Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) juče je Komisiji za koncesije Crne Gore uputila zahtjev u kome traži odlaganje izvršenja odluke u vezi sa tenderom za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, do okončanja spora pred Upravnim sudom, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u.

Pobjeda je prije desetak dana objavila da će CAAP pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore.

Prema saznanjima Pobjede, CAAP sada traži od Komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njihov zahtjev i suspenduje izvršenje odluke Komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok Upravni sud ne donese odluku.

Nepravilnosti 

Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.

Ta odluka Komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta CAAP uputio prigovor, koji je djelimično usvojen.

Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.

CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.

Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.

Iz odluke Komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.

Novo ocjenjivanje 

U zahtjevu upućenom Komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom Komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.

Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.

U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.

U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.

Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.

To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.

Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.

Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena – ispod minimalnog praga od 80 – dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8 poena.

U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.

Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Predstavnici CAAP-a su naveli da je i sama Komisija za koncesije u odluci insistira da članovi Tenderske komisije moraju da ocjenjuju ponude samostalno, uz obrazloženje.

To, kako zaključuju u CAAP-u, znači da i sama Komisija za koncesije zauzima stav da su članovi Tenderske komisije pogriješili kada su jednostavno usvojili IFC mišljenje kao svoje.

Sudska praksa 

Tvrde da i Komisija za koncesije nije uzela u obzir ustaljenu sudsku praksu Suda pravde Evropske unije na koju je ukazano u prigovoru, prema kojoj Tenderska komisija mora tumačiti kriterijume dodjele na isti način tokom cijelog postupka, što znači ,,da se pravila igre ne mogu mijenjati dok se utakmica igra“, iako je, kako kažu u CAAP-u, u tenderskom postupku došlo do očigledne promjene tumačenja (pod)kriterijuma nakon što su ponude otvorene.

U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, što je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije. Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda.

Prema saznanjima Pobjede, predstavnici CAAP-a su u zahtjevu dostavljenom Komisiji za koncesije najavili da će se obratiti Upravnom sudu radi zaštite svojih prava.

U luksemburško-američkoj kompaniji smatraju da bi sprovođenje odluke Komisije za koncesije, prije odluke suda dovelo do nenadoknadive štete za CAAP, kao i za Crnu Goru i drugog ponuđača južnokorejske kompanije Incheon, koja će kako pretpostavljaju, imati status zainteresovanog lica u upravnom sporu.

U zahtjevu predstavnici CAAP-a tvrde da bi obustava izvršenja odluke Komisije za koncesije doprinijela zaštiti zakonitosti i javnog interesa.

Ukoliko Komisija za koncesije Crne Gore ne obustavi izvršenje odluke, tada bi CAAP, kako navode njihovi predstavnici, izgubio mogućnost da bude izabran za koncesionara i zaključi ugovor o koncesiji, imajući u vidu da tužba u upravnom sporu ne odlaže izvršenje.

To znači da, čak i ako ishod upravnog spora bude povoljan za CAAP, on neće moći da preuzme koncesiju, jer bi ta koncesija već bila dodijeljena drugom ponuđaču, čime bi luksemburško-američka kompanija bila lišena prava da sprovede planirane višemilionske investicije i da započne poslovne aktivnosti vezane za koncesiju, što bi dovelo do direktnih finansijskih gubitaka i izgubljene dobiti. 

U CAAP-u smatraju da bi situacija u tom slučaju takođe bila veoma nepovoljna za drugog ponuđača južnokorejski Incheon i za Crnu Goru, jer bi ugovor o koncesiji između njih morao biti raskinut, sa brojnim negativnim posljedicama, a svi zainteresovani subjekti bili bi izloženi ozbiljnoj i nenadoknadivoj reputacionoj šteti na međunarodnom nivou.

Takve posljedice, kako tvrde u CAAP-u, nesumnjivo bi predstavljale nenadoknadivu štetu, jer čak i u slučaju da budući upravni spor bude okončan u njihovu korist, izgubljena mogućnost da budu ugovorna strana u koncesionom postupku i da započnu planiranu investiciju više se razumno ne bi mogla nadoknaditi.

Javni interes 

U CAAP-u smatraju da obustava izvršenja ove odluke nije protivna javnom interesu, jer ,,javni interes zahtijeva da se koncesioni postupci sprovode zakonito, transparentno i bez diskriminacije između ponuđača“.

Iz CAAP-a smatraju da bi sprovođenje osporene odluke prije sudske kontrole značilo nastavak postupka na osnovu akta čija je zakonitost sporna, čime bi se narušilo povjerenje u čitav proces dodjele koncesije. Obustavom izvršenja, kako kažu, postiže se suprotan efekat — obezbjeđuje se da javni interes bude zaštićen tako što će se postupak nastaviti tek nakon što sud potvrdi zakonitost osporenog akta.

Obustava odluke, kako smatraju, ne bi nanijela štetu drugoj strani niti bilo kojem zainteresovanom licu, jer ugovor o koncesiji još nije zaključen i niko nije stekao prava koja bi bila povrijeđena obustavom.

Naveli su da potencijalni prihodi države od koncesije ne bi bili izgubljeni, već samo odloženi do odluke suda o zakonitosti postupka.