Društvo

Prijemni ispit za upis na Studije psihologije u Nik&scaron;iću nije položilo 60 odsto kandidata. U prvom roku, koji je zavr&scaron;en prethodne sedmice, za upis na osnovne studije psihologije konkurisalo je 90 maturanata, a konkursom je traženo 30.
Ipak, na prijemni ispit nije iza&scaron;lo 17 prijavljenih kandidata. Od 73 kandidata koji su iza&scaron;li na ispit, 42 nijesu položila, dok 31 jeste. Rezultati prijemnog su objavljeni na sajtu Filozofskog fakulteta, a zainteresovani kandidati će danas u 10 časova moći da ostvare uvid u testove.
Za studije psihologije, arhitekture, medicine i jo&scaron; nekoliko programa obavezan je prijemni ispit.
Univerzitet Crne Gore raspisao je konkurs za prijem 159 bruco&scaron;a koji će se &scaron;kolovati o tro&scaron;ku budžeta i 80 samofinansirajućih na Studiju za ekonomiju i biznis. Prijavilo se ukupno 2.872 kandidata, &scaron;to je gotovo 10 odsto vi&scaron;e nego u istom roku pro&scaron;le godine.
Na svim univerzitetskim jedinicama zabilježeno je veliko interesovanje za upis, a po broju prijava prednjače Filozofski fakultet &ndash; 462 prijave, Ekonomski &ndash; 410, Medicinski &ndash;369 i Pravni &ndash; 308, gdje je veliki broj kandidata ostao ispod crte.
Na čak 21 studijskom programu broj prijavljenih kandidata prema&scaron;io je broj predviđenih mjesta. Među najtraženijim programima bili su Arhitektura, Ekonomija, Menadžment, Gluma, Politikologija &ndash; međunarodni odnosi, Medijske studije i novinarstvo, Socijalna politika i socijalni rad, Fizička kultura i zdravi stilovi života, Medicina, Stomatologija, Farmacija, Primijenjena fizioterapija, Visoka medicinska &scaron;kola, Pravne nauke, Primijenjeno računarstvo i Računarstvo i informacione tehnologije. Veliko interesovanje zabilježeno je i za programe iz oblasti obrazovanja i dru&scaron;tvenih nauka, među kojima su Pred&scaron;kolsko vaspitanje i obrazovanje, Psihologija, Obrazovanje učitelja i Pedagogija.
Za novi studijski program Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu prijavila su se 82 kandidata na 30 raspisanih mjesta. Tri nova studijska programa na Tehnolo&scaron;kom fakultetu &ndash; Tehnolo&scaron;ko inženjerstvo, Prehrambeno i bioprocesno inženjerstvo i Životna sredina i održivi razvoj &ndash; takođe bilježe izuzetno interesovanje budućih studenata.
Konkurs za drugi upisni rok biće raspisan u prvoj sedmici jula.

Prijemni ispit nije položilo 60 odsto kandidata

ZA UPIS NA STUDIJE PSIHOLOGIJE U NIKŠIĆU

Onkolo&scaron;ka pacijentkinja, korisnica prava na tuđu njegu i pomoć od januara 2021. godine, kad joj je dva mjeseca nakon dijagnoze karcinoma dojke odobren mjesečni dodatak, koristila ga je do decembra 2025. Ove godine, nju je komisija odbila. Tog istog decembra Ministarstvo socijalnog staranja donijelo je novi pravilnik o medicinskim indikacijama, koji je pravo na dodatak za njegu i pomoć u oblasti malignih bolesti sveo na uži krug korisnika.
Pravo joj je ukinuto, iako se njeno zdravstveno stanje, kako kaže, nije popravilo, naprotiv, zbog prirode osnovne bolesti i posljedica ranijih hemoterapija i zračenja, pojavile su se brojne dodatne, dokumentovane zdravstvene komplikacije. Nakon osam mjeseci čekanja i razgovora pred komisijom koji je trajao najvi&scaron;e dva minuta, pravo joj je sada ukinuto.
Pacijentkinja, čije je ima poznato Pobjedi, kazala je:
- Tokom razgovora sa nadležnim licem iz komisije, na koji sam čekala osam mjeseci, a koji je trajao najvi&scaron;e dva minuta, dala sam na uvid najnoviju dokumentaciju i govorila o trenutnoj zdravstvenoj slici, uz napomenu da je neophodno pratiti stanje na svaka tri mjeseca uz mno&scaron;tvo pregleda. Po&scaron;tujem odluku o ukidanju njege, ali mi nije jasno kako je moguće da se ista donese ukoliko tokom prethodnih godina nije bilo nikakvih promjena, a uredno je odobrena svakog puta.
Zdravstveno stanje, kaže, u ovakvim slučajevima i zbog starosne dobi može biti samo usložnjavajuće. Ističe da je poražavajuće to &scaron;to nadležni organi imaju puna usta priče o pomoći onkolo&scaron;kim pacijentima i otvaranju poglavlja pred ulazak u Evropsku uniju, a nijesu u stanju da svim onkolo&scaron;kim pacijentima obezbijede makar ovu vrstu novčane pomoći.
Ističe da taj novac pacijenti ne tro&scaron;e za odmore već za tro&scaron;kove terapija i kontrolnih pregleda, od kojih je na neke, zbog vi&scaron;emjesečnih lista čekanja, prinuđena da ide privatno.
Ostavljena joj je mogućnost žalbe.
- Ne vidim koja je svrha iste, jer iz zdravstvenih razloga onkolo&scaron;ki pacijenti nemaju ni snage ni vremena za tu vrstu bitke, pored one koju na svakodnevnom nivou vodimo za nastavak života. Pitam donosioce odluka kakvu poruku &scaron;alju onima koje je zadesila ovakva sudbina i zbog čega se uvijek lome koplja na najranjivijim kategorijama - poručila je pacijentkinja.
Sistem vidi samo terminalnu fazu
Maja Garda&scaron;ević iz NVO &bdquo;Di&scaron;i&ldquo;, koja je vi&scaron;e puta upozoravala na položaj onkolo&scaron;kih pacijenata, navodi za Pobjedu da joj se obraćaju i drugi pacijenti sa sličnim iskustvom i da to nije ni&scaron;ta novo.
- Godinama ukazujem na problem ostvarivanja prava na tuđu njegu i pomoć za onkolo&scaron;ke pacijente i upozoravam da oni novim pravilnikom vi&scaron;e nijesu prepoznati na način koji odgovara stvarnim posljedicama njihove bolesti i liječenja. Ne želim da komentari&scaron;em konkretan slučaj jer nijesam upoznata sa kompletnom dokumentacijom pacijentkinje, ali me ovakve informacije, nažalost, ne iznenađuju - kazala je Garda&scaron;ević.
Zabrinjava, dodaje, &scaron;to se iza brojki, procedura i komisijskih odluka često ne vidi stvarni život pacijenata. Onkolo&scaron;ka bolest, podsjeća ona, nije samo dijagnoza na papiru, to su te&scaron;ke terapije, iscrpljenost, posljedice liječenja, gubitak radne i funkcionalne sposobnosti i potrebe za pomoći u svakodnevnim aktivnostima.
Ona je od dana dono&scaron;enja novog zakona upozoravala da će mnogi pacijenti ostati bez podr&scaron;ke koju su ranije ostvarivali.
- Stiče se utisak da se od pacijenata očekuje da budu potpuno nepokretni ili u terminalnoj fazi bolesti da bi dokazali da im je potrebna tuđa njega i pomoć, &scaron;to je apsurdno i nehumano - upozorila je Garda&scaron;ević.
Dodala je da se, ako se nadležni i dalje budu oglu&scaron;ivali na iskustva pacijenata, rizikuje potpuni kolaps sistema podr&scaron;ke za onkolo&scaron;ke pacijente, u kojem će oni kojima je pomoć najpotrebnija ostajati bez nje.
Pravilnik isključiv
Pravilnik o medicinskim indikacijama, na kojem počiva sporna praksa komisija, donesen je u decembru 2025, a izmijenjen u januaru 2026. Po tom aktu, dodatak za njegu i pomoć u oblasti malignih bolesti pripada djeci sa zloćudnim neoplazmama limfnog i hematopoetskog tkiva, dok pravo na ličnu invalidninu ostvaruju osobe sa malignim neoplazmama koje su inoperabilne, sa udaljenim metastazama i u terminalnoj fazi bolesti. Onkolo&scaron;ki pacijenti u aktivnom liječenju koji prolaze kroz hemoterapiju, operacije i zračenja, po važećem propisu pravo nemaju.
Postojanje problema potvrdio je i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, koji je 11. juna u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanice Kluba ZBCG&ndash;DNP Jelene Kljajević, najavio da bi se &bdquo;tokom jula moglo pristupiti izmjenama Pravilnika, a kao trajno rje&scaron;enje pomenuo model jedinstvenog vje&scaron;tačenja invaliditeta kojim bi se, osim o&scaron;tećenja organizma, procjenjivao i funkcionalni status osobe i stepen podr&scaron;ke koji joj je potreban&ldquo;.
Tog istog dana, 11. juna 2026. Vlada Crne Gore je za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Zavoda za jedinstveno vje&scaron;tačenje invaliditeta odredila Mithata Kuča. Sedam dana kasnije, na 131. sjednici od 18. juna, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom vje&scaron;tačenju invaliditeta kojim se rok za početak primjene tog modela pomjera sa 1. jula na 1. decembar 2026.
U obrazloženju je navedeno da je odlaganje predloženo kako bi se obezbijedila puna spremnost sistema za sprovođenje Zakona, &scaron;to uključuje dono&scaron;enje i implementaciju Metodologije vje&scaron;tačenja, zavr&scaron;etak uspostavljanja Zavoda, sprovođenje obuka, licenciranje i zapo&scaron;ljavanje vje&scaron;taka, kao i razvoj informacionog sistema i uspostavljanje neophodnih organizacionih i tehničkih pretpostavki.
Drugim riječima, na dan kad je ministar u Skup&scaron;tini pravo na podr&scaron;ku branio najavom novog modela, taj model nije imao ni direktora, ni metodologiju, ni obučene vje&scaron;take, ni informacioni sistem. Sjutra, 1. jula 2026, kada je trebalo da krene jedinstveno vje&scaron;tačenje, krenuće odložen rok.
Onkolo&scaron;ka pacijentkinja čije je pravo ukinuto u decembru 2025. u tom međuvremenu ima žalbu u koju, kako je rekla Pobjedi, ni sama ne vjeruje. Po važećem propisu, do najavljenih izmjena, njena se zdravstvena slika institucionalno mjeri jednim kriterijumom: da li je dovoljno te&scaron;ka za Pravilnik koji pomoć priznaje tek u terminalnoj fazi bolesti.
Skup&scaron;tina razmatra besplatno BRCA testiranje i preventivnu mastektomiju
Dok onkolo&scaron;ke pacijentkinje u liječenju gube pravo na mjesečni dodatak za tuđu njegu i pomoć, Skup&scaron;tina Crne Gore juče je razmatrala izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojima se predviđa besplatno BRCA testiranje i preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom dojki.
Prijedlog je obrazložila poslanica DNP-a Jelena Kljajević, koja je zahvalnost uputila NVO &bdquo;Di&scaron;i&ldquo; i njenoj direktorici Maji Garda&scaron;ević, istoj nevladinoj organizaciji koja godinama upozorava na slabosti važećeg pravilnika o tuđoj njezi i pomoći.
Poslanik PES-a Vladimir Bakrač ocijenio je da prevencija treba da prati medicinu, dok je Jevto Eraković (DPS) podržao testiranje kao važan iskorak za personalizovanu i modernu zdravstvenu za&scaron;titu uz napomenu da su, kako je ocijenio, liste čekanja na istorijskom maksimumu, a stopa vakcinacije djece smjestila Crnu Goru na 137. mjesto na svijetu.
Radinka Ćinćur (Posebni klub) podsjetila je da dok Evropska unija bilježi pad smrtnosti zahvaljujući ranom otkrivanju i prevenciji, Crna Gora ima izazove u dostupnosti skrininga i genetskog testiranja, i navela da preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom dojki u privatnom sektoru ko&scaron;ta najmanje 6.000 eura.
Aleksandra Vuković-Kuč (DPS) postavila je pitanje &bdquo;đe je na&scaron;a nacionalna strategija ženskog zdravlja&ldquo; i upozorila da Crna Gora nema jedinstveni registar nasljednih malignih bolesti, te da svaki novi zakon mora imati jasan odgovor na pitanje ko će ga finansirati, sprovoditi i kad će građani moći da ga ostvare.
Edina De&scaron;ić (BS) pozvala je resor zdravlja da objavi zvanične podatke o ukupnim tro&scaron;kovima liječenja po pacijentkinji. Anđela Vojinović (Demokrate) ocijenila je da je posebno važno da se ženama na sjeveru zemlje obezbijedi pristup ovoj zdravstvenoj usluzi.

Onkološki pacijenti u vakuumu institucija

PRAVO NA TUĐU NJEGU I POMOĆ ZA NAJTEŽE PACIJENTE - IZMEĐU PRAVILNIKA KOJI ISKLJUČUJE I ZAVODA KOJI JOŠ NIJE POČEO DA RADI

Klimatske promjene već mijenjaju bezbjednosnu i razvojnu sliku Crne Gore, upozorava se u<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/0ac40ade-eb4d-4a33-8588-7611f1ad64ba"> dokumentu o mjerama prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa</a>. Država je identifikovala desetine mjera za smanjenje posljedica prirodnih nepogoda, čija je ukupna vrijednost veća od 19 miliona eura, dok procjene pokazuju da su poplave, su&scaron;e, &scaron;umski požari i ekstremne vremenske pojave među najvećim prijetnjama po stanovni&scaron;tvo, infrastrukturu i ekonomiju.
Klimatske promjene u Crnoj Gori već utiču na sve učestaliju pojavu ekstremnih vremenskih prilika, a posljedice se ogledaju u većem riziku od oluja, poplava, dugotrajnih su&scaron;a, &scaron;umskih požara, ali i hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina. U dokumentu &ldquo;Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa u Crnoj Gori&rdquo; nagla&scaron;ava se da smanjenje rizika od katastrofa i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavljaju jedan od glavnih preduslova održivog razvoja države.
Osim toga ističe se da je Crna Gora posebno ranjiva na posljedice klimatskih promjena, zbog čega je prioritet uspostavljanje sistema prevencije koji će smanjiti &scaron;tete, za&scaron;tititi živote građana, imovinu i životnu sredinu, ali i povećati otpornost institucija i dru&scaron;tva na sve če&scaron;će ekstremne vremenske događaje.
Posebna pažnja posvećena je riziku od hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina, koji najvi&scaron;e pogađaju sjever zemlje. U scenariju najtežih posljedica, ovaj hazard mogao bi zahvatiti čak 87 odsto teritorije Crne Gore, izuzev primorja. Procjenjuje se da bi visina sniježnog pokrivača mogla prelaziti 150 centimetara, dok bi minimalne dnevne temperature padale do minus 23 stepena Celzijusa.
&ldquo;Iako je riječ o događajima sa malom vjerovatnoćom pojave, njihov uticaj može biti izuzetno visok. Posljedice uključuju prekide i o&scaron;tećenja u saobraćaju i snabdijevanju električnom energijom, pote&scaron;koće u telekomunikacijama, prekide u svakodnevnom životu, kao i &scaron;tete u poljoprivredi i &scaron;umskim ekosistemima. Ruralni krajevi mogu biti potpuno izolovani, &scaron;to dodatno nagla&scaron;ava značaj planiranja i sprovođenja mjera prevencije i pripremljenosti radi smanjenja rizika i ublažavanja posljedica ovakvih događaja&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Kao jedan od najizvjesnijih rizika izdvaja se su&scaron;a, koja može zahvatiti cijelu teritoriju Crne Gore. U kombinaciji sa visokim temperaturama i manjkom padavina, ona povećava opasnost od hidrolo&scaron;kih su&scaron;a i velikih &scaron;umskih požara.
&ldquo;Su&scaron;a, kao najvjerovatniji neželjeni događaj koji obuhvata cijelu Crnu Goru, ima veliku vjerovatnoću pojave i male posljedice, pa je nivo rizika ocijenjen kao umjeren. Međutim, u scenariju sa najgorim mogućim posljedicama, zbog njenog dugoročnog uticaja i &scaron;irokog prostornog obuhvata, rizik za Crnu Goru procijenjen je kao visok. To zahtijeva pažljivo upravljanje prirodnim resursima i sprovođenje preventivnih mjera radi ublažavanja posljedica su&scaron;e u oblastima poljoprivrede, stočarstva, &scaron;umarstva i drugih ekosistema, posebno imajući u vidu njenu povezanost sa povećanim rizikom od &scaron;umskih požara&rdquo;, ističe se u dokumentu.
U ovom dokumentu upozorava se i na sve izraženiji rizik od kombinovanih vremenskih nepogoda koje uključuju obilne padavine, oluje, jak vjetar i nagli porast vodostaja, &scaron;to može izazvati poplave. Kao posebno ugrožena područja navode se Cetinje, Boka kotorska i obalni dio Skadarskog jezera.
Iako je vjerovatnoća pojave ovakvih događaja relativno mala, posljedice mogu biti veoma ozbiljne.
&ldquo;Multirizik ima malu vjerovatnoću pojavljivanja, ali zbog posljedica koje izaziva na infrastrukturu, životnu sredinu i dru&scaron;tvo, nivo rizika procijenjen je kao visok. Primorski i Sredi&scaron;nji region Crne Gore posebno su ranjivi na ovu vrstu multirizika&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Analizirani su i &scaron;umski požari u području kanjona rijeke Tare, gdje se nalazi za&scaron;tićeni rezervat Crna poda i Zabojsko jezero. Riječ je o području pod za&scaron;titom UNESCO-a, gdje se požari često javljaju tokom ljetnjih mjeseci.
&ldquo;Dugoročne posljedice uključuju ekolo&scaron;ke i ekonomske gubitke, posebno u sektoru turizma, kao i dru&scaron;tvene i prostorne promjene. Rizik je ocijenjen kao umjeren, ali u scenariju najgorih mogućih posljedica može dostići visok nivo zbog dugoročnih negativnih uticaja na život i zdravlje ljudi, infrastrukturu i prirodne ekosisteme&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Upozorava se da određeni rizici imaju i prekogranični karakter, među kojima su olujno-vremenske nepogode, hladni talasi, sniježne padavine, poplave i &scaron;umski požari, zbog čega je neophodna intenzivnija regionalna saradnja.
Kako bi odgovorila na rastuće izazove, država je definisala ukupno 42 mjere &ndash; 22 mjere prevencije, 14 mjera pripremljenosti, te po tri prekogranične i op&scaron;te mjere, uz uvođenje jo&scaron; 16 novih aktivnosti u sistem planiranja. Za njihovu realizaciju planirano je ukupno 19.242.500 eura, od čega će vi&scaron;e od deset miliona biti obezbijeđeno iz fondova Evropske unije EU i drugih međunarodnih organizacija.
Nagla&scaron;eno je da ulaganje u prevenciju nije samo pitanje za&scaron;tite od prirodnih nepogoda, već i dugoročna investicija u bezbjednost građana i održivi razvoj države.
&ldquo;Implementacija mjera prevencije i pripremljenosti ima glavnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa i istovremeno doprinosi prilagođavanju klimatskim promjenama. Njihov cilj je povećanje otpornosti zajednica, očuvanje kontinuiteta osnovnih funkcija dru&scaron;tva i smanjenje potencijalne &scaron;tete po stanovni&scaron;tvo, infrastrukturu i prirodne resurse. Mjere prevencije i pripremljenosti od presudne su važnosti za blagovremenu identifikaciju rizika, smanjenje &scaron;teta i gubitaka te za&scaron;titu stanovni&scaron;tva, posebno najranjivijih grupa&rdquo;, zaključuje se u dokumentu.

Klimatske promjene mijenjaju Crnu Goru: Više od 19 miliona eura za prevenciju katastrofa

UPOZORENO U DOKUMENTU O MJERAMA PREVENCIJE I PRIPREMLJENOSTI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA

Mnogi radnici i ove godine bez za&scaron;tite rade po nesnosnim vrućinama. Preporuke o radu pri visokim temperaturama najče&scaron;će se kr&scaron;e na gradili&scaron;tima, potvrđeno je u Inspekciji za&scaron;tite i zdravlja na radu.
Nakon &scaron;to je, uprkos tropskim vrućinama, primjetan veliki broj radnika bez za&scaron;titne opreme &scaron;irom zemlje, inspektor Zlatko Popović kazao&nbsp; je da ih nema dovoljno, te da je za primorske op&scaron;tine zadužen samo jedan. U Udruženju za&scaron;tite na radu rekli su da bi poslodavci trebalo ne samo da po&scaron;tuju propise, već i da prepoznaju rizike i u skladu sa njima organizuju posao.
Građevinski, komunalni i poljoprivredni radnici najizloženiji su i ujedno najugroženiji visokim ljetnjim temperaturama koje danas dostižu 40 stepeni. Najočigledniji primjer i dokaz su gradili&scaron;ta u glavnom gradu, gdje radovi ne trpe zbog ekstremne vrućine. Međutim, itekako trpe radnici koje možemo vidjeti i u najtoplijim dijelovima dana, često bez za&scaron;titne opreme. Zakon eksplicitno ne pominje rad na visokim temperaturama, ali to čine dva podzakonska akta, poja&scaron;njava za Radio Crne Gore Zlatko Popović, glavni inspektor Direkcije za inspekciju za&scaron;tite i zdravlja na radu.
"Kaže se da radovi na otvorenom prostoru, kada je temperatura iznad 36 stepeni Celzijusa, ne treba da se obavljaju osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra", kaže on.
Popović ističe da se najče&scaron;će kontroli&scaron;e građevinski sektor, te potvrđuje da se na gradili&scaron;tima najče&scaron;će i kr&scaron;e preporuke o radu pri visokim temperaturama.
"To je karakteristično samo za Podgoricu, Danilovgrad, to su uglavnom najpogođenije op&scaron;tine &scaron;to se tiče visokih temperatura", ističe Popović.
Kadrovski problemi postali su hronični gotovo u svim inspekcijskim sektorima, nagla&scaron;ava Popović. Podatak da u pet primorskih op&scaron;tina postoji samo jedan inspektor za&scaron;tite i zdravlja na radu najbolje govori o tome.
"Sistematizacijom je, pored postojećih 10 inspektora za&scaron;tite i zdravlja na radu, otvoreno jo&scaron; četiri radna mjesta koja se nadamo da će u nekom narednom periodu i da se popune, naročito u primorskim op&scaron;tinama gdje samo u Herceg Novom trenutno imamo stalno zaposlenog inspektora", kazao je on.
Da se obaveze poslodavaca ne ogledaju samo u strogom po&scaron;tovanju zakona, već u prepoznavanju rizika i odgovornom organizovanju rada, kazala nam je Đina Janković, generalna sekretarka Udruženja za&scaron;tite na radu.
"Pored postojećih zakonskih rje&scaron;enja, neophodno je razvijati savremene preventivne pristupe, dakle unapređivati procjene rizika, pratiti meteorolo&scaron;ke prognoze prilikom planiranja radnih aktivnosti i ono &scaron;to je vrlo važno, želim da naglasim, kontinuirano edukovati poslodavce i zaposlene o rizicima koje donose ekstremni vremenski uslovi.
Sagovornici RCG preporučuju da se rad organizuje u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, uz če&scaron;će pauze, dovoljne količine vode i boravak u rashlađenom prostoru.
Iz Direkcije za inspekciju za&scaron;tite i zdravlja na radu i Udruženja za&scaron;tite na radu pozivaju zaposlene da prijave ukoliko smatraju da im je zdravlje na poslu ugroženo.&nbsp;

Na 40 stepeni bez zaštite: Preporuke o radu na vrućini često se ne poštuju

U PET PRIMORSKIH OPŠTINA SAMO JEDAN INSPEKTOR ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne će biti promjenljivo oblačno, uglavnom u kontinentalnim predjelima i na području Boke, ponegdje se očekuje kratkotrajno ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, najče&scaron;će sjeverni, ponegdje kratkotrajno pojačan do jak.&nbsp;
Jutarnja temperatura 12 do 27, najvi&scaron;a dnevna 27 do 39 stepeni.

I danas do 39 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Prava drama odigrala se sinoć na &scaron;etali&scaron;tu uz rijeku Lim u Bijelom Polju, gdje je zahvaljujući brzoj reakciji Admira Mekića (39) spriječena moguća tragedija.
Kako prenose Vijesti, Mekić je sjedio na &scaron;etali&scaron;tu kada je primijetio troje maloljetne djece &ndash; dva dječaka i djevojčicu &ndash; kako se bez nadzora kreću neposredno uz rijeku, ispod &scaron;etali&scaron;ta.
&bdquo;Tek &scaron;to sam pomislio na opasnost i zapitao se za&scaron;to su sami, začuo sam panične povike i vidio da su djeca upala u vodu i počela da se dave&ldquo;, ispričao je Mekić za Vijesti.
Bez oklijevanja je potrčao prema rijeci i uspio da interveni&scaron;e na vrijeme.
&bdquo;U vodu je upalo i davilo se dvoje djece. Zgrabio sam ih i izvukao iz vode, a na licu mjesta odmah su alarmirani Hitna pomoć i policija&ldquo;, rekao je Mekić.
On je upozorio i na opasnosti koje vrebaju na pojedinim djelovima &scaron;etali&scaron;ta uz Lim.
&bdquo;Sa tih djelova lako može da se upadne u vodu, a vrlo je te&scaron;ko da djeca sama izađu. Upozoravam roditelje da ne dozvoljavaju djeci boravak na &scaron;etali&scaron;tu bez nadzora&ldquo;, kazao je Mekić.
Prema navodima Vijesti, zahvaljujući njegovoj prisebnosti i brzoj reakciji izbjegnute su te&scaron;ke posljedice i moguća tragedija na obali Lima.

Bijelo Polje: Admir Mekić izvukao dvoje djece iz Lima

PRAVA DRAMA ODIGRALA SE SINOĆ NA ŠETALIŠTU UZ RIJEKU LIM

Roditelji, škola i bezbjednosni sistem na istom zadatku, ali ko zakazuje?

IZ UPRAVE POLICIJE KAŽU DA JE OD POČETKA GODINE EVIDENTIRANO 25 KRIVIČNIH DJELA MEĐU MALOLJETNICIMA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne ili krajem dana u kontinentalnim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama lokalno je moguća i kratkotrajna ki&scaron;a ili grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura 13 do 27, a najvi&scaron;a dnevna 28 do 39 stepeni.

Danas do 39 stepeni

&nbsp;U Crnoj Gori na snazi je narandžasti meteo alarm, ali narednih dana očekuje se da pređe u crveni. Stručnjaci upozoravaju da će tokom naredne dvije sedmice biti ekstremne temperature.
&Scaron;efica grupe za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene Mirjana Ivanov gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakla je da se može očekivati u pojedinim djelovima države, prije svega u Podgorici, narednih dana temperatura 40 i vi&scaron;e stepeni Celzijusovih.
&ldquo;Možemo da očekujemo čak &scaron;est dana, konkretno pričam za Podgoricu, sa temperaturom većom ili jednakom 40 stepeni Celzijusa i negdje oko 60 do 72 dana sa temperaturom većom ili jednakom sa 35 stepeni. Takođe je značajan broj tropskih noći sa temperaturom većom od 25 stepeni&rdquo;, naglasila je Ivanov.
Narandžasti alarm se, kako obja&scaron;njava, daje kada su vrlo visoke vrijednosti, a ekstremni znači kada su vrijednosti iznad gornjeg praga.
&ldquo;Upozoravamo da se ljudi pripreme na ekstremne situacije koje će biti u toku naredne dvije nedjelje. I uglavnom da se pije dosta tečnosti, da se izbjegava alkohol, u najtoplijem dijelu dana, a to je negdje od jedanaest pa do pet sati da se ne izlazi i da se ne izlažu visokim temepraturama, jer su mogući toplotni udari, sunčanica&rdquo;, kaže Ivanov.

Ivanov: Narandžasti alarm u toku, uskoro prelazi u crveni, stižu temperature iznad 40 stepeni

TOKOM NAREDNE DVIJE SEDMICE BIĆE EKSTREMNE TEMPERATURE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne u kontinentalnim predjelima očekuje se slab do umjeren razvoj oblačnosti.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da će vjetar biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od 12 do 27, najvi&scaron;a dnevna od 27 do 39 stepeni.

U Crnoj Gori danas se u prvom dijelu dana očekuje sunčano i suvo, a od sredine dana, u kontinentalnim predjelima i na području Boke ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je i izolovana pojava kratkotrajnih vremenskih nepogoda.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom procesa ponegdje kratkotrajno na udare pojačan do jak.
Jutarnja temperatura 13 do 27, najvi&scaron;a dnevna 26 do 38 stepeni.

Danas promjenljivo, od sredine dana ponegdje kiša i pljuskovi

Prijemni ispit nije položilo 60 odsto kandidata

Onkološki pacijenti u vakuumu institucija

Klimatske promjene mijenjaju Crnu Goru: Više od 19 miliona eura za prevenciju katastrofa

Na 40 stepeni bez zaštite: Preporuke o radu na vrućini često se ne poštuju

I danas do 39 stepeni

Bijelo Polje: Admir Mekić izvukao dvoje djece iz Lima

Roditelji, škola i bezbjednosni sistem na istom zadatku, ali ko zakazuje?

Danas do 39 stepeni

Ivanov: Narandžasti alarm u toku, uskoro prelazi u crveni, stižu temperature iznad 40 stepeni

Danas do 39 stepeni