Društvo

Klimatske promjene već mijenjaju bezbjednosnu i razvojnu sliku Crne Gore, upozorava se u<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/dokumenta/0ac40ade-eb4d-4a33-8588-7611f1ad64ba"> dokumentu o mjerama prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa</a>. Država je identifikovala desetine mjera za smanjenje posljedica prirodnih nepogoda, čija je ukupna vrijednost veća od 19 miliona eura, dok procjene pokazuju da su poplave, su&scaron;e, &scaron;umski požari i ekstremne vremenske pojave među najvećim prijetnjama po stanovni&scaron;tvo, infrastrukturu i ekonomiju.
Klimatske promjene u Crnoj Gori već utiču na sve učestaliju pojavu ekstremnih vremenskih prilika, a posljedice se ogledaju u većem riziku od oluja, poplava, dugotrajnih su&scaron;a, &scaron;umskih požara, ali i hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina. U dokumentu &ldquo;Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa u Crnoj Gori&rdquo; nagla&scaron;ava se da smanjenje rizika od katastrofa i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavljaju jedan od glavnih preduslova održivog razvoja države.
Osim toga ističe se da je Crna Gora posebno ranjiva na posljedice klimatskih promjena, zbog čega je prioritet uspostavljanje sistema prevencije koji će smanjiti &scaron;tete, za&scaron;tititi živote građana, imovinu i životnu sredinu, ali i povećati otpornost institucija i dru&scaron;tva na sve če&scaron;će ekstremne vremenske događaje.
Posebna pažnja posvećena je riziku od hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina, koji najvi&scaron;e pogađaju sjever zemlje. U scenariju najtežih posljedica, ovaj hazard mogao bi zahvatiti čak 87 odsto teritorije Crne Gore, izuzev primorja. Procjenjuje se da bi visina sniježnog pokrivača mogla prelaziti 150 centimetara, dok bi minimalne dnevne temperature padale do minus 23 stepena Celzijusa.
&ldquo;Iako je riječ o događajima sa malom vjerovatnoćom pojave, njihov uticaj može biti izuzetno visok. Posljedice uključuju prekide i o&scaron;tećenja u saobraćaju i snabdijevanju električnom energijom, pote&scaron;koće u telekomunikacijama, prekide u svakodnevnom životu, kao i &scaron;tete u poljoprivredi i &scaron;umskim ekosistemima. Ruralni krajevi mogu biti potpuno izolovani, &scaron;to dodatno nagla&scaron;ava značaj planiranja i sprovođenja mjera prevencije i pripremljenosti radi smanjenja rizika i ublažavanja posljedica ovakvih događaja&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Kao jedan od najizvjesnijih rizika izdvaja se su&scaron;a, koja može zahvatiti cijelu teritoriju Crne Gore. U kombinaciji sa visokim temperaturama i manjkom padavina, ona povećava opasnost od hidrolo&scaron;kih su&scaron;a i velikih &scaron;umskih požara.
&ldquo;Su&scaron;a, kao najvjerovatniji neželjeni događaj koji obuhvata cijelu Crnu Goru, ima veliku vjerovatnoću pojave i male posljedice, pa je nivo rizika ocijenjen kao umjeren. Međutim, u scenariju sa najgorim mogućim posljedicama, zbog njenog dugoročnog uticaja i &scaron;irokog prostornog obuhvata, rizik za Crnu Goru procijenjen je kao visok. To zahtijeva pažljivo upravljanje prirodnim resursima i sprovođenje preventivnih mjera radi ublažavanja posljedica su&scaron;e u oblastima poljoprivrede, stočarstva, &scaron;umarstva i drugih ekosistema, posebno imajući u vidu njenu povezanost sa povećanim rizikom od &scaron;umskih požara&rdquo;, ističe se u dokumentu.
U ovom dokumentu upozorava se i na sve izraženiji rizik od kombinovanih vremenskih nepogoda koje uključuju obilne padavine, oluje, jak vjetar i nagli porast vodostaja, &scaron;to može izazvati poplave. Kao posebno ugrožena područja navode se Cetinje, Boka kotorska i obalni dio Skadarskog jezera.
Iako je vjerovatnoća pojave ovakvih događaja relativno mala, posljedice mogu biti veoma ozbiljne.
&ldquo;Multirizik ima malu vjerovatnoću pojavljivanja, ali zbog posljedica koje izaziva na infrastrukturu, životnu sredinu i dru&scaron;tvo, nivo rizika procijenjen je kao visok. Primorski i Sredi&scaron;nji region Crne Gore posebno su ranjivi na ovu vrstu multirizika&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Analizirani su i &scaron;umski požari u području kanjona rijeke Tare, gdje se nalazi za&scaron;tićeni rezervat Crna poda i Zabojsko jezero. Riječ je o području pod za&scaron;titom UNESCO-a, gdje se požari često javljaju tokom ljetnjih mjeseci.
&ldquo;Dugoročne posljedice uključuju ekolo&scaron;ke i ekonomske gubitke, posebno u sektoru turizma, kao i dru&scaron;tvene i prostorne promjene. Rizik je ocijenjen kao umjeren, ali u scenariju najgorih mogućih posljedica može dostići visok nivo zbog dugoročnih negativnih uticaja na život i zdravlje ljudi, infrastrukturu i prirodne ekosisteme&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Upozorava se da određeni rizici imaju i prekogranični karakter, među kojima su olujno-vremenske nepogode, hladni talasi, sniježne padavine, poplave i &scaron;umski požari, zbog čega je neophodna intenzivnija regionalna saradnja.
Kako bi odgovorila na rastuće izazove, država je definisala ukupno 42 mjere &ndash; 22 mjere prevencije, 14 mjera pripremljenosti, te po tri prekogranične i op&scaron;te mjere, uz uvođenje jo&scaron; 16 novih aktivnosti u sistem planiranja. Za njihovu realizaciju planirano je ukupno 19.242.500 eura, od čega će vi&scaron;e od deset miliona biti obezbijeđeno iz fondova Evropske unije EU i drugih međunarodnih organizacija.
Nagla&scaron;eno je da ulaganje u prevenciju nije samo pitanje za&scaron;tite od prirodnih nepogoda, već i dugoročna investicija u bezbjednost građana i održivi razvoj države.
&ldquo;Implementacija mjera prevencije i pripremljenosti ima glavnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa i istovremeno doprinosi prilagođavanju klimatskim promjenama. Njihov cilj je povećanje otpornosti zajednica, očuvanje kontinuiteta osnovnih funkcija dru&scaron;tva i smanjenje potencijalne &scaron;tete po stanovni&scaron;tvo, infrastrukturu i prirodne resurse. Mjere prevencije i pripremljenosti od presudne su važnosti za blagovremenu identifikaciju rizika, smanjenje &scaron;teta i gubitaka te za&scaron;titu stanovni&scaron;tva, posebno najranjivijih grupa&rdquo;, zaključuje se u dokumentu.

Klimatske promjene mijenjaju Crnu Goru: Više od 19 miliona eura za prevenciju katastrofa

UPOZORENO U DOKUMENTU O MJERAMA PREVENCIJE I PRIPREMLJENOSTI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA

Mnogi radnici i ove godine bez za&scaron;tite rade po nesnosnim vrućinama. Preporuke o radu pri visokim temperaturama najče&scaron;će se kr&scaron;e na gradili&scaron;tima, potvrđeno je u Inspekciji za&scaron;tite i zdravlja na radu.
Nakon &scaron;to je, uprkos tropskim vrućinama, primjetan veliki broj radnika bez za&scaron;titne opreme &scaron;irom zemlje, inspektor Zlatko Popović kazao&nbsp; je da ih nema dovoljno, te da je za primorske op&scaron;tine zadužen samo jedan. U Udruženju za&scaron;tite na radu rekli su da bi poslodavci trebalo ne samo da po&scaron;tuju propise, već i da prepoznaju rizike i u skladu sa njima organizuju posao.
Građevinski, komunalni i poljoprivredni radnici najizloženiji su i ujedno najugroženiji visokim ljetnjim temperaturama koje danas dostižu 40 stepeni. Najočigledniji primjer i dokaz su gradili&scaron;ta u glavnom gradu, gdje radovi ne trpe zbog ekstremne vrućine. Međutim, itekako trpe radnici koje možemo vidjeti i u najtoplijim dijelovima dana, često bez za&scaron;titne opreme. Zakon eksplicitno ne pominje rad na visokim temperaturama, ali to čine dva podzakonska akta, poja&scaron;njava za Radio Crne Gore Zlatko Popović, glavni inspektor Direkcije za inspekciju za&scaron;tite i zdravlja na radu.
"Kaže se da radovi na otvorenom prostoru, kada je temperatura iznad 36 stepeni Celzijusa, ne treba da se obavljaju osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra", kaže on.
Popović ističe da se najče&scaron;će kontroli&scaron;e građevinski sektor, te potvrđuje da se na gradili&scaron;tima najče&scaron;će i kr&scaron;e preporuke o radu pri visokim temperaturama.
"To je karakteristično samo za Podgoricu, Danilovgrad, to su uglavnom najpogođenije op&scaron;tine &scaron;to se tiče visokih temperatura", ističe Popović.
Kadrovski problemi postali su hronični gotovo u svim inspekcijskim sektorima, nagla&scaron;ava Popović. Podatak da u pet primorskih op&scaron;tina postoji samo jedan inspektor za&scaron;tite i zdravlja na radu najbolje govori o tome.
"Sistematizacijom je, pored postojećih 10 inspektora za&scaron;tite i zdravlja na radu, otvoreno jo&scaron; četiri radna mjesta koja se nadamo da će u nekom narednom periodu i da se popune, naročito u primorskim op&scaron;tinama gdje samo u Herceg Novom trenutno imamo stalno zaposlenog inspektora", kazao je on.
Da se obaveze poslodavaca ne ogledaju samo u strogom po&scaron;tovanju zakona, već u prepoznavanju rizika i odgovornom organizovanju rada, kazala nam je Đina Janković, generalna sekretarka Udruženja za&scaron;tite na radu.
"Pored postojećih zakonskih rje&scaron;enja, neophodno je razvijati savremene preventivne pristupe, dakle unapređivati procjene rizika, pratiti meteorolo&scaron;ke prognoze prilikom planiranja radnih aktivnosti i ono &scaron;to je vrlo važno, želim da naglasim, kontinuirano edukovati poslodavce i zaposlene o rizicima koje donose ekstremni vremenski uslovi.
Sagovornici RCG preporučuju da se rad organizuje u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, uz če&scaron;će pauze, dovoljne količine vode i boravak u rashlađenom prostoru.
Iz Direkcije za inspekciju za&scaron;tite i zdravlja na radu i Udruženja za&scaron;tite na radu pozivaju zaposlene da prijave ukoliko smatraju da im je zdravlje na poslu ugroženo.&nbsp;

Na 40 stepeni bez zaštite: Preporuke o radu na vrućini često se ne poštuju

U PET PRIMORSKIH OPŠTINA SAMO JEDAN INSPEKTOR ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

Prava drama odigrala se sinoć na &scaron;etali&scaron;tu uz rijeku Lim u Bijelom Polju, gdje je zahvaljujući brzoj reakciji Admira Mekića (39) spriječena moguća tragedija.
Kako prenose Vijesti, Mekić je sjedio na &scaron;etali&scaron;tu kada je primijetio troje maloljetne djece &ndash; dva dječaka i djevojčicu &ndash; kako se bez nadzora kreću neposredno uz rijeku, ispod &scaron;etali&scaron;ta.
&bdquo;Tek &scaron;to sam pomislio na opasnost i zapitao se za&scaron;to su sami, začuo sam panične povike i vidio da su djeca upala u vodu i počela da se dave&ldquo;, ispričao je Mekić za Vijesti.
Bez oklijevanja je potrčao prema rijeci i uspio da interveni&scaron;e na vrijeme.
&bdquo;U vodu je upalo i davilo se dvoje djece. Zgrabio sam ih i izvukao iz vode, a na licu mjesta odmah su alarmirani Hitna pomoć i policija&ldquo;, rekao je Mekić.
On je upozorio i na opasnosti koje vrebaju na pojedinim djelovima &scaron;etali&scaron;ta uz Lim.
&bdquo;Sa tih djelova lako može da se upadne u vodu, a vrlo je te&scaron;ko da djeca sama izađu. Upozoravam roditelje da ne dozvoljavaju djeci boravak na &scaron;etali&scaron;tu bez nadzora&ldquo;, kazao je Mekić.
Prema navodima Vijesti, zahvaljujući njegovoj prisebnosti i brzoj reakciji izbjegnute su te&scaron;ke posljedice i moguća tragedija na obali Lima.

Bijelo Polje: Admir Mekić izvukao dvoje djece iz Lima

PRAVA DRAMA ODIGRALA SE SINOĆ NA ŠETALIŠTU UZ RIJEKU LIM

Roditelji, škola i bezbjednosni sistem na istom zadatku, ali ko zakazuje?

IZ UPRAVE POLICIJE KAŽU DA JE OD POČETKA GODINE EVIDENTIRANO 25 KRIVIČNIH DJELA MEĐU MALOLJETNICIMA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne ili krajem dana u kontinentalnim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama lokalno je moguća i kratkotrajna ki&scaron;a ili grmljavina.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura 13 do 27, a najvi&scaron;a dnevna 28 do 39 stepeni.

Danas do 39 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

&nbsp;U Crnoj Gori na snazi je narandžasti meteo alarm, ali narednih dana očekuje se da pređe u crveni. Stručnjaci upozoravaju da će tokom naredne dvije sedmice biti ekstremne temperature.
&Scaron;efica grupe za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene Mirjana Ivanov gostujući u Jutarnjem programu TVCG istakla je da se može očekivati u pojedinim djelovima države, prije svega u Podgorici, narednih dana temperatura 40 i vi&scaron;e stepeni Celzijusovih.
&ldquo;Možemo da očekujemo čak &scaron;est dana, konkretno pričam za Podgoricu, sa temperaturom većom ili jednakom 40 stepeni Celzijusa i negdje oko 60 do 72 dana sa temperaturom većom ili jednakom sa 35 stepeni. Takođe je značajan broj tropskih noći sa temperaturom većom od 25 stepeni&rdquo;, naglasila je Ivanov.
Narandžasti alarm se, kako obja&scaron;njava, daje kada su vrlo visoke vrijednosti, a ekstremni znači kada su vrijednosti iznad gornjeg praga.
&ldquo;Upozoravamo da se ljudi pripreme na ekstremne situacije koje će biti u toku naredne dvije nedjelje. I uglavnom da se pije dosta tečnosti, da se izbjegava alkohol, u najtoplijem dijelu dana, a to je negdje od jedanaest pa do pet sati da se ne izlazi i da se ne izlažu visokim temepraturama, jer su mogući toplotni udari, sunčanica&rdquo;, kaže Ivanov.

Ivanov: Narandžasti alarm u toku, uskoro prelazi u crveni, stižu temperature iznad 40 stepeni

TOKOM NAREDNE DVIJE SEDMICE BIĆE EKSTREMNE TEMPERATURE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Poslijepodne u kontinentalnim predjelima očekuje se slab do umjeren razvoj oblačnosti.&nbsp;
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazali su da će vjetar biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od 12 do 27, najvi&scaron;a dnevna od 27 do 39 stepeni.

Odluka o vakcinaciji djece treba da bude stvar izbora roditelja, a ne zakonska obaveza, poručeno je sa protesta održanog ispred zgrade Ustavnog suda u Podgorici.
Na protestu u glavnom gradu okupili su se roditelji i građani koji se protive zakonskim odredbama prema kojima je vakcinacija djece uslov za upis u pred&scaron;kolske ustanove, prenosi portal Radio televizije Podgorica.
Okupljeni su poručili da žele da odluke o vakcinaciji ostanu pravo izbora roditelja, a ne zakonska obaveza, ističući slogan &bdquo;Moje dijete, moja pravila&ldquo;.
Organizatori su pozvali roditelje koji su djecu vakcinisali da ih podrže i da pitanje vakcinacije postane pravo na izbor.

Protest roditelja: Vakcinacija djece mora biti stvar izbora, a ne zakonska obaveza

PROTEST ODRŽAN ISPRED ZGRADE USTAVNOG SUDA

Mladi u Crnoj Gori sve ranije dolaze u kontakt sa alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama, dok stručnjaci upozoravaju da je za smanjenje rizičnih pona&scaron;anja neophodan sistemski pristup i snažniji preventivni rad. To su pokazali i najnoviji rezultati evropskog istraživanja ESPAD o navikama učenika.
Čak sedamdeset i tri odsto adolescenata u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol makar jednom u životu, pokazalo je evropsko istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga među učenicima.
Istraživanje prezentovano Institutu za javno zdravlje kaže i da je četrdeset i dva odsto učenika alkohol probalo sa trinaest godina ili ranije.
Nastavljen je i trend rasta upotrebe psihoaktivnih droga, pa smo na nivou evropskog prosjeka od trinaest odsto maloljetnika koji su probali droge.
Prema predstavljenim podacima, dvije trećine mladih provodi previ&scaron;e vremena na dru&scaron;tvenim mrežama.
Jedna od autorki istraživanja, doktorka Ljiljana Golubović, ističe da rezultati jasno pokazuju kako je prevencija najvažniji alat u smanjenju upotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima.
"ESPAD podaci pokazuju i na osnovu ovih podataka o padu učestalosti upotrebe da se moraju preventivni programi i aktivnosti, kao &scaron;to smo vidjeli na kraju, na&scaron;a djeca neće samo da slu&scaron;aju. Hoće da su aktivno uključena u te programe. I pokazalo se da nam je &scaron;kola negdje temelj i centar za provođenje preventivnih aktivnosti. Preventivne aktivnosti se moraju sveobuhvatno kroz programe", poručila je ona.
Prema njenim riječima, ključ uspje&scaron;nih preventivnih programa je u jačanju socijalnih i emocionalnih vje&scaron;tina djece, kako bi lak&scaron;e donosila zdrave odluke i oduprla se pritisku vr&scaron;njaka.
"To je segment koji moraju da rade svi u jednoj državi, da se primjenjuju takvi na dokazima zasnovani preventivni programi čiji je osnovni cilj da jačaju vlastite kapacitete djece, njihove socijalne vje&scaron;tine, razvoj emocionalnih vje&scaron;tina, način komunikacije, da nauče da nije ni&scaron;ta stra&scaron;no, da nauče da kažu ne pritisku vr&scaron;njačkih grupa za ulazak ili eksperimentisanje sa nekim psihoaktivnim supstancama ili bilo kojim sredstvom zavisnosti. Znači, temelj je prevencija", zaključila je Golubović.
Istraživanje pokazuje i da je, iako je Crna Gora ispod evropskog prosjeka kada je riječ o pu&scaron;enju cigareta, u porastu upotreba elektronskih cigareta među srednjo&scaron;kolcima. E-cigarete je makar jednom u životu koristio svaki treći učenik (31 odsto), dok ih je u posljednjih mjesec dana koristilo 17 odsto ispitanika, a sedam odsto svakodnevno.
U odnosu na prethodni ciklus istraživanja iz 2019. godine, zabilježen je rast upotrebe e-cigareta od deset odsto, kako u životnoj prevalenciji, tako i u kori&scaron;ćenju tokom posljednjih 30 dana.
Podaci ESPAD istraživanja pokazuju i rast upotrebe kanabisa među srednjo&scaron;kolcima. Kanabis je makar jednom u životu koristilo 9,6 odsto učenika, 7,9 odsto u prethodnih 12 mjeseci, a 4,9 odsto u posljednjih 30 dana. Među učenicima koji su koristili kanabis u prethodnih godinu, gotovo polovina (47 odsto) svrstana je u grupu visokorizičnih korisnika prema CAST skrining testu.
Istraživanje bilježi i rast upotrebe drugih psihoaktivnih supstanci. Životna prevalencija upotrebe kokaina iznosi 5,4 odsto (evropski prosjek 2,3 odsto), ekstazija 3,9 odsto (2,1 odsto), amfetamina 3,4 odsto (1,8 odsto), dok je upotrebu sredstava za smirenje bez ljekarskog recepta prijavilo 11 odsto učenika (evropski prosjek 8,5 odsto). U odnosu na prethodne cikluse ESPAD-a, upotreba kanabisa makar jednom u životu porasla je sa 3,4 na 9,6 odsto, drugih droga sa tri na 7,6 odsto, a inhalanata sa tri na 6,3 odsto.
Rezultati ukazuju i na izraženu upotrebu dru&scaron;tvenih mreža među mladima. Dvije trećine učenika smatra da na dru&scaron;tvenim mrežama provodi previ&scaron;e vremena, pri čemu je taj udio veći među djevojčicama (74 odsto) nego među dječacima (59 odsto). Vi&scaron;e od trećine učenika (35 odsto) navodi da se osjeća neraspoloženo kada ne može da koristi dru&scaron;tvene mreže.

ESPAD istraživanje: Mladi sve ranije dolaze u kontakt s alkoholom i drogama

NAJNOVIJI REZULTATI EVROPSKOG ISTRAŽIVANJA

Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju kojom je propisano da se u zvanje vatrogasca-spasioca može zaposliti samo osoba koja, prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa u službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, nije starija od 25 godina.
Ustavni sud, kako je saop&scaron;teno iz te institucije, ocijenio je da se osnovano postavlja pitanje da li je ovakvim zakonskim rje&scaron;enjem osobama starijim od 25 godina, koja prvi put zasnivaju radni odnos u službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, ograničeno pravo na slobodan izbor zanimanja i zapo&scaron;ljavanja, odnosno da li su dovedena u nepovoljniji položaj u odnosu na mlađe kandidate isključivo zbog godina starosti.
"Sud će u daljem postupku ispitati da li osporeno ograničenje ispunjava ustavni test proporcionalnosti, odnosno da li je zasnovano na legitimnom cilju i da li je neophodno i srazmjerno cilju koji se želi postići, u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima, praksom Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde Evropske unije", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Navodi se da je Ustavni sud ocijenio da nema ustavnopravnih smetnji da zakonodavac, radi za&scaron;tite javnog interesa i prirode poslova vatrogasaca-spasilaca, propi&scaron;e određena ograničenja za prijem u službu, imajući u vidu da ti poslovi zahtijevaju visok stepen psihofizičke spremnosti.
Dodaje se da se kao sporno postavlja pitanje da li je upravo starosna granica od 25 godina nužna i srazmjerna tom cilju.
Sud je, kako su kazali, posebno imao u vidu da Zakon već propisuje obaveznu provjeru psihofizičke sposobnosti kandidata prije prijema u radni odnos, kao i njihove periodične zdravstvene i psihofizičke provjere tokom rada.
"U tom smislu, Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li bi se legitimni cilj mogao ostvariti manje restriktivnim mjerama, odnosno individualnom procjenom psihofizičke sposobnosti svakog kandidata, bez automatskog isključivanja svih osoba starijih od 25 godina", ističe se u saop&scaron;tenju.
Sud je, prema njihovim riječima, imao u vidu mi&scaron;ljenje Vlade Crne Gore, u kojem je navedeno da je starosno ograničenje opravdano potrebom očuvanja psihofizičke spremnosti vatrogasaca-spasilaca i za&scaron;tite javnog interesa.
"Međutim, prema preliminarnoj ocjeni Ustavnog suda, iznijeti razlozi nijesu dovoljno razrađeni da bi pokazali zbog čega je upravo granica od 25 godina neophodna, niti za&scaron;to se isti cilj ne bi mogao ostvariti individualnim provjerama sposobnosti kandidata, koje su već propisane Zakonom", naveli su iz ustavnog suda.
Ustavni sud je ukazao da se starosno ograničenje odnosi samo na osobe koje prvi put zasnivaju radni odnos u službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, dok se ne primjenjuje na lica koja su u toj službi već bila zaposlena, &scaron;to takođe otvara pitanje jednakog postupanja prema kandidatima.
"Polazeći od navedenog, Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti osporene zakonske odredbe sa ustavnim garancijama zabrane diskriminacije i slobode izbora zanimanja i zapo&scaron;ljavanja, kao i sa relevantnim međunarodnim standardima za&scaron;tite ljudskih prava", zaključuje se u sap&scaron;tenju.
Ustavni sud će rje&scaron;enje o pokretanju postupka dostaviti Skup&scaron;tini i Vladi Crne Gore.

Ustavni sud pokrenuo postupak: Sporno ograničenje da vatrogasci mogu biti samo osobe do 25 godina

RJEŠENJE O POKRETANJU POSTUPKA DOSTAVIĆE SKUPŠTINI I VLADI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne će biti promjenljivo oblačno, uglavnom u kontinentalnim predjelima i na području Boke, ponegdje se očekuje kratkotrajno ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, najče&scaron;će sjeverni, ponegdje kratkotrajno pojačan do jak.&nbsp;
Jutarnja temperatura 12 do 27, najvi&scaron;a dnevna 27 do 39 stepeni.

I danas do 39 stepeni

Klimatske promjene mijenjaju Crnu Goru: Više od 19 miliona eura za prevenciju katastrofa

Na 40 stepeni bez zaštite: Preporuke o radu na vrućini često se ne poštuju

Bijelo Polje: Admir Mekić izvukao dvoje djece iz Lima

Roditelji, škola i bezbjednosni sistem na istom zadatku, ali ko zakazuje?

Danas do 39 stepeni

Ivanov: Narandžasti alarm u toku, uskoro prelazi u crveni, stižu temperature iznad 40 stepeni

Danas do 39 stepeni

Protest roditelja: Vakcinacija djece mora biti stvar izbora, a ne zakonska obaveza

ESPAD istraživanje: Mladi sve ranije dolaze u kontakt s alkoholom i drogama

Ustavni sud pokrenuo postupak: Sporno ograničenje da vatrogasci mogu biti samo osobe do 25 godina