Ministarstvo energetike i rudarstva demantovalo je tvrdnje da država nema nijedan litar rezervi goriva, navodeći da su potpuno netačne i predstavljaju svjesno i grubo obmanjivanje javnosti. 

Povodom, kako tvrde, netačnih tvrdnji koje su se nedavno pojavile u javnom prostoru, a kojima se građani pokušavaju uvjeriti da Crna Gora nema nijedan litar rezervi goriva, Ministarstvo želi jasno i nedvosmisleno da predstavi stvarno stanje.

“Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44,26 hiljada metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel. Ove rezerve su formirane od septembra prošle godine i predstavljaju 40 odsto ukupne zakonske obaveze, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Ukupna obaveza iznosi 112,34 hiljade metričkih tona, što odgovara 90 dana neto uvoza, u skladu sa evropskim standardima”, objasnili su iz Ministarstva.

U posljednjih nekoliko dana, kako su kazali, mogli smo svjedočiti brojnim komentarima „ad hoc analitičara“, političara i medijskih „istraživača“, koji ovu temu koriste za brzu pažnju i trenutnu medijsku slavu.

“Lako je prepoznati maliciozno lobiranje pojedinih medija u korist određenih poslovnih grupacija, cilj je stvoriti paniku i pogrešnu sliku o stabilnosti energetskog sistema”, rekli su iz Ministarstva.

Formiranje rezervi je počelo tokom prošle godine, nakon što je u decembru 2024. usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime je Crna Gora prvi put uspostavila sistem obaveznih rezervi u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU. 

Sredstva za formiranje rezervi dolaze iz naknade od tri centa po litru goriva, koja se koristi isključivo za nabavku i održavanje rezervi.

“Sistem je organizovan tako da Uprava za ugljovodonike formira 60 odsto rezervi, dok najveći uvoznici naftnih derivata formiraju 40 odsto. Čak i dio rezervi koje čuvaju kompanije nijesu njihove privatne zalihe, već državne obavezne rezerve, kojima raspolaže isključivo država i koje se mogu koristiti samo po odluci Vlade Crne Gore”, poručili su iz Ministarstva, prenosi agencija Mina business.

Od ukupnih rezervi, 59,3 odsto se skladišti u Crnoj Gori, u rezervoarskim kapacitetima u Baru, 28,3 odsto u Hrvatskoj i 12,4 odsto u Grčkoj.

“Rezerve koje se nalaze u inostranstvu obezbijeđene su kroz standardni evropski mehanizam tzv. tiketa – ugovor o rezervaciji proizvoda sa mogućnošću povlačenja u svakom trenutku. Takve rezerve nijesu „neoperativne“ i ne mogu biti blokirane, zaplijenjene ili na bilo koji način onemogućene, a sve je pod stalnim nadzorom Evropske komisije”, rekli su iz Ministarstva.

Ove rezerve, kako su objasnili, predstavljaju ključni mehanizam zaštite tržišta i građana, a njihovim formiranjem Crna Gora je napravila važan iskorak u procesu evropskih integracija.

Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima jedno je od ključnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 15 – Energetika.

Ministarstvo je apelovalo na odgovorno informisanje javnosti.

Neprecizni navodi, poluinformacije ili namjerni spinovi, kako su naglasili, ne mogu poništiti činjenicu da država korak po korak gradi sistem strateških rezervi i da će taj proces biti nastavljen do potpunog ispunjenja zakonskih obaveza.

“I na kraju – nema nijedne naslovne strane, nijednog teksta ni ad hoc analize koja može poništiti ove rezultate. To je prosto tako i građani Crne Gore mogu biti sigurni da država radi planski i odgovorno”, zaključili su iz Ministarstva.