Karcinom debelog crijeva je značajan javnozdravstveni problem globalno, jer je druga najučestalija maligna bolest, kazala je povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv te teške bolesti medikalna onkološkinja Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić.

"U Crnoj Gori godišnje se zabilježi oko 340 novih slučajeva, oboli oko 200 muškaraca i oko 140 žena. To je bolest koja se češće javlja kod osoba starijih od 50 godina. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija primijećen je porast u kategoriji pacijenata mlađih od 40, odnosno 45 godina, gdje se to ne očekuje upravo zbog nepostojanja kumulativnog dejstva uobičajenih faktora rizika. Prije svega se misli na neadekvatnu fizičku aktivnost, konzumiranje alkohola, pušenje, ali i neodgovarajuću ishranu, koja podrazumijeva češće unošenje mesa i mesnih prerađevina i masnoća životinjskog porijekla. Ono što je karakteristično za karcinom debelog crijeva jeste da se i u razvijenom svijetu kod otprilike jedne četvrtine pacijenata bolest otkriva u metastatskoj fazi. Kod onih kod kojih je detektovana u ranom stadijumu, tokom njihovog života dodatno će još kod jedne četvrtine bolest postati metastatska", istakla je dr Lekić  u Linku Radija Crne Gore 

Navela je da su neke populacije u većem riziku. Genetsko opterećenje veoma je važno.

"Takođe i postojanje polipoze crijeva, koje može biti nasljedno ili sporadično. U riziku su i osobe koje boluju od nekih inflamatornih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti. Neka istraživanja su pokazala da je u mlađoj populaciji faktor rizika poremećaj mikrobioma.

Promijenjena crijevna flora vjerovatno nastaje zbog sve češće, pretjerane i nekontrolisane upotrebe antibiotika. Isto tako, na crijeva loše utiču i novi aditivi u hrani. Savremeni način života, gdje čovjek jede jednom dnevno i dijete koje podrazumijevaju gladovanje, to nikako nije dobro za organizam. Dolazi do metaboličkog distresa koji svakako loše utiče i na mikrobiom crijeva", upozorila je dr Lekić.

Podsjetila je da liječenje zavisi od faze u kojoj je bolest otkrivena.

"Rani stadijumi se operišu, ali, ukoliko su i rani rizični, poput visokorizičnih drugog i trećeg stadijuma, slijedi takozvano zaštitno adjuvantno liječenje, koje je bazirano na hemioterapiji. Kod karcinoma debelog crijeva, koji je metastatski, liječenje zavisi od opterećenja metastatskom bolešću i od lokalizacije tumora, da li se radi o desnoj ili lijevoj polovini debelog crijeva. Od značaja su i neke molekularne analize na osnovu kojih procenjujemo podobnost za određenu biološku terapiju", rekla je dr Lekić.

Navela je da se u Institutu za onkologiju Crne Gore primjenjuju savremeni biološki lijekovi koji se najčešće daju u kombinaciji sa hemioterapijom.

"Što se tiče terapije završnog dijela debelog crijeva, odnosno karcinoma rektuma, najčešće se kombinuje hemioterapija sa zračnom, nakon koje slijedi hirurgija. Najbolje ishode liječenja imamo ukoliko bolest otkrijemo na vrijeme. Međutim, imamo bolje rezultate u odnosu na ranije i u situacijama kada je bolest dijagnostikovana u rizičnim stadijumima ili u metastatskoj fazi.

To je zahvaljujući savremenim vidovima liječenja, ali i kombinaciji, gdje se služimo multimodalnim pristupom, gdje kombinujemo i druge modalitete, poput hirurgije određenih lokalizacija metastaza. Danas su to pacijenti koji preživljavaju mnogo duže, nego što je to bilo nekad i govorimo o petogodišnjem preživljavanju.

Za neke podvrste raka debelog crijeva, koje su podobne za imunoterapiju, možemo reći da je bolest moguće prevesti u hroničnu. Tada pacijent živi sa svojom bolešću uz redovne terapije, poput pacijenata sa nekim drugim hroničnim oboljenjem", objasnila je dr Lekić.

Naglasila je da je prevencija veoma važna.

Primarnom prevencijom utiče se na promjenljive faktore rizika i smanjuje se učestalost oboljenja.

"Sekundarnom prevencijom bolest možemo da otkrijemo u ranom stadijumu, kada se u 90% slučajeva uspješno liječi. Ona podrazumijeva srining, koji je u Crnoj Gori na nacionalnom nivou i organizovan za zdrave osobe od 50 do 74 godine života, jer je u toj uzrasnoj skupini učestalost ove maligne bolesti najveća.
Veoma treba obratiti pažnju na način ishrane.

Češće uzimati manje obroke, obroke koje u svom sastavu imaju veći procenat vlakana, a to su voće, povrće, žitarice. Važno je smanjiti konzumaciju crvenog mesa, mesnih prerađevina i životinjskih masti, kao i koncentrovanih šećera. Bitno je ne koristiti alkohol i duvan, unositi dovoljno tečnosti i redovno upražnjavati fizičku aktivnost", preporučila je dr Lekić.

Direktor Klinike za abdominalnu hirurgiju dr Aleksandar Kujović ukazao je da simptomi raka debelog crijeva dominantno zavise od položaja - mjesta na kojem se taj tumor nalazi.

"Karcinomi desne polovine debelog crijeva najčešće se manifestuju nekom hroničnom anemijom, pa se tragajući za njenim uzrokom, na kolonoskopiji otkrije malignitet. Karcinomi lijeve polovine uglavnom se ispoljavaju promjenama ritma pražnjenja, smjenama proliva i zatvora, ali nerijetko i pojavom svježe krvi u stolici.

Kad je riječ o zloćudnom tumoru završnog dijela debelog crijeva, odnosno rektuma, takođe se javlja krv u stolici, zatim učestali i lažni pozivi na stolicu i osjećaj neispražnjenosti nakon obavljanja velike nužde. Kada se ove tegobe pojave, pogotovo kod nekog ko ima familijarno genetsko opterećenje, to treba ozbiljno shvatiti i uraditi neophodnu dijagnostiku. Je li to test na skriveno krvarenje ili je odmah kolonoskopija, nije bitno, ali bitno je ispitati zašto neko ima te tegobe", savjetovao je dr Kujović.

Istakao je da je kolonoskopija zlatni standard u dijagnostici maligne bolesti debelog crijeva i u skoro 100% slučajeva dovoljna je za postavljanje dijagnoze. 

"Kad se govori o liječenju, o tome odlučuje multidisciplinarni tim. Pacijenti sa malignom bolešću kolona, koja nije metastazirala, idu direktno na hirurgiju. Ako je u pitanju karcinom rektuma, multidisciplinarni tim razmatra da li je potrebna hirurgija ili neadjuvantna terapija", objasnio je dr Kujović.

Prema njegovim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore već sedam godina rutinski se primjenjuju laparoskopske operacije debelog crijeva kao zlatni standard i veći dio pacijenata operiše se tom minimalno invazivnom hirurgijom.

"Ono što će u vrlo skorom vremenu u Crnoj Gori biti realnost, što se u zapadnom svijetu, na Dalekom istoku, ali i u našem širem okruženju već primjenjuje, to je robotska hirurgija. Najbitniji dio posla vezan za uvođenje robotske hirurgije u Crnoj Gori već je urađen.

To znači da je edukovan kadar, a sve ostalo je znatno manji problem. I možemo očekivati da će se ove ili naredne godine, ta metoda u Crnoj Gori implementirati kao drugi vid minimalno invazivne hirurgije, koji donosi niz prednosti i pacijentu i onome ko operiše", izjavio je dr Kujović.

Na Klinici za abdominalnu hirurgiju godišnje se obavi oko 150 operacija karcinoma debelog crijeva.

Veći broj čine planirane intervencije, a 10 do 20% su hitne hirurške procedure zbog urgentnog stanja uzrokovanog karcinomom debelog crijeva.

"Većina elektivnih, to jest planiranih procedura, uradi se laparoskopski, dok se hitne dominantno rade klasično, odnosno otvorenom hirurgijom. Ovo je bolest najčešće šeste, sedme i osme decenije života. Međutim, imamo i znatno mlađe pacijente. Tako je kod nas operisan pacijent koji ima oko 30 godina, dok je najstariji imao 94 godine.

Zanimljiv je i podatak da je upravo karcinom debelog crijeva jedan od malignih tumora digestivnog sistema, koji se u najvećem broju slučajeva može izliječiti. Kad je riječ o nemetastaskoj bolesti debelog crijeva, u odnosu na malignitete drugih digestivnih organa, to je moguće u najvećem procentu.

Veoma je značajno što se vrlo često karcinom tog organa može uspješno liječiti i u metastatskom stadijumu bolesti. Stoga se može reći da je rak debelog crijeva "poželjniji" od drugih malignih tumora digestivnog trakta", saopštio je dr Kujović.