;tio je da trenutno ne postoje finansijske mogućnosti za linearno povećanje svih penzija za 40 eura. Ministar je ocijenio d bi takva mjera na godi&scaron;njem nivou ko&scaron;tala vi&scaron;e od 62 miliona eura i predstavljala ozbiljan rizik za stabilnost penzijskog sistema i javnih finansija.
U odgovoru na poslaničko pitanje poslanice Jelenke Andrić iz Pokreta evropa sad o inicijativama dijela opozicije za povećanje penzija, Gutić je saop&scaron;tio da Vlada analizira sve prijedloge koji se odnose na penzijsko i invalidsko osiguranje, ali da pritom vodi računa o dugoročnoj finansijskoj održivosti države.
U odgovoru se navodi da bi povećanje od 40 eura za svakog penzionera generisalo dodatni rashod veći od 62 miliona eura godi&scaron;nje, te da je riječ o obavezi trajnog karaktera, koja bi iz godine u godinu dodatno opterećivala Budžet Crne Gore&ldquo;, ističe se u odgovoru Gutića, prenosi RTCG.
Prema podacima Ministarstva, za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja u budžetu za 2026. godinu opredijeljeno je vi&scaron;e od 843 miliona eura, od čega je za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja predviđeno preko 837 miliona eura. U prva četiri mjeseca ove godine prihodi Fonda iznosili su 274,7 miliona eura, dok je iz državnog budžeta pokriven deficit od 135,6 miliona eura.
Gutić upozorava da bi linearno povećanje penzija odstupilo od osnovnih principa na kojima počiva penzijski sistem.
&bdquo;Predloženo linearno povećanje penzija u jednakom iznosu za sve korisnike značajno odstupa od principa uzajamnosti, solidarnosti i proporcionalnosti, jer dovodi do relativnog smanjenja razlike između korisnika sa dužim stažom i većim uplaćenim doprinosima i onih sa minimalnim stažom&ldquo;, navodi se u odgovoru Gutića.
Gutić je podsjetio i da je prosječna penzija u Crnoj Gori u aprilu ove godine iznosila 556,88 eura.
&bdquo;Crnogorski penzioneri zvanično imaju najveće penzije među državama biv&scaron;e Jugoslavije koje nijesu članice Evropske unije, dok smo sa pojedinim članicama EU gotovo izjednačeni&ldquo;, navodi Gutić.
U zaključku odgovora Gutić ističe se da predložena mjera nije usklađena sa srednjoročnim fiskalnim planom i da bi njeno usvajanje moglo ugroziti redovnu isplatu postojećih prava.
&bdquo;Ministarstvo je stanovi&scaron;ta da u ovom trenutku ne postoje finansijske mogućnosti za sprovođenje ovakve mjere, jer bi njeno usvajanje direktno ugrozilo redovnost finansiranja postojećih prava i dugoročnu makroekonomsku stabilnost Crne Gore&ldquo;, zaključio je Gutić.

Gutić: Nema povećanja penzija

"NEREALNA OBEĆANJA I POLITIČKI POPULIZAM"

<div class="ng-star-inserted">
Premijer Milojko Spajić objavio je snimak sa Veljeg brda.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
- Pogledajte kako teku pripremni radovi za Bulevar Velje brdo.&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Juče je raspisan i tender za izgradnju bulevara, čime jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata ulazi u novu fazu realizacije - napisao je Spajić u objavi na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
📽️Pogledajte kako teku pripremni radovi za Bulevar Velje brdo. 🚧 Juče je raspisan i tender za izgradnju bulevara, čime jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata ulazi u novu fazu realizacije. <a href="https://t.co/f3ZC5LfPQx">pic.twitter.com/f3ZC5LfPQx</a>
&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://x.com/MickeySpajic/status/2064970185807691790?ref_src=twsrc%5Etfw">June 11, 2026</a></blockquote>
</div>

Spajić objavio snimak sa Veljeg brda: Projekat ulazi u novu fazu realizacije

JUČE JE RASPISAN TENDER ZA IZGRADNJU BULEVARA

Ministarstvo finansija pripremilo je novi zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) kojim se &scaron;iri poreski obuhvat i uvode evropska pravila za kontrolu internet platformi preko kojih se izdaje privatni smje&scaron;taj.&nbsp;
Booking, Airbnb i srodne platforme moraće da dostavljaju podatke Poreskoj upravi, dok mali izdavaoci sa prihodima ispod 30 hiljada eura ostaju van sistema PDV-a, pi&scaron;e Portal RTV PG.
Izdavaoci smje&scaron;taja koji godi&scaron;nje prihoduju manje od 30 hiljada EUR i dalje neće biti obveznici PDV-a, ali će se on naplaćivati na dio cijene usluge posredovanja koji uzimaju internet platforme preko kojih se taj smje&scaron;taj izdaje.&nbsp;
Domaće i strane internet platforme koje posreduju u izdavanju smje&scaron;taja moraće da vode evidenciju o svim transakcijama i da ih dostavljaju poreskim vlastima Crne Gore kako bi mogle da provjeravaju da li je PDV pravilno obračunat i da li je izdavalac smje&scaron;taja pre&scaron;ao granicu prihoda od 30 hiljada eura.
To su neke od novina iz Nacrta zakona o PDV-u, kojeg je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu. Predloženi takst, kako je navedeno, u potpunosti primjenjuje evropske direktive i pravila o obračunu tog poreza, koje je Crna Gora dužna da usvoji prije učlanjenja. Iznosi poreskih stopa od nula, sedam, 15 i 21 odsto, na robe i usluge, ostaju na snazi i u tom dijelu neće biti nikakvih promjena.
Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković ocijenio je za Portal RTV PG da su novine u zakonu dobre za budžetske prihode koji zahtijevaju dodatne izvore kako bi se obezbijedila fiskalna stabilnost, ističući da su mjere koje smanjuju udio neformalne ekonomije najbitnije u tom dijelu.
&bdquo;Kako se približavamo EU pravila koja se odnose na sve zemlje članice odnosiće se i na crnogorsku ekonomiju. Samim tim, ove izmjene su usklađene sa onim &scaron;to je stvarno stanje u EU. Definitivno, ovakve mjere su dobre u dijelu suzbijanja neformalne (sive) ekonomije. Na taj način će svi imati koristi od toga, jer oni koji nisu bili u sistemu, odnosno koji nisu bili registrovani i koji su bili u neformalnoj ekonomiji će imati zakonska prava koja im sleduju, a s druge strane država će ubirati mnogo vi&scaron;e sredstava od PDV-a. Tako da, negdje, ovakva rje&scaron;enja jesu dobra&ldquo;, naveo je Mule&scaron;ković.
On smatra da je borba sa onima koji su i dalje u zoni neformalne ekonomije neophodna, čiji se udio mora smanjiti kroz snažniji rad inspekcijskih organa.
&bdquo;Definitivno da siva ekonomija predstavlja najveći problem kako za državu, tako i za, u ovom slučaju, turističku privredu, jer stvara nelojalnu konkurenciju. Na kraju krajeva, ona je problematična i za one koje nisu registrovani. Posebno je dobro da se iz sistema PDV-a isključe oni koji su mali, kako bi se negdje dozvolio njihov rast i kako bi imali određenu pogodnost. Naravno da je dobro &scaron;to smo krenuli da sređujemo sistem, da svi budemo jednaki, da svi imamo iste obaveze i ista prava&ldquo;, saop&scaron;tio je Mule&scaron;ković.

Novi zakon o PDV-u uvodi evropska pravila za internet platforme za izdavanje smještaja

BOOKING, AIRBNB I SRODNE PLATFORME MORAĆE DA DOSTAVLJAJU PODATKE PORESKOJ UPRAVI

Ekonomski razvojno ne treba kao poreski obveznici da zaziremo od toga da lidere državne administracije i poslanike i poslanice dobro platimo, kaže ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona tako u izjavi za Antenu M komentari&scaron;e informaciju da je 32 poslanika uz majsku platu primilo i varijabile u iznosu od 200 do 800 eura. Kasalica, međutim, i dodaje da je ključno pitanje &ldquo;da li ozbiljne zarade koje primaju mogu da se izmjere kroz njihov odnos prema odgovornosti, kroz njihovo poznavanje zakona, kroz njihovu namjeru i nakanu da unaprijeđuju regulatorni okvir i, naravno, u krajnjem, kroz njihovo pona&scaron;anje u javnom diskursu Crne Gore koji treba da jača ovu zajednicu, a ne da je unižava&rdquo;.
Za 800 eura nečije naknade i varijabile u Skup&scaron;tini, radi se, nagla&scaron;ava, krvavi posao na &scaron;alterima u bankama kako od mladih ljudi tako i od svih drugih zaposlenih, uz stalnu prijetnju otkazom ukoliko se ne ispune dnevne obaveze i uz stalni teret plaćanja rate za kredite.
Navodi i, kako kaže, konkretniji primjer.
&ldquo;Posljednjih sedam litija&scaron;kih godina armije mladih ljudi u državnoj administraciji i administraciji lokalnih samuprava rade po ugovorima o dijelu koji su ranije bili na &scaron;est mjeseci, a sad su na jedan mjesec&rdquo;.
U tim primjerima se, ističe Kasalica, vidi koliko na&scaron;i poslanici i poslanice, kako kaže, &ldquo;najgoreg saziva crnogorske Skup&scaron;tine&rdquo; ne znaju kome služe i kome su obavezni da služe.
Za kraj poručuje:&ldquo;Željala bih da vjerujem da se nijedan građanin ni građanka ne bi složili sa ovoliko visokim varijabilama. Međutim, svi znamo da će čim premijer Spajić i svi ostali obećaju brda i doline pred sljedeće izbore, nažalost većina prihvatiti takve predloge, pa kad to pojede inflacija, opet će Vlada biti kriva, a realno smo svi krivi jer na biračkim mjestima ne promislimo za &scaron;ta glasamo&rdquo;.
Iz Skup&scaron;tine su, kako je juče pisao Dan, ranije objasnili da se varijabile isplaćuju za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu.
Evo i ko je primio varijabilu i koliku:
Andrija Mandić (2.959 eura, od čega je varijabila 607 eura), Nikola Camaj (2.788, od čega je 607 eura varijabila), Velimir Đoković (2.263 eura, od čega su 202 eura varijabila), Dejan Đurović (2.841 euro, od čega je 809 eura varijabila), Radinka Ćinćur (2.399 eura, od čega su 202 eura varijabila), Mirsad Nurković (2.662 eura, od čega je 607 eura varijabila), Jelenka Andrić (2.140 eura, od čega su 354 eura varijabila), Boris Bogdanović (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dragan Bojović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Bogdan Božović (2.322 eura, od čega je 607 eura varijabila), Vasilije Čarapić (2.359 eura, od čega je 607 eura varijabila), Artan Čobi (2.344 eura, od čega je 607 eura varijabila), Milan Knežević (2.461 euro, od čega je 607 eura varijabila), Milo&scaron; Konatar (2.450 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Mugo&scaron;a (2.735 eura, od čega je 809 eura varijabila), Jelena Nedović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Andrija Nikolić (2.438 eura, od čega je 607 eura varijabila), Boris Pejović (2.381 euro, od čega je 607 eura varijabila), Jevrosima Pejović (2.405 eura, od čega je 607 eura varijabila), Dražen Petrić (2.069 eura, od čega su 354 eura varijabila), Zdenka Popović (2.432 eura, od čega je 607 eura varijabila), Amer Smailović (2.371 euro, od čega je 607 eura varijabila), Du&scaron;ko Stjepović (2.118 eura, od čega su 354 eura varijabila), Jelena Božović (2.129 eura, od čega su 354 eura varijabila), Oskar Huter (2.143 eura, od čega su 202 eura varijabila), Slađana Kaluđerović (2.152 eura, od čega su 354 eura varijabila), Adrijan Vuksanović (2.393 eura, od čega je 607 eura varijabila), Sonja Milatović (1.917 eura, od čega su 202 eura varijabila), Jovan Subotić (1.989 eura, od čega su 202 eura varijabila), Zoran Mikić (1.954 eura, od čega su 202 eura varijabila) . Nikola Rovčanin (354 eura varijabila) i Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (354 eura varijabila).

Kasalica: Ključno pitanje da li ozbiljne zarade poslanika koje primaju mogu da se izmjere kroz njihov odnos prema odgovornosti

"ZA 800 EURA NEČIJE VARIJABILE U SKUPŠTINI RADI SE KRVAVI POSAO NA ŠALTERIMA U BANKAMA"

<div class="ng-star-inserted">
Predsjednik poslaničkog kluba Evropskog saveza i poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a predložio je da se koriguje formula za zakonsko usklađivanje visine penzija.
"Na način da se ukoliko je to povoljnije za penzionere umjesto parametra op&scaron;te stope inflacije koristi stopa inflacije proizvoda i usluga koje penzioneri uglavnom koriste (hrana, ljekovi, režijski tro&scaron;kovi&hellip;), kao i da se umjesto poređenja kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode koristi poredjenje kretanja potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna četiri mjeseca u odnosu na isti taj period pro&scaron;le godine.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Na ovaj način, a svjesni činjenice da su posljednja dva povećanja visine penzija zbog zakonskog uskladjivanja zaista neprimjerena, bi se omogućilo da se penzije kvartalno povećavaju na adekvatniji način nego po postojećem zakonskom rje&scaron;enju&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.
</div>

Mugoša: Korigovati formulu za zakonsko uskladjivanje visine penzija

PREDLOG POSLANIKA SD-A

Eurodizel će od ponoći pojeftiniti, dok će cijena benzina biti veća dva centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će litar eurosupera 95 i 98 u narednih sedam dana ko&scaron;tati 1,66 eura, odnosno 1,70 eura
Cijena eurodizela iznosi 1,66 eura.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa na 1,59 eura.
Naredni obračun je 22. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. juna.

Od ponoći skuplji benzin, dizel jeftiniji