Društvo

Država ima pravo da propi&scaron;e mjere i preduzme druge aktivnosti kako bi se očuvalo zdravlje djece i postigli bolji rezultati u za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, ocijenio je Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
U mi&scaron;ljenju povodom novog Zakona o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, koji je stupio na snagu početkom godine, a kojim se uslovljava pristup djeteta pred&scaron;kolskom obrazovanju vakcinacijom, Za&scaron;titnik je naveo da je vakcinacija najkorisnija medicinska intervencija za čovječanstvo i da je njen značaj po javno zdravlje gotovo nemoguće izmjeriti.
Iz institucije Ombudsmana, na čijem je čelu Sini&scaron;a Bjeković, podsjetili su su da je Za&scaron;titnik krajem 2016. godine, dao mi&scaron;ljenje na Nacrt Zakona o za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti, u kojem je, između ostalog, istakao značaj prava djeteta na zdravlje.
U mi&scaron;ljenju je, takođe, naveo da, radi ostvarivanja efikasnih ciljeva programa imunizacije, treba uspostaviti efikasnu komunikaciju sa roditeljima djece u vezi pitanja koje se odnose na vakcine, te njihovu bezbjednost, podizati nivo svijesti u op&scaron;toj populaciji o rizicima koje nose vakcino-preventabilna oboljenja, te potpomaganje boljeg razumijevanja značaja kolektivnog imuniteta za ukupno dru&scaron;tvo.
Za&scaron;titnik je istakao da se mi&scaron;ljenje zasnivalo i na Izvje&scaron;taju o sprovedenoj imunizaciji u Crnoj Gori za 2015. godinu Instituta za javno zdravlje u kojem se ističe da su &ldquo;planirane sistemske vakcinacije djece (kohorta rođenih u 2014 godini) u Crnoj Gori u toku 2015 godine, izvr&scaron;ene &nbsp;sa obuhvatom od 64 odsto MMR do 89,3 odsto BCG, a revakcinacije sa obuhvatom od 70,6 odsto polio do 95,6 DT polio&rdquo;.
&nbsp;U izvje&scaron;taju je takođe nagla&scaron;eno da je tokom 2015. godine sprovedena revakcinacija sa MMR-om djece u I razredu osnovne &scaron;kole, a da je obuhvat među učenicima u iznosio 93,5 odsto, &scaron;to je ne&scaron;to niža vrijednost u odnosu na prethodnu godinu (95,2)&rdquo;.
Iz institucije Za&scaron;titnika kazali su da se pitanjem imunizacije djece bave stalno i da su u vi&scaron;e navrata ukazivali nadležnim institucijama sprovođenje različitih mjera i kampanja, kojima bi se zaustavio trend pada obuhvata obaveznim vakcinama.
&ldquo;Komitet za prava djeteta UN-a, u Zaključnim zapažanjima datim Crnoj Gori (2018), izrazio je zabrinutost zbog smanjenja stope imunizacije protiv dječjih bolesti zbog kampanja protiv vakcinacije i dao preporuku državi da podiže svijest o važnosti dojenja i vakcinacije i pobolj&scaron;a stopu imunizacije&rdquo;, podsjetili su iz institucije Za&scaron;titnika.
Kada je riječ o obaveznoj imunizaciji djece, Ombudsman zapaža da je tokom 2025. godine i prethodnih godina u Crnoj Gori zabilježen veliki pad obuhvata vakcinacijom svim vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, na koju situaciju su u vi&scaron;e navrata upozoravali epidemiolozi i drugi nadležni iz Instituta za javno zdravlje, ističući da vakcinacija nije samo čin individualne za&scaron;tite, već i čin solidarnosti i odgovornosti radi bolje za&scaron;tite kolektiva.
Iz institucije Za&scaron;titnika su kazali da su im se obraćali roditelji, sa pitanjima i dilemama u vezi sa vakcinama, upravo &nbsp;zbog nedobijanja adekvatnih informacija od pedijatara o mogućim neželjenim dejstvima i drugim pitanjima, te da su upućivali nadležnim organima preporuke koje su se odnosile na poja&scaron;njavanje ovih pitanja od strane struke.
Za&scaron;titnik je podsjetio da u vezi sa obaveznom imunizacijom, te uslovljavanjem pohađanja obrazovanja, postoji i praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koja u predmetu protiv Če&scaron;ke ocjenjuje da obavezna vakcinacija djece protiv devet bolesti zadire u pravo na privatnost, ali ne predstavlja kr&scaron;enje člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima kad je riječ o &bdquo;pravu na po&scaron;tovanje privatnog života".
Sud je, pojasnili su, zaključio da je mije&scaron;anje u prava aplikanata bilo u skladu sa važećim zakonima Če&scaron;ke, kao i da je težilo legitimnom cilju &ndash; za&scaron;titi od bolesti koje mogu uzrokovati ozbiljne rizike po zdravlje građana.
Kako su dodali iz institucije Ombudsmana, ESLJP je ukazao da se uprkos obaveznoj vakcinaciji, ona ne može direktno nametnuti, te se sprovodi indirektno, primjenom određenih sankcija.
&ldquo;Mjeru kojom se nevakcinisanoj djeci uskraćuje mogućnost pohađanja pred&scaron;kolskog obrazovanja i vaspitanja, Sud je smatrao posljedicom koja je jasno predviđena primarnim zakonodavstvom usled nepridržavanja op&scaron;te zakonske dužnosti i koja ima za cilj za&scaron;titu zdravlja male djece, te je shodno tome i njen karakter za&scaron;titne, a ne kaznene prirode&rdquo;, naglasili su iz institucije Za&scaron;titnika.
Oni su kazali i da su u saznanju da su pojedine države u okruženju, zbog pada obuhvata obaveznom imunizacijom, izmijenile zakonske regulative, pa tako Hrvatska uslovljava boravak u vrtićima vakcinacijom, a Srbija uslovljava pohađanje, boravak u pred&scaron;kolskim i &scaron;kolskim ustanovama, kao i ustanovama za smje&scaron;taj djece bez roditeljskog staranja.
Ovim pitanjem su se, naveo je Za&scaron;titnik, bavili i ustavni sudovi država u okruženju.
&ldquo;Ustavni sud Hrvatske utvrdio je da načelo zabrane diskriminacije u konkretnom slučaju nije relevantno, te da se ne može smatrati da je djeci pred&scaron;kolskog i osnovno&scaron;kolskog uzrasta neopravdano uskraćeno pravo na obrazovanje uslijed odbijanja vakcinacije&rdquo;, ističe se u mi&scaron;ljenju Ombudsmana.
Podsjeća se da je i Ustavni sud Srbije utvrdio da se činjenica da je pohađanje obrazovnih ustanova djece bilo uslovljeno vakcinacijom ne može tumačiti kao relevantna u ustavnom smislu za bilo koji oblik diskriminacije u pogledu prava na obrazovanje.
Za&scaron;titnik je u svom mi&scaron;ljenju citirao stav iz knjige Prava djeteta autorki Nata&scaron;e Vučković &Scaron;ahović i Nevene Petru&scaron;ić (Ni&scaron;, 2016), prema kojem, zbog veoma niskog obuhvata vakcinacije, država treba da primijeni sve raspoložive mehanizme kako bi za&scaron;titila pravo djece na život, opstanak i razvoj, koje se smatra osnovnim principom prava djeteta i koje ima primat u odnosu na ostala prava i principe.
Pozivajući se na literaturu, Za&scaron;titnik je naveo i da se pravo djeteta na život, opstanak i razvoj smatra imperativnom normom međunarodnog prava (jus cogens), koja proizvodi obaveze i za države koje nijesu ratifikovale međunarodne ugovore kojima se to pravo &scaron;titi.
&ldquo;Na osnovu svega navedenog Za&scaron;titnik cijeni da država ima pravo da propi&scaron;e mjere, preduzima i druge rapoložive aktivnosti da bi se za&scaron;titilo zdravlje djece, te oktlonile nedoumice koje prate ovo pitanje au cilju postizanja boljih rezulta u za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od zaraznih bolesti&rdquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju.
Za&scaron;titinik je naglasio i da propisane norme mogu biti provjerene putem sudske i ustavnosudske za&scaron;tite.
Predlog Zakona po kojem nevakcinisana djeca ne mogu da idu u vrtić podnijeli su Skup&scaron;tini poslanici Albin Ćeman, Dragana Vučević, Dane Marković, Vaso Obradović, Amer Smailović i Nikola Camaj, a usvojen je po hitnom postupku posljednjeg dana decembra.
Iz institucije Za&scaron;titnika su kazali da nijesu bili upoznati sa novim zakonskim rje&scaron;enjem i da nijesu imali saznanja o javnoj raspravi, niti su u njoj učestvovali.

Zaštitnik o obaveznoj vakcinaciji: Država ima pravo da uvede mjere za zaštitu zdravlja djece

OMBUDSMAN ZAPAŽA DA JE TOKOM PROŠLE I PRETHODNIH GODINA U CG ZABILJEŽEN VELIKI PAD OBUHVATA VAKCINACIJOM

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović iznijela je početkom 2026. godine u intervjuu za TV Vijesti tvrdnje o postupanju Inspekcije za kulturna dobra u Manastiru Đurđevi stupovi, povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đuri&scaron;iću u tom prostoru pod za&scaron;titom države, koje nijesu potkrijepljene nijednim zvaničnim dokumentom njenog ministarstva, pi&scaron;e Pobjeda.
Suprotno njenim navodima, Inspekcija nije sačinila zapisnik niti postoji bilo kakav pisani trag o navodnom izlasku inspektorki na teren, &scaron;to proizilazi iz Rje&scaron;enja o odbijanju informacije koje je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija.
Naime, na pitanje novinarke TV Vijesti da li ministarka zna gdje se spomenik nalazi i da li se interesuje za to, Vujović je odgovorila sljedeće: &bdquo;Na&scaron;e inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nijesu utvrdili postojanje ove statue. U su&scaron;tini, &scaron;to se nas tiče, na&scaron;a nadležnost se time zavr&scaron;ila&ldquo;.
Dodala je da je Ministarstvo uradilo svoj posao &bdquo;apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe&ldquo;.
&ldquo;Ako se pojavi neka nova okolnost, da je negdje neko ugledao u kulturnom dobru, na javnom mjestu, naravno, eto, po saznanju ponovo bi iza&scaron;le inspektorke da utvrde da li je to tako, da zavr&scaron;e proceduru&rdquo;, kazala je Vujović za TV Vijesti.
NEMA ZAPISNIKA, NEMA POSTUPANJA
Novinar Pobjede je, odmah poslije novogodi&scaron;njih praznika, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Ministarstva kulture i medija tražio kopiju zapisnika sa postupanja inspektorki u Manastiru Đurđevi stupovi, ali je taj zahtjev odbijen, uz obrazloženje da ne posjeduju informaciju. Ministarstvo kulture tvrdi da je Inspekcija zavr&scaron;ila posao uklanjanjem spomenika u Gornjem Zaostru, a da je njegovo kasnije premje&scaron;tanje &bdquo;faktička radnja trećih lica&ldquo; van njihove nadležnosti, zbog čega ne postoji zapisnik o navodnom postupanju u manastiru.
Ministarstvo kulture i medija u obrazloženju, koje je potpisala ministarka Vujović, navelo je da je Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu ba&scaron;tinu postupala u avgustu 2025. godine, te da je 8. avgusta po nalogu inspektorke &bdquo;predsjednik op&scaron;tine Berane, kao odgovorno lice u subjektu nadzora, uklonio nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đuri&scaron;iću, a koje je bilo postavljeno u selu Gornje Zaostro kod Berana&ldquo;.
&ldquo;U odnosu na dio koji se odnosi na premje&scaron;tanje spomen-obilježja, važno je za ukazati da je postupanje inspekcije bilo ograničeno na njenu zakonom propisanu nadležnost, odnosno na utvrđivanje nezakonitog postavljanja i nalaganje uklanjanja spomen-obilježja sa predmetne lokacije, &scaron;to je u konkretnom slučaju i učinjeno. Nakon &scaron;to je utvrđeno da je po rje&scaron;enju nadležne inspekcije spomen-obilježje uklonjeno sa nezakonite lokacije, inspekcijski postupak je okončan. Svako dalje postupanje u vezi sa kretanjem ili premje&scaron;tanjem spomen-obilježja, koje po svojoj prirodi ne predstavlja upravnu mjeru, već faktičku radnju trećih lica, spada u domen krivičnopravnog postupanja, u okviru kojeg se utvrđuju sve relevantne činjenice i eventualna odgovornost. U prilog tome govori i činjenica da je nadležno državno tužila&scaron;tvo formiralo predmet i otpočelo sa preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, stoga ovaj organ nije u posjedu tražene informacije&rdquo;, navedeno je u obrazloženju Rje&scaron;enja kojim se Pobjedi odbija dostavljanje kopije zapisnika.
Inspektorka za kulturnu ba&scaron;tinu Du&scaron;ica &Scaron;ljivančanin, koja je zadužila predmet u vezi sa premje&scaron;tanjem spomenika u Manastir Đurđevi stupovi, a po inicijativi Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, takođe je, u telefonskom razgovoru sa novinarom Pobjede, potvrdila navode iz Rje&scaron;enja o odbijanju dostavljanja kopije zapisnika.
&ldquo;Kako vam je dostavljeno u slobodnom pristupu, koji potpisuje ministarka, to je to, to je informacija&rdquo;, &ndash; kazala je &Scaron;ljivančanin.
Na insistiranje novinara da, ipak konkretno odgovori da li su ikada postupali u Manastiru Đurđevi stupovi gdje je, nakon Zaostra, postavljen spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, &Scaron;ljivančanin je odgovorila: &bdquo;Predmet je pred tužila&scaron;tvom, tako da ne, nijesmo&ldquo;.
Spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, koji je prvobitno bio postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana, nakon uklanjanja sa postamenta najprije je sklonjen u obližnji crkveni objekat, a potom premje&scaron;ten u Manastir Đurđevi stupovi, gdje je i otkriven u konaku manastira.
Takav potez je, prema stavu Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, predstavljao novo i zasebno kr&scaron;enje zakona, jer je riječ o kulturnom dobru koje uživa za&scaron;titu države jo&scaron; od 1956. godine, za &scaron;to nikada nije data saglasnost nadležnog organa. Uprava je zbog toga u septembru pro&scaron;le godine inicirala postupanje Inspekcije za kulturna dobra, ukazujući da se premje&scaron;tanje spomen-obilježja u prostor manastira ne može tretirati kao tehničko &bdquo;sklanjanje&ldquo;, već kao njegovo ponovno postavljanje u za&scaron;tićenom prostoru, &scaron;to podliježe zakonskoj proceduri i obaveznom odobrenju.
Paralelno s tim, Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Beranama formiralo je predmet povodom izmje&scaron;tanja spomenika u manastir, a iguman manastira Danilo Trpčevski javno je potvrdio da ga je policija pozvala na razgovor zbog činjenice da se bista nalazi u manastirskom kompleksu, uz poruku da se crkva, kako je naveo, ne može odreći Pavla Đuri&scaron;ića i drugih koje smatra &bdquo;junacima&ldquo;. U međuvremenu je spomenik navodno &bdquo;ispario&ldquo; i iz manastira, jer ga policija, pretresom, nije mogla pronaći.
Sa druge strane, kada javni funkcioner, u ovom slučaju ministarka Vujović, iznese tvrdnju koja se može provjeriti jednim službenim dokumentom, a taj dokument pokaže da je tvrdnja netačna, to vi&scaron;e nije pitanje političkog stava, već odgovornosti prema javnosti. U ovom slučaju, izjave ministarke kulture o navodnom postupanju Inspekcije demantuje sopstveno ministarstvo, čime se otvara ozbiljno pitanje svjesnog obmanjivanja javnosti ili potpunog gubitka kontrole nad resorom kojim rukovodi. U oba slučaja, posljedica je ista &ndash; uru&scaron;avanje povjerenja u institucije i u vjerodostojnost javne riječi.

Inspektorke, ipak, nijesu tražile „statuu“ Pavla Đurišića u manastiru

SUPROTNO TVRDNJAMA MINISTARKE KULTURE I MEDIJA TAMARA VUJOVIĆ

Vlada Crne Gore usvojila je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2026&ndash;2028, strate&scaron;ki dokument koji predstavlja odgovor na, kako se navodi, alarmantnu situaciju u zemlji kada su u pitanju maligne bolesti. U na&scaron;oj zemlji je, sudeći prema podacima, rak grlića materice postao vodeći zdravstveni izazov, a većina žena kod ljekara stiže prekasno. Kod čak 61 odsto žena ova opaka bolest se otkrije kada je za operaciju već kasno.
Dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju ovu te&scaron;ku situaciju. Tako su tokom 2023. godine, Konzilijumu Instituta za onkologiju predstavljene 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice.
&bdquo;Od tog broja u 61% slučajeva, bolest je otkrivena u inoperabilnom stadijumu&ldquo;, navodi se u ovom dokumentu.
To znači da su za ove žene agresivnije metode liječenja postale jedina opcija, jer je prozor za ranu i efikasnu hirur&scaron;ku intervenciju nepovratno zatvoren.
Položaj Crne Gore u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.
Na&scaron;a zemlja bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
&bdquo;Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi&ldquo;, precizira se u dokumentu.
U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta če&scaron;će nego u Finskoj ili &Scaron;vajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.
Posebno zabrinjava &scaron;to se bolest najče&scaron;će javlja kod žena u najproduktivnijem dobu, od 30. do 65. godine života.
Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026&ndash;2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.
&bdquo;Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi&ldquo;, ističe se u novom planu.
Glavni koraci u ovoj ofanzivi su pro&scaron;irenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosada&scaron;njih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.
&bdquo;Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka&ldquo;, zaključuje se u Vladinom dokumentu.
Stručnjaci u Programu nagla&scaron;avaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao &scaron;to su pu&scaron;enje, nezdrava ishrana i gojaznost.
Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pu&scaron;enja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, &scaron;to je znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pu&scaron;enja ukupnoj smrtnosti od raka.
Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, &scaron;to zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.
Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.
Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.
Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, &scaron;to je u skladu s evropskim standardima.
Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodi&scaron;nji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.
"Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra", navodi se, između ostalog u dokumentu.
Vlada Crne Gore usvojila je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2026&ndash;2028, strate&scaron;ki dokument koji predstavlja odgovor na, kako se navodi, alarmantnu situaciju u zemlji kada su u pitanju maligne bolesti. U na&scaron;oj zemlji je, sudeći prema podacima, rak grlića materice postao vodeći zdravstveni izazov, a većina žena kod ljekara stiže prekasno. Kod čak 61 odsto žena ova opaka bolest se otkrije kada je za operaciju već kasno.
Dokument Ministarstva zdravlja iznosi konkretne brojke koje oslikavaju ovu te&scaron;ku situaciju. Tako su tokom 2023. godine, Konzilijumu Instituta za onkologiju predstavljene 93 žene sa dijagnostikovanim rakom grlića materice.
&bdquo;Od tog broja u 61% slučajeva, bolest je otkrivena u inoperabilnom stadijumu&ldquo;, navodi se u ovom dokumentu.
To znači da su za ove žene agresivnije metode liječenja postale jedina opcija, jer je prozor za ranu i efikasnu hirur&scaron;ku intervenciju nepovratno zatvoren.
Položaj Crne Gore u evropskim okvirima je, prema dostupnim podacima, kritičan.
Na&scaron;a zemlja bilježi stope obolijevanja i umiranja koje su značajno veće od prosjeka Evropske unije.
&bdquo;Crna Gora je imala najveće standardizovane stope incidencije i mortaliteta u Evropi&ldquo;, precizira se u dokumentu.
U Crnoj Gori se od ove bolesti umire četiri puta če&scaron;će nego u Finskoj ili &Scaron;vajcarskoj, zemljama koje imaju decenijama uspostavljene preventivne programe.
Posebno zabrinjava &scaron;to se bolest najče&scaron;će javlja kod žena u najproduktivnijem dobu, od 30. do 65. godine života.
Vlada ovim Programom priznaje da je trenutni obuhvat skrininga od oko 20% nedovoljan da bi se situacija promijenila. Plan za period 2026&ndash;2028 postavlja ambiciozne ciljeve kako bi se crna statistika preokrenula.
&bdquo;Cilj je skrinirati minimum dva puta u životu 70% žena, testovima visokih performansi&ldquo;, ističe se u novom planu.
Glavni koraci u ovoj ofanzivi su pro&scaron;irenje ciljne grupe: Skrining će umjesto dosada&scaron;njih 50, obuhvatati žene do 64 godine starosti, HPV vakcinacija: Kao ključna mjera primarne prevencije, vakcina je sada dostupna i za djevojčice i za dječake uzrasta od 9 do 26 godina te brža dijagnostika: Planira se da vrijeme od sumnje na bolest do konačne dijagnoze ne smije biti duže od 30 dana.
&bdquo;Uvjereni smo da će realizacija ovog Programa doprinijeti značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori i povećanju očekivanog životnog vijeka&ldquo;, zaključuje se u Vladinom dokumentu.
Stručnjaci u Programu nagla&scaron;avaju da se primarnom prevencijom može spriječiti do 40% svih slučajeva raka, prvenstveno kroz kontrolu faktora rizika kao &scaron;to su pu&scaron;enje, nezdrava ishrana i gojaznost.
Međutim, podaci o upotrebi duvana su poražavajući, jer prevalencija pu&scaron;enja u odrasloj populaciji iznosi 35,4%, &scaron;to je znatno iznad prosjeka Evropske unije.
Posebno je alarmantan podatak da se Crna Gora sa 30,5% nalazi među prve tri zemlje u svijetu po doprinosu pu&scaron;enja ukupnoj smrtnosti od raka.
Pored duvana, dokument ističe i problem gojaznosti, navodeći da Crna Gora ostaje u vrhu Evrope po broju gojazne djece, &scaron;to zahtijeva hitno jačanje preventivnih mjera već u ranom uzrastu.
Kako bi se ovi trendovi promijenili, Program postavlja ambiciozne ciljeve za naredni period, uključujući drastično povećanje obuhvata skrining pregleda.
Planirano je da se do kraja 2028. godine obuhvat skriningom za rak grlića materice poveća na 70%, za rak dojke na 60%, dok bi za rak debelog crijeva trebao dostići 55%.
Osim prevencije, fokus je i na bržoj dijagnostici, pa je jedan od operativnih ciljeva skraćivanje prosječnog vremena od prve sumnje na bolest do postavljanja definitivne dijagnoze na manje od 30 dana, &scaron;to je u skladu s evropskim standardima.
Realizacija ovog sveobuhvatnog plana zahtijeva značajna sredstva, pa je za trogodi&scaron;nji period predviđen ukupni budžet od 1.113.000 eura.
"Taj novac će biti usmjeren na modernizaciju Registra malignih bolesti, uvođenje digitalne patologije, razvoj telemedicine te kontinuiranu edukaciju medicinskog kadra", navodi se, između ostalog u dokumentu.

Rak grlića materice kod čak 61% žena otkrije se kada je za operaciju već kasno

POSEBNO ZABRINJAVA ŠTO SE BOLEST NAJČEŠĆE JAVLJA KOD ŽENA U NAJPRODUKTIVNIJEM DOBU

Ministarstvo urbanizma saop&scaron;tilo je za Portal RTCG da je investitor na gradili&scaron;tu kolektora u Botunu započeo aktivnosti na otklanjanju nepravilnosti koje su utvrđene zapisnikom građevinskog inspektora, te da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen nadležnim organima.
"U ovom trenutku možemo informisati javnost da je investitor preduzeo radnje neophodne za otklanjanje nepravilnosti konstatovanih zapisnikom postupajućeg inspektora, kao i da je dio nedostajuće dokumentacije već dostavljen", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog resora ističu da postoji očekivanje da gradili&scaron;te bude otpečaćeno u najskorijem roku, ali nagla&scaron;avaju da dalji tok postupka zavisi isključivo od investitora.
"Nadamo se da će gradili&scaron;te biti otpečaćeno u najskorije vrijeme, ali dalji tok procesa zavisi isključivo od brzine kojom investitor bude kompletirao potrebnu dokumentaciju, odnosno obezbijedio preostali nedostajući dokument", poručili su iz Ministarstva urbanizma.
Ministarstvo je naglasilo da će postupati u skladu sa zakonom i nastaviti da prati ovaj slučaj, te da će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena o svim narednim koracima.

Ministarstvo urbanizma: Investitor počeo da otklanja nepravilnosti koje je konstatovao inspektor

"NADAMO SE DA ĆE GRADILIŠTE U BOTUNU BITI OTPEČAĆENO U NAJSKORIJE VRIJEME"

Slučaj dvojice dječaka iz Nik&scaron;ića, uzrasta oko deset godina, koji su, kako je navela institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda, godinama živjeli bez adekvatne roditeljske brige, redovnog &scaron;kolovanja i osnovne pravne za&scaron;tite, otvorio je pitanja o efikasnosti sistema za&scaron;tite dječjih prava u Crnoj Gori. Na ovo kr&scaron;enja prava djece ukazao je Za&scaron;titnik koji je postupao po pritužbi Centra za romske inicijative i nevladine organizacije Defendologija iz Nik&scaron;ića.
U pritužbi je navedeno da su dječaci, koji su živjeli u porodicama nastanjenim u neformalnom naselju Budo Tomović, prepu&scaron;teni sami sebi, izloženi socijalnoj isključenosti, zloupotrebama i vr&scaron;enju krivičnih djela, te da postoji ozbiljna opasnost da ugroze sopstvenu, ali i bezbjednost drugih građana.
&ldquo;Za&scaron;titnik je pokrenuo ispitni postupak i zatražio izja&scaron;njenje od JU Centra za socijalni rad Nik&scaron;ić. U svom odgovoru, Centar je naveo da je godinama sprovodio niz mjera u okviru svojih nadležnosti &ndash; od savjetodavnog rada sa djecom i roditeljima, preko uključivanja nevladinih organizacija i porodičnog saradnika, do saradnje sa &scaron;kolama, policijom i tužila&scaron;tvom. Centar je istakao da su djeca bila uključivana u dostupne servise podr&scaron;ke, ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi, &scaron;to je, kako navode, dodatno otežalo stručni uticaj i efikasnost mjera&rdquo;, pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju koje potpisuje zamjenica Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda Snežana Miju&scaron;ković.
Nagla&scaron;eno je i da su porodice godinama bile pod nadzorom organa starateljstva, kao i da su roditelji pokazivali određeni stepen saradnje, ali bez konkretnih i trajnih rezultata.
&ldquo;Uprkos vi&scaron;estrukim poku&scaron;ajima da se djeca izmjeste u hraniteljske porodice ili ustanove socijalne za&scaron;tite, Centar za socijalni rad nije dobijao pozitivne odgovore zbog nedostatka kapaciteta i uzrasta djece. Nakon vi&scaron;e dopisa i sastanaka sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u novembru 2025. godine donesena je odluka da se dječaci smjeste u JU Centar Ljubović, &scaron;to je i realizovano 19. novembra, uz saradnju roditelja&rdquo;, pojasnila je Miju&scaron;ković.
Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda zaključio je da su dječacima iz Nik&scaron;ića u dužem vremenskom periodu vi&scaron;estruko povrijeđena osnovna prava i to pravo na roditeljsku brigu, obrazovanje, za&scaron;titu od zloupotrebe i zanemarivanja, kao i statusna prava, uključujući pravo na lična dokumenta.
Posebno je nagla&scaron;eno da su djeca, iako mlađa od 10 godina, ispoljavala ozbiljna dru&scaron;tveno neprihvatljiva pona&scaron;anja, uključujući vr&scaron;enje krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, &scaron;to ukazuje na duboko naru&scaron;en najbolji interes djeteta. Za&scaron;titnik je ocijenio da roditelji nijesu na odgovoran način vr&scaron;ili roditeljske dužnosti, te da su djeca bila izložena zanemarivanju i potencijalnim zloupotrebama, uključujući i to da su ih odrasli navodili na izvr&scaron;enje krivičnih djela.
Iako su preduzimane brojne mjere podr&scaron;ke, konstatuje se da nadležni organi nijesu u potpunosti iskoristili sve zakonom raspoložive mehanizme, poput pokretanja postupaka za ograničenje ili li&scaron;enje roditeljskog prava.
U mi&scaron;ljenju je apostrofirano da je Za&scaron;titnik naglasio da je država dužna da obezbijedi blagovremenu i djelotvornu za&scaron;titu djece, naročito u situacijama zanemarivanja i socijalne isključenosti.
&ldquo;JU Centru za socijalni rad Nik&scaron;ić upućene su preporuke da, u saradnji sa Centrom Ljubović u Podgorici, izradi individualni plan podr&scaron;ke za dječake, sa jasno definisanim vaspitnim i razvojnim ciljevima, da pokrene dodatne porodično-pravne postupke ukoliko se roditeljsko pona&scaron;anje ne promijeni, kao i da hitno preduzme mjere radi ostvarivanja statusnih prava i prava na obrazovanje djece. Centar je obavezan da u roku od 30 dana dostavi izvje&scaron;taj Za&scaron;titniku o preduzetim radnjama, dok ovaj slučaj ostaje snažan podsjetnik na to da zaka&scaron;njela reakcija sistema može imati dugoročne posljedice po djecu, kao i po dru&scaron;tvo u cjelini&rdquo;, zaključuje se u Mi&scaron;ljenju.

Slučaj dječaka iz Nikšića: Sistem zakazao, djeca godinama bez zaštite

NA KRŠENJA PRAVA DJECE UKAZANO JE IZ INSTITUCIJE OMBUDSMANA

Dok zaposleni u razvijenim zapadnoevropskim državama u prosjeku godi&scaron;nje provedu oko 7,4 radna dana na bolovanju, zemlje regiona već godinama bilježe znatno vi&scaron;e stope odsustva s posla. Hrvatska se, prema dostupnim podacima, približava prosjeku od 13 dana bolovanja po zaposlenom, dok se za Crnu Goru, zbog nedostatka zvaničnih i metodolo&scaron;ki ujednačenih statistika, procjenjuje da ta brojka iznosi oko 15 dana, pi&scaron;e Pobjeda.
Upravo izostanak pouzdanih podataka predstavlja jedan od ključnih problema u razumijevanju i upravljanju apsentizmom u Crnoj Gori. Na to upozorava predsjednik zagrebačkog Instituta za upravljanje apsentizmom Damir Kovačević, ističući da bez jasno definisanog načina mjerenja država godinama vodi rasprave zasnovane na procjenama, a ne na činjenicama.
&ldquo;Dok nemamo pouzdane podatke, svako licitiranje brojevima ostaje u domenu nagađanja. Ipak, ako se oslonimo na iskustva Srbije i Bosne i Hercegovine, procjena od oko 15 dana bolovanja po zaposlenom u Crnoj Gori djeluje realno&rdquo;, kaže Kovačević.
On upozorava da se, usljed metodolo&scaron;kih nejasnoća, često stvara pogre&scaron;na slika o razmjerama problema, dok se odgovornost prebacuje na radnike, a u drugi plan stavljaju strukturni uzroci poput sporog i preopterećenog zdravstvenog sistema, krutog Zakona o radu i činjenice da Crna Gora ima najduži period plaćenog bolovanja o tro&scaron;ku poslodavca u regionu &ndash; čak 60 dana.
Prema njegovim riječima, kada se uz bolovanja saberu godi&scaron;nji odmori, praznici, slobodni dani i svakodnevni mikroizostanci, poslodavci u Crnoj Gori praktično plaćaju dvanaest mjeseci rada, a dobijaju efekat koji odgovara deset mjeseci stvarne produktivnosti. Takvo opterećenje, upozorava, posebno je te&scaron;ko za malu ekonomiju.
Osim direktnih tro&scaron;kova, Kovačević ukazuje i na ozbiljne indirektne posljedice: povećano opterećenje kolega, pad kvaliteta rada, veći broj gre&scaron;aka i lančani rast bolovanja. U uslovima malog i nefleksibilnog trži&scaron;ta rada, svaki izostanak ima znatno veći efekat nego u većim ekonomijama.
Poseban rizik predstavlja i demografska struktura. Crna Gora, poput drugih zemalja regiona, suočava se sa starenjem radne snage i mogućim odlaskom mlađih radnika, naročito u kontekstu budućeg članstva u EU. Iskustvo Hrvatske, gdje je broj dana bolovanja u periodu od 2013. do 2022. porastao sa 13 na vi&scaron;e od 21 milion, pokazuje kako demografske promjene mogu snažno uticati na rast apsentizma.
&ldquo;Starija radna populacija prirodno ima vi&scaron;e zdravstvenih tegoba i duže oporavke. Čak i bez drugih promjena, to vodi rastu broja dana bolovanja&rdquo;, kaže Kovačević.
On dodatno nagla&scaron;ava da se u javnim raspravama previ&scaron;e pažnje posvećuje navodnim zloupotrebama bolovanja, dok se zanemaruje ključni problem &ndash; spor i preopterećen zdravstveni sistem. Duge liste čekanja, nedostatak specijalista i spor dijagnostički proces, kako tvrdi, proizvode najveći dio ukupnih dana bolovanja, a ne sami radnici ili porodični ljekari.
Ako se trendovi ne preokrenu, upozorava Kovačević, broj dana bolovanja u Crnoj Gori će rasti brže od broja zaposlenih, čineći sistem dugoročno neodrživim.
&ldquo;Zato je važno da se problem apsentizma počne rje&scaron;avati sada, dok jo&scaron; postoji prostor za djelovanje, a ne kada posljedice postanu mnogo teže i skuplje za cijelo dru&scaron;tvo&rdquo;, poručuje on.

Bolovanje u Crnoj Gori traje dvostruko duže nego u Zapadnoj Evropi

PROCJENJUJE SE DA ZAPOSLENI U PROSJEKU GODIŠNJE PROVEDU 15 DANA NA BOLOVANJU

U Crnoj Gori danas će biti oblačno i vjetrovito.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim predjelima povremeno se očekuje ki&scaron;a, a krajem dana i tokom noći pljuskovi i grmljavina.
U centralnim i sjevernim oblastima veći dio dana suvo, a tokom noći ki&scaron;a.
Vjetar će biti umjeren do jak, povremeno na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od tri do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura pet do 18 stepeni.

Danas oblačno, do 18 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović naimenovao je dr Željka Mara&scaron;a za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici. Mara&scaron;, oftalmolog, do sada je bio zaposlen u Dječijoj bolnici u Podgorici, pi&scaron;e Dan.
To naimenovanje dolazi nakon &scaron;to je biv&scaron;i direktor Instituta, dr Velibor Majić, podnio ostavku 26. decembra pro&scaron;le godine. Majić je ranije javno upozorio na ozbiljne probleme u Dječijoj bolnici, ističući da se suočava sa masovnim odlaskom ljekara i medicinskih sestara, uključujući najiskusnije kadrove sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada naveo da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara i ukazao da ljekari rade u te&scaron;kim uslovima, bez adekvatnog odgovora na njihove zahtjeve i brojna upozorenja.
&nbsp;

Željko Maraš naimenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece

NAKON ŠTO JE VELIBOR MAJIĆ PODNIO OSTAVKU

Firma &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o. povukla je sa crnogorskog trži&scaron;ta ukupno 98 pakovanja infant formule - mliječne formule namijenjene ishrani bebah pod nazivom "Aptamil AR 2", nakon &scaron;to je Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obavijestila o sprovedenom postupku povlačenja, navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu Vlade Crne Gore.
Kako se navodi u dokumentu, postupak povlačenja pokrenut je nakon dobijanja informacije od dobavljača, u cilju preventivnog djelovanja, a informacija je Glosariju dostavljena putem mejla 24. januara 2026.&nbsp;
&bdquo;Nakon dobijanja naloga o povlačenju navedenog proizvoda iz prometa, preduzete su i realizovane aktivnosti&ldquo;, navedeno je u dokumentu. To je učinjeno 26. januara ove godine.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove je zbog sumnje u bezbjednost ovog proizvoda naložila da se oni povuku sa na&scaron;eg trži&scaron;ta.&nbsp;
Shodno proceduri naimenovana je osoba odgovorna za koordinaciju tokom procesa povlačenja, te je pripremljen i distribuiran dokument o hitnom opozivu proizvoda iz prometa.
U dokumentaciji je navedeno i da je izvr&scaron;en pregled stanja zaliha na lageru Glosarija, te da &bdquo;na lageru Glosarija nije bilo navedene serije proizvoda&ldquo;.
&bdquo;Relevantnim kupcima je dostavljen dokument o hitnom opozivu proizvoda Aptamil AR 2 iz prometa, putem mejla, i od njih je traženo da dostave informacije o stanju proizvoda na njihovom lageru, kao i da zatečene količine proizvoda stave u karantin, kako bi mogle biti vraćene u Glosarij&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Navodi se i da su od kupaca dobijene povratne informacije o količinama proizvoda koje treba da se vrate Glosariju.
U ranije objavljenoj izjavi Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navedeno je da je, u saradnji sa uvoznikom &bdquo;Glosarij&ldquo; d.o.o., sproveden postupak povlačenja infant formule Aptamil AR 2, pakovanje od 400 grama u kartonskoj ambalaži, LOT broj 111527172, rok upotrebe 01/2027, proizvođača Danone (Nutricia), zbog sumnje u bezbjednost proizvoda.
"Navedena serija je u cjelosti povučena iz prometa na teritoriji Crne Gore&ldquo;, naveli su iz Uprave.
Uprava je u okviru svojih redovnih aktivnosti, kontinuirano pratila obavje&scaron;tenja objavljena putem EU RASFF sistema za brzo uzbunjivanje, te je na osnovu njih registrovala informacije o povlačenju određenih serija infant formula u pojedinim evropskim zemljama.
Tako je u skladu sa načelom predostrožnosti, a u cilju za&scaron;tite zdravlja potro&scaron;ača, urađena provjera prisutnosti predmetnih proizvoda na domaćem trži&scaron;tu.

Sa tržišta povučeno 98 pakovanja Aptamil hrane za bebe

NALOŽENO FIRMI "GLOSARIJ"

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, a od sredine dana mjestimično se očekuje slaba ki&scaron;a.
Kako je saopteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju je ki&scaron;a moguće i u jutarnjim satima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti suvo.
Vjetar na primorju i u sjevernim predjelima biće umjeren do jak južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do osam stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura tri do 14 stepeni.

Oblačno, mjestimično slaba kiša

DO 14 STEPENI

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om, uz mogućnost obilnijih pljuskova u prvom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne mjestimično sunčani periodi, naročito na sjeveru.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južni, a tokom dana će slabiti.
Jutarnja temperatura&nbsp; jedan do 12 stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas oblačno sa kišom, do 15 stepeni