Društvo

Podgorica je prva crnogorska op&scaron;tina koja je sa Vi&scaron;im sudom potpisala sporazum o dru&scaron;tveno korisnom radu za maloljetne učinioce krivičnih djela. Kako su objasnili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu, prenosi RTCG.
Nevladina organizacija Juventas pozdravlja potpisivanje sporazuma ističući pozitivne primjere u praksi.
Maloljetnici kojima je izrečena kazna dru&scaron;tveno-korisnog ili humanitarnog rada moći će da je odsluže u 23 preduzeća i ustanove Glavnog grada, među kojima su Gradska čistoća, Zelenilo, Putevi, Tržnice i pijace, Sportski objekti, Parking servis, Deponija, Radio-televizija Podgorica, kao i javne ustanove KIC &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, Gradsko pozori&scaron;te i Narodna biblioteka &ldquo;Radosav Ljumović&rdquo;.
Kako su saop&scaron;tili iz Glavnog grada, stručna služba Vi&scaron;eg suda predlaže gdje će maloljetnik izvr&scaron;avati kaznu.
&ldquo;Maloljetna osoba dužna je da se javi dru&scaron;tvu ili ustanovi naznačenoj u rje&scaron;enju o izvr&scaron;enju, s tim da u skladu sa zakonom maloljetnik može raditi najduže 120 sati u periodu do &scaron;est mjeseci koliko može trajati ova posebna obaveza, ali tako da rad ne ometa &scaron;kolovanje ili zaposlenje maloljetnika&rdquo;, ukazano je.
U najvećem broju slučajeva ta mjera izricaće se za lak&scaron;e oblike delinkvencije.
Prema riječima gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, sve to ima vaspitni i preventivni karakter.
&ldquo;Nama je to velika olak&scaron;ica, a može biti i velika pomoć, a takođe i tim mladim ljudima put i proces njihove resocializacije&rdquo;, kaže on.
Iz nevladinog sektora pozdravljaju sporazum i ukazuju da dru&scaron;tveno koristan rad postiže odgovornost i doprinosi zajednici, a mladima daje &scaron;ansu za rehabilitaciju umjesto stigmatizacije.
Juventas vi&scaron;e od deset godina sarađuje sa Vi&scaron;im sudom, a Marija Ružić Stojović kaže da su rezultati vidljivi kod mladih koji su kaznu odradili u toj organizaciji.
&ldquo;Nemamo podatke da je bilo ko od njih počinio ponovo neko krivično djelo i smatramo ovu mjeru kao jako korisnu i preventivnu jer je nekako sveobuhvatna i pruža mladim ljudima bezbjedno, sigurno okruženje, neosuđujuće na prvom mjestu, čuva njihovu privatnost. Mogu da nađu podr&scaron;ku, razumijevanje. Oni se nalaze u jednom razvojnom, izazovnom periodu kada nije ba&scaron; lako pristupiti svakoj mladoj osobi koja se nađe u situaciji kao počinilac krivičnog djela&rdquo;, kaže Ružić Stojović
Ovo je prvi sporazum potpisan između Vi&scaron;eg suda i neke crnogorske op&scaron;tine, čime se otvara prostor za novu praksu saradnje između pravosudnih institucija i lokalnih samouprava, a sve u cilju podr&scaron;ke mladima i prevencije ponavljanja krivičnih djela.

Osuđeni maloljetnici služiće kaznu u 23 preduzeća

U NAJVEĆEM BROJU SLUČAJEVA TA MJERA IZRICAĆE SE ZA LAKŠE OBLIKE DELINKVENCIJE

Izmjena Ustava po kojoj bi se zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini morali usvajati kvalifikovanom većinom, ne bi dovela do rje&scaron;enja, već bi naru&scaron;ila balans između &scaron;efa države i parlamenta, smatra advokat Milo&scaron; Vukčević.
Inicijativu za tu promjenu Ustava najavio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za novinare održanoj 18. marta.
Vukčević je Radio Televiziji Crne Gore rekao da najvi&scaron;i pravni akt sa razlogom jasno propisuje koji se zakoni donose prostom, a koji kvalifikovanom većinom.
On smatra da bi takva izmjena Ustava otežala, čak i dovela do blokade dono&scaron;enja samih zakona, jer najvi&scaron;i pravni akt ne propisuje tek tako da je za neke zakone potrebna prosta, a za neke kvalifikovana većina.
"Smatram da bi jedno ovako rje&scaron;enje na neki način doprinijelo i blokadi dono&scaron;enja samih zakona", rekao je Vukčević, prenosi Portal RTCG.
Takvo rje&scaron;enje bi, prema riječima Vukčevića, i&scaron;lo vi&scaron;e u korist predsjednika države, odnosno naru&scaron;ilo bi balans koji postoji između predsjednika i Skup&scaron;tine.
On je dodao da nije dobro da se najvi&scaron;i pravni akt mijenja tako brzo i često kao &scaron;to se mijenjaju zakoni.
"Ni zakone ne treba mijenjati brzo i često, a kamoli Ustav. Dakle, smatram da svakodnevni predlozi za izmjenu Ustava nijesu opravdani, nijesu u interesu crnogorskog i političkog i pravnog sistema", naveo je Vukčević.
Nekada&scaron;nji kandidat za sudiju Ustavnog suda Alija Beganović smatra da ni postojeća situacija nije dobra, jer se vraćanje zakona Skup&scaron;tini bez ponovne rasprave i bez bilo kakve izmjene pretvara u puku formalnost.
Stoga rje&scaron;enje vidi u postojanju nekog mehanizma kontrole.
"Ako predsjednik ne proglasi zakon i parlamentu ga vrati ponovo na odlučivanje, bukvalno se taj zakon ponovo usvoji. To ne vodi pravnoj sigurnosti, naročito ne nama koji hoćemo da uđemo u Evropsku uniju", rekao je Beganović.

Vukčević: Izmjena Ustava mogla bi blokirati donošenje zakona

NAJAVLJENA IZMJENA PO KOJOJ BI SE ZAKONI KOJE PREDSJEDNIK DRŽAVE VRATI NA PONOVNO ODLUČIVANJE USVAJALE KVALIFIKOVANOM VEĆINOM

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus pet do deset, najvi&scaron;a dnevna četiri do 18 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Odziv građana na skrining program za rano otkrivanje raka debelog crijeva znatno je veći u odnosu na prethodne godine, ali je i dalje ispod željenog nivoa, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), poručujući da pravovremena dijagnoza značajno povećava &scaron;anse za potpuno izlječenje.
Iz IJZ-a su rekli da je rak debelog crijeva jedna od rijetkih malignih bolesti koja se može spriječiti ili otkriti u veoma ranoj fazi, kada je liječenje mnogo uspje&scaron;nije.&nbsp;
&bdquo;Skrining testovi su jednostavni i bezbolni, a mogu spasiti život. Zato je važno da se građani, posebno oni stariji od 50 godina, odazovu pozivima na skrining i redovno obavljaju preventivne preglede&ldquo;, kazali su iz IJZ-a u intervjuu agenciji Mina.
Iz te zdravstvene ustanove su poručili da briga o zdravlju i redovni preventivni pregledi predstavljaju najefikasniji način da se ta bolest otkrije na vrijeme i uspje&scaron;no liječi.&nbsp;
&bdquo;Pravovremena dijagnoza značajno povećava &scaron;anse za potpuno izlječenje&ldquo;, istakli su iz Instituta.
Na pitanje da li su zadovoljni odzivom građana i njihovim uče&scaron;ćem u organizovanom skrining programu raka debelog crijeva, iz IJZ-a su odgovorili da je odziv znatno veći u odnosu na prethodne godine, ali i dalje ispod željenog nivoa.&nbsp;
&bdquo;Razlozi su različiti, od nedovoljne informisanosti građana, straha od pregleda i dijagnoze, pa do organizacionih izazova u sistemu. Upravo zato kontinuirano radimo na kampanjama podizanja svijesti o značaju preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti&ldquo;, dodali su iz Instituta.
Oni su kazali da se u najvećem broju slučajeva skriningom otkrivaju premaligne promjene &ndash; polipi i adenomi, koji se mogu ukloniti prije nego &scaron;to prerastu u karcinom.
&bdquo;Konačni zbirni podaci za 2024. i pro&scaron;lu godinu, nakon zavr&scaron;ene analize i objedinjavanja podataka, pokazuju da je zahvaljujući uče&scaron;ću u organizovanom skrining programu raka debelog crijeva u Crnoj Gori otkriveno 119 premalignih lezija i 16 karcinoma kod osoba koje nijesu imale simptome bolesti&ldquo;, &nbsp;naveli su iz IJZ.
Oni su rekli da je tokom ove godine, za prva dva mjeseca sprovođenja programa, otkriveno osam premalignih lezija i jedan karcinom kod osoba bez simptoma raka debelog crijeva.
Upitani kakvi su trendovi u obolijevanju u Crnoj Gori i da li broj slučajeva raka debelog crijeva raste, opada ili stagnira u posljednjih pet godina, iz Instituta su kazali da oni u velikoj mjeri prate globalne i evropske trendove.&nbsp;
&bdquo;U zemljama sa razvijenim skrining programima bilježi se pad smrtnosti, jer se bolest otkriva u ranoj fazi, &scaron;to ukazuje na potrebu jačanja preventivnih aktivnosti i većeg obuhvata skriningom. Stručnjaci nagla&scaron;avaju da se prednosti skrining programa u smanjenju smrtnosti najče&scaron;će vide tek nakon dužeg perioda njegove kontinuirane primjene&ldquo;, naveli su iz IJZ-a.
Govoreći o najvažnijim faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva, oni su kazali da nakon 50. godine života značajno raste rizik, kao i da veći rizik imaju osobe čiji su bliski srodnici imali tu bolest ili polipe.
Kako su rekli iz IJZ-a, u faktore rizika spadaju i polipi, ishrana bogata prerađenim mesom, a siroma&scaron;na vlaknima, voćem i povrćem, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, pu&scaron;enje, konzumacija alkohola, ali i hronične upalne bolesti crijeva, kao &scaron;to su ulcerozni kolitis i Kronova bolest.
Oni su istakli da promjene u načinu života mogu značajno smanjiti rizik od nastanka te bolesti.
&bdquo;Brojna istraživanja navode da se 40 odsto slučajeva malignih bolesti može spriječiti primjenom zdravih životnih navika i preventivnih mjera, uključujući pravilnu ishranu, fizičku aktivnost, prestanak pu&scaron;enja i redovne preventivne preglede&ldquo;, dodali su iz Instituta.
Upitani &scaron;ta je najveći problem u borbi protiv raka debelog crijeva u Crnoj Gori danas, oni su kazali da su jedan od najvećih izazova nepovoljne životne navike koje povećavaju rizik od nastanka bolesti, a to se odnosi na nezdravu ishranu bogatu prerađenim mesom, a siroma&scaron;nu vlaknima, voćem i povrćem, nedovoljnu fizičku aktivnost, gojaznost, pu&scaron;enje, kao i konzumaciju alkohola.&nbsp;
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da, pored toga, značajan problem predstavlja i kasno javljanje ljekaru i nedovoljan obuhvat skrining programom, zbog čega se veliki broj pacijenata i dalje otkriva u uznapredovaloj fazi bolesti, kada je liječenje složenije i ishodi su lo&scaron;iji.&nbsp;
Kako su kazali, prema posljednjim dostupnim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2022. godinu, u Crnoj Gori je te godine registrovano oko 260 novih slučajeva raka debelog crijeva, dok je oko 160 osoba umrlo od te bolesti.&nbsp;
&bdquo;Rak debelog crijeva spada među najče&scaron;će maligne bolesti u na&scaron;oj zemlji, po učestalosti je treći najče&scaron;ći karcinom, dok je po smrtnosti drugi uzrok smrti od malignih bolesti. Incidencija je veća kod mu&scaron;karaca, kod kojih je 2022. zabilježeno oko 158 novih slučajeva, dok su kod žena registrovana oko 102 slučaja obolijevanja&ldquo;, naveli su iz IJZ-a.

IJZ: Odziv građana na skrining program raka debelog crijeva ispod željenog nivoa

"PRAVOVREMENA DIJAGNOZA ZNAČAJNO POVEĆAVA ŠANSE ZA POTPUNO IZLJEČENJE"

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano, poslijepodne ponegdje malo do umjereno oblačno, a na sjeveru potpuno oblačno i uglavnom suvo.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će prijepodne biti mjestimično umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus četiri do devet, najvi&scaron;a dnevna dva do 18 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru oblačno i uglavnom suvo

DO 18 STEPENI

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) jednostrano je u ponedjeljak raskinuo ugovor o saradnji sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; u Vi&scaron;egradu, saop&scaron;teno je iz Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Odmah po saznanju za postojanje tog ugooora, pokrenute su procedure za njegovo preispitivanje i raskid, naglasili su iz Ministarstva.
"Pozdravljajmo odluku Upravnog odbora Fonda PIO kojom je ta saradnja okončana, čime je uvažena i inicijativa nevladinog sektora", pi&scaron;e saop&scaron;tenju.
Ističu da Ministarstvo i resorni ministar Damir Gutić nijesu učestvovali u zaključivanju tog ugovora, koji je uspostavljen 2016.&nbsp; niti su ranije raspolagali informacijama o njegovom &scaron;irem kontekstu.
"Ministarstvo će nastaviti aktivnosti usmjerene na suočavanje sa posljedicama ratova devedesetih i unaprjeđenje prava žrtava, kao dio svoje trajne ljudske i institucionalne odgovornosti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
Centar za građansko obrazovanje iz Crne Gore i Udruženje za dru&scaron;tvena istraživanja i komunikacije iz Bosne i Hercegovine uputili su 13. marta Fondu PIO inicijativu za raskid ugovora i povlačenje rehabilitacionog centra "Vilina Vlas" iz programa odmora i oporavka koji Fond nudi korisnicima prava na penziju po povoljnim uslovima.
"Fond PIO za odmor i oporavak ne smije nuditi objekat koji je tokom rata u BiH bio mjesto zatočenja, mučenja i sistematskog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovni&scaron;tvom", naveli su iz CGO, između ostalog, u inicijativi.

Fond PIO raskinuo ugovor sa centrom “Vilina vlas”

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVO SOCIJALNOG STARANJA, BRIGE O PORODICI I DEMOGRAFIJE

Zbog ujeda pasa lutalica, od početka godine do danas Op&scaron;tina Nik&scaron;ić isplatila je vi&scaron;e od 97 &nbsp;hiljada eura. Značajna količina novca izdvaja se i za kastriranje i čipovanje, kao i funkcionisanje skloni&scaron;ta. Da je neophodno sistemski djelovati smatraju u op&scaron;tinskom Sekretarijatu za finansije, a iz Komunalnog preduzeća poručuju da su preduzeli vi&scaron;e koraka u rje&scaron;avanju problema.
Cifra koju Op&scaron;tina Nik&scaron;ić isplaćuje građanima na račun od &scaron;tete koju pasa lutalica vrtoglavo raste od 2020. po tom osnovu iz lokalne kase izdvajalo se godi&scaron;nje od 285.000 do blizu 340.000 eura. Samo pro&scaron;le godine isplaćeno je preko pola miliona eura, a sekretarka op&scaron;tinskog Sekretarijata za finansije Tamara Jertić kaže da je cifra ogromna i za nepuna tri mjeseca ove godine.
&ldquo;Od prvog radnog dana u 2026. godini pa zaključno sa dana&scaron;njim danom je isplaćeno ne&scaron;to malo vi&scaron;e od 97.000 eura&rdquo;, kaže Jeftić.
Tro&scaron;kovi za pse lutalice ne zavr&scaron;avaju isplatom od &scaron;teta zbog ujeda. Op&scaron;tina za čipovanje i kastriranje pasa izdvaja godi&scaron;nje oko 14.000 eura, a komunalno preduzeće za funkcionisanje skloni&scaron;ta za ovu godinu planira tro&scaron;ak od blizu 117.000.&nbsp;
&ldquo;Sreća &scaron;to me za pantalone, pa mi je izdrao pantalone. I jednom na biciklu kad sam vozio isto tako, a inače da je neki ujed veći bio, ja bih to prijavio i tražio od&scaron;tetu&rdquo;, kaže jedan od građana Nik&scaron;ića.
Za njegovu sugrađanku problem jeste brojnost, ali ne opasnost koju potencijalno predstavljaju.
&ldquo;Vidim da ih dosta ima izjutra blizu autobuske stanice. Vjerovatno ljudima nije svejedno kad se kreću tako u čoporu, ali mislim da ne predstavljaju neku veliku opasnost. Nema strah&rdquo;, kaže ona.
U skloni&scaron;tima je smje&scaron;teno dvijestotine pasa i mjesta vi&scaron;e nema. Direktor komunalnog preduzeća Nemanja Vuković smatra da je jedno od rje&scaron;enja prostor slobodne zone, a drugo konačno ispitati navodne zloupotrebe koje nastaju, kako se sumnja, u sprezi pojedinih građana, ljekara i advokata, o čemu je obavijestio tužila&scaron;tvo, policiju i Ministarstvo zdravlja.
&ldquo;Definitivno postoji određeni stepen zloupotreba, postoji problem da se psi uu Nik&scaron;ić dovoze iz drugih op&scaron;tina. U tu svrhu sam inicirao i postavljanje video nadzora na svim javnim povr&scaron;inama i vjerujem da će se i ta inicijativa vrlo brzo efektuirati i da ćemo na taj način rije&scaron;iti, ne samo taj problem, nego i značajno podići bezbjednost svih građana&rdquo;, kazao je Vuković.
Od&scaron;tete koje Op&scaron;tina isplaćuje za ujede pasa iznose od 200 do vi&scaron;e od 20.000 eura.

Zbog ujeda pasa lutalica, od početka godine Opština Nikšić isplatila blizu 100.000 eura

ZA SAMO NEPUNA TRI MJESECA

Muslimani &scaron;irom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram, jedan od najvećih islamskih praznika koji označava kraj mjeseca posta i traje tri dana.
Ovaj praznik se čestita riječima &bdquo;Bajram &scaron;erif mubarek olsun&ldquo;, &scaron;to u prevodu znači &bdquo;Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen&ldquo;, a odgovara se sa &bdquo;Allah razi olsun&ldquo;, &scaron;to u prevodu znači &bdquo;Neka je Bog zadovoljan&ldquo;.

Danas je prvi dan Ramazanskog bajrama

JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA ZA ISLAMSKE VJERNIKE

Nakon kraće pauze, mje&scaron;tani Botuna ponovo jutros protestuju na ulazu gradili&scaron;ta postrojenja za otpadne vode.
Mje&scaron;tanin Slavko Vukčević kazao je u Jutarnjem programu RTCG da je pauza napravljena kako bi istražni organi imali prostora da utvrde ko je zapalio ma&scaron;inu na gradili&scaron;tu.
&bdquo;Htjeli smo da damo prostora istražnim organima da otkriju vinovnike tog događaja. Prinuđeni smo da svakodnevno gledamo gradnju postrojenja na ovoj lokaciji protiv na&scaron;e volje. Građani Botuna nisu učestvovali u paljenju ma&scaron;ine i ne smijemo dozvoliti sramotu koja nam se stavlja na teret od strane gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića i direktora 'Vodovoda' Aleksandra Ni&scaron;avića, koji su samo pola sata nakon zapaljenja ma&scaron;ine konstatovali da su počinioci mje&scaron;tani Botuna&ldquo;, rekao je Vukčević.
On je dodao da smatra da bi istražni organi trebali prikupiti izjave i dokaze na osnovu kojih su odmah u prvih pola sata tvrdili da su počinioci građani Botuna. Trenutno, kako je naveo, nema informacija da je iko od njih saslu&scaron;an, a na mje&scaron;tane se svaljuju i sramota i optužba za događaj.
&bdquo;Svjedoci smo da su prethodni protesti pro&scaron;li dostojanstveno, bez nemilih incidenata. Odbacujemo tvrdnju da su mje&scaron;tani Botuna učestvovali u paljenju ma&scaron;ine&ldquo;, istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, stručnjaci koji se razumiju u ovu problematiku znaju da građevinska dozvola ne bi smjela biti izdata ispod dalekovoda, niti da se izvode takvi radovi, jer to nije bezbjedno ni za ma&scaron;ine, ni za zaposlene koji izvode radove. Dalekovod je pod naponom od 10.000 volti.
&bdquo;Nisam bio tamo tog jutra i ne sjećam se kakvo je bilo vrijeme, ali moglo je doći do varnica i samozapaljenja ma&scaron;ine usljed starosti i sličnih problema&ldquo;, rekao je on.
&bdquo;Odbacujemo tvrdnju da je iko iz Botuna učestvovao u paljenju ma&scaron;ine. Očekujemo od tužila&scaron;tva da pozove i direktora i gradonačelnika da daju izjavu o saznanjima ko je to iz Botuna mogao da uradi&ldquo;, dodao je Vukčević.
On je podsjetio da su dosada&scaron;nji protesti bili mirni i dostojanstveni, bez nemilih incidenata. Vukčević je ponovio da su zahtjevi mje&scaron;tana obustava gradnje postrojenja na ovoj lokaciji.
&bdquo;Ustav nam garantuje pravo na zdravu životnu sredinu, pravo na odlučivanje i uče&scaron;će u dokumentima koji su doneseni za lokaciju, a sve nam je to uskraćeno&ldquo;, naveo je Vukčević.
Upitan do kada planiraju proteste, rekao je da će se na nivou mjesne zajednice dogovoriti o daljim koracima.

Botunjani se okupili kod gradilišta

PONOVO PROTESTUJU

U južnim i centralnim oblastima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu mjestimičnu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru pretežno oblačno i uglavnom suvo.
Vjetar slab do umjeren, na jugu mjestimično pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; jedan do 19 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru pretežno oblačno

DO 19 STEPENI

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, mjestimično sa ki&scaron;om, a u planinama na sjeveru i slabim snijegom.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini predjela padavine se očekuju u drugom dijelu dana, a na primorju su moguće i u ranim jutarnjim satima i prijepodne.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus tri do deset, najvi&scaron;a dnevna od četiri do 18 stepeni.

Oblačno, mjestimično kiša, snijeg na sjeveru