Društvo

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tilo je da osobe iz Ukrajine, kojima je isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta, a koje namjeravaju da podnesu zahtjev za produženje, u cilju izbjegavanja diskontinuiteta boravka u Crnoj Gori, to mogu učiniti, shodno Odluci o odobravanju privremene za&scaron;tite osobama iz Ukrajine, do 6. aprila.
Kako dalje navode, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova će, iz humanitarnih razloga, u periodu do 6. aprila, omogućiti boravak u Crnoj Gori osobama iz Ukrajine čija je prethodna isprava stranca pod privremenom za&scaron;titom istekla 4. marta.
&ldquo;Jo&scaron; jednom želimo istaći važnost blagovremenog podno&scaron;enja zahtjeva za produženje privremene za&scaron;tite za osobe iz Ukrajine u Crnoj Gori koje namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom za&scaron;titom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori sa pomenutim statusom i za ostvarivanje prava koja proističu iz tog statusa&rdquo;, saop&scaron;teno je iz MUP-a.

MUP: Rok za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine do 6. aprila

ČIJA JE PRETHODNA ISPRAVA  ISTEKLA 4. MARTA

Karcinom debelog crijeva je značajan javnozdravstveni problem globalno, jer je druga najučestalija maligna bolest, kazala je povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv te te&scaron;ke bolesti medikalna onkolo&scaron;kinja Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić.
"U Crnoj Gori godi&scaron;nje se zabilježi oko 340 novih slučajeva, oboli oko 200 mu&scaron;karaca i oko 140 žena. To je bolest koja se če&scaron;će javlja kod osoba starijih od 50 godina. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija primijećen je porast u kategoriji pacijenata mlađih od 40, odnosno 45 godina, gdje se to ne očekuje upravo zbog nepostojanja kumulativnog dejstva uobičajenih faktora rizika. Prije svega se misli na neadekvatnu fizičku aktivnost, konzumiranje alkohola, pu&scaron;enje, ali i neodgovarajuću ishranu, koja podrazumijeva če&scaron;će uno&scaron;enje mesa i mesnih prerađevina i masnoća životinjskog porijekla. Ono &scaron;to je karakteristično za karcinom debelog crijeva jeste da se i u razvijenom svijetu kod otprilike jedne četvrtine pacijenata bolest otkriva u metastatskoj fazi. Kod onih kod kojih je detektovana u ranom stadijumu, tokom njihovog života dodatno će jo&scaron; kod jedne četvrtine bolest postati metastatska", istakla je dr Lekić &nbsp;u Linku Radija Crne Gore&nbsp;
Navela je da su neke populacije u većem riziku. Genetsko opterećenje veoma je važno.
"Takođe i postojanje polipoze crijeva, koje može biti nasljedno ili sporadično. U riziku su i osobe koje boluju od nekih inflamatornih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti. Neka istraživanja su pokazala da je u mlađoj populaciji faktor rizika poremećaj mikrobioma.
Promijenjena crijevna flora vjerovatno nastaje zbog sve če&scaron;će, pretjerane i nekontrolisane upotrebe antibiotika. Isto tako, na crijeva lo&scaron;e utiču i novi aditivi u hrani. Savremeni način života, gdje čovjek jede jednom dnevno i dijete koje podrazumijevaju gladovanje, to nikako nije dobro za organizam. Dolazi do metaboličkog distresa koji svakako lo&scaron;e utiče i na mikrobiom crijeva", upozorila je dr Lekić.
Podsjetila je da liječenje zavisi od faze u kojoj je bolest otkrivena.
"Rani stadijumi se operi&scaron;u, ali, ukoliko su i rani rizični, poput visokorizičnih drugog i trećeg stadijuma, slijedi takozvano za&scaron;titno adjuvantno liječenje, koje je bazirano na hemioterapiji. Kod karcinoma debelog crijeva, koji je metastatski, liječenje zavisi od opterećenja metastatskom bole&scaron;ću i od lokalizacije tumora, da li se radi o desnoj ili lijevoj polovini debelog crijeva. Od značaja su i neke molekularne analize na osnovu kojih procenjujemo podobnost za određenu biolo&scaron;ku terapiju", rekla je dr Lekić.
Navela je da se u Institutu za onkologiju Crne Gore primjenjuju savremeni biolo&scaron;ki lijekovi koji se najče&scaron;će daju u kombinaciji sa hemioterapijom.
"&Scaron;to se tiče terapije zavr&scaron;nog dijela debelog crijeva, odnosno karcinoma rektuma, najče&scaron;će se kombinuje hemioterapija sa zračnom, nakon koje slijedi hirurgija. Najbolje ishode liječenja imamo ukoliko bolest otkrijemo na vrijeme. Međutim, imamo bolje rezultate u odnosu na ranije i u situacijama kada je bolest dijagnostikovana u rizičnim stadijumima ili u metastatskoj fazi.
To je zahvaljujući savremenim vidovima liječenja, ali i kombinaciji, gdje se služimo multimodalnim pristupom, gdje kombinujemo i druge modalitete, poput hirurgije određenih lokalizacija metastaza. Danas su to pacijenti koji preživljavaju mnogo duže, nego &scaron;to je to bilo nekad i govorimo o petogodi&scaron;njem preživljavanju.
Za neke podvrste raka debelog crijeva, koje su podobne za imunoterapiju, možemo reći da je bolest moguće prevesti u hroničnu. Tada pacijent živi sa svojom bole&scaron;ću uz redovne terapije, poput pacijenata sa nekim drugim hroničnim oboljenjem", objasnila je dr Lekić.
Naglasila je da je prevencija veoma važna.
Primarnom prevencijom utiče se na promjenljive faktore rizika i smanjuje se učestalost oboljenja.
"Sekundarnom prevencijom bolest možemo da otkrijemo u ranom stadijumu, kada se u 90% slučajeva uspje&scaron;no liječi. Ona podrazumijeva srining, koji je u Crnoj Gori na nacionalnom nivou i organizovan za zdrave osobe od 50 do 74 godine života, jer je u toj uzrasnoj skupini učestalost ove maligne bolesti najveća. Veoma treba obratiti pažnju na način ishrane.
Če&scaron;će uzimati manje obroke, obroke koje u svom sastavu imaju veći procenat vlakana, a to su voće, povrće, žitarice. Važno je smanjiti konzumaciju crvenog mesa, mesnih prerađevina i životinjskih masti, kao i koncentrovanih &scaron;ećera. Bitno je ne koristiti alkohol i duvan, unositi dovoljno tečnosti i redovno upražnjavati fizičku aktivnost", preporučila je dr Lekić.
Direktor Klinike za abdominalnu hirurgiju dr Aleksandar Kujović ukazao je da simptomi raka debelog crijeva dominantno zavise od položaja - mjesta na kojem se taj tumor nalazi.
"Karcinomi desne polovine debelog crijeva najče&scaron;će se manifestuju nekom hroničnom anemijom, pa se tragajući za njenim uzrokom, na kolonoskopiji otkrije malignitet. Karcinomi lijeve polovine uglavnom se ispoljavaju promjenama ritma pražnjenja, smjenama proliva i zatvora, ali nerijetko i pojavom svježe krvi u stolici.
Kad je riječ o zloćudnom tumoru zavr&scaron;nog dijela debelog crijeva, odnosno rektuma, takođe se javlja krv u stolici, zatim učestali i lažni pozivi na stolicu i osjećaj neispražnjenosti nakon obavljanja velike nužde. Kada se ove tegobe pojave, pogotovo kod nekog ko ima familijarno genetsko opterećenje, to treba ozbiljno shvatiti i uraditi neophodnu dijagnostiku. Je li to test na skriveno krvarenje ili je odmah kolonoskopija, nije bitno, ali bitno je ispitati za&scaron;to neko ima te tegobe", savjetovao je dr Kujović.
Istakao je da je kolonoskopija zlatni standard u dijagnostici maligne bolesti debelog crijeva i u skoro 100% slučajeva dovoljna je za postavljanje dijagnoze.&nbsp;
"Kad se govori o liječenju, o tome odlučuje multidisciplinarni tim. Pacijenti sa malignom bole&scaron;ću kolona, koja nije metastazirala, idu direktno na hirurgiju. Ako je u pitanju karcinom rektuma, multidisciplinarni tim razmatra da li je potrebna hirurgija ili neadjuvantna terapija", objasnio je dr Kujović.
Prema njegovim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore već sedam godina rutinski se primjenjuju laparoskopske operacije debelog crijeva kao zlatni standard i veći dio pacijenata operi&scaron;e se tom minimalno invazivnom hirurgijom.
"Ono &scaron;to će u vrlo skorom vremenu u Crnoj Gori biti realnost, &scaron;to se u zapadnom svijetu, na Dalekom istoku, ali i u na&scaron;em &scaron;irem okruženju već primjenjuje, to je robotska hirurgija. Najbitniji dio posla vezan za uvođenje robotske hirurgije u Crnoj Gori već je urađen.
To znači da je edukovan kadar, a sve ostalo je znatno manji problem. I možemo očekivati da će se ove ili naredne godine, ta metoda u Crnoj Gori implementirati kao drugi vid minimalno invazivne hirurgije, koji donosi niz prednosti i pacijentu i onome ko operi&scaron;e", izjavio je dr Kujović.
Na Klinici za abdominalnu hirurgiju godi&scaron;nje se obavi oko 150 operacija karcinoma debelog crijeva.
Veći broj čine planirane intervencije, a 10 do 20% su hitne hirur&scaron;ke procedure zbog urgentnog stanja uzrokovanog karcinomom debelog crijeva.
"Većina elektivnih, to jest planiranih procedura, uradi se laparoskopski, dok se hitne dominantno rade klasično, odnosno otvorenom hirurgijom. Ovo je bolest najče&scaron;će &scaron;este, sedme i osme decenije života. Međutim, imamo i znatno mlađe pacijente. Tako je kod nas operisan pacijent koji ima oko 30 godina, dok je najstariji imao 94 godine.
Zanimljiv je i podatak da je upravo karcinom debelog crijeva jedan od malignih tumora digestivnog sistema, koji se u najvećem broju slučajeva može izliječiti. Kad je riječ o nemetastaskoj bolesti debelog crijeva, u odnosu na malignitete drugih digestivnih organa, to je moguće u najvećem procentu.
Veoma je značajno &scaron;to se vrlo često karcinom tog organa može uspje&scaron;no liječiti i u metastatskom stadijumu bolesti. Stoga se može reći da je rak debelog crijeva "poželjniji" od drugih malignih tumora digestivnog trakta", saop&scaron;tio je dr Kujović.

Kujović: Robotska hirurgija raka debelog crijeva uskoro realnost u Crnoj Gori

SAOPŠTIO DIREKTOR KLINIKE ZA ABDOMINALNU HIRURGIJU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura minus dva do 11, najvi&scaron;a dnevna osam do 20 stepeni.

Danas do 20 stepeni

PRETEŽNO SUNČANO

Rajka Dimitrijević iz Nik&scaron;ića već 14 godina radi kao nesrodni hranitelj i za to vrijeme udomila je četrnaestoro djece, od kojih je trenutno četvoro kod nje. Inspiraciju za hraniteljstvo prona&scaron;la je u majci, koja je takođe dugogodi&scaron;nja hraniteljka.
"Glavni motiv da uđem u hraniteljstvo bila je moja majka. Kada je do&scaron;lo prvo dijete, bilo je malo straha, ali vrlo brzo sam ga prevazi&scaron;la uz podr&scaron;ku Centra za socijalni rad i porodicu", ispričala je Dimitrijević.
Kaže da je to težak i odgovoran posao, ali isto tako i mnogo lijep.
"Biti roditelj je najteži posao na svijetu, a biti roditelj djetetu koje nijeste rodili zahtijeva dodatnu odgovornost i obavezu. Za sve ove godine dala sam sebe nesebično i mogu da kažem da sam bila i vi&scaron;e od roditelja svakom tom djetetu", ispričala je ona.
Dimitrijević &nbsp;ističe da se ljubav koju daje djeca uvijek vraća.
"Ljubav djeteta je ne&scaron;to neopisivo. Hraniteljstvo je važna karika između centara za socijalni rad i institucija. Mi hranitelji smo tu da djeca ne bi oti&scaron;la u instituciju", ukazuje ona.
Na kraju, ima poruku za sve koji razmi&scaron;ljaju da postanu hranitelji i apeluje na sve zdrave porodice da bar poku&scaron;aju da uđu u ovu priču.
"Na početku može izgledati te&scaron;ko, ali kada nesebično dajete ljubav, ona se vraća kao bumerang i težina obaveza se ne osjeća", poručuje Dimitrijević.
U Nik&scaron;iću trenutno ima 18 hraniteljskih porodica od kojih su četiri nesrodničke. Ukupno je 32 djece na&scaron;lo dom zahvaljujući humanim ljudima.&nbsp;

Rajka Dimitrijević iz Nikšića udomila 14 djece: "Hraniteljstvo donosi ljubav koja se uvijek vraća"

"KADA NESEBIČNO DAJETE LJUBAV, ONA SE VRAĆA KAO BUMERANG I TEŽINA OBAVEZA SE NE OSJEĆA"

Mjesto boravka pro&scaron;le godine promijenilo je 3.457 stanovnika Crne Gore. Većinu čine žene sa 56 odsto ili 1.936, dok mu&scaron;karci čine 44 odsto od ukupnog broja, odnosno 1.521 stanovnika.
Pozitivan migracioni saldo je zabilježen u 10 op&scaron;tina &ndash; Bar, Budva, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Podgorica, Tivat, Tuzi, Ulcinj i Zeta.
Razlika između doseljenih i odseljenih stanovnika najveća je u Podgorici i iznosi 555. To pokazuju podaci o unutra&scaron;njim migracijama koje je objavila Uprava za statistiku &ndash; Monstat.
U sjevernom regionu je evidentiran negativan migracioni saldo &ndash; iznosi 818 lica. Pozitivan je zabilježen u ostala dva regiona, s tim &scaron;to je on veći u primorskom i iznosi 460 lica, dok u sredi&scaron;njem regionu iznosi 358 lica.
NEGATIVNI TRENDOVI
Protekle godine sjeverni region je napustilo ukupno 1.163 građana, a u tamo&scaron;nje op&scaron;tine doselilo se svega 345 osoba. Nijedan grad ne bilježi pozitivan saldo. Najbliži nuli je Plav, koji bilježi relativno mali gubitak, ali i dalje ostaje u &bdquo;minusu&ldquo; za 37 stanovnika (doselilo se osam, a odselilo 45 lica). Glavno odredi&scaron;te za stanovnike sjevera i dalje je Podgorica, u koju se odselilo čak 608 osoba, &scaron;to čini vi&scaron;e od polovine ukupnog broja onih koji su krenuli ka jugu. Nakon glavnog grada, najprivlačnije su primorske op&scaron;tine, predvođene Budvom, gdje je novi dom potražilo 175 građana, te Barom sa 89 doseljenika sa sjevera. Nik&scaron;ić je za dom odabralo 68 osoba iz sjevernih krajeva, dok su Tuzi postale nova adresa za njih 37.
Kao karakterističan primjer negativnog trenda izdvaja se Bijelo Polje, koje je napustilo 284 građana, a doselilo se tek 123, &scaron;to ovu op&scaron;tinu stavlja u vrh liste po gubitku stanovni&scaron;tva. Slična sudbina prati i Berane sa 202 odseljena i Pljevlja sa 168. Kada je riječ o onima koji su se doselili na sjever, najveći broj dolazaka zabilježen je iz Podgorice, odakle je u sjeverne op&scaron;tine pre&scaron;lo 92 građana. Znatan broj doseljenika stigao je i iz Bara (32) i Nik&scaron;ića (25).
CENTRALNI REGION
Centralni dio Crne Gore (Podgorica, Nik&scaron;ić, Cetinje, Danilovgrad, Tuzi i Zeta) potvrdio je status ključne migracione adrese. Taj region je tokom pro&scaron;le godine primio čak 1.711 novih stanovnika, dok ga je napustilo 1.353 građana. Iako je region u ukupnom plusu, taj rast dominantno generi&scaron;e Glavni grad &ndash; pozitivni saldo iznosi 555 stanovnika. Dok se u Podgoricu doselilo rekordnih 1.251 lice, iz nje se odselilo njih 696, uglavnom prema Zeti i primorskim centrima.
Nik&scaron;ić, uprkos tome &scaron;to je primio 159 novih stanovnika, bilježi odliv od 286. Zanimljiv je i trend u Zeti i Tuzima. U Tuzi se doselilo 138 građana, od čega najvi&scaron;e iz Podgorice (49) i Bara (10), dok se iz te op&scaron;tine odselilo 73 stanovnika (najvi&scaron;e u Podgoricu &ndash; 49). S druge strane, u Zetu se doselilo 114 lica, od čega 80 iz Podgorice, dok se iz Zete odselilo 95 građana.
Kada je riječ o smjeru kretanja, građani centralne regije najče&scaron;će su za novo mjesto boravka birali Budvu (106 osoba) i Bar (62 osobe), dok se u taj region dolazi iz gotovo svih krajeva države, a najvi&scaron;e sa sjevera &ndash; samo iz Bijelog Polja i Berana se doselilo vi&scaron;e od 200 ljudi.
PRIMORJE MAGNET
Primorski region (Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj) i dalje je najpoželjnija destinacija za unutra&scaron;nje migrante, odmah nakon Podgorice. Na obalu se doselilo ukupno 1.341 lice, dok je ovaj region napustilo njih 881, ostvarujući pozitivan saldo od 460 novih stanovnika. U tom dijelu države titulu najatraktivnijeg grada nosi Budva. U &bdquo;metropolu turizma&ldquo; se doselilo 344 osobe, dok su je napustila 220 građanina, &scaron;to je stavlja na vrh liste po privlačnosti na jugu. Odmah uz nju je Bar, koji bilježi 428 dolazaka i 191 odlazak. Specifičnost primorja je Kotor, koji uprkos velikom broju dolazaka (198), ima i znatan broj odlazaka (166).
Najveći broj novih stanovnika na primorje stiže sa sjevera države (posebno iz Bijelog Polja i Berana) i iz Nik&scaron;ića, odakle je put mora pro&scaron;le godine krenulo skoro 100 građana. Građani primorja, kada se sele, najče&scaron;će odlučuju za Podgoricu ili susjedne primorske op&scaron;tine, dok su odlasci prema sjeveru zemlje na nivou statističke gre&scaron;ke. Tako je od ukupno 881 osobe koja je napustila primorski region, svega njih 32 je za novu adresu izabralo neku od trinaest sjevernih op&scaron;tina. Čak i u tim rijetkim slučajevima, kretanje je strogo usmjereno ka centrima, pa je tako vi&scaron;e od 80 odsto ovih migranata zavr&scaron;ilo u Bijelom Polju i Beranama.
Iz Bara je put sjevera krenulo 13 građana, od kojih je većina &ndash; sedam, odselila u Bijelo Polje, dok su ostali birali Berane, Rožaje, Plav i Mojkovac. Sličan trend bilježi i Budva, koju je u korist sjevernih krajeva napustilo 11 stanovnika, dominantno birajući Bijelo Polje i Berane, dok su se iz Kotora put istih gradova i Plava odselile svega četiri osobe. Iz Herceg Novog su zabilježena samo dva odlaska i to oba u Bijelo Polje, dok je iz Tivta svega jedna osoba promijenila adresu &ndash; odselila u Berane.
Ulcinj, inače ima skroman migracioni plus (saldo +12) &ndash; u taj grad se doselilo 61 lice, dok je iz njega odselilo 49. Kada su mijenjali adresu, Ulcinjani su se najče&scaron;će selili u susjedni Bar (18 lica) i Podgoricu (15 lica), dok su ostali odlasci bili usmjereni ka drugim primorskim centrima. Nijedan građanin Ulcinja nije odselio u neku od op&scaron;tina na sjeveru Crne Gore.

Dok se sjever prazni, Budva i Podgorica ne prestaju da rastu

PROŠLE GODINE MJESTO BORAVKA PROMIJENILO JE 3.457 STANOVNIKA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura&nbsp; minus jedan do 11, najvi&scaron;a dnevna tri do 18 stepeni.

Danas na jugu sunčano, na sjeveru oblačno sa padavinama

DO 18 STEPENI

Penzioneri ne traže da vode spoljnu ili unutra&scaron;nju politiku, niti ekonomiju, ali traže da primaju zarađene penzije u visini dovoljnih za dostojanstven život, a ne kao do sada da su vi&scaron;e gladni nego siti, poručio je Svetozar Čabarkapa, predsjednik Pokreta penzionera iz Bijelog Polja.
On je najavio novi protest penzionera za mjesec dana ukoliko Vlada ne bude reagovala na njihove zahtjeve.
- Blokiraćemo cijelu Crnu Goru &nbsp;i organizovati skupove ispred Vlade i Skup&scaron;tine jer ovako nećemo i ne možemo da živimo- kazao je Čabarkapa.
Penzioneri zahtijevaju da minimalna penzija bude u visini 80 odsto minimalne zarade, a ostale da se povećaju proporcionalno. Traže i da ubuduće budu četiri umjesto tri usklađivanja, socijalne kartone, posebne dodatke na penzije, &scaron;iru listu ljekova, te veći broj njihovih predstavnika u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Protest u Bijelom Polju; Čabarkapa: Penzioneri više gladni nego siti, tražimo primanja dostojna čovjeka

"UKOLIKO VLADA NE BUDE REAGOVALA NA NAŠE ZAHTJEVE, BLOKIRAĆEMO CIJELU CRNU GORU"

Podgorica je prva crnogorska op&scaron;tina koja je sa Vi&scaron;im sudom potpisala sporazum o dru&scaron;tveno korisnom radu za maloljetne učinioce krivičnih djela. Kako su objasnili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu, prenosi RTCG.
Nevladina organizacija Juventas pozdravlja potpisivanje sporazuma ističući pozitivne primjere u praksi.
Maloljetnici kojima je izrečena kazna dru&scaron;tveno-korisnog ili humanitarnog rada moći će da je odsluže u 23 preduzeća i ustanove Glavnog grada, među kojima su Gradska čistoća, Zelenilo, Putevi, Tržnice i pijace, Sportski objekti, Parking servis, Deponija, Radio-televizija Podgorica, kao i javne ustanove KIC &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, Gradsko pozori&scaron;te i Narodna biblioteka &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo;.
Kako su saop&scaron;tili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu.
&ldquo;Maloljetna osoba dužna je da se javi dru&scaron;tvu ili ustanovi naznačenoj u rje&scaron;enju o izvr&scaron;enju, s tim da u skladu sa zakonom maloljetnik može raditi najduže 120 sati u periodu do &scaron;est mjeseci koliko može trajati ova posebna obaveza, ali tako da rad ne ometa &scaron;kolovanje ili zaposlenje maloljetnika&rdquo;, ukazano je.
U najvećem broju slučajeva ta mjera izricaće se za lak&scaron;e oblike delinkvencije.
Prema riječima gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, sve to ima vaspitni i preventivni karakter.
&ldquo;Nama je to velika olak&scaron;ica, a može biti i velika pomoć, a takođe i tim mladim ljudima put i proces njihove resocializacije&rdquo;, kaže on.
Iz nevladinog sektora pozdravljaju sporazum i ukazuju da dru&scaron;tveno koristan rad postiže odgovornost i doprinosi zajednici, a mladima daje &scaron;ansu za rehabilitaciju umjesto stigmatizacije.
Juventas vi&scaron;e od deset godina sarađuje sa Vi&scaron;im sudom, a Marija Ružić Stojović kaže da su rezultati vidljivi kod mladih koji su kaznu odradili u toj organizaciji.
&ldquo;Nemamo podatke da je bilo ko od njih počinio ponovo neko krivično djelo i smatramo ovu mjeru kao jako korisnu i preventivnu jer je nekako sveobuhvatna i pruža mladim ljudima bezbjedno, sigurno okruženje, neosuđujuće na prvom mjestu, čuva njihovu privatnost. Mogu da nađu podr&scaron;ku, razumijevanje. Oni se nalaze u jednom razvojnom, izazovnom periodu kada nije ba&scaron; lako pristupiti svakoj mladoj osobi koja se nađe u situaciji kao počinilac krivičnog djela&rdquo;, kaže Ružić Stojović
Ovo je prvi sporazum potpisan između Vi&scaron;eg suda i neke crnogorske op&scaron;tine, čime se otvara prostor za novu praksu saradnje između pravosudnih institucija i lokalnih samouprava, a sve u cilju podr&scaron;ke mladima i prevencije ponavljanja krivičnih djela.

Osuđeni maloljetnici služiće kaznu u 23 preduzeća

U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TA MJERA IZRICAĆE SE ZA LAKŠE OBLIKE DELINKVENCIJE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om, a u planinama na sjeveru i slabim snijegom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini predjela padavine se očekuju u drugom dijelu dana, a na primorju su moguće i u ranim jutarnjim satima i prijepodne.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 18 stepeni.

Oblačno, mjestimično kiša, snijeg na sjeveru

Izmjena Ustava po kojoj bi se zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini morali usvajati kvalifikovanom većinom, ne bi dovela do rje&scaron;enja, već bi naru&scaron;ila balans između &scaron;efa države i parlamenta, smatra advokat Milo&scaron; Vukčević.
Inicijativu za tu promjenu Ustava najavio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za novinare održanoj 18. marta.
Vukčević je Radio Televiziji Crne Gore rekao da najvi&scaron;i pravni akt sa razlogom jasno propisuje koji se zakoni donose prostom, a koji kvalifikovanom većinom.
On smatra da bi takva izmjena Ustava otežala, čak i dovela do blokade dono&scaron;enja samih zakona, jer najvi&scaron;i pravni akt ne propisuje tek tako da je za neke zakone potrebna prosta, a za neke kvalifikovana većina.
"Smatram da bi jedno ovako rje&scaron;enje na neki način doprinijelo i blokadi dono&scaron;enja samih zakona", rekao je Vukčević, prenosi Portal RTCG.
Takvo rje&scaron;enje bi, prema riječima Vukčevića, i&scaron;lo vi&scaron;e u korist predsjednika države, odnosno naru&scaron;ilo bi balans koji postoji između predsjednika i Skup&scaron;tine.
On je dodao da nije dobro da se najvi&scaron;i pravni akt mijenja tako brzo i često kao &scaron;to se mijenjaju zakoni.
"Ni zakone ne treba mijenjati brzo i često, a kamoli Ustav. Dakle, smatram da svakodnevni predlozi za izmjenu Ustava nijesu opravdani, nijesu u interesu crnogorskog i političkog i pravnog sistema", naveo je Vukčević.
Nekada&scaron;nji kandidat za sudiju Ustavnog suda Alija Beganović smatra da ni postojeća situacija nije dobra, jer se vraćanje zakona Skup&scaron;tini bez ponovne rasprave i bez bilo kakve izmjene pretvara u puku formalnost.
Stoga rje&scaron;enje vidi u postojanju nekog mehanizma kontrole.
"Ako predsjednik ne proglasi zakon i parlamentu ga vrati ponovo na odlučivanje, bukvalno se taj zakon ponovo usvoji. To ne vodi pravnoj sigurnosti, naročito ne nama koji hoćemo da uđemo u Evropsku uniju", rekao je Beganović.

Vukčević: Izmjena Ustava mogla bi blokirati donošenje zakona

NAJAVLJENA IZMJENA PO KOJOJ BI SE ZAKONI KOJE PREDSJEDNIK DRŽAVE VRATI NA PONOVNO ODLUČIVANJE USVAJALE KVALIFIKOVANOM VEĆINOM

Kako bi se ubrzala izgradnja bulevara Tivat-Jaz i ispunio cilj- zavr&scaron;etak radova prije početka ljetnje turističke sezone, na ovom gradili&scaron;tu od danas se uvodi i treća smjena, saop&scaron;teno je iz Uprave za saobraćaj.
&ldquo;Organizacijom rada u tri smjene stiču se uslovi za intenziviranje dinamike izvođenja radova, kako bi projekat bio realizovan u planiranim rokovima i kako bi se spremno dočekao povećan intenzitet saobraćaja tokom turističke sezone&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Imajući u vidu da se radovi izvode u zoni frekventne saobraćajnice, iz Uprave za saobraćaj apeluju na sve učesnike u saobraćaju da pokažu dodatnu opreznost, po&scaron;tuju privremenu signalizaciju i prilagode brzinu kretanja uslovima na putu i režimu saobraćaja na gradili&scaron;tu.
&ldquo;Uprava za saobraćaj zahvaljuje građanima i turistima na razumijevanju i strpljenju, uz uvjerenje da će realizacija ovog projekta značajno unaprijediti kvalitet saobraćajne infrastrukture i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.

Uvodi se treća smjena na bulevaru Tivat-Jaz