Ekonomija

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu ove godine 3,5 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Vr&scaron;iteljka dužnosti pomoćnica direktora Sektora za makroekonomske statistike, nacionalne račune i cijene, Branka &Scaron;u&scaron;ić Radovanović, kazala je da je BDP u drugom kvartalu iznosio dvije milijarde eura, dok je u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu bio 1,85 milijardi eura.
&ldquo;U apsolutnom iznosu stvoreno je 106 miliona eura vi&scaron;e dodane vrijednosti u odnosu na isti kvartal prethodne godine&rdquo;, kazala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović na konferenciji za novinare.
Ovaj rast, kako je objasnila, rezultat je kombinovanog efekta rasta proizvodnje, potro&scaron;nje, zaposlenosti i fiskalnih prihoda, uprkos izazovima na strani spoljnotrgovinske razmjene.
&ldquo;Ključni doprinos rastu BDP-a za drugi kvartal odnosi se na industrijsku proizvodnju, koja je zabilježila izuzetno visok rast od 18,6 odsto, &scaron;to je najveći sektorski doprinos ukupnom BDP-u&rdquo;, dodala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Sektor građevinarstva takođe bilježi stabilan rast vrijednosti izvr&scaron;enih građevinskih radova od 4,5 odsto, &scaron;to može ukazivati na nastavak investicija u infrastrukturu ili privatnu gradnju.
&ldquo;Trgovina na malo zabilježila je realan rast prometa od 4,6 odsto, &scaron;to je usklađeno s rastom lične potro&scaron;nje domaćinstava i povećanjem zaposlenosti i zarada&rdquo;, precizirala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Uslužni sektor ostvario je prosječan rast prometa od 8,8 odsto, &scaron;to ukazuje na rast potražnje za uslugama i rast poslovnih aktivnosti.
&ldquo;Rast broja zaposlenih i rast zarada snažno su uticali na povećanje kupovne moći stanovni&scaron;tva, &scaron;to se direktno reflektuje na rast lične potro&scaron;nje, a ovi pokazatelji svedoče o stabilnom trži&scaron;tu rada i generalno boljem životnom standardu&rdquo;, objasnila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Uprkos negativnom spoljnotrgovinskom bilansu, fiskalni rezultati su veoma pozitivni.
&ldquo;Dakle, ekonomski rast u drugom kvartalu ove godine temelji se prvenstveno na snažnoj industrijskoj proizvodnji, rastu lične potro&scaron;nje i pobolj&scaron;anju na trži&scaron;tu rada. Iako je spoljna trgovina ostala negativna komponenta, stabilan rast prihoda investicija, zajedno sa jačanjem domaće tražnje omogućio je održiv rast bruto domaćeg proizvoda&rdquo;, poručila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal ove godine su revidirani, te je ranije objavljena nominalna stopa rasta od 5,3 odsto revidirana na 5,7 odsto, a realna stopa rasta, koja je bila 2,5 odsto, sada iznosi 2,8 odsto.
Monstat je danas predstavio i rezultate obračuna BDP-a za pro&scaron;lu godinu, koji je iznosio 7,65 milijardi eura, dok je u 2023. bio 7,07 milijardi eura.
&ldquo;U apsolutnom iznosu, u pro&scaron;loj godini stvoreno je 383,9 miliona eura vi&scaron;e dodane vrijednosti u odnosu na 2023&rdquo;, rekla je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Stopa nominalnog rasta BDP-a u pro&scaron;loj godini iznosila je 8,1 odsto, dok je realni rast iznosio 3,2 odsto.
BDP po stanovniku u pro&scaron;loj godini iznosio je 12,26 hiljada eura, dok je u 2023. godini bio 11,34 hiljade eura.
&ldquo;U pro&scaron;loj godini, privredna aktivnost pokazala je pozitivan trend u većini sektora, iako su pojedine grane i komponente BDP-a ostvarile negativne rezultate, &scaron;to je ukupni rast učinilo umjerenim&rdquo;, kazala je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Najveći doprinos rastu BDP-a dolazi iz sektora prerađivačke industrije, koja se pozicionirala kao ključni nosilac industrijskog oporavka. S druge strane, značajan negativan doprinos rastu BDP-a zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, koji je pao 20,7 odsto u realnim iznosima.
&ldquo;Privreda u pro&scaron;loj godini pokazala je zapažene rezultate, vođena rastom industrije, građevinarstva, lične potro&scaron;nje i investicija. Ukupno gledano, ekonomski rast podržan je domaćom potražnjom i fiskalnim prilivima&rdquo;, objasnila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Monstat je danas predstavio i rezultate obračuna bruto nacionalnog dohotka (BND) Crne Gore za pro&scaron;lu godinu, koji je iznosio 7,62 milijarde eura i nominalno je veći u odnosu na 2023. godinu 6,8 odsto.&nbsp;
&bdquo;Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za pro&scaron;lu godinu bio je negativan i iznosio je 21,3 miliona eura, &scaron;to je za 88,7 miliona eura manje nego u 2023&ldquo;, saop&scaron;tila je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
BND po stanovniku u pro&scaron;loj godini iznosio je 12,23 hiljade eura.
Monstat &nbsp;je danas objavio i rezultate revidiranog BDP-a za 2023. godinu, kao i kompletnu vremensku seriju godi&scaron;njih i kvartalnih podataka za period od 2006. do 2023. godine.
Monstat je sproveo veliku (benčmark) reviziju BDP-a za period 2006&ndash;2023. godine, u skladu sa harmonizovanom evropskom politikom revizije (HERP) .
Velika revizija i usklađivanje obračuna BDP-a sa Evropskim sistemom nacionalnih računa, rezultat je novih izvora podataka, metodolo&scaron;kih unapređenja i primjene nove klasifikacije individualne potro&scaron;nje prema namjeni COICOP 2018.
Novi izvori podataka uključili su, između ostalog, podatke popisa stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova, popisa poljoprivrede, administrativne izvore podataka,
&bdquo;Na osnovu novih i unaprijeđenih izvora podataka, nominalni BDP za 2023. godinu, kao referentnu (benčmark) godinu, povećan je 1,5 odsto, dok je za period 2006&ndash;2022 u prosjeku smanjen 0,6 odsto&ldquo;, rekla je &Scaron;u&scaron;ić Radovanović.
Realna stopa rasta za 2023. godinu revidirana je sa 6,3 odsto na 6,5 odsto, dok su za period 2006-2022 realne stope rasta BDP-a ostale uglavnom na prethodno objavljenim nivoima, uz manja odstupanja po godinama.&nbsp;

Rast ekonomije u drugom kvartalu 3,5 odsto

PRELIMINARNI PODACI MONSTATA

Vlada Crne Gore odobrila je prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba, "Kotor" i "Dvadesetprvi maj", danskoj kompaniji K/S Navision Group.
Prema Informaciji koju je Vlada usvojila danas, za brod &bdquo;Kotor&ldquo; predviđena je kupoprodajna cijena od 5,75 miliona dolara, dok je za &bdquo;Dvadesetprvi maj&ldquo; utvrđena cijena 7,5 miliona dolara.
U dokumentu se navodi da je za brod &bdquo;Kotor&ldquo;, koji je izgrađen 2012. godine u &Scaron;angaju, predviđena uplata depozita od 39,12 odsto na escrow račun i isporuka broda u luci Tajn u Ujedinjenon Kraljevstvu, najkasnije do 1. decembra.
Dodaje se da je za drugi brod utvrđen depozit od 30 odsto i obaveza isporuke u luci Paradip u Indiji do 22. septembra, uz krajnji rok otkazivanja transakcije 1. decemba.
U Informaciji se navodi da su pregovori sa danskom kompanijom, koja je bila drugorangirana, počeli nakon &scaron;to nije postignut dogovor sa prvorangiranim ponuđačem iz Turske.
"Nakon &scaron;to nije postignut dogovor sa turskim ponuđačem, pokrenuti su razgovori sa drugorangiranim ponuđačem, danskom kompanijom K/S Navision Group, koja je prihvatila komercijalne uslove, uključujući uplatu avansa iz kojeg bi se izmirile obaveze prema posadi i drugim povjeriocima", kaže se u dokumentu, prenosi agencija Mina business.
Dodaje se da je, shodno pregovorima, Crnogorska plovidba pokrenula postupak prodaje i zaključila memorandume o razumijevanju sa kompanijom K/S Navision Group iz Danske.
"Ovim memorandumima utvrđeni su ključni elementi transakcije, među kojima su kupoprodajne cijene brodova, način plaćanja putem escrow aranžmana, obaveze u vezi sa uplatom depozita, rokovi i luke isporuke, kao i prateće garancije i mjere obezbjeđenja", kaže se u Informaciji.
Ističe se da memorandumi predviđaju i da se dio sredstava iz avansnih uplata koristi za namirenje potraživanja brodskih posada i povjerilaca, čime se obezbjeđuje da se prodaja sprovede na transparentan način, uz prioritetno rje&scaron;avanje nagomilanih obaveza.
"Time se, osim obezbjeđenja uspje&scaron;ne realizacije same transakcije, postiže i smanjenje finansijskog opterećenja Crnogorske plovidbe, &scaron;to je u direktnom interesu države Crne Gore kao većinskog vlasnika i najvećeg povjerioca", kaže se u dokumentu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, načelnik Direkcije za brodarsku i lučku djelatnost u Ministarstvu pomorstva Ante Stani&scaron;ić određen je, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, za punomoćnika državnog kapitala na vanrednoj Skup&scaron;tini akcionara &bdquo;Crnogorska plovidba&ldquo; AD Kotor.

Vlada odobrila prodaju brodova Crnogorske plovidbe danskoj komaniji

INFORMACIJA JE USVOJENA DANAS

Biv&scaron;i radnici sa sjevera Crne Gore, okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda u Podgorici odakle su se bratili javnosti povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine. Nakon održanih govora, primili su ih u Ustavnom sudu gdje im je rečeno da će o njihovom zahtjevu biti odlučeno brzo.
Podsjetimo, oni su podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podr&scaron;ku licima koja su bila zaposlena u privrednim dru&scaron;tvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, kr&scaron;e Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.
Nakon sastanka s predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenkom radnici su rekli kako im je obećano da će rje&scaron;enje o njihovoj inicijativi biti donijeto brzo.
&bdquo;Bila je domaćinska atmosfera. Veoma smo zadovoljni prijemom. Nemamo neka posebna obećanja ali su rekli da će brzo, u dogledno vrijeme, to rije&scaron;iti&ldquo;, rekao je jedan od njih.
Kazao je kako nijesu dogovorili konkretan rok, ali da vjeruju Armenko.
&bdquo;Ona je sama rekla da će brzo to biti rije&scaron;eno i da je u proceduri&ldquo;, dodao je on.
Kaže kako su uvijek imali strpljenja.
&bdquo;Čekamo dosta, vi&scaron;e nego &scaron;to bi možda i trebalo. Ukoliko ne bude ili ako bude negativno rje&scaron;enje, mi ćemo okupiti biv&scaron;e radnike sa sjevera ispred Skup&scaron;tine i Vlade&ldquo;, poručio je on.
Prije prijema kod predsjednica Ustavnog suda, biv&scaron;i radnici su se obratili javnosti.
&bdquo;Mi smo već treći put pred Ustavnim sudom. Sud je jedno vrijeme bio blokiran, sad nije i sudija ima dovoljno. Na&scaron;e mi&scaron;ljenje je da je riječ o političkoj opstrukciji jer to znači da bi donijeli odluku koja bi bila opterećenje za budžet&ldquo;, rekao je Sadik Klimenta, biv&scaron;i radnik Gornjeg Ibra iz Rožaja.
Kaže da oni traže da se i njima isplate otpremnine kao i drugim biv&scaron;im radnicima metaloprerađivacke industrije.
&bdquo;Kod nas je praksa da se donose kratkoročni zakoni. Nemam podatak koliko se duguje radnicima, jer je veliki broj. Obećavali su da će naknadno donijeti za autoprevoznike i druge radnike&ldquo;, rekao je Klimenta.
Napominje da su tražili da se usvoji zakon za sve, a da vlast pravi raspodjelu kada će se uplaćivati sredstva i kome.
&bdquo;Mi tražimo da svi ljudi koji imaju iste ulove, biv&scaron;i radnici, ne budu diskrimisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarska, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni&ldquo;, poručio je on.
Dodaje kako ne zna kakav odgovor će dobiti.
&bdquo;Pro&scaron;li put, prije godinu, predsjednica Ustavnog suda je obećala da će odgovor stići brzo. Godina je pro&scaron;la i ni&scaron;ta&ldquo;, rekao je Klimenta.
Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa je kazao kako je ovo zadnji put da se okupljaju u ovako malom broju.
&bdquo;Danas smo do&scaron;li u malom broju da pitamo za&scaron;to se ne donosi rje&scaron;enje. Mi ćemo znati &scaron;to ćemo činjeti. Ovo je nepo&scaron;teno i izigravanje sa ljudima, izdvojili su u metalorudarskoj industriji dio, ostavili dio koji nije primio otpremine. Oni kojo su pljačkali državu, po 400.000 eura su uzimali po trinotpremnine, a mi tražimo mrvice&ldquo;, rekao on.
Naglasio je kako je ovo vlada sama trebalo da pokrene, a ne oni.
&bdquo;Ovo mogu da uporedim sa situacijom i Gazi. Mi smo bili mirni, a oni su nas samo izbacili. Mnogi su poželjeli smrt, familiju su im ostavili bez hljeba. To je zlocin bio a ne privatizacija, posebno na sjeveru&ldquo;, rekao je Čabarkapa.
Tvrdi da su vazda Podgorica i Nik&scaron;ić imali privilegije.
&bdquo;Nas su ugnjetavali kao da nijesmo ljudi koji pripadaju istom narodu i državi. Danas su poslanici trebali da izađu, makar jedan, da vide &scaron;to je to ovdje. Ne priznajemo ih kao na&scaron;e poslanike, to nijesu zaslužili&ldquo;, poručio je on.
Istakao je kako imaju vi&scaron;e od 1.000 ljudi potpisnika u Bijelom Polju kojo su spremni da dođu i ostanu dok se ne rije&scaron;i.
&bdquo;Ovo danas je samo upozorenje&ldquo;, kazao je Čabarkapa.
Predstavnik radnika Tomislav Bojović je kazao da su oni žrtva tranzicije.&nbsp;

Bivši radnici sa sjevera okupili se ispred Ustavnog suda; Čabarkapa: Ovo danas je samo upozo

TRAŽE DA SE SUDIJE IZJASNE O ZAHTJEVU KOJU SU PODNIJELI PRIJE VIŠE OD TRI GODINE

Građani Crne Gore sve vi&scaron;e se zadužuju kod banaka, najče&scaron;će kroz nenamjenske gotovinske i stambene kredite. Dok iz Udruženja banaka ističu povoljnije uslove i niže kamatne stope, iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača upozoravaju da informisanost građana i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Građani se sve vi&scaron;e zadužuju &ndash; najvi&scaron;e preko nenamjenskih kredita. Podaci pokazuju da prosječna rata za gotovinske kredite iznosi oko 200 eura, refinansirajuće 236, dok je najveća za one sa najmanjom kamatnom stopom, stambene &ndash; 410 eura.
&ldquo;Nenamjenski gotovinski krediti uvijek prednjače u tražnji na&scaron;eg stanovni&scaron;tva. Tako da u ukupnom skoru kredita oko 45 posto uče&scaron;ća imamo tih nenamjenskih gotovinskih kredita, stambenih je ne&scaron;to preko 35 odsto, za refinansiranje kredita imamo 7,8 odsto. To se kreće procenat gore dolje u principu iz kvartala u kvartal&ldquo;, kazao je Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.
Banke u Crnoj Gori sve vi&scaron;e usklađuju procese sa međunarodnim standardima, a digitalizacija je dodatno ubrzala obradu zahtjeva.
&ldquo;Na&scaron;e banke se približavaju tim međunarodnim standardima odobravanja kredita. Udruženje banka je omogućilo bankama pristup bazi podataka Poreske uprave, tako da možemo na taj način da ubrzamo provjeru određenih podataka oko primanja, oko plaćanja poreza itd. sve ono &scaron;to utiče na odobravanje kredita&ldquo;, ističe on.
Iz Centra za za&scaron;titu potro&scaron;ača ističu da je zaduživanje građana značajno veće nego prethodne godine.
&ldquo;Zaduživanje građana znatno raste u odnosu na pro&scaron;lu godinu, ba&scaron; je veliki procenat zaduživanja, skoro 45 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, makar smo tako saznali iz sredstava informisanja&ldquo;, kazala je Olga Nikčević iz te organizacije.
Pored porasta stambenih i potro&scaron;ačkih kredita, primjetan je i pad broja građana koji ne vraćaju kredite na vrijeme.
&ldquo;Opada broj građana koji nisu sposobni kreditno sposobni ili ne vraćaju kredite. To je čak opet iz sredstava informisanja saznajemo da ta vrsta problema je svedena na minimum&ldquo;, navodi ona.
Obaveza banaka je da detaljno informi&scaron;u klijente, ali i građani moraju biti odgovorni i edukovani prije zaduživanja.
&ldquo;Najvažnije je da potro&scaron;ač mora biti detaljno informaisan oko kredita, &scaron;to njie ba&scaron; tako jednostavno. To jeste zadatak banke, ali i samog potro&scaron;ača prije nego uđe u zaduživanje. Treba dobro da se poročita, sve uslove pod kojima diže kredit, a i da se raspita malo oko svih tih obaveza, koje su vezane za kredit i otplatu kredita&ldquo;, zaključuje Nikčević.
&nbsp;

Pejaković: Nenamjenski gotovinski krediti čine 45 odsto ukupnog zaduženja građana, a stambeni 35 odsto

ZADUŽIVANJE GRAĐANA PORASLO SKORO 45 ODSTO U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

Luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) juče je Komisiji za koncesije Crne Gore uputila zahtjev u kome traži odlaganje izvr&scaron;enja odluke u vezi sa tenderom za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, do okončanja spora pred Upravnim sudom, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u.
Pobjeda je prije desetak dana objavila da će CAAP pokrenuti upravni spor podno&scaron;enjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede, CAAP sada traži od Komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njihov zahtjev i suspenduje izvr&scaron;enje odluke Komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok Upravni sud ne donese odluku.
Nepravilnosti&nbsp;
Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports&ldquo; (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka Komisije za koncesije donijeta je nakon &scaron;to je 1. avgusta CAAP uputio prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije. Američko-luksembur&scaron;ka kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke Komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
Novo ocjenjivanje&nbsp;
U zahtjevu upućenom Komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uop&scaron;te ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom Komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mi&scaron;ljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je do&scaron;lo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, su&scaron;tinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena &ndash; ispod minimalnog praga od 80 &ndash; dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8 poena.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude progla&scaron;en prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mi&scaron;ljenja i da je do&scaron;lo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvr&scaron;en pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
Predstavnici CAAP-a su naveli da je i sama Komisija za koncesije u odluci insistira da članovi Tenderske komisije moraju da ocjenjuju ponude samostalno, uz obrazloženje.
To, kako zaključuju u CAAP-u, znači da i sama Komisija za koncesije zauzima stav da su članovi Tenderske komisije pogrije&scaron;ili kada su jednostavno usvojili IFC mi&scaron;ljenje kao svoje.
Sudska praksa&nbsp;
Tvrde da i Komisija za koncesije nije uzela u obzir ustaljenu sudsku praksu Suda pravde Evropske unije na koju je ukazano u prigovoru, prema kojoj Tenderska komisija mora tumačiti kriterijume dodjele na isti način tokom cijelog postupka, &scaron;to znači ,,da se pravila igre ne mogu mijenjati dok se utakmica igra&ldquo;, iako je, kako kažu u CAAP-u, u tenderskom postupku do&scaron;lo do očigledne promjene tumačenja (pod)kriterijuma nakon &scaron;to su ponude otvorene.
U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, &scaron;to je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije. Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda.
Prema saznanjima Pobjede, predstavnici CAAP-a su u zahtjevu dostavljenom Komisiji za koncesije najavili da će se obratiti Upravnom sudu radi za&scaron;tite svojih prava.
U luksembur&scaron;ko-američkoj kompaniji smatraju da bi sprovođenje odluke Komisije za koncesije, prije odluke suda dovelo do nenadoknadive &scaron;tete za CAAP, kao i za Crnu Goru i drugog ponuđača južnokorejske kompanije Incheon, koja će kako pretpostavljaju, imati status zainteresovanog lica u upravnom sporu.
U zahtjevu predstavnici CAAP-a tvrde da bi obustava izvr&scaron;enja odluke Komisije za koncesije doprinijela za&scaron;titi zakonitosti i javnog interesa.
Ukoliko Komisija za koncesije Crne Gore ne obustavi izvr&scaron;enje odluke, tada bi CAAP, kako navode njihovi predstavnici, izgubio mogućnost da bude izabran za koncesionara i zaključi ugovor o koncesiji, imajući u vidu da tužba u upravnom sporu ne odlaže izvr&scaron;enje.
To znači da, čak i ako ishod upravnog spora bude povoljan za CAAP, on neće moći da preuzme koncesiju, jer bi ta koncesija već bila dodijeljena drugom ponuđaču, čime bi luksembur&scaron;ko-američka kompanija bila li&scaron;ena prava da sprovede planirane vi&scaron;emilionske investicije i da započne poslovne aktivnosti vezane za koncesiju, &scaron;to bi dovelo do direktnih finansijskih gubitaka i izgubljene dobiti.&nbsp;
U CAAP-u smatraju da bi situacija u tom slučaju takođe bila veoma nepovoljna za drugog ponuđača južnokorejski Incheon i za Crnu Goru, jer bi ugovor o koncesiji između njih morao biti raskinut, sa brojnim negativnim posljedicama, a svi zainteresovani subjekti bili bi izloženi ozbiljnoj i nenadoknadivoj reputacionoj &scaron;teti na međunarodnom nivou.
Takve posljedice, kako tvrde u CAAP-u, nesumnjivo bi predstavljale nenadoknadivu &scaron;tetu, jer čak i u slučaju da budući upravni spor bude okončan u njihovu korist, izgubljena mogućnost da budu ugovorna strana u koncesionom postupku i da započnu planiranu investiciju vi&scaron;e se razumno ne bi mogla nadoknaditi.
Javni interes&nbsp;
U CAAP-u smatraju da obustava izvr&scaron;enja ove odluke nije protivna javnom interesu, jer ,,javni interes zahtijeva da se koncesioni postupci sprovode zakonito, transparentno i bez diskriminacije između ponuđača&ldquo;.
Iz CAAP-a smatraju da bi sprovođenje osporene odluke prije sudske kontrole značilo nastavak postupka na osnovu akta čija je zakonitost sporna, čime bi se naru&scaron;ilo povjerenje u čitav proces dodjele koncesije. Obustavom izvr&scaron;enja, kako kažu, postiže se suprotan efekat &mdash; obezbjeđuje se da javni interes bude za&scaron;tićen tako &scaron;to će se postupak nastaviti tek nakon &scaron;to sud potvrdi zakonitost osporenog akta.
Obustava odluke, kako smatraju, ne bi nanijela &scaron;tetu drugoj strani niti bilo kojem zainteresovanom licu, jer ugovor o koncesiji jo&scaron; nije zaključen i niko nije stekao prava koja bi bila povrijeđena obustavom.
Naveli su da potencijalni prihodi države od koncesije ne bi bili izgubljeni, već samo odloženi do odluke suda o zakonitosti postupka.

CAAP traži da se obustavi nastavak tenderskog postupka do odluke suda

JEDAN OD PONUĐAČA NA TENDERU ZA DAVANJE U KONCESIJU CRNOGORSKIH AERODROMA

Poreski inspektori su od početka maja do kraja avgusta obavili 3,12 hiljada kontrola i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
&bdquo;Po tom osnovu izdato je 752 prekr&scaron;ajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1,9 miliona, od čega je naplaćeno 881,2 hiljade EUR ili 47,4 odsto&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Poreske uprave, a prenosi Mina bussines.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima. &nbsp;Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika.
Iz PU su kazali da su ljetnju turističku sezonu obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smje&scaron;taja, pa je od početka sezone izvr&scaron;eno 200 kontrola i utvrđene 103 nepravilnosti kod izdavaoca smje&scaron;taja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
&bdquo;U ovom periodu, pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najče&scaron;će poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih osoba&ldquo;, objasnili su iz PU.
Poreska uprava, prema riječima njenih predstavnika, u kontinuitetu prati regularnost poslovanja poreskih obveznika kroz kontrole sveobuhvatnog knjigovodstva poreskih obveznika i provjere pojedinih segmenata poslovanja u cilju obezbjeđivanja zakonitog i transparentnog poslovnog ambijenta.
Za obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere, od izdavanja prekr&scaron;ajnih naloga do izricanja privremenih zabrana obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
&bdquo;Poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i za&scaron;tite javnog interesa&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Poreska uprava: Izrečeno 2,3 miliona eura kazni

UTVRĐENO 567 NEPRAVILNOSTI KOD PORESKIH OBVEZNIKA

Zavod za zapo&scaron;ljavanje saop&scaron;tio je da je trenutno u Crnoj Gori vi&scaron;e od 27.000 nezaposlenih.
&ldquo;Na dan 31.8.2025. ukupan broj nezaposlenih je 27.244. &nbsp;Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosi 9,03 odsto. &nbsp;Od 1.1. do 31.8.2025. broj slobodnih radnih mjesta je 16.419&rdquo;, pi&scaron;e u objavi na Facebooku.

ZZZ: U Crnoj Gori 27.244 nezaposlenih

SLOBODNIH RADNIH MJESTA 16.419

Kapetan duge plovidbe i dosada&scaron;nji direktor Marine Bar, kompanije u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu Danko Mirković podnio je juče ostavku na to radno mjesto i o tome obavijestio Odbor direktora.
Mirković je to potvrdio Vijestima i kazao da je odluka da se povuče s čela Marine proiza&scaron;la iz nove profesionalne prilike koja mu je ponuđena.
"Radi se o preuzimanju novogradnje s pogonom na alternativna goriva. Takvi izazovi su rijetkost u karijeri pomorca, a za mene kao mladog zapovjednika predstavljaju značajan korak naprijed, izvor profesionalnog ispunjenja, časti i zadovoljstva", kazao je Mirković.
Zahvalan je, kako je naveo, &scaron;to je imao priliku da, zajedno sa kolegama i članovima Odbora direktora, aktivno doprinese razvoju Marine Bar i njenom snažnijem pozicioniranju na trži&scaron;tu.
Mirković je na čelu barske Marine bio ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, a najvećim postignućem za to vrijeme smata unapređenje kvaliteta usluga i jačanje konkurentnosti Marine Bar, &scaron;to je, kako je kazao, direktno doprinijelo rekordnim rezultatima u pro&scaron;loj godini kada su u pitanju prihodi.
Za prihode u prvih &scaron;est mjeseci ove godine on je kazao da su, u odnosu na prethodnu godinu, porasli oko 93 odsto.

Mirković podnio ostavku na funkciju direktora Marine Bar

OBAVIJESTIO ODBOR DIREKTORA NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lak&scaron;e mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Osim toga, olak&scaron;ica za preduzeća je i to &scaron;to će od 20. septembra platni promet funkcionisati i vikendom, pa će biti oslobođeno, kako navodi viceguvernerka Zorica Kalezić, oko 40 miliona eura kapitala koji ostaje zarobljen subotom i nedjeljom.
U blokadi je prema podacima Centralne banke preko 21.000 preduzeća. Dug je prema&scaron;io milijardu i po eura, a među 20 firmi na vrhu liste je podgorička kompanija Export-Import Barać sa dugom od preko 190 miliona eura.
Novina u sistemu obrade je &scaron;to se podaci o onima koji su u blokadi zbog neizmirenih obaveza ažuriraju dnevno.
To je saop&scaron;tila viceguvernarka Zorica Kalezić.
&ldquo;Tako da se te strane i tu dajemo jedan dodatni impuls da preduzeća između sebe već mogu vidjeti sa kim žele ili treba da posluju, a sa kim ne, u skladu sa time da li su preduzeća blokirana ili ne&rdquo;, kazala je Kalezić.
Centralna banka preduzima i druge korake kako bi pobolj&scaron;ala platni promet, pa će za par dana ta usluga biti dostupna i vikendom.
&ldquo;Znači on će kao likvidnost biti na raspolaganju preduzećima, a takođe karakteristično je da ćemo samo sa ovom mjerom obezbijediti da blizu dva miliona kratkoročnih pozajmica vi&scaron;e ne budu potrebni. Samim im mi sa na&scaron;e strane dajemo impuls u domenu na&scaron;ih ovla&scaron;ćenja&rdquo;, navela je ona.
Statistika pokazuje i to da je u blokadi 2200 preduzeća vi&scaron;e nego prije pet godina, a dug se duplirao.

Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura

PODACI  CENTRALNE BANKE

Crna Gora, po pitanju javnog duga, u ovoj i narednoj godini ne bi trebalo da očekuje veće probleme, ali će pravi izazov predstavljati 2027, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eure, saop&scaron;tio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.
On je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, kazao da je bruto javni dug na kraju pro&scaron;le godine iznosio 61,32 odsto, &scaron;to je iznad Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto.
&bdquo;Međutim, to je, sa druge strane, situacija koja je daleko povoljnija nego &scaron;to je kod većine zemalja koje su članice eurozone&ldquo;, rekao je Fabris na sjednici na kojoj se raspravljalo o godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima o radu CBCG za 2022, 2023. i pro&scaron;lu godinu, sa izvje&scaron;tajima o stabilnosti finansijskog sistema i cijena.
Fabris je, kada je u pitanju javni dug u ovoj godini, kazao da ne treba očekivati nikakve izazove, jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica.
&bdquo;Takođe ni u narednoj godini mislim da ne bismo trebali imati veće izazove, jer na naplatu dospijeva 326 miliona EUR glavnice i 136,8 miliona eura kamate&ldquo;, precizirao je Fabris.
Pravi izazov će, kako je upozorio, predstavljati 2027. godina, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura.
&bdquo;Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, po&scaron;to ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve fiskalne parametre&ldquo;, objasnio je Fabris.
On je, govoreći o inflaciji, saop&scaron;tio da je godi&scaron;nja stopa inflacije u julu, prema podacima Monstata, iznosila 4,5 odsto, &scaron;to je nivo koji je iznad poželjnog, ali i nivo koji ne predstavlja neki kritični problem.
&bdquo;&Scaron;to se tiče uzroka inflacije, imamo domaće neravnoteže, kao i uticaj eksternih faktora. Ukoliko pogledate tekući globalni ambijent, možemo konstatovati da on vrlo nepovoljno djeluje kada je u pitanju inflacija na male i visoko otvorene ekonomije&ldquo;, rekao je Fabris.
On je naglasio da u crnogorskom monetarnom režimu ne postoje monetarni instrumenti poput emisije novca, referentne kamatne stope i operacije na otvorenom trži&scaron;tu.
&bdquo;To su instrumenti putem kojih se utiče na inflaciju, a mi nažalost tim instrumentima ne raspolažemo, tako da CBCG nema instrumente kojima može uticati na inflaciju&ldquo;, dodao je Fabris.
On smatra da je, po pitanju inflacije, dobar rezultat dao Vladin program Stop inflaciji, i da bi trebalo razmotriti njegov nastavak.
&bdquo;Takođe, ono &scaron;to bismo mogli sugerisati je to da se možda razmotri efikasnija primjena politike konkurencije, odnosno da se razmotri situacija da li neki trgovinski lanci zloupotrebljavaju dominantan položaj na crnogorskom trži&scaron;tu&ldquo;, zaključio je Fabris.

Fabris: Pravi izazovi za javni dug 2027.

SAOPŠTIO VICEGUVERNER CENTRALNE BANKE

Zvanična revizija Uprave za statistiku Crne Gore &ndash; Monstata otkrila je značajne nepravilnosti u obračunu bruto domaćeg proizvoda &ndash; ranije prijavljene zalihe bile su znatno precijenjene, &scaron;to je vje&scaron;tački povećavalo BDP Crne Gore, ocjenjuju iz kompanije za finansijsko savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema novoj metodologiji ESA2010, razlike po godinama pokazuju da su podaci za period 2022&ndash;2024. precijenjeni za ukupno oko 625 miliona eura, upozoravaju iz Fidelity Consulting.
Navode i da zvanična revizija pokazuje sljedeće razlike između starih i novih podataka:
&middot; 2022. godina: oko 174 miliona eura vi&scaron;e zaliha nego &scaron;to je stvarno bilo;
&middot; 2023. godina: oko 201 milion eura vi&scaron;ka;
&middot; 2024. godina: oko 250 miliona eura vi&scaron;ka.
&nbsp;

Fidelity Consulting: Za tri godine BDP Crne Gore precijenjen 625 miliona eura