Ekonomija

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju 2025. godine iznosio je 5,188 milijardi eura, &scaron;to je 63,5 odsto BDP-a, pokazuju podaci Ministarstva finansija (MF).
&ndash; Tokom 2025. godine država se primarno zaduživala radi redovne otplate duga i formiranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu. Zahvaljujući tome, ukupno raspoloživa sredstva na kraju 2025. godine iznosila su 661,74 miliona eura, &scaron;to predstavlja snažnu finansijsku osnovu za naredni period &ndash; ocijenjeno je u izvje&scaron;taju Ministarstva finansija, koje vodi Novica Vuković.
Kako su naveli, uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, koji su na kraju 2025. godine iznosili 804,68 miliona eura, neto javni dug Crne Gore na dan 31.12.2025. godine iznosio je 4,383 milijardi eura, odnosno 53,65 odsto BDP-a.
&ndash; Tokom 2025. godine država je emitovala obveznicu na međunarodnom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona eura, kao i domaće obveznice namijenjene fizičkim i pravnim licima u iznosu od 49,87 miliona eura. Pored toga, zaključen je i kreditni aranžman za obezbjeđenje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu u iznosu od 450 miliona eura. U istom periodu zaključen je i kreditni aranžman sa Evropskom komisijom za realizaciju Instrumenta za reforme i rast (Plan rasta), a realizovana su i povlačenja kreditnih sredstava iz aranžmana zaključenih tokom 2025. godine, kao i iz ranijih ugovora namijenjenih finansiranju razvojnih i infrastrukturnih projekata. Uporedo, tokom 2025. godine izvr&scaron;ena je redovna otplata duga po osnovu postojećih zaduženja u iznosu od 803,712 miliona eura. Na kraju 2025. godine, javni dug rezultat je unaprijed planiranog finansiranja budućih obaveza i realizacije kapitalnih ulaganja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju objavljenom na sajtu Vlade.
Kada je posrijedi državni dug, on je malo manji od javnog i iznosio je 5,158 milijardi.
&ndash; Spoljni dug iznosio je 4,847 milijardi eura, odnosno 59,33 odsto BDP-a, dok je unutra&scaron;nji dug iznosio 311,40 miliona eura, odnosno 3,81 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave u iznosu od 30,40 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo op&scaron;tinama u obliku transfernih zajmova. Dominantni dio državnog duga na kraju 2025. godine čini dug po osnovu emitovanih državnih obveznica, sa udjelom od 56 odsto, kao i dug u obliku komercijalnih kredita, sa udjelom od 15,3 odsto ukupnog državnog duga. Za njima slijede bilateralni krediti sa uče&scaron;ćem od 14,8 odsto i krediti kod međunarodnih finansijskih institucija sa uče&scaron;ćem u državnom dugu od 12 odsto. Na međunarodnom i domaćem trži&scaron;tu kapitala kotira se ukupno sedam izdanja crnogorskih državnih obveznica, u ukupnom iznosu od 2,887 milijardi eura &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju.
Vi&scaron;e duga sa varijabilnom kamatom
<div class="se__text">
Valutna struktura državnog duga na kraju 2025. ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj 2024. godine. Zahvaljujući realizovanim hedžing aranžmanima, uče&scaron;će eurskog duga u ukupnom državnom dugu iznosi 99,75 odsto, dok je svega 0,25 odsto državnog duga izraženo u drugim valutama.
Kada je u pitanju kamatna struktura državnog duga, do&scaron;lo je do povećanja uče&scaron;ća duga sa varijabilnom kamatnom stopom za oko 4,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine. I pored navedenog, ukupan dug sa fiksnom kamatnom stopom i dalje preovladava sa 78,8 odsto uče&scaron;ća u ukupnom državnom dugu.
&ndash; Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za euribor i čine 21,2 odsto državnog duga &ndash; naveli su iz MF-a.
</div>

Država dužna 5,18 milijardi eura

DOSTIGAO 63,5 ODSTO BDP-A

Iz konsultantske kuće Fidelity Consulting komentarisali su projekat Velje brdo, čija je zvanična izgradnja počela prije dva dana.
Pozivaju javnost da pogleda fotografiju iz konkursa Ministarstva koje je zaduženo za Velje brdo.
-Na lokaciji prvog bloka, ekipa je planirala da gradi zgrade na septičkim jamama odakle puca pogled na &ndash; dalekovod&rdquo;.
Zaista, postoji neka poetska pravda u tome da se prvi blok &ldquo;modernog urbanog naselja Velje brdo&rdquo; gradi ispod &scaron;armantne smirenosti jednog dalekovoda, a iznad misticizma kojim zrače vodonepropusne septičke jame. Kao da je neko odlučio da simbolički spoji dvije najvažnije stvari u ovoj državi: struju koja stalno nestaje kao neispunjeno obećanje i septicizam koji buja dok kaže&scaron; paf paf, navode iz Fidelity-ja.
Pitaju se i za&scaron;to bi u 2026. kanalizacija bila prioritet kad imamo render, te za&scaron;to bi fekalna voda imala izlaz kad imamo promotivni video.
&ldquo;Za&scaron;to bi nekome smetalo da &scaron;iri ve&scaron; pored dalekovoda uz śever koji u etar raznosi miris vodonepropusne septičke jame? Velje brdo, dakle, nije projekat. Velje brdo je metafora. I to ne suptilna&rdquo;, zaključuju iz Fidelity Consultinga.
<blockquote class="twitter-tweet">
VELJE BRDO: SAVR&Scaron;EN SPOJ VISOKONAPONSKOG ROMANTIZMA I SEPTIČKE REALNOSTI Pogledajte sliku iz konkursa ministarstva koje je zaduženo za Velje brdo: na lokaciji prvog bloka, ekipa je planirala da gradi zgrade na septičkim jamama odakle puca pogled na - dalekovod. Zaista, postoji&hellip; <a href="https://t.co/5c2LyhxHck">pic.twitter.com/5c2LyhxHck</a>
&mdash; Fidelity consulting (@Fidelity_cg) <a href="https://twitter.com/Fidelity_cg/status/2037547437909262520?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2026</a></blockquote>

Fidelity Consulting: Velje brdo - savršen spoj visokonaponskog romantizma i septičke realnosti

"EKIPA JE PLANIRALA DA GRADI ZGRADE NA SEPTIČKIM JAMAMA ODAKLE PUCA POGLED NA – DALEKOVOD"

Ski centar Kola&scaron;in 1600 će, zahvaljujući novim sniježnim padavinama, ponovo biti otvoren za skija&scaron;e i bordere predstojećeg vikenda, najavljeno je iz Skijali&scaron;ta Crne Gore.
&bdquo;Iako je zvanični zavr&scaron;etak ski sezone bio 15. marta, povoljni vremenski uslovi i svježi snijeg omogućili su nastavak zimskih aktivnosti na stazama, na zadovoljstvo svih ljubitelja zimskih sportova&ldquo;, pi&scaron;e&nbsp; u saop&scaron;tenju.
Pozvali su građane da iskoriste odlične uslove za skijanje i bordanje, te posebne pogodnosti koje su pripremili.
"Pogodnosti podrazumijevaju popust od 20 odsto na sve ski karte, besplatan parking za sve posjetioce i odlično pripremljene staze i bezbjedne uslove",&nbsp; navedeno je u saop&scaron;tenju.

Kolašin 1600 sjutra ponovo otvara staze

ZAHVALJUJUĆI NOVIM SNIJEŽNIM PADAVINAMA

Članica Glavnog Odbora Demokratske narodne partije Teodora Ostojić, podnijela je ostavku na mjesto člana Odbora direktora Barske plovidbe.
Ona je kazala da ne želi da čeka sjednicu Skup&scaron;tine akcionara Barske plovidbe da smijeni postojeći i izabere novi Odbor direktora, već sama podnosi ostavku.
&ldquo;Promjena odbora svakako dolazi nakon neslaganja pojedinih članova odbora sa načinom na koji je Ministarstvo pomorstva planiralo budućnost ove kompanije&rdquo;, navela je Ostojić u saop&scaron;tenju.
Ona je rekla da njena odluka da vi&scaron;e ni minut ne bude dio Odbora direktora proizilazi iz dana&scaron;nje odluke Vlade o usvajanju Memoranduma sa Faminas Investment grupom.&nbsp;
&ldquo;Ona je takođe i proizvod mog vi&scaron;emjesečnog neslaganja sa načinom rada i djelovanja Ministarstva pomorstva i izvr&scaron;nog menadžmenta Barske plovidbe kada je u pitanju sada&scaron;njost, ali i budućnost ove barske kompanije&rdquo;, kazala je Ostojić.
Ona je rekla da je ponosna &scaron;to je sa kolegama iz Odbora direktora uspjela da zaustavi sve ono &scaron;to je bilo &scaron;tetno po kompaniju, a spadalo je u nadležnost Odbora direktora.
&ldquo;Potpisivanje Memoranduma sa, sada već famoznim, Faminas Investment Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji su u oktobru pro&scaron;le godine poku&scaron;ali da proguraju preko Odbora direktora, sada polako dobija svoj epilog i vi&scaron;e je nego izvjesno da će ovaj, po svim pitanjima sporni Memorandum o razumijevanju, biti potpisan i tim činom će postojanje Barske plovidbe u njenom izvornom obliku biti potpuno dovedeno u pitanje&rdquo;, kazala je Ostojić, prenosi agencija Mina business.&nbsp;
Prema njenim riječima, spornim, navodno neobavezujućim memorandumom, čiji su detalji sa investitorima već ispregovarani od Ministarstva pomorstva i izvr&scaron;nog direktora Barske plovidbe, investitor, između ostalog, dobija pravo veta na svaku odluku države, kao i pravo da bira generalnog menadžera kompanije.&nbsp;
&ldquo;Javnost treba da zna da je već dogovoreno da to bude aktuelni izvr&scaron;ni direktor. Ne želim, kao neko ko je rođen i većinu svog života proveo u Baru, ni jednog jedinog momenta biti, makar to bilo i indirektno, uključena u rasparčavanje i krčmljenje pomorske kompanije koju su upravo građani Bara i na hiljade na&scaron;ih pomoraca gradili od nule&rdquo;, kazala je Ostojić.
Ona je poručila svima onima koji učestvuju u tom, kako je kazala, (ne)djelu, da ni ona, a sigurna je ni njeni sugrađani, neće ostati nijemi posmatrači dok im iz Podgorice kroje sudbinu.&nbsp;
&ldquo;Zaboravite na to da ćete rasprodavati Crnu Goru kao da vam je ostala u nasljedstvo. Sve i da na Vladi usvojite odluku, građani Bara će vam pokazati gdje vam je mjesto&rdquo;, zaključila je Ostojić.

Ostojić podnijela ostavku na mjesto člana Odbora direktora Barske plovidbe

ČLANICA GLAVNOG ODBORA DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Uprava policije je Upravnom sudu u srijedu dostavila odgovor na tužbu Udruženja prevoznika Crne Gore, od kada je počeo teći rok od 48 sati da sud odluči o zahtjevu da se poni&scaron;ti odluka kojom je zabranjen protest prevoznika na crnogorskih granicama &ndash; kazao je Pobjedi advokat Udruženja Marko Milo&scaron;ević.
Odluku, kako je dodao, očekuje danas i nagla&scaron;ava da se Vlada do sada oglu&scaron;ila na sve pozive prevoznika na sastanak.
Milo&scaron;ević je kazao da će Udruženje, u slučaju da im Upravni sud odbije tužbu, ponovo podnijeti zahtjev za organizovanje javnog okupljanja. Naglasio je da njihov cilj nije da blokiraju državu, već da skrenu pažnju na svoje probleme, imajući u vidu da im, iako je obećano, ni&scaron;ta od zahtjeva nije ispunjeno.
Udruženje je prvobitno planiralo da organizuje blokadu teretnog saobraćaja od 23. marta na mjesec dana odnosno do ispunjenja njihovih zahtjeva, ali je Uprava policije odbila njihov zahtjev ocjenjujući da im je dozvoljavanjem blokada granica za uvoz i izvoz krajem januara već dozvoljeno da se čuju njihovi problemi te da bi se dalje ugrozilo ljudska prava i slobode.
- Neophodno je ograničiti slobodu javnog okupljanja, jer način, vrijeme i prostor javnog okupljanja nije srazmjeran svrsi radi koje se preduzima &ndash; navodi se u rje&scaron;enju Uprave policije - Odjeljenja bezbjednosti Rožaje kojim je zabranjen protest.
Predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak je nakon ove odluke Uprave policije na konferenciji za medije saop&scaron;tio da se ovaj sektor suočava sa ozbiljnim problemima, od vi&scaron;egodi&scaron;njeg čekanja na povrat PDV-a preko administrativnih prepreka do potpunog institucionalnog ignorisanja. Naglasio je da njihovi zahtjevi nijesu politički, već da se radi o njihovom opstanku.
- Mjesecima čekamo odgovore i dobijamo obećanja, a na kraju ne dobijemo ni&scaron;ta. Vi&scaron;e puta smo ukazivali na probleme s kojima se suočavamo. Umjesto rje&scaron;enja dobili smo ignorisanje, umjesto odgovornosti dobili smo zabrane i to je način na koji institucije trenutno funkcioni&scaron;u - kazao je ranije Lje&scaron;njak.
Tada je naveo da je ovo jedna od rijetkih situacija u posljednjoj deceniji da je neko javno okupljanje zabranjeno, ocjenjujući to poku&scaron;ajem prikrivanja problema.
- Neki od na&scaron;ih zahtjeva su povrat PDV-a u zakonskom roku. Na povrat se trenutno čeka i nekoliko godina dok zakon kaže da to mora biti u roku od 30 dana. Na&scaron; novac država koristi potpuno besplatno i beskamatno. Imamo problema sa Upravom carina kada je u pitanju tranzitni carinski rok, a ministar je rekao da je to rije&scaron;eno, &scaron;to nije tačno &ndash; rekao je Lje&scaron;njak.
Insistira da se oformi radna grupa u kojoj će biti mjesta za njihove i predstavnike institucija koje bi trebalo da im rije&scaron;e probleme.
- Želimo da se na&scaron; glas čuje kada se donose novi zakoni. Predlažem da država subvencioni&scaron;e beneficirani radni staž vozačima &ndash; naveo je Lje&scaron;njak.

Ako im odbiju tužbu,  Udruženje prevoznika ponovo će podnijeti zahtjev za proteste

DANAS OČEKUJU ODLUKU UPRAVNOG SUDA

Rast cijena goriva uticaće na rast cijena usluga prevoza robe, potvrđeno je Analitici iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Kako je kazao predsjednik Udruženja Đorđije Lje&scaron;njak, prevoznici će tarife korigovati u narednih nekoliko dana jer im se ne isplati da voze po postojećim cijenama.
&bdquo;Vlada nam je ukinula akcizu, pa je za nas gorivo sada skuplje 11 centi nego za građane. Nećemo voziti po postojećim cijenama, moramo ih podići. To ćemo uraditi ovih dana&ldquo;, kazao je Lje&scaron;njak za Analitiku.
To znači, ističe Lje&scaron;njak , da bi u narednom periodu moglo doći do poskupljenja hrane, građevinskog materijala, namje&scaron;taja, tekstila.
&bdquo;Naravno da će rast cijene prevoza negativno uticati na sve ostale cijene, ali mi nemamo račun da vozimo po ovim tarifama&ldquo;, ponovio je Lje&scaron;njak.

Lješnjak: Prevoznici će narednih dana podići cijene usluga, ne isplati nam se da vozimo po dosadašnjim tarifama

NA POMOLU NOVA POSKUPLJENJA

Reakcija Vlade na poremećaje na trži&scaron;tu naftnih derivata bila je pravovremena i snabdjevenost nije bila ugrožena, tvrde predstavnici izvr&scaron;ne vlasti, dok poslanici opozicije smatraju da se s odlukama kasnilo i da su građani pretrpjeli &scaron;tetu.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je na skup&scaron;tinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da je usljed eskalacije ratnog sukoba na Bliskom istoku do&scaron;lo do naglog i značajnog rasta cijena nafte, &scaron;to se neminovno prelilo na domaće trži&scaron;te.
&ldquo;U cilju ublažavanja negativnih efekata, Vlada je pravovremeno reagovala dono&scaron;enjem odluke o umanjenju iznosa akcize na bezolovni benzin i gasna ulja&rdquo;, rekao je Vuković na tematskoj sjednici o cijenama goriva i snabdjevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima.
On je naveo da mjesečni efekat koji će zbog toga pretrpjeti budžet, iznosi osam miliona EUR.
Vuković je saop&scaron;tio da Vlada kontinuirano prati kretanje na međunarodnom trži&scaron;tu nafte i naftnih derivata, kao i njihov uticaj na domaće.
&ldquo;Prioritet je svakako da obezbijedimo uredno i stabilno snabdijevanje bez zastoja i poremećaja, uz istovremeno ublažavanje eventualnih negativnih efekata rasta cijena na građane i privredu, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju fiskalni okviri&rdquo;, objasnio je Vuković.
On je podsjetio da je Skup&scaron;tina u prethodnom periodu usvojila izmjene Zakona o akcizama, kojima je stvoren pravni osnov za fleksibilnije i pravovremenije reagovanje u uslovima poremećaja na trži&scaron;tu energenata. Navedenim zakonskim rje&scaron;enjem omogućeno je da se u slučaju značajnijeg i naglog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom trži&scaron;tu, donese odluka o privremenom umanjenju akciza do 50 odsto na bezolovni benzin i gasna ulja.
&ldquo;Takođe, važno je istaći da akcize na mineralna ulja imaju značajan fiskalni značaj, budući da čine približno 60 do 65 odsto ukupnih prihoda od akciza i predstavljaju jedan od najstabilnijih izvora budžetskih prihoda&rdquo;, rekao je Vuković.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, smatra da je donesena odgovorna odluka koja je omogućila da se, kori&scaron;ćenjem zakonskog osnova, smanji akciza na naftu i naftne derivate.&nbsp;
&bdquo;Sa postojećom cijenom, mi smo u top četiri države sa najpovoljnijim cijenama u Evropi. Samo Sjeverna Makedonija u regionu je ispred nas, Slovačka, Turska i Bugarska sa neznatno nižim cijenama&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On je ukazao na pojavu takozvanih dizel turista, koja podrazumijeva dolazak građana iz susjednih država, kao &scaron;to su Albanija i Srbija, da bi natočili gorivo, &scaron;to, prema njegovim riječima, govori o odgovornosti i konkurentnosti.
&bdquo;U posljednje tri godine u 15 obračunskih perioda cijena je varirala između 1,47 EUR i 1,65 EUR, pa se nije dizala ovolika pompa. Cijene električne energije i nafte i naftnih derivata su na nekom podno&scaron;ljivom nivou u poređenju sa svim ostalim državama. Ne znam kome je u interesu da se da se &scaron;iri ova priča i panika&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je dodao da je razmi&scaron;ljao da li da danas dođe na sjednicu Odbora.&nbsp;
&bdquo;Stra&scaron;no naporno je postalo u posljednje vrijeme da pored svih obaveza koje imamo i muku koju mučimo s ovom situacijom, moramo na svakodnevnoj bazi da se borimo sa konstantnim plasiranjem netačnih informacija i uno&scaron;enjem nemira među građane. Ipak, odlučio sam da zbog građana poku&scaron;amo danas da stavimo tačku na ovu priču&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
On smatra da je Vlada izvukla maksimum maksimuma iz postojeće situacije, jer je riječ o energetskoj krizi najvećih razmjera u istoriji čovječanstva.&nbsp;
&bdquo;Snabdjevenost Crne Gore naftom i naftnim derivatima nije bila ugrožena ni u jednom trenutku. Na dana&scaron;nji dan posao cvjeta. Naftne kompanije rade bez ikakvih pote&scaron;koća. Sad jedino gubi država na osnovu smanjenih akciza i smatram da je ovo državnička politika, te da nam je na prvom mjestu interes građana, a ne pojedinaca&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je naveo da su do danas formirali 40 odsto strate&scaron;kih rezervi nafte.&nbsp;
&bdquo;Neko će reći da to nijesu na&scaron;e rezerve, ali to je maliciozna izjava. Znači, to su na&scaron;e rezerve, plaćene sredstavima koja smo prihodovali od građana i za na&scaron;a sredstva su tri velike naftne kompanije, koje su uvoznici i uvoze vi&scaron;e od 15 hiljada tona na godi&scaron;njem nivou, formirale te strate&scaron;ke rezerve&ldquo;, objasnio je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Od toga, kako je kazao, 60 odsto od 44,26 hiljada metričkih tona nalaze se u Luci Bar u rezervoarima Heellenic Petroleuma, odnosno Jugopetrola, za koje Vlada plaća zakup.&nbsp;
&bdquo;Ostatak rezervi se nalazi u Hrvatskoj i Grčkoj u formi tiketa. U odnosu na evropske zakone, te rezerve ne mogu biti predmet nikakvih ograničenja i one moraju nama biti dostupne u roku od osam dana od na&scaron;eg zahtjeva&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
On je kazao da je u toku rekonstrukcija rezervoara u Baru, koja će biti gotova za &scaron;est mjeseci. Za rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju potrebno je 23 miliona EUR, a za onaj u Lipcima 16 miliona EUR.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović saop&scaron;tio je da se ne može saglasiti sa &Scaron;ahmanovićem i njegovim tvrdnjama da je Vlada reagovala na vrijeme.&nbsp;
&bdquo;Moja prva reakcija na poskupljenje i na ono &scaron;to se de&scaron;avalo na Bliskom istoku bila je 8. marta, kada ste mogli da donesete odluku o smanjenju akciza na gorivo i sa tim smanjite povećanje cijena dizela, koji je za 15 dana poskupio 23 centa&ldquo;, rekao je Milović.
On je podsjetio da se Vlada zadužila pred Novu godinu 450 miliona EUR da bi napravila rezervu, ako dođe do nepredviđenih okolnosti.
&bdquo;Ima li tih para u budžetu? Ko je danas preči nego građani Crne Gore koje nijeste za&scaron;titili, jer su cijene oti&scaron;le u nebo&ldquo;, pitao je Milović.
On je postavio i pitanje da li građani mogu da budu spokojni, jer slijedi poskupljenje namirnica.
&bdquo;Posljedice va&scaron;ih 13 dana nereagovanja plaćaju građani Crne Gore. Inflaciju ne možete da kontroli&scaron;ete, a imate instrumente koje ne želite da upotrijebite. &Scaron;teta ja napravljena i sad Vlada poku&scaron;ava da nas ubijedi da je sve uradila da vas za&scaron;titi&ldquo;, poručio je Milović.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugo&scaron;a, kazao je da budžet nije Vladin, niti od ministara, nego od građana, i da se ne može reći da se država nečega odriče ili ne&scaron;to gubi.
&bdquo;To &scaron;to država nije naplatila od akciza, građani neće staviti u slamaricu, nego će taj novac da potro&scaron;e na kupovinu drugih dobara i usluga, pa će preko poreza to opet da se vrati u budžet&ldquo;, objasnio je Mugo&scaron;a.
On smatra da je bilo prostora da se u prvom talasu poskupljenju smanje akcize, ako ne 50 odsto, onda barem 20 odsto, kako bi se smanjio udar.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković rekao je da su oba ministra dala ubjedljivu argumentaciju, koja se ne može pobiti nijednim argumentom.
On smatra da je najmanje bitno kada se reagovalo, jer se cijena ne bi promijenila.
&ldquo;Građani nijesu o&scaron;tećeni centa jednog u tom periodu. Crnogorsko trži&scaron;te je apsolutno snabdjeveno u potrebnim količinama naftnim derivatima i neće biti u problemu &scaron;to se tiče nabavke&rdquo;, naveo je Nurković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar&nbsp; kazao je da se Crna Gora i svijet suočava sa jednom od najvećih kriza i dodao da se nada da ona neće biti veća od covid krize.
&bdquo;Je li normalno, ako nosi toliku opasnost, da premijer nema nijednu konferenciju na kojoj će da upozna javnost sa de&scaron;avanjima na Bliskom istoku, političkom dimenzijom cijele krize, pozicijom države i &scaron;ta će Vlada uraditi da sanira krizu i pomogne građanima i privredi&ldquo;, pitao je Konatar.
On je rekao da građani žele da znaju da li će se davati određene subvencije, kao i da se mora izaći sa planom i narednim mjerama u slučaju da cijene goriva nastave da rastu.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić smatra da je država vodila odgovornu politiku, dok je njegov partijski kolega Tonći Janović naveo da Crna Gora ima najjeftinije gorivo u regionu, ukoliko se izuzme Sjeverna Makedonija.
Predstavnik Fidelity consultinga, Milo&scaron; Vuković, rekao je da Crna Gora nema krizni plan, iako je postojala obaveza da se on uradi.
On je dodao da je privatni sektor zavr&scaron;io sve svoje obaveze, dok država to nije uradila.
&bdquo;Preporuka je da kupite sve &scaron;to možete, jer niko ne zna hoće li biti nafte ili neće. Bolje je da je plaćamo skuplje, nego da je nemamo&ldquo;, rekao je Milo&scaron; Vuković.
Generalni sektretar Udruženja naftnih kompanija Dra&scaron;ko Striković saop&scaron;tio je da se naftne kompanije godinama suočavaju sa velikim problemima.&nbsp;
&bdquo;Siguran sam da nijedan sektor nije nepravedno opterećen kao ovaj&ldquo;, naveo je Striković.
On je dodao da je konkurentnost na trži&scaron;tu oslabljena, a domaće kompanije ugrožene, te da su nagli poremećaji na trži&scaron;tu ugrozili održivost njihovog poslovanja.&nbsp;
&bdquo;Neophodno je razmotriti mogućnost izmjene postojeće odredbe kako bi se obezbijedio dugoročan i održiv razvoj u ovom sektoru. Liberalizacija trži&scaron;ta se nameće kao jedan od mogućih instrumenata za&scaron;tite privrede i potro&scaron;ača, jer omogućava veću otpornost sistema na spoljne tro&scaron;kove&ldquo;, kazao je Striković.
&nbsp;

Vlada tvrdi da je reagovala na vrijeme, opozicija tvrdi suprotno

ODRŽANO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE MINISTARA ENERGETIKE I RUDARSTVA I FINANSIJA NA TEMU CIJENE GORIVA

Premijer Milojko Spajić&nbsp; danas je sa saradnicima ozvaničio početak izgradnje kompleksa Velje brdo.
Spajić je kazao da počinje projekat Velje brdo, iako su, kako je naveo, mnogi sumnjali.
Ovo je, kako je istakao, samo jedan u nizu koraka koji će uslijediti, a najvažnije je da je projekat započet.
"Preko 15 hiljada se prijavilo za ovaj projekat", naveo je Spajić.
Prema riječima ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ovo je poseban dan za Crnu Goru.
"Danas je svečani dan, treba da slave i oni koji su kritikovali. Ovo je na dobrobit čitave Crne Gore. Ovo je veliki napredak", poručio je on.
Dodao je da će ovaj projekat rasteretiti Podgoricu i doprinijeti snižavanju cijena nekretnina.
"Preporučujem mladim parovima i podstanarima da se prijave. Gradićemo onoliko koliko bude neophodno", poručio je Radunović.
Gradonačelnik Glavnog grada Sa&scaron;a Mujović naglasio je da je Podgorica grad koji traži &scaron;irinu.
&ldquo;Ovo naselje neće biti dobro ako se budu gradile samo zgrade&rdquo;, rekao je Mujović.
Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da je danas je svim građanima jasno da je gotovo sa najavama, te da je počela realizacija projekta.
&ldquo;Manipulacije su imale za cilj da izazovu nepovjerenje. Drago mi je &scaron;to smo se iz kancelarija, sala preselili na teren. Ovako izgleda u praksi kako gradimo Crnu Goru&rdquo;, rekla je Adžović.

Spajić: Počinje projekat Velje brdo, više od 15 hiljada prijava

"IAKO SU MNOGI SUMNJALI"

Crnogorska ekonomija već je počela da osjeća posljedice sukoba na Bliskom istoku i to kroz poskupljenje energenata. U uslovima visoke uvozne zavisnosti i ograničene domaće proizvodnje, svaki poremećaj na globalnom trži&scaron;tu brzo se preliva na tro&scaron;kove života i poslovanja u na&scaron;oj zemlji.&nbsp;
Kako u razgovoru za Portal Analitika kaže ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vasilije Kostić najnepovoljniji scenario, u slučaju produžene geopolitičke tenzije, bio bi poremećaj u snabdijevanju, rast cijena u gotovo svim sektorima, &scaron;to bi bilo dodatno opterećenje za građane i privredu.
Istovremeno, ograničen fiskalni prostor države smanjuje mogućnost dugoročnih intervencija. Ovakvi izazovi, kako ukazuje Kostić, dodatno nagla&scaron;avaju potrebu za strukturnim reformama i jačanjem otpornosti ekonomije na spoljne &scaron;okove.
Rizik od poremećaja lanca snabdijevanja
Ukoliko bi se geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno produbile i potrajale, sagovornik Analitike poja&scaron;njava da bi najnepovoljniji ekonomski scenario za Crnu Goru u narednom periodu, posebno imajući u vidu njenu energetsku zavisnost, uvoznu inflaciju i strukturu privrede, bio poremećaj u lancu snabdijevanja.&nbsp;
&ldquo;Najgore &scaron;to se može desiti jeste da se poremeti lanac snabdijevanja. Mi smo visoko uvozno zavisna ekonomija, uz to, po&scaron;to je gorivo imput za proizvodnju svih proizoda i usluga, može da postakne inflaciju a da dalji nastavak sukoba na Bliskom istoku generi&scaron;e jo&scaron; veće poskupljenje, &scaron;to bi automatski značilo prelivanje i na Crnu Goru&rdquo;, kaže Kostić za Analitiku.&nbsp;
Poja&scaron;njava da bi do poremećaja u lancu snabdijevanja moglo doći u vi&scaron;e sektora.&nbsp;
&ldquo;Uz inflatorna kretanja, budući da mi sprovodimo u pojedinim proizvodima i uslugama režim kontrolisanih cijena, mogu se izazvati i poremećaji u snabdijevanju trži&scaron;ta, ne samo u energentima već i u proizvodima egzistencijalne potro&scaron;nje&rdquo;, upozorava Kosić.&nbsp;
Inflacija kao posljedica rasta energenata
Rast cijena nafte i gasa gotovo uvijek se preliva na čitavu ekonomiju. Sagovornik Analitike ukazuje i kako poskupljenje energenata utiče na povećanje tro&scaron;kova poslovanja u Crnoj Gori i u kojim sektorima se taj efekat najbrže i najintenzivnije osjeti.
&ldquo;U prvom momentu može se očekivati rast inflacije od jedan do 1.5 posto. A kasnije, pritisak na cijene, tj. nova ili vi&scaron;a cijena energenata produkovala bi znatno vi&scaron;u infaciju&rdquo;, ukazuje Kostić.&nbsp;
On poja&scaron;njava i na koji način bi se takvi inflatorni pritisci mogli preliti na cijene hrane, transporta, nekretnina, turističkih usluga i koliko bi to dodatno moglo opteretiti životni standard građana.
&ldquo;Ako posmatramo strukturu indeksa potro&scaron;ačkih cijena vidjećemo da je taj uticaj značajan sa strane transporta i energenata ali najveći i najznačajniji uticaj je na egzistencijalne proizvode odnosno proizvode op&scaron;te potro&scaron;nje. Rast cijene energenata, budući da je on imput svih usluga i proizvoda direktno se refelektuje na rast maloprodajnih cijena svih ostalih proizvoda i uluga&rdquo;, ističe Kostić.&nbsp;
Kako dodaje, trži&scaron;ni mehanizmi i konkurentski pritisci u kratkom roku mogu ublažiti direktno prelivanje rasta tro&scaron;kova energenata na krajnje cijene.
&ldquo;Zahvaljujući trži&scaron;noj poziciji, odnosno kapacitetima trži&scaron;ta, u pojednim slučajevima posljedica rasta cijena se ne realizuje odmah. Mnoga preduzeća ne pristupaju linearnom povećanju cijena već nastoje taj tro&scaron;kovni pritisak koji dolazi sa strane rasta goriva da amortizuju kroz redukciju ili racionalizaciju poslovanja, da bi održali postojeću trži&scaron;nu poziciju&rdquo;, poja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Ističe da dugotrajniji poremećaji gotovo neminovno vode ka postepenom rastu cijena i dodatnom jačanju inflacije.
&ldquo;Ukoliko sukob bude trajao duže, takav scenaio će se sigurno obistiniti, odnosno povećavaće se cijene proizvoda i usluga dalje i to će dalje gurati inflaciju navi&scaron;e&rdquo;, upozorava sagovornik Analitike.&nbsp;
Ograničeni fiskalni prostor sužava mogućnost reakcije države Vlada Crne Gore na sjednici, održanoj 20. marta, donijela, kako su tada kazali, maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na sedam dana. Kostić poja&scaron;njava i koliki je realan prostor države da reaguje u ovakvim okolnostima.
&ldquo;Imajući u vidu koncept javnih finansija rekao bih da je Vlada Crne Gore sada zarobljenik sopstvenog koncepta. Imamo potro&scaron;ački koncept koji se oslanja na pozamljivanje, strane akumulacije. Budžet Crne Gore je strukturiran tako da najveći dio ili vi&scaron;e od 80 odsto čine mandatorni tro&scaron;kovi, tj. ne&scaron;to u &scaron;ta se ne može zadirati, to su plate, penzije, socijalna davanja itd... Budući da već imamo postojeći deficit i da imamo pri tim pokazateljima nedostajuća sredstva za pokrivanje rashoda u ovoj godini, odnosno refinansiranje postojećih kredita, crnogorska Vlada ima vrlo mali manevarski prostor &scaron;to se tiče fiskalnog uticaja&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.
Upozorava da fiskalne intervencije, iako kratkoročno izvodljive, imaju strogo ograničen domet i nose značajne rizike dugoročno po stabilnost budžeta.
&ldquo;Bez obzira na to smanjili akcize ili ne, uključili subvencije onima koji se bave prometom energenata ili nekim drugim sektorom, takav scenario ne može da traje beskonačno, zato &scaron;to su fiskalni kapaciteti crnogorske Vlade ograničeni jer smo mi zadužena zemlja i stalno oslonjeni na novo zaduživanje. Takav scenario je moguć u okviru dva ili tri mjeseca uz obavezno alimentiranje tih sredstava&rdquo;, nagla&scaron;ava Kostić.&nbsp;
Ukazuje da dugoročno smanjenje akciza za državu nije beznačajan tro&scaron;ak, ako bismo to projektovali na duži period, npr. godinu, stava je da bi to predstavljalo ozbiljan izazov za budžet.
Za&scaron;to cijene ne padaju kada pojeftine energenti
U praksi se često de&scaron;ava da nagli rast cijena energenata brzo dovede do poskupljenja brojnih proizvoda i usluga, dok se u slučaju kasnijeg pada cijena goriva maloprodajne cijene rijetko vraćaju na prethodni nivo.&nbsp;
Kostić obja&scaron;njava da do zadržavanja visokih maloprodajnih cijena dolazi usljed kombinacije faktora poput zaliha nabavljenih po vi&scaron;im cijenama, fiksnih akciza i rasta operativnih tro&scaron;kova, zbog čega pad cijena energenata ne dovodi automatski i do njihovog snižavanja na trži&scaron;tu.
&ldquo;Poslovni subjekti koji nove zalihe nabave po novim cijenama, u međuvremenu kad padne cijena, neće te zalihe rasprodati po novim manjim cijenama, nego će sniziti cijene tek onog momenta kada se rasprodaju te zalihe&rdquo;, smatra Kostić.&nbsp;
S druge strane, kako obja&scaron;njava, ako se radi o akciznoj robi kao &scaron;to je gorivo, razlog je taj &scaron;to akcize ostaju iste.&nbsp;
&ldquo;Akcize su naknada koja je definisana po litru. Treća stvar jeste da kada raste cijena imputa, rastu i ostali tro&scaron;kovi - manipulacije, skladi&scaron;tenja... i onda, ako mislite da održite poslovanje, te tro&scaron;kove morate da nadokandite, a to znači da ćete nastojati da prodajte novoformirane zalihe po tada formiranim vi&scaron;im cijenama. Zato izostaje to automatsko vraćanje cijena na prethodni nivo&rdquo;, obja&scaron;njava Kostić.&nbsp;
Rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, dominira kratkoročni politički interes
Kostić ocjenjuje da Crna Gora već godinama propu&scaron;ta da sprovede ključne strukturne reforme i prilagodi ekonomiju dugoročnim ciljevima.
&ldquo;Mi, ekonomisti, stalno govorimo o tome evo već dvadesetak godina, ali se ni&scaron;ta po tom sistemu ne de&scaron;ava. Strukturne reforme izostaju a one se odnose i na promjene u privrednoj i institucionalnoj strukturi. Postali smo rezistentni na ono &scaron;to se de&scaron;ava oko nas, a dominira trenutni, kratkoročni politički interes&rdquo;, ocjenjuje Kostić.
Ukazuje da ta dominacija kratkoročnih političkih interesa dodatno pojačava ranjivost crnogorske ekonomije na globalne ekonomske poremećaje.
&ldquo;Ne možete računati na ekonomski i dru&scaron;tveni napredak ukoliko imate kratkoročni horizont, a on kod nas preovlađuje. Morali bismo imati strate&scaron;ki, dugoročni horizont i njemu prilagoditi sve na&scaron;e potencijale. To kod nas izostaje. Zarad političkog interesa dru&scaron;tveni i državni interesi su u potpuno drugom planu&rdquo;, zaključuje Kostić.&nbsp;

Kostić: Ako kriza potraje slijedi ozbiljan udar na crnogorsku ekonomiju, najgori scenario - poremećaj snabdijevanja i lančani rast cijena

"POSTALI SMO REZISTENTNI NA ONO ŠTO SE DEŠAVA OKO NAS, A DOMINIRA TRENUTNI, KRATKOROČNI POLITIČKI INTERES"

Najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da trži&scaron;te hrane u Crnoj Gori ulazi u fazu izražene nestabilnosti. Dok pojedini proizvodi bilježe trocifrene skokove cijena, drugi istovremeno pojeftinjuju, &scaron;to ukazuje na duboke poremećaje u snabdijevanju i strukturi trži&scaron;ta.
Prema zvaničnom izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, najveći godi&scaron;nji rast zabilježen je kod povrća. Zelena salata &ndash; kristalka skuplja je čak 180% u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je puterica poskupjela vi&scaron;e od 175%. Među proizvodima sa najvećim rastom nalazi se i bijela paprika, čija je cijena vi&scaron;a za vi&scaron;e od 100%.
U segmentu uvoza, snažan rast zabilježen je i kod trapist sira, koji je skuplji za vi&scaron;e od 100% na godi&scaron;njem nivou. S druge strane, edamer i gauda bilježe pad cijena veći od oko 30%, navodi se u najnovijem Izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Cijene voća, takođe, bilježe snažan rast, predvođen jagodama koje su skuplje za vi&scaron;e od 80%, dok je limun poskupio gotovo 68%. Jabuke bilježe rast između 20% i 35%, zavisno od sorte.
U maloprodaji, rast cijena je jo&scaron; vidljiviji. Jagode u pojedinim trgovinskim lancima dostižu i do 9 eura po kilogramu, cijena paprika se kreće između 4 i 5 eura, dok cijena zelene salate u pojedinim marketima ide i do 4 eura. Vi&scaron;e od jednog eura potrebno je izdvojiti za kilogram najjeftnijih jabukaa, od dva do tri eura ko&scaron;ta kilogram limuna.
Značajan rast zabilježen je i kod paradajza (+50%), spanaća (+47%) i jaja, čije su cijene porasle između 23% i 30%, u zavisnosti od klase, dok cijena sirovog mlijeka ostaje relativno stabilna, uz blagi rast od oko 4%,
Istovremeno, pojedini proizvodi bilježe pad cijena. Cijena kupusa, kelja i luka jeftnija je nego pro&scaron;le godine u ovo vrijeme.
Rijetki su proizvodi čije cijene su ostale na gotovo na istom nivou kao pro&scaron;le godine. To su izemđu ostalog, rotkvice i klementina. Takođe, i cijena pilećeg mesa na je nivou od pro&scaron;le godine.

Snažne oscilacije cijena hrane u Crnoj Gori: Kod pojedinih proizvoda zabilježen i trocifreni rast

PODACI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE POKAZUJU DA TRŽIŠTE HRANE ULAZI U FAZU IZRAŽENE NESTABILNOSTI

Cijena eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama mogle bi biti veće oko 11 centi i iznosiće 1,68 eura, dok će cijene dvije vrste benzina najvjerovatnije poskupjeti oko tri centa pa će eurosuper 98 ko&scaron;tati oko 1,59 eura, a super 95 oko 1,55 eura. Lož ulje će vjerovatno poskupjeti za 11 centi pa će njegova cijena iznositi 1,83 eura za litar, pi&scaron;u Vijesti.
To pokazuju preliminarni podaci o cijenama naftnih derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura.
Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak saop&scaron;titi nove maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti narednih sedam dana.
Ovo će biti treće uzastopno povećanje cijena goriva od izbijanja novog rata na Bliskom istoku prije mjesec.
Vlada je pro&scaron;le sedmice snizila akcize na gorivo za 50 odsto na dizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina, kao i promijenila uredbu da se cijene u Crnoj Gori sa berzanskim usklađuju svake sedmice, a ne kao do tada jednom u 14 dana. Snižene akcize, prema ovoj osluci, važiće do 21. aprila, ali ih Vlada novom može produžiti

Dizel skuplji 11, benzin tri centa?