Ekonomija

Reakcija Vlade na poremećaje na trži&scaron;tu naftnih derivata bila je pravovremena i snabdjevenost nije bila ugrožena, tvrde predstavnici izvr&scaron;ne vlasti, dok poslanici opozicije smatraju da se s odlukama kasnilo i da su građani pretrpjeli &scaron;tetu.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je na skup&scaron;tinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da je usljed eskalacije ratnog sukoba na Bliskom istoku do&scaron;lo do naglog i značajnog rasta cijena nafte, &scaron;to se neminovno prelilo na domaće trži&scaron;te.
&ldquo;U cilju ublažavanja negativnih efekata, Vlada je pravovremeno reagovala dono&scaron;enjem odluke o umanjenju iznosa akcize na bezolovni benzin i gasna ulja&rdquo;, rekao je Vuković na tematskoj sjednici o cijenama goriva i snabdjevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima.
On je naveo da mjesečni efekat koji će zbog toga pretrpjeti budžet, iznosi osam miliona EUR.
Vuković je saop&scaron;tio da Vlada kontinuirano prati kretanje na međunarodnom trži&scaron;tu nafte i naftnih derivata, kao i njihov uticaj na domaće.
&ldquo;Prioritet je svakako da obezbijedimo uredno i stabilno snabdijevanje bez zastoja i poremećaja, uz istovremeno ublažavanje eventualnih negativnih efekata rasta cijena na građane i privredu, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju fiskalni okviri&rdquo;, objasnio je Vuković.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina u prethodnom periodu usvojila izmjene Zakona o akcizama, kojima je stvoren pravni osnov za fleksibilnije i pravovremenije reagovanje u uslovima poremećaja na trži&scaron;tu energenata. Navedenim zakonskim rje&scaron;enjem omogućeno je da se u slučaju značajnijeg i naglog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom trži&scaron;tu, donese odluka o privremenom umanjenju akciza do 50 odsto na bezolovni benzin i gasna ulja.
&ldquo;Takođe, važno je istaći da akcize na mineralna ulja imaju značajan fiskalni značaj, budući da čine približno 60 do 65 odsto ukupnih prihoda od akciza i predstavljaju jedan od najstabilnijih izvora budžetskih prihoda&rdquo;, rekao je Vuković.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, smatra da je donesena odgovorna odluka koja je omogućila da se, kori&scaron;ćenjem zakonskog osnova, smanji akciza na naftu i naftne derivate.&nbsp;
&bdquo;Sa postojećom cijenom, mi smo u top četiri države sa najpovoljnijim cijenama u Evropi. Samo Sjeverna Makedonija u regionu je ispred nas, Slovačka, Turska i Bugarska sa neznatno nižim cijenama&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On je ukazao na pojavu takozvanih dizel turista, koja podrazumijeva dolazak građana iz susjednih država, kao &scaron;to su Albanija i Srbija, da bi natočili gorivo, &scaron;to, prema njegovim riječima, govori o odgovornosti i konkurentnosti.
&bdquo;U posljednje tri godine u 15 obračunskih perioda cijena je varirala između 1,47 EUR i 1,65 EUR, pa se nije dizala ovolika pompa. Cijene električne energije i nafte i naftnih derivata su na nekom podno&scaron;ljivom nivou u poređenju sa svim ostalim državama. Ne znam kome je u interesu da se da se &scaron;iri ova priča i panika&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je dodao da je razmi&scaron;ljao da li da danas dođe na sjednicu Odbora.&nbsp;
&bdquo;Stra&scaron;no naporno je postalo u posljednje vrijeme da pored svih obaveza koje imamo i muku koju mučimo s ovom situacijom, moramo na svakodnevnoj bazi da se borimo sa konstantnim plasiranjem netačnih informacija i uno&scaron;enjem nemira među građane. Ipak, odlučio sam da zbog građana poku&scaron;amo danas da stavimo tačku na ovu priču&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On smatra da je Vlada izvukla maksimum maksimuma iz postojeće situacije, jer je riječ o energetskoj krizi najvećih razmjera u istoriji čovječanstva.&nbsp;
&bdquo;Snabdjevenost Crne Gore naftom i naftnim derivatima nije bila ugrožena ni u jednom trenutku. Na dana&scaron;nji dan posao cvjeta. Naftne kompanije rade bez ikakvih pote&scaron;koća. Sad jedino gubi država na osnovu smanjenih akciza i smatram da je ovo državnička politika, te da nam je na prvom mjestu interes građana, a ne pojedinaca&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je naveo da su do danas formirali 40 odsto strate&scaron;kih rezervi nafte.&nbsp;
&bdquo;Neko će reći da to nijesu na&scaron;e rezerve, ali to je maliciozna izjava. Znači, to su na&scaron;e rezerve, plaćene sredstavima koja smo prihodovali od građana i za na&scaron;a sredstva su tri velike naftne kompanije, koje su uvoznici i uvoze vi&scaron;e od 15 hiljada tona na godi&scaron;njem nivou, formirale te strate&scaron;ke rezerve&ldquo;, objasnio je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Od toga, kako je kazao, 60 odsto od 44,26 hiljada metričkih tona nalaze se u Luci Bar u rezervoarima Heellenic Petroleuma, odnosno Jugopetrola, za koje Vlada plaća zakup.&nbsp;
&bdquo;Ostatak rezervi se nalazi u Hrvatskoj i Grčkoj u formi tiketa. U odnosu na evropske zakone, te rezerve ne mogu biti predmet nikakvih ograničenja i one moraju nama biti dostupne u roku od osam dana od na&scaron;eg zahtjeva&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je kazao da je u toku rekonstrukcija rezervoara u Baru, koja će biti gotova za &scaron;est mjeseci. Za rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju potrebno je 23 miliona EUR, a za onaj u Lipcima 16 miliona EUR.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović saop&scaron;tio je da se ne može saglasiti sa &Scaron;ahmanovićem i njegovim tvrdnjama da je Vlada reagovala na vrijeme.&nbsp;
&bdquo;Moja prva reakcija na poskupljenje i na ono &scaron;to se de&scaron;avalo na Bliskom istoku bila je 8. marta, kada ste mogli da donesete odluku o smanjenju akciza na gorivo i sa tim smanjite povećanje cijena dizela, koji je za 15 dana poskupio 23 centa&ldquo;, rekao je Milović.
On je podsjetio da se Vlada zadužila pred Novu godinu 450 miliona EUR da bi napravila rezervu, ako dođe do nepredviđenih okolnosti.
&bdquo;Ima li tih para u budžetu? Ko je danas preči nego građani Crne Gore koje nijeste za&scaron;titili, jer su cijene oti&scaron;le u nebo&ldquo;, pitao je Milović.
On je postavio i pitanje da li građani mogu da budu spokojni, jer slijedi poskupljenje namirnica.
&bdquo;Posljedice va&scaron;ih 13 dana nereagovanja plaćaju građani Crne Gore. Inflaciju ne možete da kontroli&scaron;ete, a imate instrumente koje ne želite da upotrijebite. &Scaron;teta ja napravljena i sad Vlada poku&scaron;ava da nas ubijedi da je sve uradila da vas za&scaron;titi&ldquo;, poručio je Milović.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugo&scaron;a, kazao je da budžet nije Vladin, niti od ministara, nego od građana, i da se ne može reći da se država nečega odriče ili ne&scaron;to gubi.
&bdquo;To &scaron;to država nije naplatila od akciza, građani neće staviti u slamaricu, nego će taj novac da potro&scaron;e na kupovinu drugih dobara i usluga, pa će preko poreza to opet da se vrati u budžet&ldquo;, objasnio je Mugo&scaron;a.
On smatra da je bilo prostora da se u prvom talasu poskupljenju smanje akcize, ako ne 50 odsto, onda barem 20 odsto, kako bi se smanjio udar.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković rekao je da su oba ministra dala ubjedljivu argumentaciju, koja se ne može pobiti nijednim argumentom.
On smatra da je najmanje bitno kada se reagovalo, jer se cijena ne bi promijenila.
&ldquo;Građani nijesu o&scaron;tećeni centa jednog u tom periodu. Crnogorsko trži&scaron;te je apsolutno snabdjeveno u potrebnim količinama naftnim derivatima i neće biti u problemu &scaron;to se tiče nabavke&rdquo;, naveo je Nurković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar&nbsp; kazao je da se Crna Gora i svijet suočava sa jednom od najvećih kriza i dodao da se nada da ona neće biti veća od covid krize.
&bdquo;Je li normalno, ako nosi toliku opasnost, da premijer nema nijednu konferenciju na kojoj će da upozna javnost sa de&scaron;avanjima na Bliskom istoku, političkom dimenzijom cijele krize, pozicijom države i &scaron;ta će Vlada uraditi da sanira krizu i pomogne građanima i privredi&ldquo;, pitao je Konatar.
On je rekao da građani žele da znaju da li će se davati određene subvencije, kao i da se mora izaći sa planom i narednim mjerama u slučaju da cijene goriva nastave da rastu.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić smatra da je država vodila odgovornu politiku, dok je njegov partijski kolega Tonći Janović naveo da Crna Gora ima najjeftinije gorivo u regionu, ukoliko se izuzme Sjeverna Makedonija.
Predstavnik Fidelity consultinga, Milo&scaron; Vuković, rekao je da Crna Gora nema krizni plan, iako je postojala obaveza da se on uradi.
On je dodao da je privatni sektor zavr&scaron;io sve svoje obaveze, dok država to nije uradila.
&bdquo;Preporuka je da kupite sve &scaron;to možete, jer niko ne zna hoće li biti nafte ili neće. Bolje je da je plaćamo skuplje, nego da je nemamo&ldquo;, rekao je Milo&scaron; Vuković.
Generalni sektretar Udruženja naftnih kompanija Dra&scaron;ko Striković saop&scaron;tio je da se naftne kompanije godinama suočavaju sa velikim problemima.&nbsp;
&bdquo;Siguran sam da nijedan sektor nije nepravedno opterećen kao ovaj&ldquo;, naveo je Striković.
On je dodao da je konkurentnost na trži&scaron;tu oslabljena, a domaće kompanije ugrožene, te da su nagli poremećaji na trži&scaron;tu ugrozili održivost njihovog poslovanja.&nbsp;
&bdquo;Neophodno je razmotriti mogućnost izmjene postojeće odredbe kako bi se obezbijedio dugoročan i održiv razvoj u ovom sektoru. Liberalizacija trži&scaron;ta se nameće kao jedan od mogućih instrumenata za&scaron;tite privrede i potro&scaron;ača, jer omogućava veću otpornost sistema na spoljne tro&scaron;kove&ldquo;, kazao je Striković.
&nbsp;

Vlada tvrdi da je reagovala na vrijeme, opozicija tvrdi suprotno

ODRŽANO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE MINISTARA ENERGETIKE I RUDARSTVA I FINANSIJA NA TEMU CIJENE GORIVA

Premijer Milojko Spajić&nbsp; danas je sa saradnicima ozvaničio početak izgradnje kompleksa Velje brdo.
Spajić je kazao da počinje projekat Velje brdo, iako su, kako je naveo, mnogi sumnjali.
Ovo je, kako je istakao, samo jedan u nizu koraka koji će uslijediti, a najvažnije je da je projekat započet.
"Preko 15 hiljada se prijavilo za ovaj projekat", naveo je Spajić.
Prema riječima ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ovo je poseban dan za Crnu Goru.
"Danas je svečani dan, treba da slave i oni koji su kritikovali. Ovo je na dobrobit čitave Crne Gore. Ovo je veliki napredak", poručio je on.
Dodao je da će ovaj projekat rasteretiti Podgoricu i doprinijeti snižavanju cijena nekretnina.
"Preporučujem mladim parovima i podstanarima da se prijave. Gradićemo onoliko koliko bude neophodno", poručio je Radunović.
Gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović naglasio je da je Podgorica grad koji traži &scaron;irinu.
&ldquo;Ovo naselje neće biti dobro ako se budu gradile samo zgrade&rdquo;, rekao je Mujović.
Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da je danas je svim građanima jasno da je gotovo sa najavama, te da je počela realizacija projekta.
&ldquo;Manipulacije su imale za cilj da izazovu nepovjerenje. Drago mi je &scaron;to smo se iz kancelarija, sala preselili na teren. Ovako izgleda u praksi kako gradimo Crnu Goru&rdquo;, rekla je Adžović.

Spajić: Počinje projekat Velje brdo, više od 15 hiljada prijava

"IAKO SU MNOGI SUMNJALI"

Crnogorska ekonomija već je počela da osjeća posljedice sukoba na Bliskom istoku i to kroz poskupljenje energenata. U uslovima visoke uvozne zavisnosti i ograničene domaće proizvodnje, svaki poremećaj na globalnom trži&scaron;tu brzo se preliva na tro&scaron;kove života i poslovanja u na&scaron;oj zemlji.&nbsp;
Kako u razgovoru za Portal Analitika kaže ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vasilije Kostić najnepovoljniji scenario, u slučaju produžene geopolitičke tenzije, bio bi poremećaj u snabdijevanju, rast cijena u gotovo svim sektorima, &scaron;to bi bilo dodatno opterećenje za građane i privredu.
Istovremeno, ograničen fiskalni prostor države smanjuje mogućnost dugoročnih intervencija. Ovakvi izazovi, kako ukazuje Kostić, dodatno nagla&scaron;avaju potrebu za strukturnim reformama i jačanjem otpornosti ekonomije na spoljne &scaron;okove.
Rizik od poremećaja lanca snabdijevanja
Ukoliko bi se geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno produbile i potrajale, sagovornik Analitike poja&scaron;njava da bi najnepovoljniji ekonomski scenario za Crnu Goru u narednom periodu, posebno imajući u vidu njenu energetsku zavisnost, uvoznu inflaciju i strukturu privrede, bio poremećaj u lancu snabdijevanja.&nbsp;
&ldquo;Najgore &scaron;to se može desiti jeste da se poremeti lanac snabdijevanja. Mi smo visoko uvozno zavisna ekonomija, uz to, po&scaron;to je gorivo imput za proizvodnju svih proizoda i usluga, može da postakne inflaciju a da dalji nastavak sukoba na Bliskom istoku generi&scaron;e jo&scaron; veće poskupljenje, &scaron;to bi automatski značilo prelivanje i na Crnu Goru&rdquo;, kaže Kostić za Analitiku.&nbsp;
Poja&scaron;njava da bi do poremećaja u lancu snabdijevanja moglo doći u vi&scaron;e sektora.&nbsp;
&ldquo;Uz inflatorna kretanja, budući da mi sprovodimo u pojedinim proizvodima i uslugama režim kontrolisanih cijena, mogu se izazvati i poremećaji u snabdijevanju trži&scaron;ta, ne samo u energentima već i u proizvodima egzistencijalne potro&scaron;nje&rdquo;, upozorava Kosić.&nbsp;
Inflacija kao posljedica rasta energenata
Rast cijena nafte i gasa gotovo uvijek se preliva na čitavu ekonomiju. Sagovornik Analitike ukazuje i kako poskupljenje energenata utiče na povećanje tro&scaron;kova poslovanja u Crnoj Gori i u kojim sektorima se taj efekat najbrže i najintenzivnije osjeti.
&ldquo;U prvom momentu može se očekivati rast inflacije od jedan do 1.5 posto. A kasnije, pritisak na cijene, tj. nova ili vi&scaron;a cijena energenata produkovala bi znatno vi&scaron;u infaciju&rdquo;, ukazuje Kostić.&nbsp;
On poja&scaron;njava i na koji način bi se takvi inflatorni pritisci mogli preliti na cijene hrane, transporta, nekretnina, turističkih usluga i koliko bi to dodatno moglo opteretiti životni standard građana.
&ldquo;Ako posmatramo strukturu indeksa potro&scaron;ačkih cijena vidjećemo da je taj uticaj značajan sa strane transporta i energenata ali najveći i najznačajniji uticaj je na egzistencijalne proizvode odnosno proizvode op&scaron;te potro&scaron;nje. Rast cijene energenata, budući da je on imput svih usluga i proizvoda direktno se refelektuje na rast maloprodajnih cijena svih ostalih proizvoda i uluga&rdquo;, ističe Kostić.&nbsp;
Kako dodaje, trži&scaron;ni mehanizmi i konkurentski pritisci u kratkom roku mogu ublažiti direktno prelivanje rasta tro&scaron;kova energenata na krajnje cijene.
&ldquo;Zahvaljujući trži&scaron;noj poziciji, odnosno kapacitetima trži&scaron;ta, u pojednim slučajevima posljedica rasta cijena se ne realizuje odmah. Mnoga preduzeća ne pristupaju linearnom povećanju cijena već nastoje taj tro&scaron;kovni pritisak koji dolazi sa strane rasta goriva da amortizuju kroz redukciju ili racionalizaciju poslovanja, da bi održali postojeću trži&scaron;nu poziciju&rdquo;, poja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Ističe da dugotrajniji poremećaji gotovo neminovno vode ka postepenom rastu cijena i dodatnom jačanju inflacije.
&ldquo;Ukoliko sukob bude trajao duže, takav scenaio će se sigurno obistiniti, odnosno povećavaće se cijene proizvoda i usluga dalje i to će dalje gurati inflaciju navi&scaron;e&rdquo;, upozorava sagovornik Analitike.&nbsp;
Ograničeni fiskalni prostor sužava mogućnost reakcije države Vlada Crne Gore na sjednici, održanoj 20. marta, donijela, kako su tada kazali, maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na sedam dana. Kostić poja&scaron;njava i koliki je realan prostor države da reaguje u ovakvim okolnostima.
&ldquo;Imajući u vidu koncept javnih finansija rekao bih da je Vlada Crne Gore sada zarobljenik sopstvenog koncepta. Imamo potro&scaron;ački koncept koji se oslanja na pozamljivanje, strane akumulacije. Budžet Crne Gore je strukturiran tako da najveći dio ili vi&scaron;e od 80 odsto čine mandatorni tro&scaron;kovi, tj. ne&scaron;to u &scaron;ta se ne može zadirati, to su plate, penzije, socijalna davanja itd... Budući da već imamo postojeći deficit i da imamo pri tim pokazateljima nedostajuća sredstva za pokrivanje rashoda u ovoj godini, odnosno refinansiranje postojećih kredita, crnogorska Vlada ima vrlo mali manevarski prostor &scaron;to se tiče fiskalnog uticaja&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.
Upozorava da fiskalne intervencije, iako kratkoročno izvodljive, imaju strogo ograničen domet i nose značajne rizike dugoročno po stabilnost budžeta.
&ldquo;Bez obzira na to smanjili akcize ili ne, uključili subvencije onima koji se bave prometom energenata ili nekim drugim sektorom, takav scenario ne može da traje beskonačno, zato &scaron;to su fiskalni kapaciteti crnogorske Vlade ograničeni jer smo mi zadužena zemlja i stalno oslonjeni na novo zaduživanje. Takav scenario je moguć u okviru dva ili tri mjeseca uz obavezno alimentiranje tih sredstava&rdquo;, nagla&scaron;ava Kostić.&nbsp;
Ukazuje da dugoročno smanjenje akciza za državu nije beznačajan tro&scaron;ak, ako bismo to projektovali na duži period, npr. godinu, stava je da bi to predstavljalo ozbiljan izazov za budžet.
Za&scaron;to cijene ne padaju kada pojeftine energenti
U praksi se često de&scaron;ava da nagli rast cijena energenata brzo dovede do poskupljenja brojnih proizvoda i usluga, dok se u slučaju kasnijeg pada cijena goriva maloprodajne cijene rijetko vraćaju na prethodni nivo.&nbsp;
Kostić obja&scaron;njava da do zadržavanja visokih maloprodajnih cijena dolazi usljed kombinacije faktora poput zaliha nabavljenih po vi&scaron;im cijenama, fiksnih akciza i rasta operativnih tro&scaron;kova, zbog čega pad cijena energenata ne dovodi automatski i do njihovog snižavanja na trži&scaron;tu.
&ldquo;Poslovni subjekti koji nove zalihe nabave po novim cijenama, u međuvremenu kad padne cijena, neće te zalihe rasprodati po novim manjim cijenama, nego će sniziti cijene tek onog momenta kada se rasprodaju te zalihe&rdquo;, smatra Kostić.&nbsp;
S druge strane, kako obja&scaron;njava, ako se radi o akciznoj robi kao &scaron;to je gorivo, razlog je taj &scaron;to akcize ostaju iste.&nbsp;
&ldquo;Akcize su naknada koja je definisana po litru. Treća stvar jeste da kada raste cijena imputa, rastu i ostali tro&scaron;kovi - manipulacije, skladi&scaron;tenja... i onda, ako mislite da održite poslovanje, te tro&scaron;kove morate da nadokandite, a to znači da ćete nastojati da prodajte novoformirane zalihe po tada formiranim vi&scaron;im cijenama. Zato izostaje to automatsko vraćanje cijena na prethodni nivo&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, dominira kratkoročni politički interes
Kostić ocjenjuje da Crna Gora već godinama propu&scaron;ta da sprovede ključne strukturne reforme i prilagodi ekonomiju dugoročnim ciljevima.
&ldquo;Mi, ekonomisti, stalno govorimo o tome evo već dvadesetak godina, ali se ni&scaron;ta po tom sistemu ne de&scaron;ava. Strukturne reforme izostaju a one se odnose i na promjene u privrednoj i institucionalnoj strukturi. Postali smo rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, a dominira trenutni, kratkoročni politički interes&rdquo;, ocjenjuje Kostić.
Ukazuje da ta dominacija kratkoročnih političkih interesa dodatno pojačava ranjivost crnogorske ekonomije na globalne ekonomske poremećaje.
&ldquo;Ne možete računati na ekonomski i dru&scaron;tveni napredak ukoliko imate kratkoročni horizont, a on kod nas preovlađuje. Morali bismo imati strate&scaron;ki, dugoročni horizont i njemu prilagoditi sve na&scaron;e potencijale. To kod nas izostaje. Zarad političkog interesa dru&scaron;tveni i državni interesi su u potpuno drugom planu&rdquo;, zaključuje Kostić.&nbsp;

Kostić: Ako kriza potraje slijedi ozbiljan udar na crnogorsku ekonomiju, najgori scenario - poremećaj snabdijevanja i lančani rast cijena

"POSTALI SMO REZISTENTNI NA ONO ŠTO SE DEŠAVA OKO NAS, A DOMINIRA TRENUTNI, KRATKOROČNI POLITIČKI INTERES"

Najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da trži&scaron;te hrane u Crnoj Gori ulazi u fazu izražene nestabilnosti. Dok pojedini proizvodi bilježe trocifrene skokove cijena, drugi istovremeno pojeftinjuju, &scaron;to ukazuje na duboke poremećaje u snabdijevanju i strukturi trži&scaron;ta.
Prema zvaničnom izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, najveći godi&scaron;nji rast zabilježen je kod povrća. Zelena salata &ndash; kristalka skuplja je čak 180% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je puterica poskupjela vi&scaron;e od 175%. Među proizvodima sa najvećim rastom nalazi se i bijela paprika, čija je cijena vi&scaron;a za vi&scaron;e od 100%.
U segmentu uvoza, snažan rast zabilježen je i kod trapist sira, koji je skuplji za vi&scaron;e od 100% na godi&scaron;njem nivou. S druge strane, edamer i gauda bilježe pad cijena veći od oko 30%, navodi se u najnovijem Izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Cijene voća, takođe, bilježe snažan rast, predvođen jagodama koje su skuplje za vi&scaron;e od 80%, dok je limun poskupio gotovo 68%. Jabuke bilježe rast između 20% i 35%, zavisno od sorte.
U maloprodaji, rast cijena je jo&scaron; vidljiviji. Jagode u pojedinim trgovinskim lancima dostižu i do 9 eura po kilogramu, cijena paprika se kreće između 4 i 5 eura, dok cijena zelene salate u pojedinim marketima ide i do 4 eura. Vi&scaron;e od jednog eura potrebno je izdvojiti za kilogram najjeftnijih jabukaa, od dva do tri eura ko&scaron;ta kilogram limuna.
Značajan rast zabilježen je i kod paradajza (+50%), spanaća (+47%) i jaja, čije su cijene porasle između 23% i 30%, u zavisnosti od klase, dok cijena sirovog mlijeka ostaje relativno stabilna, uz blagi rast od oko 4%,
Istovremeno, pojedini proizvodi bilježe pad cijena. Cijena kupusa, kelja i luka jeftnija je nego pro&scaron;le godine u ovo vrijeme.
Rijetki su proizvodi čije cijene su ostale na gotovo na istom nivou kao pro&scaron;le godine. To su izemđu ostalog, rotkvice i klementina. Takođe, i cijena pilećeg mesa na je nivou od pro&scaron;le godine.

Snažne oscilacije cijena hrane u Crnoj Gori: Kod pojedinih proizvoda zabilježen i trocifreni rast

PODACI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE POKAZUJU DA TRŽIŠTE HRANE ULAZI U FAZU IZRAŽENE NESTABILNOSTI

<div class="ng-star-inserted">
Premijer Milojko Spajić, sa saradnicima, ozvaničiće sjutra početak izgradnje kompleksa Velje brdo, saop&scaron;teno je iz Vlade.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Obilježavanju početka radova na Bulevaru Velje brdo, koje je planirano za 12 sati, a koje je ujedno i početak izgradnje cijelog kompleksa, osim premijera Spajića, prisustvovaće ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović", pi&scaron;e u najavi.
</div>

Vlada: Sjutra počinje izgradnja Bulevara Velje brdo

"OZVANIĆIĆEMO UJEDNO I POČETAK IZGRADNJE CIJELOG KOMPLEKSA"

Snabdjevenost benzinskih pumpi u Crnoj Gori je stabilna i nema nikakvih problema, kazao je ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović.
"Sa strate&scaron;kim rezervama kojima trenutno raspolažemo, Crna Gora može normalno funkcionisati mjesec i po dana, da ne uvezemo nijedan litar goriva od dana&scaron;njeg dana. Zajedno sa komercijalnim rezervama na&scaron;ih privatnih partnera, taj period može da ide i na dva mjeseca. Uz racionalizaciju, taj period može da se razvuče na mnogo duže vrijeme", rekao je &Scaron;ahmanović u u "Bojama jutra" na TV Vijesti.
Kazao je da će Vlada, ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera, razmotriti i uvođenje novih mjera, kao &scaron;to je pu&scaron;tanje naftnih rezervi ili ograničenja potro&scaron;nje nafte i naftnih derivata.
"Skeniramo sve &scaron;to rade druge države i razmatramo druge mjere, ali dajte da se nadamo da do toga neće doći", dodao je.
Ministar je ukazao da se, ukoliko se situacija na Bliskom istoku nastavi razvijati u negativnom pravcu, definitivno može očekivati novo poskupljenje goriva.
"Ali, smanjenjem akciza smo napravili buffer prostor za svako dalje povećanje. To znači da ćemo u odnosu na region i ostale zemlje uvijek imali prostora za nižu cijenu", istakao je.
Kaže da je Crna Gora i u prethodne dvije sedmice imala relativno povoljnu cijenu goriva u odnosu na region ili Evropu.
"Imali smo slučaj da državljani susjednih zemalja toče gorivo u na&scaron;im sjevernim op&scaron;tinama", rekao je, dodav&scaron;i da su državljani Srbije bili najevidentniji na benzinskim pumpama u Crnoj Gori.
&Scaron;ahmanović je, govoreći o odluci Vlade da smanji akcize i skrati period obračuna cijena goriva na sedam dana, kazao da su imali sastanke sa naftnim kompanijama i do&scaron;li do zaključka da bi to moglo dati najbolje rezultate.
Na pitanje koja je to cijena goriva koja bi dovela do uvođenja novih mjera, kazao je da se u ovom trenutku to ne može reći, ali da Vlada neće "nikako dozvoliti nagli skok cijena preko noći".
&Scaron;ahmanović je, upitan kakva su očekivanja za naredno usklađivanje, ukazao da je cijena barela nafte danas ponovo skočila. "Mislim da ne postoji osoba na svijetu koja može dati preciznu informaciju povodom toga."
Ističe da je potro&scaron;nja goriva u Crnoj Gori trenutno na uobičajenom nivou.
Kazao je da male naftne kompanije imaju velike probleme u poslovanju zbog nedostatka skladi&scaron;nih kapaciteta i da će Vlada u narednom periodu gledati kako da im pomogne.
"Postoji ta opcija pu&scaron;tanja strate&scaron;kih rezervi, &scaron;to mislim da bi trebalo da bude posljednja opcija."
&Scaron;ahmanović je naglasio da je trži&scaron;te stabilno i da vjeruje da snabdjevenost gorivom neće biti ugrožena.
Idealno bi bilo, kako je rekao, da su rezerve goriva u stoprocentnom iznosu, ali da je time &scaron;to su one trenutno na 40 odsto postignut veliki posao, s obzirom na to da se s akumulacijom rezervi počelo pro&scaron;le godine.
Poručuje da odluka Vlade da ipak smanji akcize "nije bila rezultat pritiska, populizma i politikantstva".
"Bila je isključivo rezultat detaljne analize i odgovorne politike Vlade, koja se dala veoma veliki efekat i sačuvala budžete građana".
&Scaron;ahmanović je, na podsjećanje da je Vlada na sjednici usvojila mi&scaron;ljenje kojim je odbacila predlog poslanika Građanskog pokreta URA da se akciza smanji za 50 odsto, pojasnio da je taj predlog stigao prije rezultata analize i prije nego su se sastali sa predstavnicima naftnih kompanija.
Upitan koliko će ta mjera uticati na budžet i koliko može uticati na javne finansije, kazao je da je to nekih osam miliona eura na mjesečnom nivou.
"Ako potraje situacija, može imati negativne efekte na budžet i javne finansije", dodao je.
Tvrdi i da povećanje cijene goriva ne može uticati na poskupljenje struje, rekav&scaron;i da je elektroenergetska situacija veoma stabilna.

Šahmanović: Ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera, razmotrićemo i nove mjere

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Od ponoći će u Crnoj Gori biti skuplje sve vrste goriva.&nbsp;
Eurodizel će ko&scaron;tati 1,57 eura po litru i biće skuplji sedam centi.
Eurosuper 98 će poskupiti &scaron;est centi i ko&scaron;taće 1,56 eura po litru, dok će eurosuper 95 poskupiti pet centi, pa će njegova cijena biti 1,52 eura po litru.
Lož ulje će poskupiti 30 centi i ko&scaron;taće 1,72 eura po litru. &nbsp;
Naredni obračun cijena goriva biće obavljen 30. marta dok će nove, eventualno, korigovane cijene važiti od 31. marta.
&ldquo;Dodatno, važno je naglasiti da ove mjere predstavljaju i vid podr&scaron;ke naftnim kompanijama, koje su važan partner države i koje se u aktuelnim trži&scaron;nim okolnostima suočavaju sa značajnim poslovnim izazovima i pritiscima. Vlada, Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo finansija nastaviće da pažljivo prate kretanja na trži&scaron;tu i, u skladu sa tim, preduzimaju dodatne mjere u cilju za&scaron;tite građana i očuvanja stabilnosti energetskog sistema&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstvu energetike i rudarstva.

Nove cijene goriva: Dizel skuplji sedam centi, poskupiće i benzin

OD PONOĆI

Centralna banka Crne Gore (CBCG) zav&scaron;ila je kontrolu Prve banke, u kojoj je najveći pojedinačni akcionar biznismen Aco Đukanović.
Kako je objavila RTV Podgorica, kontrola Prve banke sprovedena je nakon policijskog pretresa stana Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u centru Podgorice, 27. februara.&nbsp;
U medijima su se nakon tog pretresa pojavile informacije da su inspektori otkrili tajni prolaz iz privatnog stana u trezor Prve banke.&nbsp;
RTVPG je uputila pitanja CBCG, na čijem je čelu guvernerka Irena Radović, te dobila odgovor da je sprovedena kontrola Prve banke.
&ldquo;Sprovedenom kontrolom Prve banke Crne Gore AD Podgorica, Centralna banka Crne Gore je utvrdila da ne postoji funkcionalan, niti moguć prolaz u trezorske prostorije banke iz bilo kog privatnog stana ili drugog prostora van banke.
Dodatno, prema informacijama dostavljenim od strane Prve banke, trezorske prostorije nalaze se pod kontinuiranim video-nadzorom i strogim režimom kontrole pristupa, a ulazak u trezor moguć je isključivo ovla&scaron;ćenim licima banke, uz primjenu propisanih procedura koje podrazumijevaju obavezno prisustvo najmanje dva ovla&scaron;ćena zaposlena&rdquo;, navodi se u odgovoru CBCG.

Centralna banka: Sprovedena kontrola Prve banke, nije moguć prolaz u trezorske prostorije iz bilo kog privatnog stana

U MEDIJIMA SU SE NAKON PRETRESA POJAVILE INFORMACIJE DA SU INSPEKTORI OTKRILI TAJNI PROLAZ

Poskupljenje naftnih derivata izazvano ratom u Iranu koji je pokrenula američko-izraelska koalicija neminovno će dovesti do povećanja cijena mlijeka i mliječnih proizvoda na na&scaron;em trži&scaron;tu, saop&scaron;tili su vlasnik kompanije "Lazine" Milutin Đuranović i izvr&scaron;na direktora "Srne" Zorka &Scaron;ljukić.
Kako su naglasili, zasad ne mogu da preciziraju kada će korekcija cijena nastupiti, kao ni koliko će poskupljenja iznositi, ali ističu da povećanje cijene dizela vi&scaron;estruko utiče na proizvodnju u mljekarskoj industriji.
Kako su objasnili, cijene u mljekarskoj industriji direktno zavise od cijena naftnih detivata, pa već sada izdvajaju vi&scaron;e sredstava za okupa, transport i proizvodnju.
&Scaron;ljukić je kazala da su u mljekarskoj industriji svjesni osjetljivosti trenutne situacije, pa zato pažljivo razmatraju kretanja na trži&scaron;tu i ne donose ishitrene odluke u vezi sa cijenama, jer ne žele dodatno da opterećuju građane.
&ndash; Međutim, rast cijena goriva je faktor na koji mljekari ne mogu uticati, a koji ima značajan uticaj na poslovanje u toj industriji. Gorivo predstavlja jednu od ključnih stavki u formiranju cijene, posebno imajući u vidu da je na&scaron;a otkupna mreža usitnjena, a distributivna razuđena i zahtjevna, od centralnih do najsjevernijih op&scaron;tina. Zbog toga smo kao proizvodni sektor veoma osjetljivi na ovakve promjene. U ovom trenutku pažljivo pratimo situaciju i nijesmo donosili odluke o korekciji cijena, ali ukoliko se trend rasta nastavi, određene korekcije će biti te&scaron;ko izbjeći &ndash; rekla je &Scaron;ljukić.
Kako je dodala, u ovakvim okolnostima, važno je da se na nivou politike i sistema sagledaju ukupni efekti na proizvodnju i donesu odgovarajuće mjere kroz akcizne i ostale olak&scaron;ice, kako bi se očuvala stabilnost proizvodnje.
Posebno je važno, istakla je ona, voditi računa o primarnim proizvođačima i kooperantima, koji su trenutno u fazi pripreme livada i drugih sezonskih radova, jer su i oni direktno pogođeni rastom tro&scaron;kova, prije svega goriva.
Đuranović poja&scaron;njava da je je aktuelno poskupljenje cijena nafte povećalo tro&scaron;kove proizvodnje u toj prehrambenoj industriji povećalo trojako.
Naime, cijena goriva već je povećala tro&scaron;kove od ambalaže, zatim otkupa, distribucije, kao i obrade sirovine, odnosno pasterizacije.
&ndash; Svakodnevno pređemo stotine kilometara za otkup i distribuciju proizvoda, a tu je i pasterizacija, koja se odvija na naftu. Prema tome, trenutni rast tro&scaron;kova je veliki &ndash; istakao je Đuranović.
Kako je rekao, jo&scaron; nije do&scaron;lo do poskupljenja jer se u mljekarskoj industriji prate situaciju i nadaju se stabilizaciji trži&scaron;ta.
&ndash; Ako do toga ne dođe, bićemo prinuđeni da sa reagujemo &ndash; dodao je Đuranović.
On nije mogao da precizira koliki će iznositi eventualno poskupljenje. Kako je objasnio, nove cijene će zavisiti od cijena novih isporuka ambalaže, tro&scaron;kova otkupa i proizvodnje.
On smatra da bi nadležne intitucije trebalo da ponude rje&scaron;enje kako bi mljekarska industrija, ali i pekarska, mogla da &scaron;to manje uveća cijene.
&ndash; Riječ je o proizvodnji osnovnih životnih namirnica &ndash; hljebu i mlijeku. U ovakvoj situaciji, takva pomoć prehrambenoj industriji je poželjna, jer se na taj način &scaron;titi standard građana &ndash; kazao je Đuranović.
Ukoliko rat na Bliskom istoku prestane, kako je dodao, korekcija cijena će biti umjerena.
&ndash; Međutim, ako se ratna dejstva nastave, a blokada Ormuskog moreuza izazove najveću naftnu krizu u novijoj istoriji, veliko poskupljenje može biti spriječeno samo mjerama države &ndash; naglasio je Đuranović.

Zbog rasta cijena goriva: U Crnoj Gori biće skuplje mlijeko i mliječni proizvodi

VLASNICI MLJEKARA ISTIČU KAKO ĆE TO BITI NEMINOVNO

&nbsp;Air Montenegro zadržaće postojeće cijene avio-karata do kraja marta, ali ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku, saop&scaron;tio je njen direktor Vuk Stojanović.
&bdquo;Air Montenegro za sada nije povećavao cijene karata, i takva politika će ostati na snazi za putovanja do kraja marta. Međutim, ukoliko visoke cijene goriva potraju ili dodatno porastu, kompanija će biti prinuđena da reaguje i kroz cjenovnu politiku&ldquo;, rekao je Stojanović u intervjuu Vijestima.
Cijene avio-goriva su, zbog globalne energetske krize usljed rata na bliskom istoku, skočile 90 odsto.
&bdquo;Do&scaron;lo je do značajnog rasta cijena avio-goriva, koje su kod pojedinih dobavljača gotovo udvostručene. U odnosu na 20. februar, cijena kod prioritetnog dobavljača na crnogorskim aerodromima porasla je oko 654 eura po metričkoj toni, odnosno približno 90 odsto&ldquo;, naveo je Stojanović.
Uzimajući u obzir da vazduhoplovi iz flote Air Montenegro za sat leta u prosjeku potro&scaron;e oko dvije metričke tone goriva, tro&scaron;ak je po satu letjenja povećan oko 1,3 hiljade EUR. Ukoliko bi se, prema njegovim riječima, takav nivo cijena zadržao do kraja godine, ukupni dodatni, neplanirani tro&scaron;kovi za kompaniju mogli bi dostići približno sedam miliona.
&bdquo;Važno je naglasiti da značajnije povećanje cijena karata nosi rizik smanjenja potražnje i popunjenosti kabine, &scaron;to bi moglo imati negativan efekat i na prihode kompanije, ali i na turistički sektor. Upravo zato se odluke donose pažljivo, uz balans između trži&scaron;nih uslova i očuvanja dostupnosti destinacije&ldquo;, objasnio je Stojanović.
Kada je riječ o regionu i Evropi, pojedine kompanije su već korigovale cijene, ali je u ovom trenutku te&scaron;ko precizno kvantifikovati obim tih povećanja, jer se trži&scaron;te i dalje nalazi u fazi prilagođavanja.
&bdquo;Ova situacija dolazi u veoma osjetljivom trenutku, neposredno pred početak ljetnje turističke sezone, kada je već započeta prodaja kapaciteta. Istovremeno, kretanje cijena goriva je u ovom trenutku te&scaron;ko predvidjeti, &scaron;to dodatno komplikuje planiranje&ldquo;, rekao je Stojanović.
On je dodao da Air Montenegro, kao državna kompanija, ne posmatra svoje poslovanje isključivo kroz prizmu profitabilnosti, već i kroz &scaron;iri uticaj na crnogorsku privredu i turizam.&nbsp;
&bdquo;Iz tog razloga, značajnije smanjenje saobraćaja ne vidimo kao adekvatnu mjeru, jer bi negativni efekti takve odluke bili dalekosežni. Slično važi i za značajnije povećanje cijena karata, koje bi moglo dovesti do pada broja putovanja i smanjenja dostupnosti destinacije&ldquo;, naveo je Stojanović.
Kompanija će, prema njegovim riječima, nastaviti da pažljivo balansira između operativne održivosti i potrebe da se očuva obim saobraćaja u ključnom periodu.
Stojanović je saop&scaron;tio da Air Montenegro trenutno nema operativne letove ka Bliskom istoku, te da su postojali određeni planovi u pravcu razvoja saobraćaja ka tom regionu, uključujući potencijalne letove ka Tel Avivu, ali da takve destinacije nijesu dio aktuelnog reda letjenja.
&bdquo;U tom smislu, trenutna de&scaron;avanja neće imati direktan operativni uticaj na mrežu letova, već eventualno mogu uticati na dinamiku realizacije planova u budućnosti&ldquo;, naveo je Stojanović.
On smatra da krize ovog tipa tradicionalno imaju snažan uticaj na avio-industriju, kao i da je već evidentno smanjenje saobraćaja iz pogođenih regiona, &scaron;to se reflektuje i na ukupni promet putnika.
&bdquo;U zavisnosti od razvoja situacije, moguće su i izmjene ruta, slično kao u prethodnim krizama, uključujući rat u Ukrajini. Smanjenje broja putnika na određenim trži&scaron;tima može imati lančani efekat na velike &ldquo;hub&rdquo;-ove, zbog pada transfernog saobraćaja&ldquo;, objasnio je Stojanović.
On je kazao da kombinacija rasta cijena goriva i smanjenja potražnje predstavlja izazov za cijelu industriju, zbog čega se može očekivati prilagođavanje kapaciteta i poslovnih modela kod određenog broja avio-kompanija.

Stojanović: Poskupljenje avio-karata moguće od aprila

"UKOLIKO VISOKE CIJENE GORIVA POTRAJU ILI DODATNO PORASTU"

Rast cijena goriva uticaće na rast cijena usluga prevoza robe, potvrđeno je Analitici iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Kako je kazao predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak, prevoznici će tarife korigovati u narednih nekoliko dana jer im se ne isplati da voze po postojećim cijenama.
&bdquo;Vlada nam je ukinula akcizu, pa je za nas gorivo sada skuplje 11 centi nego za građane. Nećemo voziti po postojećim cijenama, moramo ih podići. To ćemo uraditi ovih dana&ldquo;, kazao je Lje&scaron;njak za Analitiku.
To znači, ističe Lje&scaron;njak , da bi u narednom periodu moglo doći do poskupljenja hrane, građevinskog materijala, namje&scaron;taja, tekstila.
&bdquo;Naravno da će rast cijene prevoza negativno uticati na sve ostale cijene, ali mi nemamo račun da vozimo po ovim tarifama&ldquo;, ponovio je Lje&scaron;njak.

Lješnjak: Prevoznici će narednih dana podići cijene usluga, ne isplati nam se da vozimo po dosadašnjim tarifama