Ekonomija

U Crnoj Gori, kao posljedicu ratnih sukoba na Bliskom istoku osim povećanja cijena goriva, u bliskoj budućnosti možemo očekivati pritisak na cijene hrane i transportnih usluga, koje će se onda indirektno prenijeti na ostale proizvode, jer tro&scaron;kovi transporta jesu sastavni dio cijene najvećeg broja proizvoda kojima se trguje u Crnoj Gori, saop&scaron;tila je u intervjuu Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Maja Baćović.
&ldquo;Na bazi strukture indeksa cijena potro&scaron;ačkih proizvoda, dosada&scaron;nji rast cijena nafte direktno, uz očekivani rast cijena ostalih proizvoda, naročito poljoprivrednih proizvoda, već može da doprinese rastu inflacije za oko dva odsto vi&scaron;e u odnosu na projektovanu u prvoj polovini ove godine&rdquo;, kazala je Baćović Pobjedi.
Ona je najavila i da se može očekivati usporavanje ekonomskog rasta, i niža stopa rasta BDP-a od projektovane u periodu prije početka sukoba.
Koliko bi rat na Bliskom istoku i usložnjavanje geopolitičke i ekonomske situacije u svijetu mogli uticati na crnogorsku ekonomiju? Da li je i u kojoj mjeri Crna Gora, kao mala i uvozna zavisna država, ekonomski ranjiva na posljedice uticaja krize i sukoba na Bliskom istoku?&nbsp;
Baćović: Crna Gora je mala, otvorena i uvozno zavisna ekonomija, i stoga je osjetljiva na većinu promjena koje se de&scaron;avaju na međunarodnim trži&scaron;tima i u ekonomijama sa kojima ostvaruje ekonomsku saradnju, i u dijelu spoljno-trgovinske razmjene i razmjene proizvodnih faktora i kapitala.
Prvi direktni uticaj nestabilnosti na Bliskom istoku vidljiv je kroz rast cijena nafte i naftnih derivata, kojima svjedočimo u Crnoj Gori i na globalnom trži&scaron;tu. Istovremeno, očekuje se i rast cijena poljoprivrednih proizvoda, jer su zemlje Bliskog istoka značajni izvoznici sirovina koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji (vje&scaron;tačka đubriva). Ovim faktorima treba dodati i očekivani rast cijena u Evropi, koji će se odraziti na cijene uvoznih proizvoda. Evropska centralna banka već je korigovala prognozu inflacije navi&scaron;e za 2026. godinu, sa 1,9 odsto na 2,6 odsto na godi&scaron;njem nivou, uz očekivanje da će godi&scaron;nja inflacija u drugom kvartalu dostići 3,1 odsto, nakon čega se očekuje blagi pad nivoa cijena (uz pretpostavku stabilizacije političkih prilika).
Predviđa se da će inflacija u G20 biti 1,2 odsto vi&scaron;a od prethodno očekivane u 2026. godini, i dostići četiri odsto. Dodatno, prognoze ekonomskog rasta u Evropi se takođe koriguju naniže, sa pređa&scaron;njih 1,2 odsto za 2026. godinu na 0,9 odsto. Važno je napomenuti da se sve ove projekcije formiraju na bazi informacija koje su trenutno raspoložive, te da su moguće i njihove revizije ukoliko nestabilnost bude trajala duže.
Usporavanje ekonomskog rasta u ekonomijama koje čine emitivna crnogorska trži&scaron;ta, uz rast tro&scaron;kova transporta, može uticati na pad tražnje za uslugama koje Crna Gora izvozi, prije svega u sektoru turizma. Preusmjeravanje turističke tražnje sa zemalja Bliskog istoka na Mediteranske zemlje može djelimično ili potpuno da ublaži ovaj efekat. Važno je i napomenuti da rast cijena uvoznih proizvoda vodi rastu vrijednosti uvoza, koji kao negativna stavka u obračunu BDP-a, ima negativan uticaj na njegovu ukupnu vrijednost.
Posljedično, možemo očekivati usporavanje ekonomskog rasta, i nižu stopu rasta BDP-a od projektovane u periodu prije početka sukoba. Prema trenutnom scenariju, stopa rasta BDP-a u Crnoj Gori u 2026. godini može biti niža za 0,5-0,7 odsto (2,5-2,7 odsto) od inicijalno projektovane (3,2 odsto). Ipak, pouzdanije procjene su moguće tek nakon zavr&scaron;etka drugog i trećeg kvartala, kada ćemo imati pouzdane informacije o vrijednosti spoljnotrgovinske razmjene.
Da li je prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju Crna Gora spremna za ovakve sukobe i krize koji potresaju i svjetsku ekonomiju i mnogo veće i razvijenije države?
Baćović: Spremnost države da reaguje i da se prilagođava ekonomskim &scaron;okovima u mnogome zavisi od njene ekonomske snage i fiskalnog prostora, koji posledično određuju dinamiku i intenzitet reakcije, i tro&scaron;kove ekonomskih poremećaja. Fiskalni prostor Crne Gore je ograničen usljed dominacije mandatornih rashoda u budžetu i deficitarnog finansiranja.
Mali obim domaće materijalne proizvodnje, visoki značaj turističkog sektora, niska domaća akumulacija i nepostojanje robnih rezervi, izuzev u dijelu nafte i naftnih derivata, čine ekonomiju osjetljivijom na eksterne poremećaje i povećavaju tro&scaron;kove ekonomskih kriza. Tome smo svjedočili i 2020. godine, kada je u Crnoj Gori ostvarena najveća recesija u Evropi.
Da li bi i &scaron;to, prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, Crna Gora trebalo da uradi kako bi ublažila posljedice ratnih sukoba na Bliskom istoku?&nbsp;
Baćović: Crna Gora, izuzev akciza i naftnih rezervi, trenutno nema puno instrumenata na raspolaganju kojima može ublažiti negativne efekte krize brzo i efikasno. Smanjenje akciza na gorivo je fiskalni instrument koji je već upotrijebljen i kojim je ublažen rast inflacije. U dugom roku, intenzivnijim ulaganjima u domaću proizvodnju (npr. poljoprivredu), moguće je dijelom smanjiti uvoznu zavisnost i ojačati otpornost na&scaron;e privrede na eksterne &scaron;okove. Takođe, jačanje robnih i fiskalnih rezervi doprinosi rastu otpornosti ekonomije i države.
Prve posljedice sukoba na Bliskom istoku imali smo kroz povećanje cijene goriva u Crnoj Gori. Da li očekujete da u Crnoj Gori, kao posljedica ratnih de&scaron;avanja na Bliskom istoku, može doći do poskupljenja i drugih proizvoda - roba i usluga u bliskoj budućnosti?&nbsp;
Baćović: Osim goriva, u bliskoj budućnosti možemo očekivati pritisak na cijene hrane i transportnih usluga (uključujući i tro&scaron;kove osiguranja), koje će se onda indirektno prenijeti na ostale proizvode, jer tro&scaron;kovi transporta jesu sastavni dio cijene najvećeg broja proizvoda kojima se trguje u Crnoj Gori. Na bazi strukture indeksa cijena potro&scaron;ačkih proizvoda, dosada&scaron;nji rast cijena nafte direktno, uz očekivani rast cijena ostalih proizvoda, naročito poljoprivrednih proizvoda, već mogu da doprinesu rastu inflacije za oko dva odsto vi&scaron;e u odnosu na projektovanu u prvoj polovini 2026. godine.
Vlada je prije desetak dana reagovala smanjenjem akciza na promet goriva, čime je znatno smanjeno uvećanje cijene naftnih derivata na domaćem trži&scaron;tu. Kako Vi ocjenjujete ovu mjeru Vlade?&nbsp;
Baćović: Smanjenje akciza na gorivo je adekvatna mjera, koja je znatno ublažila prvi udar na cijene goriva u Crnoj Gori, i posljedično na inflaciju. Smanjenjem akciza nije eliminisana mogućnost rasta cijena, jer su cijene naftnih derivata, i pored smanjenja akciza, već porasle za oko 17 odsto, ali je znatno ublažena, jer bi u suprotnom rast cijena goriva bio iznad 30 odsto. To je najefikasniji instrument koji je na raspolaganju Vladi u pravcu ublažavanja inflatornih pritisaka. Ova mjera istovremeno znači i smanjenje fiskalnih prihoda, ali je pozitivan efekat usporavanja inflacije veći od negativnog ukoliko bi pad prihoda rezultirao smanjenjem agregatne tražnje ili rastom deficita.
Iako iz Vlade već dugo najavljuju formiranje robnih rezervi, one jo&scaron; nijesu formirane niti je uspostavljena i usvojena zakonska regulativa za njihovo formiranje. Kakvo je Va&scaron;e mi&scaron;ljenje, da li su Crnoj Gori potrebne robne rezerve? Da li je već trebalo da budu formirane i da li bi nam one pomogle u ovoj kriznoj situaciji i sličnim situacijama kada se kriza sa svjetskog nivoa preliva i na Crnu Goru?&nbsp;
Baćović: Formiranje naftnih rezervi je izuzetno važno, naročito u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta snabdijevanja ne samo pružalaca ključnih usluga u zemlji (zdravstvo, bezbjednost, transport prehrambenih proizvoda), već i ostalih učesnika u ekonomskom životu i građana. Postojanje rezervi &scaron;iri prostor za pronalaženje rje&scaron;enja u kriznim uslovima. Robne rezerve ostalih proizvoda, naročito egzistencijalno bitnih prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, kao &scaron;to su p&scaron;enica, &scaron;ećer, ljekovi, itd., doprinijele bi stabilizaciji trži&scaron;ta u uslovima izraženih fluktuacija (nesta&scaron;ice, rast cijena). Formiranje robnih rezervi je i finansijski i logistički zahtjevan proces, ali je neophodan za stabilnost države u kriznim uslovima.

Baćović: Očekuje se rast cijena hrane i transporta i usporavanje ekonomskog rasta

PROFESORICA EKONOMSKOG FAKULTETA O UTICAJU RATNIH SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU NA CRNOGORSKU EKONOMIJU

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju 2025. godine iznosio je 5,188 milijardi eura, &scaron;to je 63,5 odsto BDP-a, pokazuju podaci Ministarstva finansija (MF).
&ndash; Tokom 2025. godine država se primarno zaduživala radi redovne otplate duga i formiranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu. Zahvaljujući tome, ukupno raspoloživa sredstva na kraju 2025. godine iznosila su 661,74 miliona eura, &scaron;to predstavlja snažnu finansijsku osnovu za naredni period &ndash; ocijenjeno je u izvje&scaron;taju Ministarstva finansija, koje vodi Novica Vuković.
Kako su naveli, uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, koji su na kraju 2025. godine iznosili 804,68 miliona eura, neto javni dug Crne Gore na dan 31.12.2025. godine iznosio je 4,383 milijardi eura, odnosno 53,65 odsto BDP-a.
&ndash; Tokom 2025. godine država je emitovala obveznicu na međunarodnom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona eura, kao i domaće obveznice namijenjene fizičkim i pravnim licima u iznosu od 49,87 miliona eura. Pored toga, zaključen je i kreditni aranžman za obezbjeđenje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu u iznosu od 450 miliona eura. U istom periodu zaključen je i kreditni aranžman sa Evropskom komisijom za realizaciju Instrumenta za reforme i rast (Plan rasta), a realizovana su i povlačenja kreditnih sredstava iz aranžmana zaključenih tokom 2025. godine, kao i iz ranijih ugovora namijenjenih finansiranju razvojnih i infrastrukturnih projekata. Uporedo, tokom 2025. godine izvr&scaron;ena je redovna otplata duga po osnovu postojećih zaduženja u iznosu od 803,712 miliona eura. Na kraju 2025. godine, javni dug rezultat je unaprijed planiranog finansiranja budućih obaveza i realizacije kapitalnih ulaganja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju objavljenom na sajtu Vlade.
Kada je posrijedi državni dug, on je malo manji od javnog i iznosio je 5,158 milijardi.
&ndash; Spoljni dug iznosio je 4,847 milijardi eura, odnosno 59,33 odsto BDP-a, dok je unutra&scaron;nji dug iznosio 311,40 miliona eura, odnosno 3,81 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave u iznosu od 30,40 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo op&scaron;tinama u obliku transfernih zajmova. Dominantni dio državnog duga na kraju 2025. godine čini dug po osnovu emitovanih državnih obveznica, sa udjelom od 56 odsto, kao i dug u obliku komercijalnih kredita, sa udjelom od 15,3 odsto ukupnog državnog duga. Za njima slijede bilateralni krediti sa uče&scaron;ćem od 14,8 odsto i krediti kod međunarodnih finansijskih institucija sa uče&scaron;ćem u državnom dugu od 12 odsto. Na međunarodnom i domaćem trži&scaron;tu kapitala kotira se ukupno sedam izdanja crnogorskih državnih obveznica, u ukupnom iznosu od 2,887 milijardi eura &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Vi&scaron;e duga sa varijabilnom kamatom
<div class="se__text">
Valutna struktura državnog duga na kraju 2025. ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj 2024. godine. Zahvaljujući realizovanim hedžing aranžmanima, uče&scaron;će eurskog duga u ukupnom državnom dugu iznosi 99,75 odsto, dok je svega 0,25 odsto državnog duga izraženo u drugim valutama.
Kada je u pitanju kamatna struktura državnog duga, do&scaron;lo je do povećanja uče&scaron;ća duga sa varijabilnom kamatnom stopom za oko 4,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine. I pored navedenog, ukupan dug sa fiksnom kamatnom stopom i dalje preovladava sa 78,8 odsto uče&scaron;ća u ukupnom državnom dugu.
&ndash; Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za euribor i čine 21,2 odsto državnog duga &ndash; naveli su iz MF-a.
</div>

Država dužna 5,18 milijardi eura

DOSTIGAO 63,5 ODSTO BDP-A

Cijena eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama mogle bi biti veće oko 11 centi i iznosiće 1,68 eura, dok će cijene dvije vrste benzina najvjerovatnije poskupjeti oko tri centa pa će eurosuper 98 ko&scaron;tati oko 1,59 eura, a super 95 oko 1,55 eura. Lož ulje će vjerovatno poskupjeti za 11 centi pa će njegova cijena iznositi 1,83 eura za litar, pi&scaron;u Vijesti.
To pokazuju preliminarni podaci o cijenama naftnih derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura.
Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak saop&scaron;titi nove maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti narednih sedam dana.
Ovo će biti treće uzastopno povećanje cijena goriva od izbijanja novog rata na Bliskom istoku prije mjesec.
Vlada je pro&scaron;le sedmice snizila akcize na gorivo za 50 odsto na dizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina, kao i promijenila uredbu da se cijene u Crnoj Gori sa berzanskim usklađuju svake sedmice, a ne kao do tada jednom u 14 dana. Snižene akcize, prema ovoj osluci, važiće do 21. aprila, ali ih Vlada novom može produžiti

Dizel skuplji 11, benzin tri centa?

MINISTARSTVO ENERGETIKE I RUDARSTVA U PONEDJELJAK  ĆE SAOPŠTITI NOVE MAKSIMALNE MALOPRODAJNE CIJENE

Iz konsultantske kuće Fidelity Consulting komentarisali su projekat Velje brdo, čija je zvanična izgradnja počela prije dva dana.
Pozivaju javnost da pogleda fotografiju iz konkursa Ministarstva koje je zaduženo za Velje brdo.
-Na lokaciji prvog bloka, ekipa je planirala da gradi zgrade na septičkim jamama odakle puca pogled na &ndash; dalekovod&rdquo;.
Zaista, postoji neka poetska pravda u tome da se prvi blok &ldquo;modernog urbanog naselja Velje brdo&rdquo; gradi ispod &scaron;armantne smirenosti jednog dalekovoda, a iznad misticizma kojim zrače vodonepropusne septičke jame. Kao da je neko odlučio da simbolički spoji dvije najvažnije stvari u ovoj državi: struju koja stalno nestaje kao neispunjeno obećanje i septicizam koji buja dok kaže&scaron; paf paf, navode iz Fidelity-ja.
Pitaju se i za&scaron;to bi u 2026. kanalizacija bila prioritet kad imamo render, te za&scaron;to bi fekalna voda imala izlaz kad imamo promotivni video.
&ldquo;Za&scaron;to bi nekome smetalo da &scaron;iri ve&scaron; pored dalekovoda uz śever koji u etar raznosi miris vodonepropusne septičke jame? Velje brdo, dakle, nije projekat. Velje brdo je metafora. I to ne suptilna&rdquo;, zaključuju iz Fidelity Consultinga.
<blockquote class="twitter-tweet">
VELJE BRDO: SAVR&Scaron;EN SPOJ VISOKONAPONSKOG ROMANTIZMA I SEPTIČKE REALNOSTI Pogledajte sliku iz konkursa ministarstva koje je zaduženo za Velje brdo: na lokaciji prvog bloka, ekipa je planirala da gradi zgrade na septičkim jamama odakle puca pogled na - dalekovod. Zaista, postoji&hellip; <a href="https://t.co/5c2LyhxHck">pic.twitter.com/5c2LyhxHck</a>
&mdash; Fidelity consulting (@Fidelity_cg) <a href="https://twitter.com/Fidelity_cg/status/2037547437909262520?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2026</a></blockquote>

Fidelity Consulting: Velje brdo - savršen spoj visokonaponskog romantizma i septičke realnosti

"EKIPA JE PLANIRALA DA GRADI ZGRADE NA SEPTIČKIM JAMAMA ODAKLE PUCA POGLED NA – DALEKOVOD"

Ski centar Kola&scaron;in 1600 će, zahvaljujući novim sniježnim padavinama, ponovo biti otvoren za skija&scaron;e i bordere predstojećeg vikenda, najavljeno je iz Skijali&scaron;ta Crne Gore.
&bdquo;Iako je zvanični zavr&scaron;etak ski sezone bio 15. marta, povoljni vremenski uslovi i svježi snijeg omogućili su nastavak zimskih aktivnosti na stazama, na zadovoljstvo svih ljubitelja zimskih sportova&ldquo;, pi&scaron;e&nbsp; u saop&scaron;tenju.
Pozvali su građane da iskoriste odlične uslove za skijanje i bordanje, te posebne pogodnosti koje su pripremili.
"Pogodnosti podrazumijevaju popust od 20 odsto na sve ski karte, besplatan parking za sve posjetioce i odlično pripremljene staze i bezbjedne uslove",&nbsp; navedeno je u saop&scaron;tenju.

Kolašin 1600 sjutra ponovo otvara staze

ZAHVALJUJUĆI NOVIM SNIJEŽNIM PADAVINAMA

Članica Glavnog Odbora Demokratske narodne partije Teodora Ostojić, podnijela je ostavku na mjesto člana Odbora direktora Barske plovidbe.
Ona je kazala da ne želi da čeka sjednicu Skup&scaron;tine akcionara Barske plovidbe da smijeni postojeći i izabere novi Odbor direktora, već sama podnosi ostavku.
&ldquo;Promjena odbora svakako dolazi nakon neslaganja pojedinih članova odbora sa načinom na koji je Ministarstvo pomorstva planiralo budućnost ove kompanije&rdquo;, navela je Ostojić u saop&scaron;tenju.
Ona je rekla da njena odluka da vi&scaron;e ni minut ne bude dio Odbora direktora proizilazi iz dana&scaron;nje odluke Vlade o usvajanju Memoranduma sa Faminas Investment grupom.&nbsp;
&ldquo;Ona je takođe i proizvod mog vi&scaron;emjesečnog neslaganja sa načinom rada i djelovanja Ministarstva pomorstva i izvr&scaron;nog menadžmenta Barske plovidbe kada je u pitanju sada&scaron;njost, ali i budućnost ove barske kompanije&rdquo;, kazala je Ostojić.
Ona je rekla da je ponosna &scaron;to je sa kolegama iz Odbora direktora uspjela da zaustavi sve ono &scaron;to je bilo &scaron;tetno po kompaniju, a spadalo je u nadležnost Odbora direktora.
&ldquo;Potpisivanje Memoranduma sa, sada već famoznim, Faminas Investment Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji su u oktobru pro&scaron;le godine poku&scaron;ali da proguraju preko Odbora direktora, sada polako dobija svoj epilog i vi&scaron;e je nego izvjesno da će ovaj, po svim pitanjima sporni Memorandum o razumijevanju, biti potpisan i tim činom će postojanje Barske plovidbe u njenom izvornom obliku biti potpuno dovedeno u pitanje&rdquo;, kazala je Ostojić, prenosi agencija Mina business.&nbsp;
Prema njenim riječima, spornim, navodno neobavezujućim memorandumom, čiji su detalji sa investitorima već ispregovarani od Ministarstva pomorstva i izvr&scaron;nog direktora Barske plovidbe, investitor, između ostalog, dobija pravo veta na svaku odluku države, kao i pravo da bira generalnog menadžera kompanije.&nbsp;
&ldquo;Javnost treba da zna da je već dogovoreno da to bude aktuelni izvr&scaron;ni direktor. Ne želim, kao neko ko je rođen i većinu svog života proveo u Baru, ni jednog jedinog momenta biti, makar to bilo i indirektno, uključena u rasparčavanje i krčmljenje pomorske kompanije koju su upravo građani Bara i na hiljade na&scaron;ih pomoraca gradili od nule&rdquo;, kazala je Ostojić.
Ona je poručila svima onima koji učestvuju u tom, kako je kazala, (ne)djelu, da ni ona, a sigurna je ni njeni sugrađani, neće ostati nijemi posmatrači dok im iz Podgorice kroje sudbinu.&nbsp;
&ldquo;Zaboravite na to da ćete rasprodavati Crnu Goru kao da vam je ostala u nasljedstvo. Sve i da na Vladi usvojite odluku, građani Bara će vam pokazati gdje vam je mjesto&rdquo;, zaključila je Ostojić.

Ostojić podnijela ostavku na mjesto člana Odbora direktora Barske plovidbe

ČLANICA GLAVNOG ODBORA DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Uprava policije je Upravnom sudu u srijedu dostavila odgovor na tužbu Udruženja prevoznika Crne Gore, od kada je počeo teći rok od 48 sati da sud odluči o zahtjevu da se poni&scaron;ti odluka kojom je zabranjen protest prevoznika na crnogorskih granicama &ndash; kazao je Pobjedi advokat Udruženja Marko Milo&scaron;ević.
Odluku, kako je dodao, očekuje danas i nagla&scaron;ava da se Vlada do sada oglu&scaron;ila na sve pozive prevoznika na sastanak.
Milo&scaron;ević je kazao da će Udruženje, u slučaju da im Upravni sud odbije tužbu, ponovo podnijeti zahtjev za organizovanje javnog okupljanja. Naglasio je da njihov cilj nije da blokiraju državu, već da skrenu pažnju na svoje probleme, imajući u vidu da im, iako je obećano, ni&scaron;ta od zahtjeva nije ispunjeno.
Udruženje je prvobitno planiralo da organizuje blokadu teretnog saobraćaja od 23. marta na mjesec dana odnosno do ispunjenja njihovih zahtjeva, ali je Uprava policije odbila njihov zahtjev ocjenjujući da im je dozvoljavanjem blokada granica za uvoz i izvoz krajem januara već dozvoljeno da se čuju njihovi problemi te da bi se dalje ugrozilo ljudska prava i slobode.
- Neophodno je ograničiti slobodu javnog okupljanja, jer način, vrijeme i prostor javnog okupljanja nije srazmjeran svrsi radi koje se preduzima &ndash; navodi se u rje&scaron;enju Uprave policije - Odjeljenja bezbjednosti Rožaje kojim je zabranjen protest.
Predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak je nakon ove odluke Uprave policije na konferenciji za medije saop&scaron;tio da se ovaj sektor suočava sa ozbiljnim problemima, od vi&scaron;egodi&scaron;njeg čekanja na povrat PDV-a preko administrativnih prepreka do potpunog institucionalnog ignorisanja. Naglasio je da njihovi zahtjevi nijesu politički, već da se radi o njihovom opstanku.
- Mjesecima čekamo odgovore i dobijamo obećanja, a na kraju ne dobijemo ni&scaron;ta. Vi&scaron;e puta smo ukazivali na probleme s kojima se suočavamo. Umjesto rje&scaron;enja dobili smo ignorisanje, umjesto odgovornosti dobili smo zabrane i to je način na koji institucije trenutno funkcioni&scaron;u - kazao je ranije Lje&scaron;njak.
Tada je naveo da je ovo jedna od rijetkih situacija u posljednjoj deceniji da je neko javno okupljanje zabranjeno, ocjenjujući to poku&scaron;ajem prikrivanja problema.
- Neki od na&scaron;ih zahtjeva su povrat PDV-a u zakonskom roku. Na povrat se trenutno čeka i nekoliko godina dok zakon kaže da to mora biti u roku od 30 dana. Na&scaron; novac država koristi potpuno besplatno i beskamatno. Imamo problema sa Upravom carina kada je u pitanju tranzitni carinski rok, a ministar je rekao da je to rije&scaron;eno, &scaron;to nije tačno &ndash; rekao je Lje&scaron;njak.
Insistira da se oformi radna grupa u kojoj će biti mjesta za njihove i predstavnike institucija koje bi trebalo da im rije&scaron;e probleme.
- Želimo da se na&scaron; glas čuje kada se donose novi zakoni. Predlažem da država subvencioni&scaron;e beneficirani radni staž vozačima &ndash; naveo je Lje&scaron;njak.

Ako im odbiju tužbu,  Udruženje prevoznika ponovo će podnijeti zahtjev za proteste

DANAS OČEKUJU ODLUKU UPRAVNOG SUDA

Rast cijena goriva uticaće na rast cijena usluga prevoza robe, potvrđeno je Analitici iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Kako je kazao predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak, prevoznici će tarife korigovati u narednih nekoliko dana jer im se ne isplati da voze po postojećim cijenama.
&bdquo;Vlada nam je ukinula akcizu, pa je za nas gorivo sada skuplje 11 centi nego za građane. Nećemo voziti po postojećim cijenama, moramo ih podići. To ćemo uraditi ovih dana&ldquo;, kazao je Lje&scaron;njak za Analitiku.
To znači, ističe Lje&scaron;njak , da bi u narednom periodu moglo doći do poskupljenja hrane, građevinskog materijala, namje&scaron;taja, tekstila.
&bdquo;Naravno da će rast cijene prevoza negativno uticati na sve ostale cijene, ali mi nemamo račun da vozimo po ovim tarifama&ldquo;, ponovio je Lje&scaron;njak.

Lješnjak: Prevoznici će narednih dana podići cijene usluga, ne isplati nam se da vozimo po dosadašnjim tarifama

NA POMOLU NOVA POSKUPLJENJA

Reakcija Vlade na poremećaje na trži&scaron;tu naftnih derivata bila je pravovremena i snabdjevenost nije bila ugrožena, tvrde predstavnici izvr&scaron;ne vlasti, dok poslanici opozicije smatraju da se s odlukama kasnilo i da su građani pretrpjeli &scaron;tetu.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je na skup&scaron;tinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da je usljed eskalacije ratnog sukoba na Bliskom istoku do&scaron;lo do naglog i značajnog rasta cijena nafte, &scaron;to se neminovno prelilo na domaće trži&scaron;te.
&ldquo;U cilju ublažavanja negativnih efekata, Vlada je pravovremeno reagovala dono&scaron;enjem odluke o umanjenju iznosa akcize na bezolovni benzin i gasna ulja&rdquo;, rekao je Vuković na tematskoj sjednici o cijenama goriva i snabdjevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima.
On je naveo da mjesečni efekat koji će zbog toga pretrpjeti budžet, iznosi osam miliona EUR.
Vuković je saop&scaron;tio da Vlada kontinuirano prati kretanje na međunarodnom trži&scaron;tu nafte i naftnih derivata, kao i njihov uticaj na domaće.
&ldquo;Prioritet je svakako da obezbijedimo uredno i stabilno snabdijevanje bez zastoja i poremećaja, uz istovremeno ublažavanje eventualnih negativnih efekata rasta cijena na građane i privredu, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju fiskalni okviri&rdquo;, objasnio je Vuković.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina u prethodnom periodu usvojila izmjene Zakona o akcizama, kojima je stvoren pravni osnov za fleksibilnije i pravovremenije reagovanje u uslovima poremećaja na trži&scaron;tu energenata. Navedenim zakonskim rje&scaron;enjem omogućeno je da se u slučaju značajnijeg i naglog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom trži&scaron;tu, donese odluka o privremenom umanjenju akciza do 50 odsto na bezolovni benzin i gasna ulja.
&ldquo;Takođe, važno je istaći da akcize na mineralna ulja imaju značajan fiskalni značaj, budući da čine približno 60 do 65 odsto ukupnih prihoda od akciza i predstavljaju jedan od najstabilnijih izvora budžetskih prihoda&rdquo;, rekao je Vuković.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, smatra da je donesena odgovorna odluka koja je omogućila da se, kori&scaron;ćenjem zakonskog osnova, smanji akciza na naftu i naftne derivate.&nbsp;
&bdquo;Sa postojećom cijenom, mi smo u top četiri države sa najpovoljnijim cijenama u Evropi. Samo Sjeverna Makedonija u regionu je ispred nas, Slovačka, Turska i Bugarska sa neznatno nižim cijenama&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On je ukazao na pojavu takozvanih dizel turista, koja podrazumijeva dolazak građana iz susjednih država, kao &scaron;to su Albanija i Srbija, da bi natočili gorivo, &scaron;to, prema njegovim riječima, govori o odgovornosti i konkurentnosti.
&bdquo;U posljednje tri godine u 15 obračunskih perioda cijena je varirala između 1,47 EUR i 1,65 EUR, pa se nije dizala ovolika pompa. Cijene električne energije i nafte i naftnih derivata su na nekom podno&scaron;ljivom nivou u poređenju sa svim ostalim državama. Ne znam kome je u interesu da se da se &scaron;iri ova priča i panika&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je dodao da je razmi&scaron;ljao da li da danas dođe na sjednicu Odbora.&nbsp;
&bdquo;Stra&scaron;no naporno je postalo u posljednje vrijeme da pored svih obaveza koje imamo i muku koju mučimo s ovom situacijom, moramo na svakodnevnoj bazi da se borimo sa konstantnim plasiranjem netačnih informacija i uno&scaron;enjem nemira među građane. Ipak, odlučio sam da zbog građana poku&scaron;amo danas da stavimo tačku na ovu priču&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On smatra da je Vlada izvukla maksimum maksimuma iz postojeće situacije, jer je riječ o energetskoj krizi najvećih razmjera u istoriji čovječanstva.&nbsp;
&bdquo;Snabdjevenost Crne Gore naftom i naftnim derivatima nije bila ugrožena ni u jednom trenutku. Na dana&scaron;nji dan posao cvjeta. Naftne kompanije rade bez ikakvih pote&scaron;koća. Sad jedino gubi država na osnovu smanjenih akciza i smatram da je ovo državnička politika, te da nam je na prvom mjestu interes građana, a ne pojedinaca&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je naveo da su do danas formirali 40 odsto strate&scaron;kih rezervi nafte.&nbsp;
&bdquo;Neko će reći da to nijesu na&scaron;e rezerve, ali to je maliciozna izjava. Znači, to su na&scaron;e rezerve, plaćene sredstavima koja smo prihodovali od građana i za na&scaron;a sredstva su tri velike naftne kompanije, koje su uvoznici i uvoze vi&scaron;e od 15 hiljada tona na godi&scaron;njem nivou, formirale te strate&scaron;ke rezerve&ldquo;, objasnio je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Od toga, kako je kazao, 60 odsto od 44,26 hiljada metričkih tona nalaze se u Luci Bar u rezervoarima Heellenic Petroleuma, odnosno Jugopetrola, za koje Vlada plaća zakup.&nbsp;
&bdquo;Ostatak rezervi se nalazi u Hrvatskoj i Grčkoj u formi tiketa. U odnosu na evropske zakone, te rezerve ne mogu biti predmet nikakvih ograničenja i one moraju nama biti dostupne u roku od osam dana od na&scaron;eg zahtjeva&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je kazao da je u toku rekonstrukcija rezervoara u Baru, koja će biti gotova za &scaron;est mjeseci. Za rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju potrebno je 23 miliona EUR, a za onaj u Lipcima 16 miliona EUR.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović saop&scaron;tio je da se ne može saglasiti sa &Scaron;ahmanovićem i njegovim tvrdnjama da je Vlada reagovala na vrijeme.&nbsp;
&bdquo;Moja prva reakcija na poskupljenje i na ono &scaron;to se de&scaron;avalo na Bliskom istoku bila je 8. marta, kada ste mogli da donesete odluku o smanjenju akciza na gorivo i sa tim smanjite povećanje cijena dizela, koji je za 15 dana poskupio 23 centa&ldquo;, rekao je Milović.
On je podsjetio da se Vlada zadužila pred Novu godinu 450 miliona EUR da bi napravila rezervu, ako dođe do nepredviđenih okolnosti.
&bdquo;Ima li tih para u budžetu? Ko je danas preči nego građani Crne Gore koje nijeste za&scaron;titili, jer su cijene oti&scaron;le u nebo&ldquo;, pitao je Milović.
On je postavio i pitanje da li građani mogu da budu spokojni, jer slijedi poskupljenje namirnica.
&bdquo;Posljedice va&scaron;ih 13 dana nereagovanja plaćaju građani Crne Gore. Inflaciju ne možete da kontroli&scaron;ete, a imate instrumente koje ne želite da upotrijebite. &Scaron;teta ja napravljena i sad Vlada poku&scaron;ava da nas ubijedi da je sve uradila da vas za&scaron;titi&ldquo;, poručio je Milović.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugo&scaron;a, kazao je da budžet nije Vladin, niti od ministara, nego od građana, i da se ne može reći da se država nečega odriče ili ne&scaron;to gubi.
&bdquo;To &scaron;to država nije naplatila od akciza, građani neće staviti u slamaricu, nego će taj novac da potro&scaron;e na kupovinu drugih dobara i usluga, pa će preko poreza to opet da se vrati u budžet&ldquo;, objasnio je Mugo&scaron;a.
On smatra da je bilo prostora da se u prvom talasu poskupljenju smanje akcize, ako ne 50 odsto, onda barem 20 odsto, kako bi se smanjio udar.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković rekao je da su oba ministra dala ubjedljivu argumentaciju, koja se ne može pobiti nijednim argumentom.
On smatra da je najmanje bitno kada se reagovalo, jer se cijena ne bi promijenila.
&ldquo;Građani nijesu o&scaron;tećeni centa jednog u tom periodu. Crnogorsko trži&scaron;te je apsolutno snabdjeveno u potrebnim količinama naftnim derivatima i neće biti u problemu &scaron;to se tiče nabavke&rdquo;, naveo je Nurković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar&nbsp; kazao je da se Crna Gora i svijet suočava sa jednom od najvećih kriza i dodao da se nada da ona neće biti veća od covid krize.
&bdquo;Je li normalno, ako nosi toliku opasnost, da premijer nema nijednu konferenciju na kojoj će da upozna javnost sa de&scaron;avanjima na Bliskom istoku, političkom dimenzijom cijele krize, pozicijom države i &scaron;ta će Vlada uraditi da sanira krizu i pomogne građanima i privredi&ldquo;, pitao je Konatar.
On je rekao da građani žele da znaju da li će se davati određene subvencije, kao i da se mora izaći sa planom i narednim mjerama u slučaju da cijene goriva nastave da rastu.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić smatra da je država vodila odgovornu politiku, dok je njegov partijski kolega Tonći Janović naveo da Crna Gora ima najjeftinije gorivo u regionu, ukoliko se izuzme Sjeverna Makedonija.
Predstavnik Fidelity consultinga, Milo&scaron; Vuković, rekao je da Crna Gora nema krizni plan, iako je postojala obaveza da se on uradi.
On je dodao da je privatni sektor zavr&scaron;io sve svoje obaveze, dok država to nije uradila.
&bdquo;Preporuka je da kupite sve &scaron;to možete, jer niko ne zna hoće li biti nafte ili neće. Bolje je da je plaćamo skuplje, nego da je nemamo&ldquo;, rekao je Milo&scaron; Vuković.
Generalni sektretar Udruženja naftnih kompanija Dra&scaron;ko Striković saop&scaron;tio je da se naftne kompanije godinama suočavaju sa velikim problemima.&nbsp;
&bdquo;Siguran sam da nijedan sektor nije nepravedno opterećen kao ovaj&ldquo;, naveo je Striković.
On je dodao da je konkurentnost na trži&scaron;tu oslabljena, a domaće kompanije ugrožene, te da su nagli poremećaji na trži&scaron;tu ugrozili održivost njihovog poslovanja.&nbsp;
&bdquo;Neophodno je razmotriti mogućnost izmjene postojeće odredbe kako bi se obezbijedio dugoročan i održiv razvoj u ovom sektoru. Liberalizacija trži&scaron;ta se nameće kao jedan od mogućih instrumenata za&scaron;tite privrede i potro&scaron;ača, jer omogućava veću otpornost sistema na spoljne tro&scaron;kove&ldquo;, kazao je Striković.
&nbsp;

Vlada tvrdi da je reagovala na vrijeme, opozicija tvrdi suprotno

ODRŽANO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE MINISTARA ENERGETIKE I RUDARSTVA I FINANSIJA NA TEMU CIJENE GORIVA

Premijer Milojko Spajić&nbsp; danas je sa saradnicima ozvaničio početak izgradnje kompleksa Velje brdo.
Spajić je kazao da počinje projekat Velje brdo, iako su, kako je naveo, mnogi sumnjali.
Ovo je, kako je istakao, samo jedan u nizu koraka koji će uslijediti, a najvažnije je da je projekat započet.
"Preko 15 hiljada se prijavilo za ovaj projekat", naveo je Spajić.
Prema riječima ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ovo je poseban dan za Crnu Goru.
"Danas je svečani dan, treba da slave i oni koji su kritikovali. Ovo je na dobrobit čitave Crne Gore. Ovo je veliki napredak", poručio je on.
Dodao je da će ovaj projekat rasteretiti Podgoricu i doprinijeti snižavanju cijena nekretnina.
"Preporučujem mladim parovima i podstanarima da se prijave. Gradićemo onoliko koliko bude neophodno", poručio je Radunović.
Gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović naglasio je da je Podgorica grad koji traži &scaron;irinu.
&ldquo;Ovo naselje neće biti dobro ako se budu gradile samo zgrade&rdquo;, rekao je Mujović.
Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da je danas je svim građanima jasno da je gotovo sa najavama, te da je počela realizacija projekta.
&ldquo;Manipulacije su imale za cilj da izazovu nepovjerenje. Drago mi je &scaron;to smo se iz kancelarija, sala preselili na teren. Ovako izgleda u praksi kako gradimo Crnu Goru&rdquo;, rekla je Adžović.

Spajić: Počinje projekat Velje brdo, više od 15 hiljada prijava

"IAKO SU MNOGI SUMNJALI"

<div class="ng-star-inserted">
Cijena svih naftnih derivata biće veće od ponoći, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Najveće povećanje zabilježeno je kod eurodizela, kojeg će građani sada plaćati 11 centi vi&scaron;e, odnosno 1,68 eura po litru.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Litar eurosupera 98 poskupiće tri centa i ko&scaron;taće 1,59 eura, dok će eurosuper 95 biti skuplji četiri centa i iznosiće 1,56 eura.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Lož ulje poskupiće 12 centi, pa će ko&scaron;tati 1,84 eura.
</div>
<div id="div-article-body-01" class="flex justify-center w-full my-8 ng-star-inserted" data-google-query-id="CLef0vSex5MDFW2Jgwcdys0rAw">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-01_0__container__"></div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24.marta 2026.godine naredni obračun će se obaviti 6.aprila 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 7 aprila 2026.godine", saop&scaron;teno je Ministarstva energetike i rudarstva.
</div>

Dizel skuplji 11 centi, benzin tri do četiri centa