Ekonomija

Crnogorska privreda će u godinama koje slijede uživati jako dobar poslovni ambijent, jer će se Vlada truditi da fiksni tro&scaron;kovi budu konstantni ili da se snižavaju, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je na događaju Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham), kazao da su fiksni tro&scaron;kovi "tihe ubice" privrede i pravi podizači rizika preduzetni&scaron;tva u Crnoj Gori.
&ldquo;Moja misija je da te ubice preduzetni&scaron;tva ili smanjim na minimum ili ih ukinem gdje god mogu&rdquo;, rekao je Spajić u razgovoru sa predsjednicom Upravnog odbora AmCham-a, Sanjom Ćalasan.
Na pitanje koje promjene smatra da će privreda najvi&scaron;e osjetiti u naredne dvije godine kroz proces usklađivanja sa EU, Spajić je odgovorio da je taj proces zahtjevan legislativni poduhvat za sve učesnike, i kompanije i potro&scaron;ače.&nbsp;
&ldquo;Definitivno da postoji taj regulatorni tro&scaron;ak, koji je tro&scaron;ak usklađivanja sa svim tim praksama. Sigurno će mnoge kompanije morati da se ubrzano usklađuju sa evropskim standardom poslovanja, jer će postojati neki novi poreski nameti i obaveze&rdquo;, dodao je Spajić.
Govoreći o evropskim integracijama, on je saop&scaron;tio da želi da vidi Crnu Goru u EU &scaron;to prije.
&bdquo;Sve razlike treba da ostavimo na stranu, jer je ovo trenutak iznad svih nas. Ovo je generacijski cilj koji ne smijemo da propustimo. Ulazak u EU traži od nas usklađivanje sa vrijednostima, vladavinu prava i ostale tekovine, a zauzvrat dobijamo pristup trži&scaron;tu od gotovo 450 miliona potro&scaron;ača&ldquo;, kazao je Spajić, dodajući da smo blizu zatvaranja značajnog broja poglavlja, te da je zavr&scaron;eno oko dvije trećine posla.
Prema njegovim riječima, ulazak u EU su dvije stvari &nbsp;- usklađivanje sa vrijednostima civilizovanih evropskih zemalja i jedinstveno trži&scaron;te koje daje pristup crnogorskim kompanijama.
&ldquo;Na&scaron;e uče&scaron;će u jednom takvom trži&scaron;tu će podići konkurentnost na&scaron;e privrede i ponude za investitore&rdquo;, rekao je Spajić.
On je objasnio da taj tranzicioni proces omogućava mnoge benefite za građane, &scaron;to se najbolje ogleda u uvođenju strate&scaron;kih rezervi nafte, posebno sada kada je aktuelna energetska kriza.
Kada je riječ o usklađivanje zakonodavnog procesa sa EU, Spajić je kazao ne postoji bojazan da će se napraviti neka kardinalna gre&scaron;ka, jer su evropski partneri uključeni u svaki korak legislativnih i podzakonskih izmjena.&nbsp;
U dijelu digitalne transformacije državnih servisa, Spajić je ocijenio da se digitalizacija razvija zadovoljavajućim tempom, ali da nije u potpunosti zadovoljan, jer Crna Gora, kako tvrdi, može i mora deset puta bolje.
&ldquo;Proces digitalizacije se mora pojačati onog trenutka kada se proces pristupanja EU i formalno okonča&rdquo;, naveo je Spajić.
On je ponovio da kompanije već treba da rade na digitalnoj transformaciji, od upravljanja podacima, do automatizacije procesa.
&bdquo;Biće izazov zadržati radnu snagu i mislim da svi zajednički treba da radimo na tom problemu. Mi ćemo dati apsolutni doprinos i imaćemo u budućnosti konkretne korake po tom pitanju. Vi treba da omogućite veće zarade i bolje uslove za zaposlene. Jer, radnu snagu &nbsp;treba zadržati i posebno privući na&scaron;e ljude koji se nalaze u inostranstvu, kroz atraktivan ambijent&rdquo;, rekao je Spajić, dodajući da je prioritet uključivanje naprednih tehnologija u poslovanju.
Spajić je, govoreći o intenziviranju saradnje između SAD-a i Crne Gore tokom posljednjih nekoliko godina, najavio da je jedan od najvećih prioriteta Vlade.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum sa SAD-om koji će biti &bdquo;majka svih međunarodnih sporazuma&ldquo; i po značaju i opsegu jedan od standarda za ekonomsku saradnju Crne Gore i drugih država.
Izvr&scaron;ni direktor AmCha-a Marko Miročević kazao je da su članstvo u NATO i skoro članstvo u EU, potvrda kvaliteta sigurnosti i bezbjednosti.
&ldquo;Međutim, samo u sprezi sa jasnim i kvalitetnim javnim politikama, koje pospje&scaron;uju investiranje i sam poslovni ambijent, možemo računati na značajan priliv investicija iz SAD-a i razvijenih zemalja EU&rdquo;, rekao je Miročević.
On je kazao da je Amcham pouzdan partner Vlade u kreiranju takvih politika.
&ldquo;Na&scaron; cilj je jasan - želimo da budemo podr&scaron;ka procesu EU integracija i snažan glas poslovne zajednice&rdquo;, dodao je Miročević.
Već punu deceniju, kako kaže, izvje&scaron;taj AmCham-a o poslovnom ambijentu pokazuje da sve članice Komore snažno podržavaju proces evropskih integracija.&nbsp; Napominje i da kompanije očekuju da će Crna Gora, približavajući se standardima poslovanja EU, značajno unaprijediti vladavinu prava, transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja, čime će se smanjiti sistemski rizici i dodatno ohrabriti investicije.
Iz AmCham-a je posebno istaknuto produbljivanje saradnje sa AmCham EU, organizacijom koja u Briselu predstavlja najveće američke kompanije i posjeduje značajnu ekspertizu kada su u pitanju evropske politike koje utiču na poslovanje i transatlantsku trgovinu.
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa AmCham EU, članicama AmCham Montenegro omogućen je direktniji pristup evropskim politikama, ali iz perspektive transatlantskog partnerstva i američke poslovne zajednice.

Spajić: Slijedi dobar poslovni ambijent za privredu

PREMIJER OPTIMISTIČAN

Ministarstvo finansija za sada nije predložilo Vladi ukidanje akciza na gorivo, &scaron;to, prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ne znači da to neće uraditi u narednom periodu, u zavisnosti od situacije na trži&scaron;tu.
&bdquo;U ovom trenutku nijesmo na Vladi delegirali predlog na taj način, ali ne znači da u narednom periodu nećemo reagovati ukoliko bude potrebno&ldquo;, kazao je Vuković novinarima nakon sastanka u Američkoj privrednoj komori (AmCham), prenosi agencija Mina business.
On je dodao da se situacija pomno prati.
Vuković je podsjetio da akcizni kalendar i način uspostavljanja cijene zavisi od mnogo faktora, ali i da treba imati u vidu poruke premijera Milojka Spajića i ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića da nema nesta&scaron;ice goriva i da su obezbijeđene dovoljne količine za dva do dva i po mjeseca.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo finansija prati sve indikatore na trži&scaron;tu, kao i &scaron;ta su potrebe Crne Gore u odnosu na to&ldquo;, naveo je Vuković.

Vuković: Nijesmo predložili Vladi ukidanje akciza na gorivo, pratimo situaciju

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Cijene nafte su već treći dan zaredom stabilne, nakon ogromnog skoka od prije nekoliko dana, saop&scaron;tio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
"Trenutno cijena West Texas Intermediate (WTI) oko 84 dolara po barelu, a sirove nafte Brent između 87,5 dolara i 88 dolara po barelu", napisao je Turković svom nalogu na mreži X.
Podsjetio da se vrhunac desio prije tri dana, kada je cijena WTI dostigla 119,48 dolara po barelu, a Brenta 119,5 dolara po barelu.
&bdquo;To je najvi&scaron;e od 2022. godine&ldquo;, zaključio je Turković.

Turković: Cijene nafte stabilne

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR U MINISTARSTVU FINANSIJA

Cijena goriva u Crnoj Gori mogla bi biti niža oko 27 centi po litru ukoliko bi država prepolovila akcize na gorivo, saop&scaron;tila je savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj, Olivera Vukajlović.
Ona je kazala da bi, u trenutku kada rast cijena dodatno opterećuje budžete građana i privrede, takva mjera predstavljala brzo i konkretno olak&scaron;anje.&nbsp;
&ldquo;Iako su poskupljenja dobrim dijelom posljedica nestabilnosti na svjetskom trži&scaron;tu nafte i geopolitičkih de&scaron;avanja, struktura cijene goriva pokazuje da država kroz akciznu politiku može značajno uticati na konačnu cijenu koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović u saop&scaron;tenju.
Prema njenim riječima, dodatnu zabrinutost izazivaju procjene iz energetskog sektora da bi cijene naftnih derivata mogle nastaviti da rastu već u narednom obračunskom periodu, i to najmanje za iznos posljednjeg povećanja, to jest 16 centi po litru.&nbsp;
&ldquo;Čak i u slučaju stabilizacije globalnog trži&scaron;ta, eventualno pojeftinjenje najvjerovatnije ne bi do&scaron;lo brzo, već bi proces smanjenja cijena trajao duže vrijeme&rdquo;, rekla je Vukajlović.
Trenutna cijena dizela iznosi 1,5 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja: nabavna cijena na berzi 68 centi, akciza 44 centa, porez na dodatu vrijednost (PDV) 26 centi i tro&scaron;kovi i marža trgovaca 12 centi.
&ldquo;To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani&rdquo;, navela je Vukajlović, prenosi Mina business.
Analize, kako je kazala, pokazuju da bi smanjenje akciza oko 30 odsto snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile 50 odsto, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru.
&ldquo;U vremenu globalne nestabilnosti i rasta tro&scaron;kova života, odgovorna politika mora tražiti načine da ublaži pritisak na građane i privredu. Smanjenje akciza na gorivo predstavlja jednu od najbržih i najefikasnijih mjera koja bi mogla donijeti konkretno olak&scaron;anje&rdquo;, smatra Vukajlović.
Građani Crne Gore, kako je kazala, ne mogu sami nositi puni teret globalnih ekonomskih kriza.&nbsp;
&ldquo;Važno je razmotriti sve mogućnosti koje mogu doprinijeti za&scaron;titi životnog standarda građana i stabilnosti privrede, jer svako novo povećanje cijena goriva preliva se u lanac novih poskupljenja u čitavoj ekonomiji&rdquo;, zaključila je Vukajlović.

Vukajlović: Smanjenje akciza moglo bi sniziti cijenu goriva 27 centi po litru

SAOPŠTILA SAVJETNICA PREDSJEDNIKA CRNE GORE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) podnijela je krivičnu prijavu Vrhovnom i Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza sudskog spora protiv kompanije krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete. Kako je potvrđeno Portalu RTCG iz EPCG u odgovoru na pitanja povodom ovog slučaja, finansijski nalazi ukazuju na pričinjenu &scaron;tetu u iznosu od 5,8 miliona eura.
Spor se odnosi na tvrdnje firme &bdquo;Kvadrat komerc&ldquo; DOO o navodnoj &scaron;teti nastaloj zbog prekida isporuke električne energije, &scaron;to je navodno onemogućilo proizvodnju i realizaciju ugovora vrijednih desetine miliona eura.
EPCG, kako su rekli, ističe niz nelogičnosti i nedostataka dokaza koji dovode u pitanje osnovanost potraživanja.
&ldquo;Milioni bez fabrike, proizvodnje i struje&ldquo;, tako se u saop&scaron;tenju za RTCG opisuje situacija u kojoj se, prema dostupnoj dokumentaciji, postavlja ozbiljna sumnja u postojanje organizovane kriminalne grupe koja poku&scaron;ava da kroz sudski postupak naplati od&scaron;tetu bez realne ekonomske osnove.
&ldquo;Prema navodima iz postupka, fabrika sa 50 ma&scaron;ina mogla je raditi na snagu električne energije kakvu tro&scaron;i prosječan stan. Firma koja je godinama imala minimalnu dobit potpisivala je ugovore vrijedne desetine miliona eura. Proizvodnja vrijedna 25 miliona eura navodno je izostala, ali bez jasnih tragova narudžbina, isporuka ili proizvodnih evidencija&rdquo;, kazali su iz EPCG-a.
Istovremeno, kako su izjavili, finansijski nalazi pokazuju da se iz dobiti od nekoliko hiljada eura dolazi do procjene &scaron;tete u iznosu od 5.8 miliona eura (glavni dug 2.8 miliona plus kamata), dok su ma&scaron;ine koje bi trebalo da proizvode robu, prema dokumentaciji, izvezene jo&scaron; prije perioda u kojem je ta proizvodnja trebalo da se dogodi.
&ldquo;Kada se sve te činjenice stave jedna pored druge, otvara se pitanje koje prevazilazi običan poslovni spor: da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o poku&scaron;aju da se kroz sudski postupak iz državne kompanije naplati vi&scaron;emilionska od&scaron;teta bez realne ekonomske osnove&rdquo;, naveli su iz EPCG.
Zbog toga je, kako kažu, legitimno i u javnom interesu postaviti nekoliko vrlo konkretnih pitanja.
&ldquo;Tim prije &scaron;to izvr&scaron;ni direktor &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO zaključuje ugovor sa fizičkim licem, tj. sam sa sobom, kojim ustupa potraživanje &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerca&rsquo;&rsquo; DOO koje je po osnovu &scaron;tete to pravno lice imalo prema EPCG. Koji su razlozi ustupanja potraživanja, ukoliko firma posluje u skladu sa propisima države Crne Gore? Da li je u momentu zaključivanja takvog ugovora, Kvadrat komerc DOO imao dospjele obaveze koje nije mogao da realizuje? Koji je razlog &scaron;to obaveze nisu realizovane? Koji je status firme &lsquo;&rsquo;Kvadrat komerc&rsquo;&rsquo; DOO na dana&scaron;nji dan? Da li su blokirani računi, u kom iznosu i po kom osnovu su blokirani? &ldquo;, istakli su iz EPCG.
Ugovor o ustupanju potraživanja je, kako kažu, zaključen 20. maja 2013. godine, a dio navodnih ugovora o prodaji proizvedene robe (ugovori o dugoročnoj poslovnoj saradnji) raskinuti su 14. maja 2013. godine, 15. decembra 2013. godine i 14. juna 2014. godine.
&ldquo;EPCG se danas suočava sa posljedicama odluka i postupaka iz ranijeg perioda, a koji, prema dostupnoj dokumentaciji, otvaraju ozbiljna pitanja o kvalitetu tada&scaron;njih procjena, upravljanja i pravne za&scaron;tite. Upravo zato se postavlja pitanje kako je postupak bez jasnog ekonomskog i činjeničnog osnova mogao trajati godinama. U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu Vi&scaron;em državnom tužila&scaron;tvu protiv &scaron;est osoba, zbog sumnje da se iza spora krije poku&scaron;aj organizovanog izvlačenja vi&scaron;emilionske od&scaron;tete iz te kompanije&rdquo;, kazali su iz te kompanije.
EPCG navodi 15 konkretnih pitanja koja otvaraju sumnju u cijeli slučaj
Prvo je pitanje, dodaju, može li fabrika sa 50 ma&scaron;ina raditi na struju jačine jednog stana.
&ldquo;Odgovor je da se tvrdi da je proizvodni pogon sa 50 ma&scaron;ina, &scaron;est linija i 30 radnika u dvije smjene mogao raditi sa odobrenom snagom od samo 8 kW &ndash; približno potro&scaron;nja četiri pegle istovremeno. Elementarna tehnička logika govori da takav pogon ne može ni pokrenuti, a kamoli proizvoditi robu vrijednu desetine miliona eura&ldquo;, kazali su iz te kompanije.
Na pitanje gdje je roba vrijedna 25 miliona eura, kažu da nema tragova faktura, otpremnica, evidencije proizvodnje, narudžbina ili isporuka.
&bdquo;Bez tih elemenata ne može se govoriti o realnoj proizvodnji, a kamoli o izgubljenoj dobiti u milionskim iznosima&ldquo;, kazali su iz EPCG.
Potom, kako se od 2.902 eura dobiti dolazi do pola miliona.
&ldquo;Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma 2010. godine ostvarila dobit od 2.902 eura. Međutim, u nalazu vje&scaron;taka ta cifra se transformi&scaron;e u 527.199 eura dobiti. Ova &bdquo;izgubljena dobit&ldquo; je za 2011. godinu, po nalazu vje&scaron;taka ekonomske struke, jer nije do&scaron;lo do pune realizacije ugovora sa firmom &bdquo;Spin Textil Group&ldquo;. Preostali iznos do pune naknade izgubljene dobiti (2.654.353,21 EUR), vje&scaron;tak je na&scaron;ao kroz ostala 4 ugovora, sa čijom realizacijom nije ni započeto&rdquo;, kažu iz EPCG-a.
To, kako su naveli, znači da je procjena dobiti povećana za vi&scaron;e hiljada procenata.
&ldquo;U ozbiljnoj ekonomskoj analizi takav skok zahtijevao bi izuzetno snažne i detaljno obrazložene pretpostavke. U ovom slučaju javnost s pravom pita: na čemu se zasniva takva računica?&rdquo;
Odgovaraju i na pitanje kako se tro&scaron;kovi kredita i plata pretvaraju u &scaron;tetu.
&ldquo;Kreditna zaduženja, otplata glavnice, kamate i plate zaposlenih predstavljaju redovne tro&scaron;kove poslovanja svake kompanije. To su ulaganja bez kojih firma ne može raditi. Kada se takvi tro&scaron;kovi prikažu kao &scaron;teta, dobija se slika kao da svaka firma koja uzme kredit automatski trpi gubitak. Takva logika je suprotna osnovnim principima poslovnih finansija&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kako dva potpuno suprotna vje&scaron;tačenja mogu biti naknadno usagla&scaron;ena
&ldquo;Jedan nalaz govori o marži od oko 5%, dok drugi iz iste situacije izvodi dobit koja je desetinama puta veća od realne dobiti firme. Radi se o iznosima koji se razlikuju dvostruko: od cca 1.3 miliona do&scaron;lo se do vi&scaron;e od 2.5 miliona. To nijesu nijanse u procjeni, već fundamentalno različite metodologije i zaključci. Uprkos tome, jedan vje&scaron;tak je kasnije prihvatio obrazloženje drugog koje je, od strane suda, prihvaćeno bez jasnog obja&scaron;njenja kako dva međusobno suprotna zaključka mogu istovremeno predstavljati osnov za presudu&rdquo;, naglasili su iz EPCG.
Tu je i pitanje kako se planira proizvodnja bez ma&scaron;ina.
&ldquo;Prema dokumentaciji dostavljenoj sudu, veći dio ma&scaron;ina je izvezen jo&scaron; 2010. godine. Međutim, ugovori na osnovu kojih se potražuje &scaron;teta odnose se na period 2010&ndash;2015. godine. To otvara vrlo jednostavno pitanje: kako se planira proizvodnja u milionima eura bez osnovne proizvodne opreme, budući da su ma&scaron;ine izvezene u periodu kada je trebalo početi s realizacijom ugovora&rdquo;, kažu iz kompanije.
Pitanje koje takođe ozvara sumnju je kako firma sa jednim eurom kapitala potpisuje ugovore od 27 miliona?
&ldquo;Kvadrat Komerc je firma osnovana sa 1 euro osnivačkog kapitala. Finansijski izvje&scaron;taji pokazuju minimalne prihode i male profite. Uprkos tome, zaključeni su međunarodni ugovori vrijedni preko 27 miliona eura. U poslovnoj praksi takvi poslovi zahtijevaju ozbiljan kapital, bankarske garancije, logistiku i proizvodne kapacitete. Zato se nameće pitanje kako je mala firma bez kapitala mogla garantovati realizaciju takvih ugovora&rdquo;, navode iz EPCG.
Za&scaron;to četiri od pet ugovora nikada nijesu ni započeta
Kako ističu u EPCG, od pet ugovora ukupne vrijednosti preko 27 miliona eura, realizovan je samo dio jednog.
&ldquo;Ostala četiri ugovora nikada nijesu ni započeta. Ako nema realizacije, nema proizvodnje, nema faktura i nema isporuke robe, postavlja se pitanje na osnovu čega se procjenjuje izgubljena dobit&rdquo;, navode iz kompanije.
Logično pitanje bi bilo i ako su prekidi struje uzrok milionske &scaron;tete, gdje su žalbe.
&ldquo;U realnom poslovanju, kada prekid napajanja ugrozi proizvodnju, kompanije odmah podnose prigovore i zahtjeve za naknadu &scaron;tete. U ovom slučaju takvih žalbi praktično nema. To je izuzetno neobično ako se tvrdi da je &scaron;teta bila milionska&rdquo;, kažu iz EPCG.
Na pitanje gdje je evidencija o proizvodnji odgovaraju da u ozbiljnoj proizvodnji se vodi precizna evidencija: koliko je robe proizvedeno, kada, na kojoj liniji, za kog kupca i po kojoj cijeni. Takva dokumentacija je osnov svake poslovne kontrole. U ovom predmetu, kako navode, takva evidencija nije prezentovana.
Kako se fabrike &scaron;irom Evrope muče sa energetskim kapacitetima, a ovdje je dovoljno 8 kW?
&ldquo;Industrijski pogoni &scaron;irom Evrope ulažu ogromna sredstva u elektroenergetske priključke i stabilno napajanje jer bez toga nema proizvodnje. U ovom slučaju ispada da je za rad fabrike sa desetinama ma&scaron;ina dovoljno ono &scaron;to je u praksi snaga jednog stana. Takav zaključak izaziva ozbiljne dileme&rdquo;, napominju iz EPCG.
Neke činjenice nijesu uzete u obzir
Na pitanje da li je sud imao sve relevantne činjenice, kažu da postoje indicije da pojedine ključne činjenice nijesu u potpunosti uzete u obzir prilikom formiranja vje&scaron;tačenja i sudskog zaključka.
&ldquo;U postupku ovakve složenosti svaka činjenica može biti presudna, pa je legitimno pitanje da li su svi elementi zaista sagledani u cjelini&rdquo;, navode u kompaniji.
Na pitanje kako firma koja posluje sa minimalnom dobiti odjednom generi&scaron;e milionsku &scaron;tetu, kažu da finansijski izvje&scaron;taji pokazuju da je firma godinama poslovala sa vrlo malim profitima, a u jednoj godini čak i sa gubitkom. Iz takvog poslovanja te&scaron;ko je izvesti zaključak o potencijalnoj dobiti od vi&scaron;e stotina hiljada ili miliona eura godi&scaron;nje.
Za&scaron;to nema tragova o naručiocima robe, takođe je pitanje.
&ldquo;Kada međunarodni partneri naruče robu u milionima eura, oni insistiraju na rokovima, &scaron;alju urgencije i traže isporuku. Takva komunikacija uvijek ostavlja trag. U ovom predmetu takvi tragovi nijesu predstavljeni&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Na pitanje za&scaron;to EPCG traži dodatno preispitivanje kažu da je razlog kombinacija nelogičnosti koje je te&scaron;ko ignorisati.
&ldquo;Fabrika sa 50 ma&scaron;ina navodno radi na 8 kW, ugovori vrijedni desetine miliona bez realnih kapaciteta, izvoz ma&scaron;ina prije perioda navodne proizvodnje, ogromna razlika između realne dobiti i procijenjene &scaron;tete, nedostatak osnovnih dokaza o proizvodnji&rdquo;, kažu iz EPCG.
Kada se sve ove činjenice stave zajedno, dodaju, prirodno je pitanje da li je riječ o pogre&scaron;nim procjenama ili o mnogo ozbiljnijem problemu, koji ide ka sumnji u postojanje organizovane kriminalne grupe, a koje zahtijeva temeljno i nezavisno preispitivanje.

EPCG podnijela krivičnu prijavu protiv šest osoba zbog štete od 5,8 miliona eura

ZBOG SUMNJE DA SE IZA SUDSKOG SPORA PROTIV KOMPANIJE KRIJE POKUŠAJ ORGANIZOVANOG IZVLAČENJA VIŠEMILIONSKE ODŠTETE

Izvr&scaron;ni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Milo&scaron; Vuković ocijenio je da će doći do galopirajuće inflacije, ukoliko narednih dana Vlada Crne Gore ne smanji akcize na gorivo.
Vuković je stava da je povećanje cijena goriva&nbsp; najmanje 12 odsto novi ekonomski &scaron;ok za građane Crne Gore, nakon uvećanja cijena električne energije, komunalnih usluga i povećanja poreza na nekretnine.
On je kazao da je nova cijena goriva nosi rizik jer su energenti na svjetskoj burzi u jednom danu skočili 30 odsto i vratili se, &scaron;to, kako tvrdi, nikada prije nije zabilježeno.
- Država treba da ima spreman odgovor, ali na&scaron;a nije spremna iako nam je svima naplatila po tri centa po litru goriva pro&scaron;le godine. Neko će reći da tri centa nije mnogo, ali od toga je prikupljeno 12 miliona eura. Nijesu formirali neophodne rezerve, a postojeće su formirala tri velika uvoznika. Ovo je važno za crnogorsku ekonomiju jer smo mi uvozno orijentisani i svako povećanje energenta koji je sastavni dio kalkulacije dovodi do povećanja cijena svih usluga i na kraju cijena hrane u Crnoj Gori - rekao je Vuković u&nbsp; informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da je jo&scaron; pro&scaron;le godine trebalo oformiti naftne rezerve. Međutim, podsjeća da je potro&scaron;eno 11 miliona eura, te da će se nafta morati kupovati po značajno većim cijenama.
Vuković ističe da Vlada ima mehanizme da spusti akcize, jer EU direktiva ne važi za zemlje koje nijesu članice Evropske unije, kao i da smanji uticaj na privredu i građane.
Smatra i da će, ukoliko kriza potraje, turistička sezona biti ugrožena, jer rast cijena avio-karata znači manje putnika na crnogorskim aerodromima.
- Strate&scaron;ke rezerve su amortizer ovih &scaron;okova, jer kad se poveća cijena država pu&scaron;ta naftne rezerve po nižim cijenama da građani i privreda ne bi osjetili toliko &scaron;ok. Mislim da će građani naredne sedmice osjetiti značajno veće cijene u prodavnicama, povećanje usluga, zato &scaron;to je to lančani efekat.
Ono čega me najvi&scaron;e strah je povećanje cijena avio karata, zbog toga &scaron;to je avio gorivo poskupilo značajno vi&scaron;e nego ono koje građani koriste. To znači da će karte biti skuplje, ljudi će manje da lete, a bilo koja oscilacija u tom smislu utiče na na&scaron; turizam. Mnogo je uzajamno povezanih stvari i, na osnovu podataka koje imam za februar, nijesam veliki optimista da će deficit budžeta biti 40 do 50 miliona eura. To je nastavak deficita iz januara i mislim da se Vlada neće odreći akcize iako ima mehanizme za to. Čuo sam argument da ne možemo da smanjimo akcizu zato &scaron;to postoji EU direktiva. Tačno je da u državama Evropske unije akciza ne može da padne ispod 33 centa, pa je država već za 11 centi mogla da smanji akcizu i gorivo bi bilo skuplje samo pet centi - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, desio bi se totalni kolaps ako bi se kriza nastavila, jer se nafta ne koristi samo za prevozna sredstva, već se od nje pravi mnogo industrijskih proizvoda.
- Ukoliko Vlada ne promijeni uredbu da se mijenja obračun na dvije nedjelje i ako ne promijeni akcize, mi ćemo narednih 14 dana plaćati gorivo 1,50 eura&hellip;&nbsp;
Vidjeli smo da je Hrvatska snizila akcize, napravili su kombinaciju mjera da bi za&scaron;titili građane. Srbija je zabranila izvoz, a vidjeli smo i da države globalno čuvaju svoje resurse, rezerve. Crnogorska Vlada nije formirala ni ono za &scaron;ta su imali novca, te ako se narednih dana ne&scaron;to ne dogodi i ne smanji akciza možemo očekivati galopirajuću inflaciju, možda čak do pet-&scaron;est odsto - naglasio je Vuković.
Vuković je rekao da su naftne kompanije u 2024. godini prihodovale 650 miliona eura, a da im je profit bio 15 miliona eura, odnosno profitna marža 2,4 odsto. To znači, obja&scaron;njava on, da trenutna cijena po kojoj se prodaje i nabavlja gorivo ugrožava veliki broj naftnih kompanija.
- Jugopetrol je zaradio sedam miliona i ta kompanija, Lukoil, Ina bi možda opstali, a svi ostali bi mogli slobodno da stave ključ u bravu. Država ne&scaron;to mora uraditi, mora se naći kompromisno rje&scaron;enje, omogućiti da se iz naftnih rezervi snabdijevaju po nižim cijenama i da se taj gubitak apsorbuje. Uloga države je da spriječi da se ovakvi &scaron;okovi prenose dalje na privredu i građane - poručio je Vuković.
Vidljivo je, kaže Vuković, i da je Rusija pobjednik u trenutnoj krizi, jer su ukinute američke sankcije na rusku naftu.
- Evropa ima problem zato &scaron;to tečni gas nabavlja iz Katara, koji je takođe zaustavio proizvodnju. Jedino rje&scaron;enje Evropi je da kupuje gas od Rusije, a oni su donijeli odluku da 1. januara 2027.godine prestanu sa kupovinom ruskog gasa. Tako da je to nezavidna situacija i ne bih bio rado u koži evropskih lidera koji treba da donesu vrlo važne odluke o tome - zaključio je Vuković.

Vuković: Ako Vlada ne smanji akcize na gorivo doći će do galopirajuće inflacije

"ULOGA DRŽAVE DA SPRIJEČI DA SE OVAKVI ŠOKOVI PRENOSE DALJE NA PRIVREDU I GRAĐANE"

Podgorica će, prvi put, od sredine juna biti povezana direktnom avio-linijom sa poznatom, all-inclusive destinacijom &ndash; Antalijom, najavljeno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).&nbsp;
&bdquo;Tu rutu otvara SunExpress, avio-kompanija koja premijerno ulazi na crnogorsko trži&scaron;te. Rotacije su najavljene od 14. juna do kraja oktobra, dva puta sedmično &ndash; utorkom i nedjeljom&ldquo;, rekli su predstavnici ACG, prenosi agencija Mina business.
SunExpress iz Podgorice otvara i linju za Izmir, na kojoj već saobraća i niskobudžetni avio-prevoznik, Pegasus Airlines.&nbsp;
&bdquo;Rotacije su najavljene od 12. juna do kraja oktobra, dva puta nedjeljno, utorkom i petkom&ldquo;, objasnili su iz ACG.
Avio-kompanija SunExpress je u zajedničkom vlasni&scaron;tvu, po 50 odsto, turske nacionalne avio-kompanije Turkish Airlines i Lufthansa Group.

Linija Podgorica-Antalija od sredine juna

SUNEXPRESS DOLAZI U CRNU GORU

Cijene nafte pale su juče popodne deset odsto, odnosno na ispod 90 dolara po barelu, nakon &scaron;to su na otvaranju skočile 20 odsto.
Glavni razlog za to je &scaron;to su ministri finansija iz sedam najrazvijenijih zemalja saop&scaron;tili da je G7 spremna da oslobodi naftu iz strate&scaron;kih rezervi ako bude potrebno, prenio je Trejding ekonomiks.
Tako je nafta brent sada na nivou od oko 89,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta&nbsp;WTI (West Texas Intermediate)&nbsp;kreće se na oko 86 dolara po barelu.
Na cijene je i uticala&nbsp; jučera&scaron;nja izjava američkog predsjednika Donalda Trampa koji je kazao da bi sukob s Iranom uskoro mogao biti zavr&scaron;en. Upozorio je kasnije tokom dana da će Teheran biti pogođen "20 puta jače" ako poku&scaron;a zaustaviti protok nafte kroz Hormu&scaron;ki moreuz.
&bdquo;Ako Iran učini bilo &scaron;to &scaron;to će zaustaviti protok nafte unutar Hormu&scaron;kog moreuza, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi 20 puta jače nego &scaron;to su ih do sada pogodile&ldquo;, rekao je Trump u objavi na Truth Social u ponedjeljak&nbsp;
Smje&scaron;ten između Omana i Irana,moreuz je vitalna tranzitna ruta za globalna energetska trži&scaron;ta.

Cijene nafte pale ispod 90 dolara

OŠTAR PAD

Goriva trenutno na crnogorskom trži&scaron;tu ima dovoljno i trenutno ne postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju trži&scaron;ta, ocijenjeno je na dana&scaron;njem sastanku Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima.
Kako je saop&scaron;teno, sastanak je održan na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića, uz uče&scaron;će stalnih članova Savjeta i predstavnika većine naftnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, uključujući i predstavnike Udruženja naftnih kompanija.
"U ovom trenutku snabdijevanje funkcioni&scaron;e stabilno, dok globalna kretanja na trži&scaron;tu energenata i volatilnost berzanskih cijena predstavljaju &scaron;iri izazov sa kojim se suočava veliki broj država.
Razmotreni su i izazovi sa kojima se suočava dio energetskih subjekata, posebno manjih kompanija koje naftne derivate nabavljaju uvozom drumskim putem, bez sopstvenih skladi&scaron;nih kapaciteta, po berzanskim cijenama na dan isporuke. U uslovima rasta berzanskih cijena, koje su u ovom trenutku vi&scaron;e od trenutno regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, ove kompanije suočavaju se sa otežanim uslovima poslovanja", pi&scaron;e u saoo&scaron;tenju.
Predstavnici naftnih kompanija ukazali su na potrebu razmatranja izmjena pojedinih elemenata postojeće Uredbe, uključujući promjenu obračunskog perioda za formiranje cijena naftnih derivata, koji trenutno iznosi 14 dana, kao i mogućnost smanjenja akciza.
Kako je navedeno, ministar je istakao da je riječ o kompleksnom pitanju koje je u značajnoj mjeri uslovljeno globalnim kretanjima na trži&scaron;tu energenata, te da je za eventualne izmjene potrebno sprovesti dodatne analize i konsultacije sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom finansija.&nbsp;
Napomiju i da snabdijevanje trži&scaron;ta nije ugroženo, ali da otežani uslovi poslovanja za dio manjih kompanija zahtijevaju pažljivu analizu kako bi se sagledale moguće privremene mjere i prona&scaron;la održiva rje&scaron;enja.
&ldquo;Sastanak Savjeta je pokazao da u Crnoj Gori trenutno nema nesta&scaron;ice goriva i da trži&scaron;te funkcioni&scaron;e stabilno. Saslu&scaron;ali smo zahtjeve manjih distributera vezane za smanjenje akciza i skraćivanje obračunskog perioda. Vrlo pažljivo ćemo analizirati sve predloge i, zajedno sa resorom finansija, razmotriti moguće modele. Razumijemo izazove poslovanja, ali ishitrene izjave i poku&scaron;aji da se u interesu određenih grupacija stvori panika ne doprinose dobrom poslovnom ambijentu i najmanje su korisni građanima. Interesi građana ostaju apsolutni prioritet, a zajedno sa privredom tražimo održiva rje&scaron;enja za sve učesnike na trži&scaron;tu&rdquo;, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na odgovorno informisanje javnosti, jer, kako kažu, neprovjerene ili ishitrene informacije mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost građana i stvoriti pogre&scaron;an utisak o stanju na trži&scaron;tu.&nbsp;

Savjet: Goriva na crnogorskom tržištu ima dovoljno, razmatraju se zahtjevi pojedinih privrednih subjekata

"APELUJEMO NA ODGOVORNO INFORMISANJE JAVNOSTI"

Vlada može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, saop&scaron;tio je poslanik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
&ldquo;U konačnoj cijeni goriva koju plaćaju građani oko 50 odsto učestvuju dažbine državi, odnosno akcize, porez na dodatu vrijednost (PDV) u čiju osnovicu za obračun ulaze i akcize, naknada državi za strate&scaron;ke rezerve nafte&rdquo;, napisao je Mugo&scaron;a na mreži X.
Akcize i PDV na gorivo su u Crnoj Gori među najvećim u regionu, ističe Mugo&scaron;a.
Vlada najjednostavnije može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva, dodaje Mugo&scaron;a.
&ldquo;To posebno ako se zna i da će iznos po osnovu PDV-a koji ubira država rasti zbog rasta nabavne cijene goriva. Osim toga, problematično je i &scaron;to u osnovicu za obračun PDV-a ulaze akcize tako da su&scaron;tinski građani plaćaju kroz PDV dupli porez&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Mugoša: Vlada može korigovati rast cijena goriva

"AKCIZE I PDV NA GORIVO SU U CRNOJ GORI MEĐU NAJVEĆIM U REGIONU"

Uprkos rastu cijena goriva, karte za gradski prevoz u Podgorici neće poskupiti, uvjerava direktor Puteva Rado&scaron; Zečević, prenosi RTV Podgorica.
Takođe, navodi da linije neće biti korigovane zbog spekulacija oko nesta&scaron;ice goriva.
&ldquo;Gradski prevoz ne smije da fali, može da fali za građevinski dio i možemo da stanemo nekoliko dana, ali prevoz ne smije&ldquo;, poručio je Zečević.
Zečević ne očekuje poskupljenje i ističe da nije bilo najave oko toga.

Zečević: Karte za gradski prevoz neće poskupjeti