Ekonomija

Rok za predaju finansijskih iskaza i prijava poreza na dobit preduzeća za pro&scaron;lu godinu je produžen do 24. aprila, saop&scaron;teno je iz Poreske uprave (PU).
&ldquo;Imajući u vidu nastojanje PU da u koordinaciji sa izvođačem novog informacionog sistema omogući nesmetano funkcionisanje elektronskog servisa za podno&scaron;enje poreskih prijava i ostalih dokumenata putem portala IRMS, blagovremeno podnijetim smatraće se finansijski iskazi i prijave poreza na dobit preduzeća za pro&scaron;lu godinu predati zaključno sa 24. aprilom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Iz PU su rekli da odgađanje roka za podno&scaron;enje prijava ne utiče na zakonom propisani rok za uplatu poreskih obaveza, koji ostaje nepromijenjen, te su poreski obveznici dužni izmiriti obavezu po osnovu poreza na dobit preduzeća do 31. marta.&nbsp;
&ldquo;Podsjećamo da su novi informacioni sistem i portal IRMS pu&scaron;teni u produkciju 12. januara, od kada su sve službe Poreske uprave na raspolaganju za komunikaciju i prijem informacija vezanih za zahtjeve za otklanjanje tehničkih prepreka sa ciljem uspje&scaron;ne tranzicije na IRMS, &scaron;to će biti nastavljeno i u narednom periodu&rdquo;, rekli su iz PU.
Poreska uprava je zahvalila poreskim obveznicima na razumijevanju.

Rok za predaju prijava poreza na dobit preduzeća do 24. aprila

ZBOG PRELASKA NA IRMS SISTEM

Kupovinom bilo kog proizvoda garancija zakonski važi dvije godine dao trgovac garanciju ili ne, ne treba ni da je daje, ona svakako važi, a potro&scaron;ač mora imati pisanu garanciju preko te dvije godine koju daje trgovac odnosno proizvođač.Najče&scaron;će ih trgovci odbijaju zato &scaron;to nemaju garanciju na papiru, rekla je na Televiziji E, direktorica Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača Crne Gore Olga Nikčević.
Svjetski dan prava potro&scaron;ača obilježava se 15.marta, a podsjeća na važnost informisanih i za&scaron;tićenih potro&scaron;ača, a direktorica Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača Crne Gore kaže da su danas potro&scaron;ači vi&scaron;e obavje&scaron;teni nego ranije, međutim, smatra ona, to nije ni izdaleka dovoljno, &scaron;to se vidi prilikom prijema žalbi potro&scaron;ača.
,,Potro&scaron;ači ne znaju taj put, ili ga znaju do sredine, a onda otprilike ne znaju &scaron;ta dalje raditi i tu se zapravo gube njihova ostvarenja njihovih prava, jer oni znaju da treba da podnesu žalbu, prigovor trgovcu, odnosno učiniocu usluga.Međutim najče&scaron;će to rade na pogre&scaron;an način. Recimo, ako je u pitanju električna energija oni idu da se žale na &scaron;alter usmeno, a to je jednostavno kao da se nijeste ni žalili. Pod obavezno moraju pisati žalbu - pisani trag da ostane znači, moraju se pisanim putem obratiti trgovcu, ili učionicu uslugasa prigovorom koji imaju da podnesu, jer to ostavlja trag i tu počinje njihov žalbeni put&rdquo;- rekla je Nikčević.&nbsp;
Kaže da se javlja veliki broj potro&scaron;ača koji je izgubio vrijeme i strpljenje na usmene žalbe, a kroz to proteklo vrijeme često izgube i pravo na garanciju &scaron;to, kako kaže, pogoduje onima koji bi rado da ne ispune zahtjeve potro&scaron;ača.&nbsp;
Dodaje sa potro&scaron;ači često ne znaju da imaju pravo na garanciju novog proizvoda koji su dobili reklamirajući prethodni neispravni, jer često trgovci kazu da važi garancija od prethodnog proizvoda &scaron;to je, kako tvrdi, naravno netačno.
,,Potro&scaron;ači misle ako se žale trži&scaron;noj inspekciji da se tu priča zavr&scaron;ava, priča se tu ne zavr&scaron;ava. Potro&scaron;ači često nemaju snage da se bore pogotovu ako sve traje, jer je taj put trnovit, na svakom koraku se poku&scaron;avaju osujetiti, na &scaron;ta računaju i trgovci, da će oni odustati da neće ići dalje. Ipak, postoji arbitraža gdje se mogu javiti na vansudsko rje&scaron;avanje sporova i to ima nekih ograničenja zato &scaron;to se moraju složiti ako ne donese arbitraža odluku, na primjer, u korist potro&scaron;ača, mora da se složi trgovac, da prihvati tu odluku, ako ne prihvati onda mu ostaje samo sud, međutim niko ne želi da ide na sud zbog 100 eura ili slično&rdquo;- zaključila je Nikčević.

Nikčević: Potrošači misle da se žalbom tržišnoj inspekciji priča završava, trgovci na to računaju

"POSTOJI I VANSUDSKO RJEŠAVANJE SPOROVA"

Cijene nafte skočile su juče iznad100 dolara, uz procjenu analitičara da će najavljeni bareli iz državnih rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) nadoknaditi tek mali dio blokiranih isporuka iz zemalja uz Persijski zaliv.
Na londonskom trži&scaron;tu barelom se poslijepodne trgovalo po 7,58 dolara vi&scaron;oj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 99,56 dolara. Na američkom trži&scaron;tu bio je skuplji 7,81 dolara i ko&scaron;tao je 95,06 dolara.
Trži&scaron;ta su ove sedmice tek nakratko umirile poruke iz Va&scaron;ingtona da bi američko-izraelski rat protiv Irana uskoro mogao zavr&scaron;iti, prenosi Hrportfolio.
Iran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormu&scaron;im moreuzom, zabraniv&scaron;i tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom, evropskim zemljama i njihovim saveznicima.
Hormu&scaron;kim moreuzom prolazilo je u pro&scaron;loj godini 20 miliona barela dnevno, &scaron;to odgovara otprilike petini svjetske ponude, a sada je tranzit sveden na manje od deset odsto predratnog nivoa, objavila je IEA.

Cijene nafte skočile iznad 100 dolara

ISTORIJSKI ŠOK NA NAFTNIM TRŽIŠTIMA

Poskupljenja karata za putnički saobraćaj zasad neće biti, saop&scaron;teno je "Danu" iz organizacije Klaster prevoz Crne Gore, koji okuplja najveći broj crnogorskih autobuskih prevoznika.
Kako je rečeno, autobuski prevoznici jo&scaron; ne razmi&scaron;ljaju da poskupe svoje usluge, iako je cijena dizela od ponedjeljka veća 16 centi, pa sada litar ko&scaron;ta 1,50 eura, dok je benzin poskupio sedam centi i sada se prodaje 1,47, odnosno 1,50 eura po litru.
Ipak, ukoliko u narednom periodu dođe do novog poskupljenja goriva, autobuski prevoznici će biti prinuđeni da razmotre poskupljenje svojih usluga, rečeno nam je iz te organizacije.
&ndash; Generalno, u Klasteru se jo&scaron; ne razmi&scaron;lja o poskupljenju. Stav svih prevoznika je da se zasad ne ide na povećanje cijena karata, zbog toga &scaron;to smatramo da bi to bio udar na standard građana i džepove na&scaron;ih sugrađana. Međutim, ako cijena goriva nastavi da se povećava, razmotrićemo povećanja cijena &ndash; saop&scaron;teno je "Danu" iz Klastera.
Kako su saop&scaron;tili, autobuski prevoznici zasad nemaju problema sa snabdijevanjem i po njihovom saznanju nije bilo zastoja u snabdijevanju dizelom na najvećem broju pumpi u Crnoj Gori.
&ndash; Lanac snabdijevanja zasad funkcioni&scaron;e normalno. Ukoliko dođe do poremećaja u snabdijevanju dizelom, glavnim pogonskim gorivom kompletne privrede, autobuski prevoznici će morati da razmotre kako da organizuju putnički saobraćaj u novonastalim okolnostima &ndash; kazali su iz Klastera.
Ormuski moreuz mora biti otvoren
Nova izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o skorom kraju ratnih dejstava na ciljeve u Iranu daje pretpostavku da će trži&scaron;te energenata početi da se smiruje, smatra ekonomista Davor Dokić.
Ipak, kako je istakao, nakon zaustavljanja ratnih dejstava ne treba očekivati momentalno smirivanje trži&scaron;ta i pad cijena barela nafte na 63 dolara, koliko je ko&scaron;tao prije eskalacije sukoba. On smatra da bi blokada Ormuskog moreuza dalekoročno mogla da napravi velike cjenovne poremećaje.
&ndash; Dugoročno, Ormuski moreuz mora da se otvori ako želimo da svijet funkcioni&scaron;e &ndash; jasan je Dokić.
Zato je odluka Grupe 7 da pusti rekordnu količinu rezervi na trži&scaron;te pozitivna i može omogućiti kakvu-takvu kontrolu cijene do prestanka ratnih dejstava i zavr&scaron;etka blokade Ormuskog moreuza.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Autobuski prevoznici, za sad neće poskupiti karte

POTVRĐENO IZ KLASTER PREVOZA CRNE GORE

Crna Gora započinje adaptaciju i modernizaciju državnih rezervoara u Luci Bar, koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, kazao je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
Delegacija Ministarstva energetike i rudarstva na čelu sa &Scaron;ahmanovićem danas je posjetila Luku Bar povodom najave početka adaptacije i modernizacije državnih rezervoara koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata.&nbsp;
&bdquo;Danas uvodimo izvođača i nadzor u posao i time praktično započinjemo radove na projektu koji je od velikog značaja za energetsku sigurnost Crne Gore&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović, prenosi Mediabiro.&nbsp;
On je istakao da ti rezervoari imaju dugu istoriju.&nbsp;
&bdquo;Iako je spor oko vlasni&scaron;tva rije&scaron;en presudama Vi&scaron;eg suda jo&scaron; 2015. i 2016. godine, oni su na ime države upisani tek 2024. godine. Odmah nakon preuzimanja dužnosti ministra rudarstva, nafte i gasa, zajedno sa svojim timom pokrenuo sam sve potrebne mehanizme da se taj proces konačno zavr&scaron;i&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je naveo da su ipravo tada započeli i proces njihove adaptacije kako bi ovi rezervoari konačno bili stavljeni u funkciju za potrebe skladi&scaron;tenja strate&scaron;kih rezervi.&nbsp;
&bdquo;U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama sproveli smo tri tendera kako bismo osigurali najbolju i potpuno transparentnu ponudu&ldquo;, istakao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je naveo da danas sa zadovoljstvom mogu reći da je taj proces uspje&scaron;no zavr&scaron;en i da radovi konačno počinju.&nbsp;
&bdquo;Dana&scaron;nji početak radova pokazuje da Crna Gora korak po korak gradi energetski stabilnu i sigurnu budućnost, za državu, privredu i sve građane,&ldquo; saop&scaron;tio je &Scaron;ahmanović.
On je naglasio da adaptacija obuhvata tri rezervoara ukupnog kapaciteta 17,6 hiljada kubnih metara, koji će služiti za skladi&scaron;tenje strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata.&nbsp;
&bdquo;Vrijednost investicije je 2,2 miliona EUR, a sredstva su obezbijeđena uz podr&scaron;ku Evropske komisije, kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je dodao da je predviđeno da rekonstrukcija traje &scaron;est mjeseci, a za izvođača radova je odabrana kompanija S.A.K.Z. iz Hrvatske.&nbsp;
Direktor kompanije S.A.K.Z. Damir &Scaron;imunović kazao je da ih raduje činjenica da su u ovaj projekat uključene i mnoge firme iz Crne Gore i da je sa njima saradnja jako uspje&scaron;na.&nbsp;
&bdquo;Plan je da sve bude zavr&scaron;eno u roku od &scaron;est mjeseci, a mi ćemo se truditi da to bude i ranije. Prva faza je či&scaron;ćenje od mazuta, a onda kreću ma&scaron;inski radovi. Vjerujemo u uspjeh i zahvaljujemo se Vladi Crne Gore, Ministarstvu energetike i rudarstva i njihovim timovima koji su učestvovali u ovom procesu," kazao je &Scaron;imunović.
&Scaron;ahmanović je osim državnih rezervoara koji će biti adaptirani, obi&scaron;ao i rezervoare sa postojećim zalihama nafte.
&bdquo;U prethodnih par dana, bilo je i netačnih i malicioznih navoda o stanju strate&scaron;kih rezervi. Građani Crne Gore mogu biti potpuno mirni, država odgovorno i planski radi na ovom pitanju i svi koraci koje preduzimamo idu ka jačanju energetske sigurnosti i stabilnosti,&ldquo; naveo je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
On je podsjetio da je država pro&scaron;le godine započela proces formiranja strate&scaron;kih rezervi i da je do danas obezbijeđeno oko 40 odsto od ukupne zakonske obaveze.
&bdquo;Nažalost, zbog globalne situacije na trži&scaron;tu energenata, bili smo prinuđeni da poni&scaron;timo tender za nabavku dodatnih količina naftnih derivata, kao i prethodni postupak iz decembra 2025. godine, jer nijesmo dobili nijednu valjanu ponudu. To je racionalna i domaćinska odluka. Ipak, &nbsp;nastavićemo sa novim postupcima kako bi se obezbijedile preostale količine i ispunile sve zakonske obaveze,&ldquo; dodao je &Scaron;ahmanović.

Počinje adaptacija državnih rezervoara za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata

U LUCI BAR

Ministarstvo energetike i rudarstva demantovalo je tvrdnje da država nema nijedan litar rezervi goriva, navodeći da su potpuno netačne i predstavljaju svjesno i grubo obmanjivanje javnosti.&nbsp;
Povodom, kako tvrde, netačnih tvrdnji koje su se nedavno pojavile u javnom prostoru, a kojima se građani poku&scaron;avaju uvjeriti da Crna Gora nema nijedan litar rezervi goriva, Ministarstvo želi jasno i nedvosmisleno da predstavi stvarno stanje.
&ldquo;Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44,26 hiljada metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel. Ove rezerve su formirane od septembra pro&scaron;le godine i predstavljaju 40 odsto ukupne zakonske obaveze, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Ukupna obaveza iznosi 112,34 hiljade metričkih tona, &scaron;to odgovara 90 dana neto uvoza, u skladu sa evropskim standardima&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
U posljednjih nekoliko dana, kako su kazali, mogli smo svjedočiti brojnim komentarima &bdquo;ad hoc analitičara&ldquo;, političara i medijskih &bdquo;istraživača&ldquo;, koji ovu temu koriste za brzu pažnju i trenutnu medijsku slavu.
&ldquo;Lako je prepoznati maliciozno lobiranje pojedinih medija u korist određenih poslovnih grupacija, cilj je stvoriti paniku i pogre&scaron;nu sliku o stabilnosti energetskog sistema&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Formiranje rezervi je počelo tokom pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je u decembru 2024. usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime je Crna Gora prvi put uspostavila sistem obaveznih rezervi u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU.&nbsp;
Sredstva za formiranje rezervi dolaze iz naknade od tri centa po litru goriva, koja se koristi isključivo za nabavku i održavanje rezervi.
&ldquo;Sistem je organizovan tako da Uprava za ugljovodonike formira 60 odsto rezervi, dok najveći uvoznici naftnih derivata formiraju 40 odsto. Čak i dio rezervi koje čuvaju kompanije nijesu njihove privatne zalihe, već državne obavezne rezerve, kojima raspolaže isključivo država i koje se mogu koristiti samo po odluci Vlade Crne Gore&rdquo;, poručili su iz Ministarstva, prenosi agencija Mina business.
Od ukupnih rezervi, 59,3 odsto se skladi&scaron;ti u Crnoj Gori, u rezervoarskim kapacitetima u Baru, 28,3 odsto u Hrvatskoj i 12,4 odsto u Grčkoj.
&ldquo;Rezerve koje se nalaze u inostranstvu obezbijeđene su kroz standardni evropski mehanizam tzv. tiketa &ndash; ugovor o rezervaciji proizvoda sa mogućno&scaron;ću povlačenja u svakom trenutku. Takve rezerve nijesu &bdquo;neoperativne&ldquo; i ne mogu biti blokirane, zaplijenjene ili na bilo koji način onemogućene, a sve je pod stalnim nadzorom Evropske komisije&rdquo;, rekli su iz Ministarstva.
Ove rezerve, kako su objasnili, predstavljaju ključni mehanizam za&scaron;tite trži&scaron;ta i građana, a njihovim formiranjem Crna Gora je napravila važan iskorak u procesu evropskih integracija.
Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima jedno je od ključnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 15 &ndash; Energetika.
Ministarstvo je apelovalo na odgovorno informisanje javnosti.
Neprecizni navodi, poluinformacije ili namjerni spinovi, kako su naglasili, ne mogu poni&scaron;titi činjenicu da država korak po korak gradi sistem strate&scaron;kih rezervi i da će taj proces biti nastavljen do potpunog ispunjenja zakonskih obaveza.
&ldquo;I na kraju &ndash; nema nijedne naslovne strane, nijednog teksta ni ad hoc analize koja može poni&scaron;titi ove rezultate. To je prosto tako i građani Crne Gore mogu biti sigurni da država radi planski i odgovorno&rdquo;, zaključili su iz Ministarstva.

Ministarstvo: Formirane rezerve od 44.260 tona naftnih derivata

"NETAČNE TVRDNJE DA DRŽAVA NEMA NIJEDAN LITAR REZERVI GORIVA"

Udruženje podstanara pokrenuće danas novi projekt Indeks kirija Crne Gore, prvi sistematični pokazatelj kretanja cijena zakupa stanova u zemlji.
&ldquo;Ovaj indeks prati prosječne kirije u Podgorici, Budvi, Kotoru, Nik&scaron;iću i Baru, te ih upoređuje sa prosječnom platom, kako bi građani i institucije dobili realnu sliku stambenog trži&scaron;ta&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Preliminarni podaci, kako su kazali, pokazuju da su kirije u glavnom gradu rasle brže od plata, a veliki broj građana izdvajao je i nastavlja da izdvaja vi&scaron;e od polovine mjesečnih primanja za stanovanje.
&ldquo;U trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, gdje se socijalna pitanja i stambena sigurnost gotovo ne pominju, udruženje ukazuje da se socijalna nesigurnost i ekonomski problemi građana uporno povećavaju iz dana u dan&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Istovremeno, Udruženje pokreće kampanju Velje Brdo i dostupnost stanova, povodom najavljenog projekta stanogradnje u Podgorici, gdje se planira izgradnja novih stanova isključivo za prodaju.
Udruženje postavlja ključno pitanje: ko će moći da priu&scaron;ti te stanove, po kojem kriterijumu, i da li će oni ikada smanjiti rast kirija za podstanare?
Građani se pozivaju da učestvuju u anketi i prijave svoje iskustvo kao podstanari, kako bi Indeks kirija bio &scaron;to precizniji i odražavao stvarno stanje na terenu.
&bdquo;Velje Brdo može biti značajan projekat za grad, ali problem podstanara i dalje ostaje. Gradnja stanova za prodaju sama po sebi ne rje&scaron;ava rast kirija i ne garantuje pristupačnost stana običnom građaninu. Na&scaron; Indeks kirija i kampanja služe da pokažu realnu sliku i iniciraju javnu raspravu o stambenoj politici Crne Gore&ldquo;, rekli su iz Udruženja.

Udruženje podstanara pokreće projekat Indeks kirija

PRVI SISTEMATIČNI POKAZATELJ KRETANJA CIJENA ZAKUPA STANOVA U ZEMLJI

Crnogorska privreda će u godinama koje slijede uživati jako dobar poslovni ambijent, jer će se Vlada truditi da fiksni tro&scaron;kovi budu konstantni ili da se snižavaju, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je na događaju Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham), kazao da su fiksni tro&scaron;kovi "tihe ubice" privrede i pravi podizači rizika preduzetni&scaron;tva u Crnoj Gori.
&ldquo;Moja misija je da te ubice preduzetni&scaron;tva ili smanjim na minimum ili ih ukinem gdje god mogu&rdquo;, rekao je Spajić u razgovoru sa predsjednicom Upravnog odbora AmCham-a, Sanjom Ćalasan.
Na pitanje koje promjene smatra da će privreda najvi&scaron;e osjetiti u naredne dvije godine kroz proces usklađivanja sa EU, Spajić je odgovorio da je taj proces zahtjevan legislativni poduhvat za sve učesnike, i kompanije i potro&scaron;ače.&nbsp;
&ldquo;Definitivno da postoji taj regulatorni tro&scaron;ak, koji je tro&scaron;ak usklađivanja sa svim tim praksama. Sigurno će mnoge kompanije morati da se ubrzano usklađuju sa evropskim standardom poslovanja, jer će postojati neki novi poreski nameti i obaveze&rdquo;, dodao je Spajić.
Govoreći o evropskim integracijama, on je saop&scaron;tio da želi da vidi Crnu Goru u EU &scaron;to prije.
&bdquo;Sve razlike treba da ostavimo na stranu, jer je ovo trenutak iznad svih nas. Ovo je generacijski cilj koji ne smijemo da propustimo. Ulazak u EU traži od nas usklađivanje sa vrijednostima, vladavinu prava i ostale tekovine, a zauzvrat dobijamo pristup trži&scaron;tu od gotovo 450 miliona potro&scaron;ača&ldquo;, kazao je Spajić, dodajući da smo blizu zatvaranja značajnog broja poglavlja, te da je zavr&scaron;eno oko dvije trećine posla.
Prema njegovim riječima, ulazak u EU su dvije stvari &nbsp;- usklađivanje sa vrijednostima civilizovanih evropskih zemalja i jedinstveno trži&scaron;te koje daje pristup crnogorskim kompanijama.
&ldquo;Na&scaron;e uče&scaron;će u jednom takvom trži&scaron;tu će podići konkurentnost na&scaron;e privrede i ponude za investitore&rdquo;, rekao je Spajić.
On je objasnio da taj tranzicioni proces omogućava mnoge benefite za građane, &scaron;to se najbolje ogleda u uvođenju strate&scaron;kih rezervi nafte, posebno sada kada je aktuelna energetska kriza.
Kada je riječ o usklađivanje zakonodavnog procesa sa EU, Spajić je kazao ne postoji bojazan da će se napraviti neka kardinalna gre&scaron;ka, jer su evropski partneri uključeni u svaki korak legislativnih i podzakonskih izmjena.&nbsp;
U dijelu digitalne transformacije državnih servisa, Spajić je ocijenio da se digitalizacija razvija zadovoljavajućim tempom, ali da nije u potpunosti zadovoljan, jer Crna Gora, kako tvrdi, može i mora deset puta bolje.
&ldquo;Proces digitalizacije se mora pojačati onog trenutka kada se proces pristupanja EU i formalno okonča&rdquo;, naveo je Spajić.
On je ponovio da kompanije već treba da rade na digitalnoj transformaciji, od upravljanja podacima, do automatizacije procesa.
&bdquo;Biće izazov zadržati radnu snagu i mislim da svi zajednički treba da radimo na tom problemu. Mi ćemo dati apsolutni doprinos i imaćemo u budućnosti konkretne korake po tom pitanju. Vi treba da omogućite veće zarade i bolje uslove za zaposlene. Jer, radnu snagu &nbsp;treba zadržati i posebno privući na&scaron;e ljude koji se nalaze u inostranstvu, kroz atraktivan ambijent&rdquo;, rekao je Spajić, dodajući da je prioritet uključivanje naprednih tehnologija u poslovanju.
Spajić je, govoreći o intenziviranju saradnje između SAD-a i Crne Gore tokom posljednjih nekoliko godina, najavio da je jedan od najvećih prioriteta Vlade.
On je najavio da bi uskoro trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum sa SAD-om koji će biti &bdquo;majka svih međunarodnih sporazuma&ldquo; i po značaju i opsegu jedan od standarda za ekonomsku saradnju Crne Gore i drugih država.
Izvr&scaron;ni direktor AmCha-a Marko Miročević kazao je da su članstvo u NATO i skoro članstvo u EU, potvrda kvaliteta sigurnosti i bezbjednosti.
&ldquo;Međutim, samo u sprezi sa jasnim i kvalitetnim javnim politikama, koje pospje&scaron;uju investiranje i sam poslovni ambijent, možemo računati na značajan priliv investicija iz SAD-a i razvijenih zemalja EU&rdquo;, rekao je Miročević.
On je kazao da je Amcham pouzdan partner Vlade u kreiranju takvih politika.
&ldquo;Na&scaron; cilj je jasan - želimo da budemo podr&scaron;ka procesu EU integracija i snažan glas poslovne zajednice&rdquo;, dodao je Miročević.
Već punu deceniju, kako kaže, izvje&scaron;taj AmCham-a o poslovnom ambijentu pokazuje da sve članice Komore snažno podržavaju proces evropskih integracija.&nbsp; Napominje i da kompanije očekuju da će Crna Gora, približavajući se standardima poslovanja EU, značajno unaprijediti vladavinu prava, transparentnost i predvidljivost poslovnog okruženja, čime će se smanjiti sistemski rizici i dodatno ohrabriti investicije.
Iz AmCham-a je posebno istaknuto produbljivanje saradnje sa AmCham EU, organizacijom koja u Briselu predstavlja najveće američke kompanije i posjeduje značajnu ekspertizu kada su u pitanju evropske politike koje utiču na poslovanje i transatlantsku trgovinu.
Potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa AmCham EU, članicama AmCham Montenegro omogućen je direktniji pristup evropskim politikama, ali iz perspektive transatlantskog partnerstva i američke poslovne zajednice.

Spajić: Slijedi dobar poslovni ambijent za privredu

PREMIJER OPTIMISTIČAN

Ministarstvo finansija za sada nije predložilo Vladi ukidanje akciza na gorivo, &scaron;to, prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ne znači da to neće uraditi u narednom periodu, u zavisnosti od situacije na trži&scaron;tu.
&bdquo;U ovom trenutku nijesmo na Vladi delegirali predlog na taj način, ali ne znači da u narednom periodu nećemo reagovati ukoliko bude potrebno&ldquo;, kazao je Vuković novinarima nakon sastanka u Američkoj privrednoj komori (AmCham), prenosi agencija Mina business.
On je dodao da se situacija pomno prati.
Vuković je podsjetio da akcizni kalendar i način uspostavljanja cijene zavisi od mnogo faktora, ali i da treba imati u vidu poruke premijera Milojka Spajića i ministra energetike i rudarstva Admira &Scaron;ahmanovića da nema nesta&scaron;ice goriva i da su obezbijeđene dovoljne količine za dva do dva i po mjeseca.&nbsp;
&bdquo;Ministarstvo finansija prati sve indikatore na trži&scaron;tu, kao i &scaron;ta su potrebe Crne Gore u odnosu na to&ldquo;, naveo je Vuković.

Vuković: Nijesmo predložili Vladi ukidanje akciza na gorivo, pratimo situaciju

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

Cijene nafte su već treći dan zaredom stabilne, nakon ogromnog skoka od prije nekoliko dana, saop&scaron;tio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
"Trenutno cijena West Texas Intermediate (WTI) oko 84 dolara po barelu, a sirove nafte Brent između 87,5 dolara i 88 dolara po barelu", napisao je Turković svom nalogu na mreži X.
Podsjetio da se vrhunac desio prije tri dana, kada je cijena WTI dostigla 119,48 dolara po barelu, a Brenta 119,5 dolara po barelu.
&bdquo;To je najvi&scaron;e od 2022. godine&ldquo;, zaključio je Turković.

Turković: Cijene nafte stabilne

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR U MINISTARSTVU FINANSIJA

Aerodromi Crne Gore (ACG) biće pod pažljivim nadzorom Evropske unije (EU) u pogledu budućih investicija, održivosti i usklađenosti sa evropskim pravilima, posebno kada je riječ o projektima koji podrazumijevaju velika ulaganja i &scaron;irenje kapaciteta.
Iz Delegacije EU u Podgorici za Dan su saop&scaron;tili da su primili k znanju tekući tenderski proces za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.&nbsp;
Kako su istakli, organizacija i sprovođenje tenderske procedure, kao i svaka odluka u vezi sa budućim modelom upravljanja aerodromima, spadaju u isključivu nadležnost nacionalnih vlasti.
Iz Delegacije EU su poručili da EU ostaje snažan partner Crne Gore u sektoru saobraćaja, naročito kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, u okviru kojeg Unija sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama poput Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Oni su podsjetili da je Crna Gora od 2012. godine kroz ovaj okvir dobila 214 miliona EUR bespovratnih sredstava EU za saobraćajne projekte, uključujući značajnu podr&scaron;ku modernizaciji željezničkog koridora između Bara i granice sa Srbijom, koji predstavlja ključnu liniju u željezničkoj mreži zemlje.
Kako su objasnili, Evropska komisija (EK) i nacionalne vlasti procjenjuju podobnost investicija na osnovu strate&scaron;kog uklapanja, analize tro&scaron;kova i koristi, uticaja na životnu sredinu i dru&scaron;tvo, kao i usklađenosti sa pravilima EU o podobnosti.
Iz Delegacije EU su naglasili da se projekti velikih pro&scaron;irenja kapaciteta aerodroma suočavaju sa strožim nadzorom zbog visokih tro&scaron;kova i ekolo&scaron;kih razloga, zbog čega takvi projekti nijesu bili prioritet za podr&scaron;ku kroz IPA fondove.
Dodali su da bi se buduće investicije trebalo usmjeriti na unapređenje postojećih kapaciteta aerodroma kroz pobolj&scaron;anje sigurnosti i bezbjednosti, racionalizaciju i jasne mjere dekarbonizacije, poput ekologizacije flota zemaljskih službi, kako bi se obezbijedila održivija povezanost sa drugim vidovima saobraćaja.
U ovoj fazi, kako su saop&scaron;tili, ne postoje planovi za investicije EU u crnogorske aerodrome.

Aerodromi pod pažljivim nadzorom EU