Društvo

Mjera propisana novim Zakonom o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, koja se odnosi na obaveznu vakcinaciju djeteta prije upisa u vrtić, uvedena je radi za&scaron;tite zdravlja djece i smanjenja rizika od pojave epidemija u kolektivima, saop&scaron;tili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su podsjetili da je novim Zakonom o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti predviđena obavezna potvrda o sprovedenoj obaveznoj vakcinaciji djeteta kao uslov za upis i/ili pohađanje pred&scaron;kolskih ustanova.&nbsp;
&ldquo;Ova mjera uvodi se radi za&scaron;tite zdravlja djece, posebno najmlađih koji su najosjetljiviji za razvoj te&scaron;kih oblika pojedinih zaraznih bolesti, kao i radi smanjenja rizika od pojave epidemija u kolektivima, gdje se infekcije najbrže &scaron;ire&rdquo;, kazali su iz IJZ-a.
Oni su rekli da su pred&scaron;kolske ustanove okruženje sa čestim i bliskim kontaktom djece, pa i mali pad obuhvata vakcinacijom može dovesti do pojave i &scaron;irenja bolesti koje se vakcinama mogu spriječiti.
Iz Instituta su kazali da, sa druge strane, obuhvat vakcinacijom u Crnoj Gori bilježi pad tokom posljednjih deset godina.&nbsp;
Oni su istakli da je zdravstveni sistem, uz podr&scaron;ku međunarodnih partnera, prvenstveno Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, sprovodio brojne mjere s ciljem unapređenja imunizacije.&nbsp;
&ldquo;Međutim, rezultati tih aktivnosti, kada je u pitanju obuhvat vakcinacijom među djecom pred&scaron;kolskog uzrasta, bili su ograničeni i kratkoročni, pa se trend pada obuhvata nastavio&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da je pad obuhvata naročito izražen za vakcinu protiv morbila, zau&scaron;aka i rubele.&nbsp;
&ldquo;Obuhvat među pred&scaron;kolskom djecom rođenom u periodu 2020&ndash;2024. godine iznosi 49,8 odsto, dok među najmlađom djecom rođenom 2024. godine iznosi svega 10,5 odsto&rdquo;, rekli su iz IJZ-a.&nbsp;
Kako su kazali, trenutno vi&scaron;e od 18 hiljada djece pred&scaron;kolskog uzrasta nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, dok je do 18. godine taj broj veći od 30 hiljada djece.
&ldquo;S obzirom na to da je obuhvat najniži upravo u najmlađim uzrastima, gdje je i epidemiolo&scaron;ki rizik najveći, bilo je neophodno preduzeti odlučan korak kako bi se dugogodi&scaron;nji silazni trend obuhvata preokrenuo u uzlazni trend prihvatanja vakcinacije&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da novo zakonsko rje&scaron;enje predviđa kontrolu vakcinalnog statusa pred upis u pred&scaron;kolske ustanove kao za&scaron;titnu mjeru, sa ciljem obezbjeđivanja bezbjednog boravka djece u kolektivima bez rizika od pojave opasnih zaraznih bolesti.
&ldquo;Slična zakonska rje&scaron;enja već postoje u zemljama regiona, uključujući Sloveniju, Srbiju, Albaniju. Obuhvati vakcinacijom u ovim državam su posljednjih godina na znatno vi&scaron;em nivou nego u Crnoj Gori&rdquo;, rekli su iz Instituta.
Oni su dodali da su, takođe, tokom ranijih godina donijete brojne sudske presude kojima je potvrđena opravdanost da država, u interesu javnog zdravlja, može propisati obaveznost vakcinacije.
&ldquo;S obzirom na period dono&scaron;enja zakona, postoji dovoljno vremena da nevakcinisana djeca nadoknade propu&scaron;tene doze vakcina i narednu upisnu godinu u pred&scaron;kolske ustanove dočekaju za&scaron;tićena i bezbjedna za boravak u kolektivu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
IJZ je, kako su rekli, već pokrenuo dodatne promotivno-edukativne aktivnosti, dok će domovi zdravlja organizovati dodatne termine za vakcinaciju, uključujući i vikende.&nbsp;
Iz te zdravstvene ustanove su poručili da će, takođe, biti preduzeti napori da se obezbijede dodatne količine vakcina za nesmetano sprovođenje imunizacije, jer se očekuje porast interesovanja.
&ldquo;Država i zdravstveni sistem sada su odlučili da naprave korak koji je godinama izostajao, a ova prilika ne smije biti propu&scaron;tena. Reakcija dru&scaron;tva mora uslijediti prije nego &scaron;to kolektivno oklijevanje i odbijanje vakcinacije budu plaćeni epidemijama i gubitkom ljudskih života&rdquo;, istakli su iz Instituta.
Oni su naglasili da su, zajedno sa obrazovnim sektorom, roditeljima i cjelokupnom dru&scaron;tvenom zajednicom, dužni da grade sigurnu i zdravu budućnost i spriječe povratak opasnih zaraznih bolesti koje bi mogle skupo ko&scaron;tati.
&ldquo;Očekuje se da se adekvatnom implementacijom novog Zakona može postići rast obuhvata vakcinacijom, naročito među djecom pred&scaron;kolskog uzrasta, smanjenje udjela nevakcinisane djece u pred&scaron;kolskim ustanovama, čime se direktno smanjuje rizik od epidemija&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
U IJZ-u smatraju da se implementacijom novog Zakona može postići dalje unapređenje procesa sprovođenja vakcinacije, bolje informisanje roditelja i jednostavan program nadoknade vakcinacije, kako bi mjera bila prvenstveno za&scaron;titna i podržavajuća.&nbsp;

IJZ: Obavezna vakcinacija uvedena radi zaštite zdravlja djece

"I ZBOG SMANJENJA RIZIKA OD POJAVE EPIDEMIJA U KOLEKTIVIMA"

Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodi&scaron;nji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra pro&scaron;le godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon &scaron;to se ova dva dokumenta usklade, kako je saop&scaron;tio za &bdquo;Dan" Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje ba&scaron;ti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.
Da ba&scaron;te lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.
&bdquo;Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade... Biće vi&scaron;e skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rje&scaron;enju inspektora, biće donijeto novo rje&scaron;enje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju po&scaron;tovati&ldquo;, rekao je Kovačević.
Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pje&scaron;aka.
&bdquo;Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako pi&scaron;e u urbanističko-tehničkim uslovima &ndash; kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara&ldquo;, kazao je Kovačević.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.
&bdquo;Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-vi&scaron;e upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se prona&scaron;lo da se može prilagoditi&ndash; sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontroli&scaron;emo i sankcioni&scaron;emo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo&ldquo;, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.
On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila - da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saop&scaron;tio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.
&bdquo;Imamo vi&scaron;e stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi&ldquo;, kaže Branko Kovačević.
Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano &scaron;ta je otvorena, a &scaron;ta zatvorena ba&scaron;ta tako da vi&scaron;e neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godi&scaron;njem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene ba&scaron;te od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene ba&scaron;te.

Nova pravila za ugostiteljske objekte: Bašte lokala moraju dva metra dalje od zgrada, od avgusta kažnjavanje za nepoštovanje

NAKON STUPANJA NA SNAGU PRAVILNIKA

"0,38% = dvije tablete Andola.&ldquo; Tako je dr Elvir Zvrko, poslanik DPS-a, juče na mreži X sažeo posljednje usklađivanje penzija u Crnoj Gori.
- Toliko vrijedi &rsquo;povećanje&rsquo; penzija. Građani plaćaju evropske cijene, a dobijaju balkanski tretman. Vrijeme je za odgovornost - napisao je, uz skrin&scaron;ot podataka objavljenih prije pola godine &ndash; da su cijene farmaceutskih proizvoda u Crnoj Gori u tom trenutku bile uvećane za 14,5 odsto, a u Evropskoj uniji 2,1 odsto.
Za dio javnosti to je bila tek politička provokacija; za pacijente, naročito penzionere i hronične bolesnike, jo&scaron; jedna rečenica u kojoj su se prepoznali: da rast tro&scaron;kova života najbrže pogodi ba&scaron; ono &scaron;to se ne može odložiti &ndash; terapiju. U ordinacijama i apotekama, ta &bdquo;slikovita&ldquo; računica se ne doživljava kao dosjetka, već kao osjećaj da svako novo poskupljenje prvo udara na zdravlje.
Statistika i život
Prema posljednjim podacima Monstata o inflaciji, poskupljenje se, međutim, ne odnosi isključivo na ljekove na recept, već na &scaron;iru potkategoriju u okviru standardne klasifikacije potro&scaron;nje (ECOICOP) koja obuhvata različite vrste farmaceutskih i srodnih proizvoda. Iz Monstata su pojasnili da rast može dominantno dolaziti iz segmenta nereceptnih preparata &ndash; suplementi, biljni i drugi proizvodi &ndash; dok su cijene ljekova na recept u najvećoj mjeri administrativno regulisane.
Ipak, harmonizovani indeks potro&scaron;ačkih cijena (HICP), koji je u potpunosti uporediv sa metodologijom Eurostata, pokazuje da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto. Ljekovi su u članicama EU u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u eurozoni za 1,6 odsto. U Crnoj Gori poskupljenje je bilo gotovo tri puta veće od rasta u državi EU sa najvećim rastom &ndash; Italiji, 5,9 odsto. &Scaron;est država imalo je pad cijena farmaceutskih proizvoda: u Slovačkoj za 1,8 odsto, Francuskoj za 1,5 odsto, &Scaron;vajcarskoj za 1,2 odsto, &Scaron;paniji za 0,3 odsto i Islandu za 0,1 odsto. U ostalim državama bilježen je simboličan rast &ndash; u Če&scaron;koj 0,1 odsto, Belgiji 0,4, Luksemburgu 0,7, Finskoj 0,9, Njemačkoj 1,4 odsto&hellip;
Upravo tu, između evropske &bdquo;simbolike&ldquo; i crnogorske &bdquo;eksplozije&ldquo;, Zvrko i ekonomista i biv&scaron;i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić &ndash; svaki iz svog ugla &ndash; vide isti problem: pacijenti plaćaju razliku, a sistem kasni za realno&scaron;ću.
Uredba i ljekovi &bdquo;van liste&ldquo;
Vlada je 30. septembra usvojila Uredbu o dopunama Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova. Promjenom ovog propisa omogućava se ograničavanje cijena ljekova van Liste ljekova, kroz utvrđivanje maksimalnih cijena &ndash; i za nove ljekove registrovane od Instituta za ljekove i medicinska sredstva, i za one koji su već u prometu. Na taj način Institut dobija zakonsku obavezu da sprovodi redovne, godi&scaron;nje revizije maksimalnih cijena ljekova van Liste, uz obrazloženje da se obezbjeđuje dosljedna primjena zakonskih normi, sprečava nekontrolisan rast cijena, povećava transparentnost i sigurnost kontinuiranog snabdijevanja trži&scaron;ta. Vlada navodi i da se ovim aktom zakonske norme Crne Gore dodatno usklađuju sa evropskim standardima, &bdquo;na korist građana i zdravstvenog sistema u cjelini&ldquo;.
Cijene ljekova koje se ne nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi, a koje građani uz ljekarski recept plaćaju iz svog džepa, trebalo bi da budu ograničene od marta ove godine. Iako su ranije analize Ministarstva zdravlja, Montefarma i Instituta ukazale da bi ograničenjem bilo obuhvaćeno oko 200 ljekova sa režimom propisivanja na recept koji nijesu na listi koju pokriva država, izvjesno je da je broj takvih ljekova mnogo veći.
Uredba je usvojena pola godine nakon usvajanja novog zakona o ljekovima. Novim zakonom predviđeno je formiranje maksimalnih cijena i za ljekove koji se kupuju uz recept, ali nijesu na osnovnoj i doplatnoj listi. U Ministarstvu zdravlja saop&scaron;tili su da su se na taj korak odlučili da bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali dostupnost terapija.
Andol kao simbolika
Da bi se vidjelo gdje se tačno lome &bdquo;simbolika&ldquo; i realni tro&scaron;ak, Pobjeda je pitala dr Zvrka na osnovu kojih konkretnih podataka i cijena je do&scaron;ao do poređenja sa &bdquo;dvije tablete Andola&ldquo;. On odgovara da nije i&scaron;ao na &bdquo;tačan matematički proračun&ldquo;, već na sliku koja pokazuje su&scaron;tinu.
- Kada sam rekao da povećanje penzija od 0,38 odsto &rsquo;vrijedi koliko dvije tablete Andola&rsquo;, nijesam govorio o tačnom matematičkom proračunu, nego o slikovitom prikazu koliko je to povećanje simbolično i nedovoljno. Ako uzmemo prosječnu penziju, povećanje od 0,38 odsto znači oko 1,8 eura mjesečno. To je iznos koji penzioneru praktično &rsquo;pojede&rsquo; jedno minimalno poskupljenje lijeka ili doplata u apoteci &ndash; rekao je dr Zvrko Pobjedi.
Obja&scaron;njava i za&scaron;to ba&scaron; taj lijek:
- Namjerno sam uzeo Andol kao primjer, jer je to generički, jeftin lijek koji svi poznaju i koji se često koristi. Ako vam se penzija poveća na nivou jedne ili dvije kutije najosnovnijeg lijeka, to jasno govori da penzioneri nijesu za&scaron;tićeni od inflacije, posebno ne od rasta cijena u zdravstvenom sistemu &ndash; kaže on.
Surovi kompromisi - lijek ili grijanje
Na pitanje koliko rast cijena ljekova utiče na terapije, posebno kod penzionera i hroničnih bolesnika, dr Zvrko prelazi iz političkog registra u iskustvo iz ordinacije.
- Kao ljekar to vidim svakog dana. Penzioneri i hronični bolesnici već sada prave kompromis između terapije i računa za struju, hranu i grijanje. Sve če&scaron;će čujem: &rsquo;Doktore, ovaj novi lijek mi je preskup, ima li ne&scaron;to jeftinije?&rsquo; ili &rsquo;Uzeću pola kutije pa ću da razvlačim&hellip; - isrpičao je dr Zvrko svoja iskustva.
Upozorava na posljedice takvih &bdquo;sitnih u&scaron;teda&ldquo;: terapija se ne uzima redovno, bolest se pogor&scaron;ava jer pritisak, &scaron;ećer ili srčani ritam nijesu kontrolisani, komplikacije nastaju brže i če&scaron;će, a ono &scaron;to se &bdquo;u&scaron;tedjelo&ldquo; danas, plaća se skupljim bolničkim liječenjem sjutra.
- Penzioneri su najosjetljiviji jer najveći dio svoje penzije tro&scaron;e na ljekove i osnovne potrebe. Kada njima poskupi terapija, to nije statistika, to je direktan udar na zdravlje - poručuje on.
Ekonomija sistema
Dok dr Zvrko opisuje kako poskupljenja izgledaju &bdquo;na terenu&ldquo;, Čirgić obja&scaron;njava zbog čega sistem proizvodi takav pritisak.
On poja&scaron;njava da je osnovni pravni okvir za formiranje cijena ljekova Zakon o ljekovima i Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, u kojoj je data metodologija utvrđivanja cijene.
- Uredba određuje da je veleprodajna marža &scaron;est odsto, a da maloprodajna može ići do 18 odsto u odnosu na nabavnu cijenu lijeka. Država je skoro izmjenom Uredbe prvi put ograničila i cijene za ljekove van liste tako da možemo reći da u regulatornom dijelu ima potpunu kontrolu nad formiranjem cijena ljekova i koristi mehanizme kao i ostale evropske države, te da su i definisane marže niže nego u većem dijelu EU i regiona &ndash; istakao je Čirgić.
Ali, odmah povlači ključnu razliku: formalno nije isto &scaron;to i realno.
- Ipak, iako postoji formalna kontrola, realna kontrola države je ograničena jer je Crna Gora malo trži&scaron;te i bez velike pregovaračke moći u postupku pregovora sa proizvođačima ili zastupnicima proizvođača ljekova, zbog čega je neophodno jačanje pregovaračke pozicije države radi postizanja nižih nabavnih cijena. Osim toga, imamo manjak konkurencije zbog malog broja distributera i apotekarskih lanaca, &scaron;to takođe utiče na visinu nabavnih cijena ljekova &ndash; ukazao je Čirgić.
Drama u apoteci, a ne makroindikator
Na pitanje Pobjede da li je opravdano poređenje da cijene farmaceutskih proizvoda u Crnoj Gori rastu vi&scaron;estruko brže nego u većini država EU, Čirgić kaže da &bdquo;tvrdnje potvrđuju podaci Monstata&ldquo;: u EU rast 2,1 odsto, u eurozoni 1,6, a &bdquo;kod nas eksplozija&ldquo; - 14,5 odsto. Uzroke vidi u &bdquo;pogre&scaron;nim fiskalnim politikama popularno nazvanim Evropa sad 1 i 2&ldquo;, prisustvu preko 100.000 stranaca i rastu potro&scaron;nje &bdquo;pri odsustvu kontrole sistema&ldquo;.
Dr Zvrko, na isto pitanje iz svoje perspektive, podatak naziva alarmantnim.
- Pokazuje da Crna Gora ima sedam puta veći rast cijena lijekova nego EU. To nije statistička gre&scaron;ka, već dokaz da država nema efikasnu kontrolu nad formiranjem cijena. U EU rast od 2,1 odsto građanin kompenzuje vi&scaron;im standardom i snažnim mehanizmima za&scaron;tite potro&scaron;ača. U Crnoj Gori rast od 14,5 odsto direktno pogađa najranjivije, penzionere, hronične bolesnike i siroma&scaron;na domaćinstva. Drugim riječima: u EU je to makroekonomski podatak, a kod nas socijalna i zdravstvena drama - poručuje.
Ko najvi&scaron;e plaća i za&scaron;to
Pobjeda je sagovornike pitala i koliko rast cijena pogađa penzionere i hronične bolesnike u odnosu na ostale građane. Čirgić odgovara da rast cijena ljekova najvi&scaron;e pogađa one koji su najvi&scaron;e vezani za zdravstveni sistem - penzionere i hronične pacijente: penzioneri imaju najniže prihode, a hronični pacijenti redovne tro&scaron;kove terapija.
- Kada cijene terapija rastu brže od penzija to direktno ugrožava njihov životni standard i često ih primorava da biraju između osnovnih potreba i zdravlja. Za penzionere i hronične pacijente lijek nije izbor već uslov za normalan život - kaže on.
U tom smislu, pita se i da li je realno poređenje da simbolična povećanja penzija &bdquo;pojede&ldquo; rast cijena ljekova.
Čirgić kaže i da ukoliko rast penzija nije usklađen sa inflacijom, penzioneri se uvode u jo&scaron; težu i onako nezavidnu materijalnu situaciju.
- A posljednje usklađivanje penzija od 0,38 odsto ili oko dva eura izazvalo je s pravom ogorčenje kod penzionera&hellip; Tako da rast cijena ljekova nije &rsquo;pojelo&rsquo; simbolično uvećanje već &rsquo;jede&rsquo; samu penziju &ndash; ističe nekada&scaron;nji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.
Dr Zvrko takođe smatra da to nije dovoljno, te da povećanje penzija čak nije ni realno povećanje, već tehničko usklađivanje, statistička korekcija koja samo djelimično prati inflaciju.
- Rezultat bude 0,38 odsto, jedva euro ili dva na prosječnu penziju. To je nedovoljno čak i za minimalna poskupljenja. Ako pogledamo rast cijena hrane, komunalija, ljekova i medicinskog materijala, jasno je da penzioneri godinama gube realnu kupovnu moć. Ovo usklađivanje je simbolično, a ne su&scaron;tinsko &ndash; ističe dr Zvrko.
Mehanizmi postoje
Na pitanje Pobjede da li država ima mehanizme da ograniči ili ublaži rast cijena terapija, Čirgić nabraja instrumente: utvrđivanje maksimalnih cijena, pregovori sa proizvođačima ili zastupnicima, formiranje i pro&scaron;irenje liste ljekova, sistem nabavki i distribucije, podsticanje konkurencije.
- Njihovom adekvatnom primjenom može se uticati na cijene ljekova, ali i na dostupnost terapija čime bi se smanjila potro&scaron;nja iz džepa &ndash; kaže on.
Posebno insistira na sistemskoj promjeni kod nabavki i podsjeća da mi i sada imamo centralizovane nabavke, ali umjesto &scaron;to nabavka ide po Zakonu o javnim nabavkama, treba obezbijediti da se nabavke rade po Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
- Imali bismo nabavke lijeka istog hemijskog sastava od vi&scaron;e proizvođača po cijeni koju je dogovorilo Ministarstvo zdravlja. Samim tim i lista ljekova bi trebalo da bude &scaron;ira&hellip; Do&scaron;lo bi i do značajnog pada potro&scaron;nje iz džepa pa bi se rast cijena manje odražavao na standard pacijenata &ndash; poručuje Čirgić, uz napomenu da su marže već ograničene i &bdquo;u prihvatljivim okvirima&ldquo;.
Dr Zvrko, sa druge strane, kaže da ima utisak da je država &bdquo;ozbiljno oslabila kontrolu&ldquo; nad trži&scaron;tem.
- Kada cijene rastu, marže ostaju netaknute, a sve to plaća pacijent, pa je jasno da je regulator zakazao &ndash; smatra on.
Odgovornost vidi na vi&scaron;e nivoa &ndash; Vlada i Ministarstvo nijesu na vrijeme korigovali politiku cijena, nadležne agencije nijesu obezbijedile dovoljno transparentnosti u strukturi cijena i marži, a politička većina se bavi dnevnom politikom, a zanemaruje dostupnost terapije kao socijalno pitanje.
- Država ne smije biti pasivni posmatrač. Ako se povuče iz regulacije, cijenu toga plaćaju najsiroma&scaron;niji &ndash; ističe dr Zvrko.
I Čirgić zaključuje da je problem, iako ima ekonomske i regulatorne aspekte, &bdquo;dominantno političke prirode&ldquo;: cijene rastu brže nego &scaron;to država reaguje, &scaron;to znači da politika ne sprovodi reforme dovoljno odlučno.
Ograničiti marže, &scaron;iriti liste...
Pobjeda je pitala dr Zvrka koje konkretne mjere predlaže - kao ljekar i poslanik. On navodi: ograničiti marže na esencijalne ljekove za hronične bolesti; revidirati liste ljekova Fonda da modernije terapije budu dostupne bez dodatnog opterećenja za najugroženije; uvesti ciljane subvencije za penzionere sa najnižim primanjima i socijalno ugrožene; povećati transparentnost u formiranju cijena na nivou proizvođača, veleprodaje i maloprodaje; podsticati kvalitetne generike uz jasne stručne smjernice za propisivanje.
- Sve ove mjere mogu i treba da prerastu u konkretne amandmane i zakonske izmjene, uz konsultacije sa strukom &ndash; smatra on.
Na pitanje da li Vlada treba, umjesto simboličnih povećanja penzija, da ide na subvencionisanja terapija, Zvrko odgovara da je potrebno oboje &ndash; ali ako se mora birati, za najugroženije je efikasnije subvencionisati terapiju.
- Povećanje od nekoliko eura ne rje&scaron;ava ni&scaron;ta, dok ukidanje ili smanjenje participacije za esencijalne ljekove odmah smanjuje pritisak na budžet domaćinstva i čuva zdravlje&hellip; Zato nam umjesto simbolike i marketinga treba jasna politika subvencija za najniže penzije, povoljniji režim za oboljele od rijetkih i te&scaron;kih bolesti, strategija koja garantuje da niko u Crnoj Gori ne ostane bez osnovnog lijeka zato &scaron;to nema novca. To je su&scaron;tinski test socijalne politike svake vlade &ndash; poručuje dr Zvrko.
Zaključak koji se sam nameće iz oba ugla &ndash; ljekarskog i ekonomskog &ndash; jeste da se &bdquo;povećanje&ldquo; penzija mjeri u eurima, ali se posljedice mjere u propu&scaron;tenim dozama, pogor&scaron;anim hroničnim bolestima i skupljim liječenjima. Između uredbi, trži&scaron;ta i pregovaračke moći, pacijenti ostaju posljednja karika koja sve plaća &ndash; a ba&scaron; bi ona morala da bude prva koja se &scaron;titi.
Vlada negira rast, Zvrko traži potpune podatke
Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević saop&scaron;tila je da su navodi o rastu cijena ljekova netačni i da, kako tvrdi, &bdquo;cijene ljekova nijesu uvećane i nekontrolisanog rasta ne može biti&ldquo;. Prema njenim riječima, na snazi je Uredba o formiranju maksimalnih cijena za ljekove koji se izdaju na recept i koji nijesu na Listi, zbog čega &bdquo;građani nemaju razloga za brigu&ldquo;.
Vučević se pozvala na, kako je navela, zvanične podatke Monstata prema kojima je pro&scaron;le godine &bdquo;simbolično uvećanje iznosilo 2,1 odsto i to za medikamente koji nemaju terapijsku alternativu&ldquo;, dok se povećanje od 14,5 odsto odnosi na OTC grupu preparata čije se cijene formiraju slobodno na trži&scaron;tu, &bdquo;svugdje u Evropi&ldquo;. Dodala je da &scaron;irok opseg farmaceutskih proizvoda ne može da se izjednači sa važećom Listom ljekova, te da se rast cijena preparata i suplemenata ne može ograničiti, zbog čega je poređenje &bdquo;14,5 odsto u Crnoj Gori sa 2,1 odsto u EU&ldquo;, prema njenim riječima, pogre&scaron;no, obmanjujuće i krajnje zlurado.
Na takve navode reagovao je dr Elvir Zvrko poručujući da se politika DPS-a, za razliku od pojedinih partija, &bdquo;ne temelji na paf-paf manipulacijama&ldquo;, već na činjenicama i stvarnom teretu koji građani osjećaju u apotekama.
&bdquo;Dovoljno je reći da je čak i Rapidol S poskupio &ndash; pa neka građani sami procijene ko govori istinu. Ako Vlada ima drugačije podatke, neka objavi kompletan pregled trži&scaron;ta ljekova, a ne samo one segmente koji odgovaraju populističkoj politici koju vode &ndash; politici koja je već pokazala koliko može biti pogubna po standard građana. Uostalom, Ministarstvo zdravlja se samo pohvalilo &rsquo;mjerama&rsquo; kako bi &rsquo;zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova&rsquo;&ldquo;, poručio je dr Zvrko.

"Uzeću pola kutije pa ću da razvlačim“

DR ELVIR ZVRKO I BIVŠI DIREKTOR FZO SEAD ČIRGIĆ SMATRAJU DA PACIJENTI PLAĆAJU CIJENU NEFUNKCIONALNOG SISTEMA

Država ima pravo da propi&scaron;e mjere i preduzme druge aktivnosti kako bi se očuvalo zdravlje djece i postigli bolji rezultati u za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, ocijenio je Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
U mi&scaron;ljenju povodom novog Zakona o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, koji je stupio na snagu početkom godine, a kojim se uslovljava pristup djeteta pred&scaron;kolskom obrazovanju vakcinacijom, Za&scaron;titnik je naveo da je vakcinacija najkorisnija medicinska intervencija za čovječanstvo i da je njen značaj po javno zdravlje gotovo nemoguće izmjeriti.
Iz institucije Ombudsmana, na čijem je čelu Sini&scaron;a Bjeković, podsjetili su su da je Za&scaron;titnik krajem 2016. godine, dao mi&scaron;ljenje na Nacrt Zakona o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, u kojem je, između ostalog, istakao značaj prava djeteta na zdravlje.
U mi&scaron;ljenju je, takođe, naveo da, radi ostvarivanja efikasnih ciljeva programa imunizacije, treba uspostaviti efikasnu komunikaciju sa roditeljima djece u vezi pitanja koje se odnose na vakcine, te njihovu bezbjednost, podizati nivo svijesti u op&scaron;toj populaciji o rizicima koje nose vakcino-preventabilna oboljenja, te potpomaganje boljeg razumijevanja značaja kolektivnog imuniteta za ukupno dru&scaron;tvo.
Za&scaron;titnik je istakao da se mi&scaron;ljenje zasnivalo i na Izvje&scaron;taju o sprovedenoj imunizaciji u Crnoj Gori za 2015. godinu Instituta za javno zdravlje u kojem se ističe da su &ldquo;planirane sistemske vakcinacije djece (kohorta rođenih u 2014 godini) u Crnoj Gori u toku 2015 godine, izvr&scaron;ene &nbsp;sa obuhvatom od 64 odsto MMR do 89,3 odsto BCG, a revakcinacije sa obuhvatom od 70,6 odsto polio do 95,6 DT polio&rdquo;.
&nbsp;U izvje&scaron;taju je takođe nagla&scaron;eno da je tokom 2015. godine sprovedena revakcinacija sa MMR-om djece u I razredu osnovne &scaron;kole, a da je obuhvat među učenicima u iznosio 93,5 odsto, &scaron;to je ne&scaron;to niža vrijednost u odnosu na prethodnu godinu (95,2)&rdquo;.
Iz institucije Za&scaron;titnika kazali su da se pitanjem imunizacije djece bave stalno i da su u vi&scaron;e navrata ukazivali nadležnim institucijama sprovođenje različitih mjera i kampanja, kojima bi se zaustavio trend pada obuhvata obaveznim vakcinama.
&ldquo;Komitet za prava djeteta UN-a, u Zaključnim zapažanjima datim Crnoj Gori (2018), izrazio je zabrinutost zbog smanjenja stope imunizacije protiv dječjih bolesti zbog kampanja protiv vakcinacije i dao preporuku državi da podiže svijest o važnosti dojenja i vakcinacije i pobolj&scaron;a stopu imunizacije&rdquo;, podsjetili su iz institucije Za&scaron;titnika.
Kada je riječ o obaveznoj imunizaciji djece, Ombudsman zapaža da je tokom 2025. godine i prethodnih godina u Crnoj Gori zabilježen veliki pad obuhvata vakcinacijom svim vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, na koju situaciju su u vi&scaron;e navrata upozoravali epidemiolozi i drugi nadležni iz Instituta za javno zdravlje, ističući da vakcinacija nije samo čin individualne za&scaron;tite, već i čin solidarnosti i odgovornosti radi bolje za&scaron;tite kolektiva.
Iz institucije Za&scaron;titnika su kazali da su im se obraćali roditelji, sa pitanjima i dilemama u vezi sa vakcinama, upravo &nbsp;zbog nedobijanja adekvatnih informacija od pedijatara o mogućim neželjenim dejstvima i drugim pitanjima, te da su upućivali nadležnim organima preporuke koje su se odnosile na poja&scaron;njavanje ovih pitanja od strane struke.
Za&scaron;titnik je podsjetio da u vezi sa obaveznom imunizacijom, te uslovljavanjem pohađanja obrazovanja, postoji i praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koja u predmetu protiv Če&scaron;ke ocjenjuje da obavezna vakcinacija djece protiv devet bolesti zadire u pravo na privatnost, ali ne predstavlja kr&scaron;enje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima kad je riječ o &bdquo;pravu na po&scaron;tovanje privatnog života".
Sud je, pojasnili su, zaključio da je mije&scaron;anje u prava aplikanata bilo u skladu sa važećim zakonima Če&scaron;ke, kao i da je težilo legitimnom cilju &ndash; za&scaron;titi od bolesti koje mogu uzrokovati ozbiljne rizike po zdravlje građana.
Kako su dodali iz institucije Ombudsmana, ESLJP je ukazao da se uprkos obaveznoj vakcinaciji, ona ne može direktno nametnuti, te se sprovodi indirektno, primjenom određenih sankcija.
&ldquo;Mjeru kojom se nevakcinisanoj djeci uskraćuje mogućnost pohađanja pred&scaron;kolskog obrazovanja i vaspitanja, Sud je smatrao posljedicom koja je jasno predviđena primarnim zakonodavstvom usled nepridržavanja op&scaron;te zakonske dužnosti i koja ima za cilj za&scaron;titu zdravlja male djece, te je shodno tome i njen karakter za&scaron;titne, a ne kaznene prirode&rdquo;, naglasili su iz institucije Za&scaron;titnika.
Oni su kazali i da su u saznanju da su pojedine države u okruženju, zbog pada obuhvata obaveznom imunizacijom, izmijenile zakonske regulative, pa tako Hrvatska uslovljava boravak u vrtićima vakcinacijom, a Srbija uslovljava pohađanje, boravak u pred&scaron;kolskim i &scaron;kolskim ustanovama, kao i ustanovama za smje&scaron;taj djece bez roditeljskog staranja.
Ovim pitanjem su se, naveo je Za&scaron;titnik, bavili i ustavni sudovi država u okruženju.
&ldquo;Ustavni sud Hrvatske utvrdio je da načelo zabrane diskriminacije u konkretnom slučaju nije relevantno, te da se ne može smatrati da je djeci pred&scaron;kolskog i osnovno&scaron;kolskog uzrasta neopravdano uskraćeno pravo na obrazovanje uslijed odbijanja vakcinacije&rdquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju Ombudsmana.
Podsjeća se da je i Ustavni sud Srbije utvrdio da se činjenica da je pohađanje obrazovnih ustanova djece bilo uslovljeno vakcinacijom ne može tumačiti kao relevantna u ustavnom smislu za bilo koji oblik diskriminacije u pogledu prava na obrazovanje.
Za&scaron;titnik je u svom mi&scaron;ljenju citirao stav iz knjige Prava djeteta autorki Nata&scaron;e Vučković &Scaron;ahović i Nevene Petru&scaron;ić (Ni&scaron;, 2016), prema kojem, zbog veoma niskog obuhvata vakcinacije, država treba da primijeni sve raspoložive mehanizme kako bi za&scaron;titila pravo djece na život, opstanak i razvoj, koje se smatra osnovnim principom prava djeteta i koje ima primat u odnosu na ostala prava i principe.
Pozivajući se na literaturu, Za&scaron;titnik je naveo i da se pravo djeteta na život, opstanak i razvoj smatra imperativnom normom međunarodnog prava (jus cogens), koja proizvodi obaveze i za države koje nijesu ratifikovale međunarodne ugovore kojima se to pravo &scaron;titi.
&ldquo;Na osnovu svega navedenog Za&scaron;titnik cijeni da država ima pravo da propi&scaron;e mjere, preduzima i druge rapoložive aktivnosti da bi se za&scaron;titilo zdravlje djece, te oktlonile nedoumice koje prate ovo pitanje au cilju postizanja boljih rezulta u za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti&rdquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titinik je naglasio i da propisane norme mogu biti provjerene putem sudske i ustavnosudske za&scaron;tite.
Predlog Zakona po kojem nevakcinisana djeca ne mogu da idu u vrtić podnijeli su Skup&scaron;tini poslanici Albin Ćeman, Dragana Vučević, Dane Marković, Vaso Obradović, Amer Smailović i Nikola Camaj, a usvojen je po hitnom postupku posljednjeg dana decembra.
Iz institucije Za&scaron;titnika su kazali da nijesu bili upoznati sa novim zakonskim rje&scaron;enjem i da nijesu imali saznanja o javnoj raspravi, niti su u njoj učestvovali.

Zaštitnik o obaveznoj vakcinaciji: Država ima pravo da uvede mjere za zaštitu zdravlja djece

OMBUDSMAN ZAPAŽA DA JE TOKOM PROŠLE I PRETHODNIH GODINA U CG ZABILJEŽEN VELIKI PAD OBUHVATA VAKCINACIJOM

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đuri&scaron;iću u tom prostoru pod za&scaron;titom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, pi&scaron;e Pobjeda.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, &scaron;to proizilazi iz Rje&scaron;enja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: &bdquo;Na&scaron;e inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U su&scaron;tini, &scaron;to se nas tiče, na&scaron;a nadležnost se time zavr&scaron;ila&ldquo;.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao &bdquo;apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe&ldquo;.
&ldquo;Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi iza&scaron;le inspektorke da utvrde da li je to tako, da zavr&scaron;e proceduru&rdquo;, kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodi&scaron;njih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija zavr&scaron;ila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premje&scaron;tanje &bdquo;faktička radnja trećih lica&ldquo; van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu ba&scaron;tinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke &bdquo;predsjednik op&scaron;tine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đuri&scaron;iću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana&ldquo;.
&ldquo;U odnosu na dio koji se odnosi na premje&scaron;tanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, &scaron;to je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon &scaron;to je utvrđeno da je po rje&scaron;enju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premje&scaron;tanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužila&scaron;tvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije&rdquo;, navedeno je u obrazloženju Rje&scaron;enja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu ba&scaron;tinu Du&scaron;ica &Scaron;ljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premje&scaron;tanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rje&scaron;enja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
&ldquo;Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija&rdquo;, &ndash; kazala je &Scaron;ljivančanin.
Na insistiranje novinara da, ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, &Scaron;ljivančanin je odgovorila: &bdquo;Predmet je pred tužila&scaron;tvom, tako da ne, nijesmo&ldquo;.
Spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premje&scaron;ten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kr&scaron;enje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa za&scaron;titu države jo&scaron; od 1956. godine, za &scaron;to nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru pro&scaron;le godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premje&scaron;tanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko &bdquo;sklanjanje&ldquo;, već kao njegovo ponovno postavljanje u za&scaron;tićenom prostoru, &scaron;to podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmje&scaron;tanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đuri&scaron;ića i drugih koje smatra &bdquo;junacima&ldquo;. U međuvremenu je spomenik navodno &bdquo;ispario&ldquo; i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to vi&scaron;e nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista &ndash; uru&scaron;avanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

SUPROTNO TVRDNJAMA MINISTARKE KULTURE I MEDIJA TAMARA VUJOVIĆ

Vlada Crne Gore usvojila je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2026&ndash;2028, strate&scaron;ki dokument koji predstavlja odgovor na, kako se navodi, alarmantnu situaciju u zemlji kada su u pitanju maligne bolesti. U na&scaron;oj zemlji je, sudeći prema podacima, rak grlića materice postao vodeći zdravstveni izazov, a većina žena kod ljekara stiže prekasno. Kod čak 61 odsto žena ova opaka bolest se otkrije kada je za operaciju već kasno.
Dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju ovu te&scaron;ku situaciju. Tako su tokom 2023. godine, Konzilijumu Instituta za onkologiju predstavljene 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice.
&bdquo;Od tog broja u 61% slučajeva, bolest je otkrivena u inoperabilnom stadijumu&ldquo;, navodi se u ovom dokumentu.
To znači da su za ove žene agresivnije metode liječenja postale jedina opcija, jer je prozor za ranu i efikasnu hirur&scaron;ku intervenciju nepovratno zatvoren.
Položaj Crne Gore u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.
Na&scaron;a zemlja bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
&bdquo;Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi&ldquo;, precizira se u dokumentu.
U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta če&scaron;će nego u Finskoj ili &Scaron;vajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.
Posebno zabrinjava &scaron;to se bolest najče&scaron;će javlja kod žena u najproduktivnijem dobu, od 30. do 65. godine života.
Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026&ndash;2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.
&bdquo;Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi&ldquo;, ističe se u novom planu.
Glavni koraci u ovoj ofanzivi su pro&scaron;irenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosada&scaron;njih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.
&bdquo;Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka&ldquo;, zaključuje se u Vladinom dokumentu.
Stručnjaci u Programu nagla&scaron;avaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao &scaron;to su pu&scaron;enje, nezdrava ishrana i gojaznost.
Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pu&scaron;enja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, &scaron;to je znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pu&scaron;enja ukupnoj smrtnosti od raka.
Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, &scaron;to zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.
Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.
Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.
Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, &scaron;to je u skladu s evropskim standardima.
Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodi&scaron;nji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.
"Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra", navodi se, između ostalog u dokumentu.
Vlada Crne Gore usvojila je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2026&ndash;2028, strate&scaron;ki dokument koji predstavlja odgovor na, kako se navodi, alarmantnu situaciju u zemlji kada su u pitanju maligne bolesti. U na&scaron;oj zemlji je, sudeći prema podacima, rak grlića materice postao vodeći zdravstveni izazov, a većina žena kod ljekara stiže prekasno. Kod čak 61 odsto žena ova opaka bolest se otkrije kada je za operaciju već kasno.
Dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju ovu te&scaron;ku situaciju. Tako su tokom 2023. godine, Konzilijumu Instituta za onkologiju predstavljene 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice.
&bdquo;Od tog broja u 61% slučajeva, bolest je otkrivena u inoperabilnom stadijumu&ldquo;, navodi se u ovom dokumentu.
To znači da su za ove žene agresivnije metode liječenja postale jedina opcija, jer je prozor za ranu i efikasnu hirur&scaron;ku intervenciju nepovratno zatvoren.
Položaj Crne Gore u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.
Na&scaron;a zemlja bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
&bdquo;Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi&ldquo;, precizira se u dokumentu.
U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta če&scaron;će nego u Finskoj ili &Scaron;vajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.
Posebno zabrinjava &scaron;to se bolest najče&scaron;će javlja kod žena u najproduktivnijem dobu, od 30. do 65. godine života.
Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026&ndash;2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.
&bdquo;Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi&ldquo;, ističe se u novom planu.
Glavni koraci u ovoj ofanzivi su pro&scaron;irenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosada&scaron;njih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.
&bdquo;Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka&ldquo;, zaključuje se u Vladinom dokumentu.
Stručnjaci u Programu nagla&scaron;avaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao &scaron;to su pu&scaron;enje, nezdrava ishrana i gojaznost.
Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pu&scaron;enja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, &scaron;to je znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pu&scaron;enja ukupnoj smrtnosti od raka.
Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, &scaron;to zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.
Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.
Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.
Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, &scaron;to je u skladu s evropskim standardima.
Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodi&scaron;nji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.
"Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra", navodi se, između ostalog u dokumentu.

Rak grlića materice kod čak 61% žena otkrije se kada je za operaciju već kasno

POSEBNO ZABRINJAVA ŠTO SE BOLEST NAJČEŠĆE JAVLJA KOD ŽENA U NAJPRODUKTIVNIJEM DOBU

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om, uz mogućnost obilnijih pljuskova u prvom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne mjestimično sunčani periodi, naročito na sjeveru.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južni, a tokom dana će slabiti.
Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 15 stepeni

UZ MOGUĆNOST OBILNIJIH PLJUSKOVA U PRVOM DIJELU DANA

Ministarstvo urbanizma saop&scaron;tilo je za Portal RTCG da je investitor na gradili&scaron;tu kolektora u Botunu započeo aktivnosti na otklanjanju nepravilnosti koje su utvrđene zapisnikom građevinskog inspektora, te da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen nadležnim organima.
"U ovom trenutku možemo informisati javnost da je investitor preduzeo radnje neophodne za otklanjanje nepravilnosti konstatovanih zapisnikom postupajućeg inspektora, kao i da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog resora ističu da postoji očekivanje da gradili&scaron;te bude otpečaćeno u najskorijem roku, ali nagla&scaron;avaju da dalji tok postupka zavisi isključivo od investitora.
"Nadamo se da će gradili&scaron;te biti otpečaćeno u najskorije vrijeme, ali dalji tok procesa zavisi isključivo od brzine kojom investitor bude kompletirao potrebnu dokumentaciju, odnosno obezbijedio preostali nedostajući dokument", poručili su iz Ministarstva urbanizma.
Ministarstvo je naglasilo da će postupati u skladu sa zakonom i nastaviti da prati ovaj slučaj, te da će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena o svim narednim koracima.

Ministarstvo urbanizma: Investitor počeo da otklanja nepravilnosti koje je konstatovao inspektor

"NADAMO SE DA ĆE GRADILIŠTE U BOTUNU BITI OTPEČAĆENO U NAJSKORIJE VRIJEME"

Slučaj dvojice dječaka iz Nik&scaron;ića, uzrasta oko deset godina, koji su, kako je navela institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, godinama živjeli bez adekvatne roditeljske brige, redovnog &scaron;kolovanja i osnovne pravne za&scaron;tite, otvorio je pitanja o efikasnosti sistema za&scaron;tite dječjih prava u Crnoj Gori. Na ovo kr&scaron;enja prava djece ukazao je Za&scaron;titnik koji je postupao po pritužbi Centra za romske inicijative i nevladine organizacije Defendologija iz Nik&scaron;ića.
U pritužbi je navedeno da su dječaci, koji su živjeli u porodicama nastanjenim u neformalnom naselju Budo Tomović, prepu&scaron;teni sami sebi, izloženi socijalnoj isključenosti, zloupotrebama i vr&scaron;enju krivičnih djela, te da postoji ozbiljna opasnost da ugroze sopstvenu, ali i bezbjednost drugih građana.
&ldquo;Za&scaron;titnik je pokrenuo ispitni postupak i zatražio izja&scaron;njenje od JU Centra za socijalni rad Nik&scaron;ić. U svom odgovoru, Centar je naveo da je godinama sprovodio niz mjera u okviru svojih nadležnosti &ndash; od savjetodavnog rada sa djecom i roditeljima, preko uključivanja nevladinih organizacija i porodičnog saradnika, do saradnje sa &scaron;kolama, policijom i tužila&scaron;tvom. Centar je istakao da su djeca bila uključivana u dostupne servise podr&scaron;ke, ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi, &scaron;to je, kako navode, dodatno otežalo stručni uticaj i efikasnost mjera&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje potpisuje zamjenica Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežana Miju&scaron;ković.
Nagla&scaron;eno je i da su porodice godinama bile pod nadzorom organa starateljstva, kao i da su roditelji pokazivali određeni stepen saradnje, ali bez konkretnih i trajnih rezultata.
&ldquo;Uprkos vi&scaron;estrukim poku&scaron;ajima da se djeca izmjeste u hraniteljske porodice ili ustanove socijalne za&scaron;tite, Centar za socijalni rad nije dobijao pozitivne odgovore zbog nedostatka kapaciteta i uzrasta djece. Nakon vi&scaron;e dopisa i sastanaka sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u novembru 2025. godine donesena je odluka da se dječaci smjeste u JU Centar Ljubović, &scaron;to je i realizovano 19. novembra, uz saradnju roditelja&rdquo;, pojasnila je Miju&scaron;ković.
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda zaključio je da su dječacima iz Nik&scaron;ića u dužem vremenskom periodu vi&scaron;estruko povrijeđena osnovna prava i to pravo na roditeljsku brigu, obrazovanje, za&scaron;titu od zloupotrebe i zanemarivanja, kao i statusna prava, uključujući pravo na lična dokumenta.
Posebno je nagla&scaron;eno da su djeca, iako mlađa od 10 godina, ispoljavala ozbiljna dru&scaron;tveno neprihvatljiva pona&scaron;anja, uključujući vr&scaron;enje krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, &scaron;to ukazuje na duboko naru&scaron;en najbolji interes djeteta. Za&scaron;titnik je ocijenio da roditelji nijesu na odgovoran način vr&scaron;ili roditeljske dužnosti, te da su djeca bila izložena zanemarivanju i potencijalnim zloupotrebama, uključujući i to da su ih odrasli navodili na izvr&scaron;enje krivičnih djela.
Iako su preduzimane brojne mjere podr&scaron;ke, konstatuje se da nadležni organi nijesu u potpunosti iskoristili sve zakonom raspoložive mehanizme, poput pokretanja postupaka za ograničenje ili li&scaron;enje roditeljskog prava.
U mi&scaron;ljenju je apostrofirano da je Za&scaron;titnik naglasio da je država dužna da obezbijedi blagovremenu i djelotvornu za&scaron;titu djece, naročito u situacijama zanemarivanja i socijalne isključenosti.
&ldquo;JU Centru za socijalni rad Nik&scaron;ić upućene su preporuke da, u saradnji sa Centrom Ljubović u Podgorici, izradi individualni plan podr&scaron;ke za dječake, sa jasno definisanim vaspitnim i razvojnim ciljevima, da pokrene dodatne porodično-pravne postupke ukoliko se roditeljsko pona&scaron;anje ne promijeni, kao i da hitno preduzme mjere radi ostvarivanja statusnih prava i prava na obrazovanje djece. Centar je obavezan da u roku od 30 dana dostavi izvje&scaron;taj Za&scaron;titniku o preduzetim radnjama, dok ovaj slučaj ostaje snažan podsjetnik na to da zaka&scaron;njela reakcija sistema može imati dugoročne posljedice po djecu, kao i po dru&scaron;tvo u cjelini&rdquo;, zaključuje se u Mi&scaron;ljenju.

Slučaj dječaka iz Nikšića: Sistem zakazao, djeca godinama bez zaštite

NA KRŠENJA PRAVA DJECE UKAZANO JE IZ INSTITUCIJE OMBUDSMANA

Dok zaposleni u razvijenim zapadnoevropskim državama u prosjeku godi&scaron;nje provedu oko 7,4 radna dana na bolovanju, zemlje regiona već godinama bilježe znatno vi&scaron;e stope odsustva s posla. Hrvatska se, prema dostupnim podacima, približava prosjeku od 13 dana bolovanja po zaposlenom, dok se za Crnu Goru, zbog nedostatka zvaničnih i metodolo&scaron;ki ujednačenih statistika, procjenjuje da ta brojka iznosi oko 15 dana, pi&scaron;e Pobjeda.
Upravo izostanak pouzdanih podataka predstavlja jedan od ključnih problema u razumijevanju i upravljanju apsentizmom u Crnoj Gori. Na to upozorava predsjednik zagrebačkog Instituta za upravljanje apsentizmom Damir Kovačević, ističući da bez jasno definisanog načina mjerenja država godinama vodi rasprave zasnovane na procjenama, a ne na činjenicama.
&ldquo;Dok nemamo pouzdane podatke, svako licitiranje brojevima ostaje u domenu nagađanja. Ipak, ako se oslonimo na iskustva Srbije i Bosne i Hercegovine, procjena od oko 15 dana bolovanja po zaposlenom u Crnoj Gori djeluje realno&rdquo;, kaže Kovačević.
On upozorava da se, usljed metodolo&scaron;kih nejasnoća, često stvara pogre&scaron;na slika o razmjerama problema, dok se odgovornost prebacuje na radnike, a u drugi plan stavljaju strukturni uzroci poput sporog i preopterećenog zdravstvenog sistema, krutog Zakona o radu i činjenice da Crna Gora ima najduži period plaćenog bolovanja o tro&scaron;ku poslodavca u regionu &ndash; čak 60 dana.
Prema njegovim riječima, kada se uz bolovanja saberu godi&scaron;nji odmori, praznici, slobodni dani i svakodnevni mikroizostanci, poslodavci u Crnoj Gori praktično plaćaju dvanaest mjeseci rada, a dobijaju efekat koji odgovara deset mjeseci stvarne produktivnosti. Takvo opterećenje, upozorava, posebno je te&scaron;ko za malu ekonomiju.
Osim direktnih tro&scaron;kova, Kovačević ukazuje i na ozbiljne indirektne posljedice: povećano opterećenje kolega, pad kvaliteta rada, veći broj gre&scaron;aka i lančani rast bolovanja. U uslovima malog i nefleksibilnog trži&scaron;ta rada, svaki izostanak ima znatno veći efekat nego u većim ekonomijama.
Poseban rizik predstavlja i demografska struktura. Crna Gora, poput drugih zemalja regiona, suočava se sa starenjem radne snage i mogućim odlaskom mlađih radnika, naročito u kontekstu budućeg članstva u EU. Iskustvo Hrvatske, gdje je broj dana bolovanja u periodu od 2013. do 2022. porastao sa 13 na vi&scaron;e od 21 milion, pokazuje kako demografske promjene mogu snažno uticati na rast apsentizma.
&ldquo;Starija radna populacija prirodno ima vi&scaron;e zdravstvenih tegoba i duže oporavke. Čak i bez drugih promjena, to vodi rastu broja dana bolovanja&rdquo;, kaže Kovačević.
On dodatno nagla&scaron;ava da se u javnim raspravama previ&scaron;e pažnje posvećuje navodnim zloupotrebama bolovanja, dok se zanemaruje ključni problem &ndash; spor i preopterećen zdravstveni sistem. Duge liste čekanja, nedostatak specijalista i spor dijagnostički proces, kako tvrdi, proizvode najveći dio ukupnih dana bolovanja, a ne sami radnici ili porodični ljekari.
Ako se trendovi ne preokrenu, upozorava Kovačević, broj dana bolovanja u Crnoj Gori će rasti brže od broja zaposlenih, čineći sistem dugoročno neodrživim.
&ldquo;Zato je važno da se problem apsentizma počne rje&scaron;avati sada, dok jo&scaron; postoji prostor za djelovanje, a ne kada posljedice postanu mnogo teže i skuplje za cijelo dru&scaron;tvo&rdquo;, poručuje on.

Bolovanje u Crnoj Gori traje dvostruko duže nego u Zapadnoj Evropi

PROCJENJUJE SE DA ZAPOSLENI U PROSJEKU GODIŠNJE PROVEDU 15 DANA NA BOLOVANJU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa povremenom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim oblastima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, a ponegdje se moguće umjerene do obilne količine padavina.
U vi&scaron;im planinskim predjelima na sjeveru moguć snijeg ili susnježica.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura nula do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura&nbsp; tri do 15 stepeni.

Oblačno sa kišom, do 15 stepeni