Klimatske promjene već mijenjaju bezbjednosnu i razvojnu sliku Crne Gore, upozorava se u dokumentu o mjerama prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa. Država je identifikovala desetine mjera za smanjenje posljedica prirodnih nepogoda, čija je ukupna vrijednost veća od 19 miliona eura, dok procjene pokazuju da su poplave, suše, šumski požari i ekstremne vremenske pojave među najvećim prijetnjama po stanovništvo, infrastrukturu i ekonomiju.

Klimatske promjene u Crnoj Gori već utiču na sve učestaliju pojavu ekstremnih vremenskih prilika, a posljedice se ogledaju u većem riziku od oluja, poplava, dugotrajnih suša, šumskih požara, ali i hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina. U dokumentu “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa u Crnoj Gori” naglašava se da smanjenje rizika od katastrofa i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavljaju jedan od glavnih preduslova održivog razvoja države.

Osim toga ističe se da je Crna Gora posebno ranjiva na posljedice klimatskih promjena, zbog čega je prioritet uspostavljanje sistema prevencije koji će smanjiti štete, zaštititi živote građana, imovinu i životnu sredinu, ali i povećati otpornost institucija i društva na sve češće ekstremne vremenske događaje.

Posebna pažnja posvećena je riziku od hladnih talasa i obilnih sniježnih padavina, koji najviše pogađaju sjever zemlje. U scenariju najtežih posljedica, ovaj hazard mogao bi zahvatiti čak 87 odsto teritorije Crne Gore, izuzev primorja. Procjenjuje se da bi visina sniježnog pokrivača mogla prelaziti 150 centimetara, dok bi minimalne dnevne temperature padale do minus 23 stepena Celzijusa.

“Iako je riječ o događajima sa malom vjerovatnoćom pojave, njihov uticaj može biti izuzetno visok. Posljedice uključuju prekide i oštećenja u saobraćaju i snabdijevanju električnom energijom, poteškoće u telekomunikacijama, prekide u svakodnevnom životu, kao i štete u poljoprivredi i šumskim ekosistemima. Ruralni krajevi mogu biti potpuno izolovani, što dodatno naglašava značaj planiranja i sprovođenja mjera prevencije i pripremljenosti radi smanjenja rizika i ublažavanja posljedica ovakvih događaja”, navodi se u dokumentu.

Kao jedan od najizvjesnijih rizika izdvaja se suša, koja može zahvatiti cijelu teritoriju Crne Gore. U kombinaciji sa visokim temperaturama i manjkom padavina, ona povećava opasnost od hidroloških suša i velikih šumskih požara.

“Suša, kao najvjerovatniji neželjeni događaj koji obuhvata cijelu Crnu Goru, ima veliku vjerovatnoću pojave i male posljedice, pa je nivo rizika ocijenjen kao umjeren. Međutim, u scenariju sa najgorim mogućim posljedicama, zbog njenog dugoročnog uticaja i širokog prostornog obuhvata, rizik za Crnu Goru procijenjen je kao visok. To zahtijeva pažljivo upravljanje prirodnim resursima i sprovođenje preventivnih mjera radi ublažavanja posljedica suše u oblastima poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i drugih ekosistema, posebno imajući u vidu njenu povezanost sa povećanim rizikom od šumskih požara”, ističe se u dokumentu.

U ovom dokumentu upozorava se i na sve izraženiji rizik od kombinovanih vremenskih nepogoda koje uključuju obilne padavine, oluje, jak vjetar i nagli porast vodostaja, što može izazvati poplave. Kao posebno ugrožena područja navode se Cetinje, Boka kotorska i obalni dio Skadarskog jezera.

Iako je vjerovatnoća pojave ovakvih događaja relativno mala, posljedice mogu biti veoma ozbiljne.

“Multirizik ima malu vjerovatnoću pojavljivanja, ali zbog posljedica koje izaziva na infrastrukturu, životnu sredinu i društvo, nivo rizika procijenjen je kao visok. Primorski i Središnji region Crne Gore posebno su ranjivi na ovu vrstu multirizika”, piše u dokumentu.

Analizirani su i šumski požari u području kanjona rijeke Tare, gdje se nalazi zaštićeni rezervat Crna poda i Zabojsko jezero. Riječ je o području pod zaštitom UNESCO-a, gdje se požari često javljaju tokom ljetnjih mjeseci.

“Dugoročne posljedice uključuju ekološke i ekonomske gubitke, posebno u sektoru turizma, kao i društvene i prostorne promjene. Rizik je ocijenjen kao umjeren, ali u scenariju najgorih mogućih posljedica može dostići visok nivo zbog dugoročnih negativnih uticaja na život i zdravlje ljudi, infrastrukturu i prirodne ekosisteme”, ističe se u dokumentu.

Upozorava se da određeni rizici imaju i prekogranični karakter, među kojima su olujno-vremenske nepogode, hladni talasi, sniježne padavine, poplave i šumski požari, zbog čega je neophodna intenzivnija regionalna saradnja.

Kako bi odgovorila na rastuće izazove, država je definisala ukupno 42 mjere – 22 mjere prevencije, 14 mjera pripremljenosti, te po tri prekogranične i opšte mjere, uz uvođenje još 16 novih aktivnosti u sistem planiranja. Za njihovu realizaciju planirano je ukupno 19.242.500 eura, od čega će više od deset miliona biti obezbijeđeno iz fondova Evropske unije EU i drugih međunarodnih organizacija.

Naglašeno je da ulaganje u prevenciju nije samo pitanje zaštite od prirodnih nepogoda, već i dugoročna investicija u bezbjednost građana i održivi razvoj države.

“Implementacija mjera prevencije i pripremljenosti ima glavnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa i istovremeno doprinosi prilagođavanju klimatskim promjenama. Njihov cilj je povećanje otpornosti zajednica, očuvanje kontinuiteta osnovnih funkcija društva i smanjenje potencijalne štete po stanovništvo, infrastrukturu i prirodne resurse. Mjere prevencije i pripremljenosti od presudne su važnosti za blagovremenu identifikaciju rizika, smanjenje šteta i gubitaka te zaštitu stanovništva, posebno najranjivijih grupa”, zaključuje se u dokumentu.