Politika

Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog izvje&scaron;taja o saradnji Univerziteta Crne Gore s kineskim Nacionalnim superračunaskim centrom Đinan, saop&scaron;teno je Radiju Slobodna Evropa iz Stejt departmenta.
"Ovu instituciju vodi kineski Nacionalni univerzitet odbrambene tehnologije, koji je pod sankcijama Ministarstva trgovine SAD", navodi se u odgovorima.
Državni Univerzitet je 18. jula potpisao Memorandum o saradnji sa ovim centrom u oblastima kriptografije, vje&scaron;tačke inteligencije (AI) i sajber bezbjednosti.
Iz Va&scaron;ingtona napominju da je Crna Gora saveznica NATO-a i lider u izgradnji regionalnih sajber kapaciteta.
"Njena partnerstva u osjetljivim područjima poput AI i sajber bezbjednosti trebalo bi da budu usklađena sa zajedničkim bezbjednosnim prioritetima NATO-a i da izbjegavaju omogućavanje ili saradnju sa subjektima povezanim s naporima za modernizaciju kineske vojske".
Dodaju da je važno da "akademske i istraživačke institucije usvoje snažne bezbjednosne mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na, provjeru njihove potencijalne saradnje i veza sa subjektima koji izazivaju zabrinutost".
Inače, potpisnik Memoranduma, rektor UCG Vladimir Božović doktorirao je u SAD upravo u oblasti matematike i kriptografije, nauke o metodama i principima &scaron;ifrovanja.
Tokom studija, radio je i kao istraživač u Centru za kriptologiju i informacionu sigurnost (Center for Cryptology and Information Security - CCIS).
Kabinet rektora nije odgovorio RSE-u da li smatraju problematičnim to &scaron;to je memorandum potpisan sa kompanijom pod sankcijama, imajći u vidu da je Crna Gora članica NATO i sjedi&scaron;te Regionalnog centra za sajber kapacitete.
Inače, ovo nije jedina kineska kompanija ili institucija sa kojom UCG jača saradnju a koja je pod američkim sankcijama.
Saradnja sa kineskim IT kompanijama
Naime, delegacija UCG predvođena rektorom Božovićem decembra pro&scaron;le godine posjetila je Kinu, gdje je osim tamo&scaron;njih univerziteta obi&scaron;la i &nbsp; &nbsp; &nbsp;kompanije Alibaba Cloud i Hikvision.
Kako je saop&scaron;teno sa UCG, one su predstavile svoje proizvode u oblasti cloud tehnologije i vje&scaron;tačke inteligencije.
Alibaba Cloud je najveća kompanija u ovoj oblasti u Aziji i četvrta u svijetu.
Druga, Hikvision - koja se u saop&scaron;tenju UCG naziva globalnim liderom u video nadzoru - od 2019. na crnoj trgovinskoj listi a od 2021. pod sankcijama, a njihova oprema uvr&scaron;ena na listu onih koji predstavljaju rizik po nacionalnu bezbjednost SAD.
Pored toga, Evropski parlament je 2021. uklonio njihove kamere, a vi&scaron;e evropskih zemalja zabranilo kori&scaron;tenje njihove opreme u državnoj administraciji.
Kompanija je tada saop&scaron;tila da su njene kamere "u skladu sa važećim pravilima i propisima zemalja u kojima poslujemo i podliježu strogim bezbjednosnim zahtjevima".
Crna Gora - regionalni centar za sajber kapacitete
Inače, istog mjeseca kada je delegacija UCG boravila u Kini, u kompleksu Univerziteta otvoren je Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C).
Osnivanje Centra inicirale su Francuska i Slovenija, članice Evropske unije i NATO.
"U eri kada sajber prijetnje postaju sve sofistiriranije i prisutnije, imperativ je da ovaj region opremimo potrebnim alatima za efikasnu borbu protiv ovih izazova", rekla je na otvaranju vicepremijerka Slovenije Tanja Fajon.
Naime, slovenački, francuski i eksperti iz regiona učestvuju u izvođenju obuka u tri oblasti &ndash; sajber bezbjednosti, sajber kriminaliteta i sajber diplomatije.
Tako Centar, između ostalog, organizuje jednogodi&scaron;nju obuku iz oblasti digitalne forenzike za policijske istražitelje.
Iz UCG ističu da su imali ključnu ulogu u dono&scaron;enju odluke da sjedi&scaron;te WB3C bude upravo u Crnoj Gori.
Prije nego &scaron;to su osposobljene vlastite prostorije, WB3C je izvodio obuke u prostorijama Rektorata UCG.
Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da komentari&scaron;e memorandum UCG i kineskog centra, dok iz francuske amabasade nijesu odgovorili na upit RSE.
Usagla&scaron;enost sa sankcijama EU
Osim članica poput Slovenije i Francuske, podr&scaron;ku Crnoj Gori u oblasti sajber bezbjednosti pruža i sama EU.
Evropska komisija ranije je objavila da je Crna Gora sajber bezbjednost postavila za prioritet 2023. godine. Godinu ranije, crnogorska država IT infrastruktura bila je meta velikih sajber napada.
Crna Gora je, prema izvje&scaron;taju EK za 2024, postigla značajan napredak na prevenciji i suzbijanju sajber kriminala, uključujući i dvije optužnice Specijalnog tužila&scaron;tva u ovoj oblasti.
Kao pozitivan korak navodi se i pridruživanje Crne Gore sankcijama Savjeta Evrope zbog sajber napada koji su prijetnja EU. Među sankcionisanima ima i kineskih državljana i kompanija.
U cilju podr&scaron;ke sajber bezbjednosti Crne Gore, predsjednica EK Ursula von def Lajen je oktobra 2024. u Podgorici otvorila Vladin Bezbjednosno-operativni centar, koji je finansiran i sredstvima EU.
Crna Gora je takođe članica NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, čije je sjedi&scaron;te u Talinu, Estoniji.
Iz Evropske komisije i NATO nijesu odgovorili na zahtjev RSE-a da prokomentari&scaron;u saradnju crnogorskog državnog Univerziteta sa kineskim kompanijama koje su pod sankcijama SAD-a.
Sa Univerziteta je na pitanja RSE-a stigao automatski, povratni mail da su na odmoru do druge polovine avgusta.
RSE je poslao pitanja na adrese dva ministarstva u Vladi Crne Gore - Ministarstva prosvjete u čijem je resoru rad Univerziteta, i Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za informacionu bezbjednost.
Odgovor su dobili samo iz Ministarstva javne uprave.
Saradnju razmatrali kroz prizmu bezbjednosnih rizika
Ministarstvo nema institucionalnu ingerenciju nad državnim Univerzitetom, ali pažljivo prati sve pojave koje mogu imati bezbjednosni ili strate&scaron;ki uticaj na digitalni prostor Crne Gore, kazao je za RSE pomoćnik ministra Du&scaron;an Polović.
On je u Ministarstvu javne uprave zadužen za oblast informacione bezbjednosti.
"U tom kontekstu, svaka saradnja &ndash; a posebno u osjetljivim oblastima kao &scaron;to su sajber bezbjednost i AI &ndash; mora biti razmotrena kroz prizmu potencijalnih bezbjednosnih rizika i strate&scaron;kog usklađivanja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore", kaže Polović.
Crna Gora je, ističe, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU jasno opredijeljena za saradnju sa saveznicima i partnerima koji dijele demokratske vrijednosti, standarde i principe u oblasti sajber bezbjednosti i AI.
Naglasio je da NATO sajber bezbjednost tretira kao dio nacionalne bezbjednosti, na koji se odnosi i član 5, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu članicu.
Polović ukazuje na oprez neophodan u uspostavljanju međunarodnih partnerstava u oblast vje&scaron;tačke inteligencije, zbog njene primjenjivosti u odbrani, obradi osjetljivih podataka, mogućeg uticaja na ljudska prava...
"Stoga očekujem da sve relevantne institucije pri uspostavljanju tih vidova saradnje uzmu u obzir moguće posljedice po nacionalne interese i digitalnu bezbjednost države".
Dodaje da je Crna Gora Zakonom o elektronskim komunikacijama uredila ograničavanje nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača za koju se smatra da može imati &scaron;tetne posljedice po nacionalnu bezbjednost.
Crna Gora trenutno radi na izradi Strategije vje&scaron;tačke inteligencije, na kojoj će imati pomoć SAD.

Stejt dipartment zabrinut zbog saradnje Univerziteta Crne Gore i kineskog centra u oblasti sajber bezbjednosti

DRŽAVNI UNIVERZITET JE 18. JULA POTPISAO MEMORANDUM O SARADNJI SA TIM CENTROM

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O&rsquo;Flaerti pozvao je poslanike crnogorskog parlamenta da ne usvoje predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje, kako je naveo, nijesu u skladu sa međunarodnim standardima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLJP).
O&rsquo;Flaerti je kazao da je zabrinut zbog Nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, navodeći da parlament Crne Gore ne bi trebalo da usvoji izmjene kojima se prekomjerno ograničava sloboda mirnog okupljanja.
&bdquo;Predložena op&scaron;ta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim i regionalnim putevima, kao i na graničnim prelazima &ndash; ukoliko bi takva okupljanja mogla da ugroze bezbjednost saobraćaja, ometaju njegov tok, ili otežaju kretanje građana &ndash; predstavlja pretjerano ograničenje i podriva samu su&scaron;tinu prava na mirno okupljanje", istakao je O&rsquo;Flaerti.
Prema njegovim riječima, iako sloboda okupljanja može biti predmet određenih ograničenja, Evropski sud za ljudska prava dosljedno je isticao da okupljanja predstavljaju legitiman način kori&scaron;ćenja javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svaka zabrana mora biti nužna u demokratskom dru&scaron;tvu i srazmjerna legitimnom cilju koji se želi postići.
"Op&scaron;te zabrane rijetko ispunjavaju ove kriterijume. Umjesto toga, svako okupljanje treba procjenjivati pojedinačno", kazao je O&rsquo;Flaerti, prenosi agencija Mina.
On je dodao da je Evropski sud naglasio i da su demonstracije u javnom prostoru gotovo uvijek povezane sa određenim stepenom ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, i da vlasti ne bi smjele da se isključivo oslanjaju na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja.
O&rsquo;Flaerti je kazao da je zabrinut zbog predloga da se značajno povećaju novčane kazne za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja.
&bdquo;Prekomjerne finansijske sankcije mogu imati efekt "hlađenja" kada je u pitanju ostvarivanje prava na okupljanje i obeshrabriti građane da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama", kazao je O&rsquo;Flaerti.
On je podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava u vi&scaron;e navrata isticao da preo&scaron;tre kazne mogu predstavljati posredan oblik kr&scaron;enja prava na slobodu okupljanja.
Sloboda okupljanja, kako je naglasio O&rsquo;Flaerti, predstavlja temelj svakog demokratskog dru&scaron;tva.
"Omogućava građanima da javno izraze svoje stavove, da pozivaju vlasti na odgovornost i da učestvuju u političkom i dru&scaron;tvenom dijalogu", rekao je O&rsquo;Flaerti, dodajući da države imaju pozitivnu obavezu da olak&scaron;aju i za&scaron;tite mirna okupljanja.
Prema njegovim riječima, svaki poku&scaron;aj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi uz najveći mogući oprez i biti podvrgnut strogoj provjeri.
To je, kako je ukazao, navedeno i u Smjernicama o mirnim okupljanjima koje su pripremili Venecijanska komisija i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
&bdquo;Uzimajući u obzir sve navedeno, pozivam poslanike u Crnoj Gori da ne usvoje predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama", naveo je O&rsquo;Flaerti.
On je preporučio da se organizuju inkluzivne i transparentne javne konsultacije o predloženim ograničenjima, uz uče&scaron;će civilnog dru&scaron;tva.
"Ohrabrujem da se Nacrt izmjena uputi Venecijanskoj komisiji na mi&scaron;ljenje, kako bi se osiguralo da eventualne zakonske promjene budu u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava&ldquo;, zaključio je O&rsquo;Flaerti.

O’Flaerti: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima ne treba usvojiti

PORUČIO KOMESAR SAVJETA EVROPE ZA LJUDSKA PRAVA

Satelitsko snimanje teritorije Crne Gore zavr&scaron;eno je i svi vlasnici nelegalnih objekata moći će da ih legalizuju u roku od &scaron;est mjeseci, saop&scaron;tio je mininistar prostornog planiranja,urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. &nbsp;
"Ovaj snimak je nulti snimak na osnovu kojeg će se vr&scaron;iti kontrola nove gradnje. Nelegalni objekti koji budu započeti poslije snimanja biće sru&scaron;eni', poručio je Radunović.
Procjenjuje se da je 120 hiljada nelegalno sagrađenih objekata.
Ministar je povodom godine od rekonstrukcije Vlade i preuzimanja ovog resora s novinarima podijelio učinke rada.
Na pitanja novinara, Radunović je kazao, da će gradnja na Veljem brdu početi do kraja godine.
Komentari&scaron;ući izvje&scaron;taj UNESCO-a kojim se traži moratorijum na gradnju, na području Kotora, ali i vi&scaron;e bafer zona u tom dijelu primorja ,ministar kaže da će to biti veliki problem, jer se pla&scaron;i da se to odnosi na gradnju u cijeloj Boki.
To bi, smatra ministar, onemogućilo dalji naročito infrastrukturni razvoj tog dijela države.
Zato smatra da bi najbolje bilo organizovati referendum na kojem bi &nbsp;građani Boke odlučili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO.
Podsjetimo, UNESCO je dao rok državi &nbsp;da do februara naredne godine zaustavi urbanističku stihiju i obezbijedi stvarnu za&scaron;titu Kotora, u suprotnom će to područje upisati na listu svjetske ba&scaron;tine u opasnosti.
Početkom jula iz UNESCO-a je stigao izuzetno o&scaron;tar izvje&scaron;taj o za&scaron;tićenom području Boke Kotorske, traže hitnu zabranu gradnje, brojne reforme, pod prijetnjom upisa područja na Listu svjetske ba&scaron;tine u opasnosti.

Radunović: Organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li žele da Kotor ostane na listi UNESCO

SAOPŠTIO MININISTAR PROSTORNOG PLANIRANJA

Vijeće za nacionalnu bezbjednost preporučilo je Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost kojoj je predsjedavao premijer Milojko Spajić, održana je u srijedu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Vijeće je posebno analiziralo ubistva sa obilježljima mafija&scaron;kih likvidacija koja su uznemirila javnosti.
&ldquo;Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedono&scaron;enja presuda u roku od tri godine&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Vijeće je, kako se dodaje, konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog dono&scaron;enja presuda.
Navodi se da će Vijeće, u cilju sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima te&scaron;kih krivičnih djela, zatražiti od Sudskog savjeta podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima,&nbsp;
&ldquo;Kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedono&scaron;enja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Navodi se da Vijeće, zbog kontinuiranog nedono&scaron;enja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku.
&ldquo;I uputi je EK, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sada&scaron;nje granice od tri godine za najteža krivična djela&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Vlade su rekli da se Ministarstvo pravde zadužuje da tu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu dostavljenog Nacrta izmjena Zakonika o krivičnom postupku.
&ldquo;Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Model će, kako se dodaje, biti usklađen sa Ustavom, najvi&scaron;im međunarodnim standardima, uz uče&scaron;će domaćih i međunarodnih stručnjaka.
&ldquo;Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na dono&scaron;enju Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Vijeće je predložilo Ministarstvu finansija da, u saradnji sa EK, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne Finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vr&scaron;i su&scaron;tinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvje&scaron;taja.
Navodi se da Vijeće daje punu podr&scaron;ku vr&scaron;iocu dužnosti direktora Uprave policije i menadžmentu u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
&ldquo;Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda sjutra, kako bi se razradili konkretni operativni koraci usvojenih mjera od srijede&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost predlaže: Hitno pripremiti model za uvođenje vetinga u pravosuđu

SJEDNICIOM PREDSJEDAVAO PREMIJER

&bdquo;Svaki poduhvat građana koji je poziv na odgovornost je alarm za autoritarne namjere vlasti&ldquo;, ocjenjuje u razgovoru za Antenu M politikolog Marko Savić, komentari&scaron;ući insistiranje parlamentarne većine na usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima.
Nagla&scaron;ava da besprizorna borba za vlast ne ostavlja prostor za sagledavanje uzroka i posljedica ovakvog stanja u državi.
&bdquo;Ra&scaron;timovana vlada, sa druge strane, ostavlja dovoljno prostora za manevrisanje predsjednika Skup&scaron;tine. Smatram da je ovo jo&scaron; jedno opipavanje terena i ispitivanje granica&ldquo;, ukazuje sagovornik Antene M.&nbsp;
Stoga, mi&scaron;ljenja je da će reakcije UN-a imati uticaja, makar na onaj dio većine koji je svjestan da glasasamo zarad vje&scaron;tačkog održanja iste te većine.
&bdquo; Alarm za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU, ali i za opoziciju, koja mora iznaći strate&scaron;ki, demokratski odgovor. Odustajanje od usvajanja ovoga akta bila bi jo&scaron; jedna u nizu dobro postavljenih situacija za koju se nadam da je opozicija može i da je kadra da je iskoristi u cilju odbrane ustavom zagarantovanih prava&ldquo;, podvlači Savić.
Nizak nivo bezbjednosti uzrokovan rukovođenjem Demokrata i obračunima s neistomi&scaron;ljenicima
Govoreći o porastu politički motivisanog nasilja i zabrinjavajućoj bezbjednosnoj situaciji, sagovornik Antene M ističe da nije potrebno duboko poznavanje funkcionisanja sektora bezbjednosti da možemo s pravom da kažemo da je nivo danas u Crnoj Gori jako nizak.
&bdquo;Osnovni uzrok ovakvog stanja je bavljenje Demokrata isključivo potpunim zauzimanjem svih nivoa u bezbjednosnom sektoru i obračunu sa neistomi&scaron;ljenicima&ldquo;, ocjenjuje Savić. Kako nagla&scaron;ava, kada određene pozicije pokrivaju samo partijski podobni, ali ne i su&scaron;tinski iskusni i obrazovani, onda imamo ovakvu situaciju.
&bdquo;Crna Gora, pokazuje i napad na predsjednika budvanske op&scaron;tine, ulazi u jednu rizičnu fazu polarizacije koja je afektivna, koja podstiče ekstremizam, sukobe i nasilje. Ovo znači da je prostor za su&scaron;tinski dijalog ekstremno sužen i da su netrpeljivost, neprihvatanje drugačijeg, i produbljivanje krinke "mi i oni", izražena kategorija političke (ne)kulture&ldquo;, upozorava Savić.
Kako ukazuje, kada ne znate kako sistemski, argumentovano, strate&scaron;ki da odgovorite na ove dru&scaron;tvene po&scaron;asti onda pribjegavate relativizaciji.
&bdquo;To je oblik straha, neznanja i nerazumijevanja&ldquo;, podvlači Savić.
Kohabitacija Spajića i Milatovića samo zaliči na demokratsku u situacijama kada treba zadržati fotelje
Sagovornika Antene M upitali smo i da li novi sukob predsjednika i premijera, oličen u zakazivanju paralelnih sjednica različitih tijela dodatno usložnjava bezbjednosnu situaciju.
&bdquo;Nema dvojbe da je to tako. I to isključivo jer su i jednog i drugog zapale vrlo važne dužnosti i obaveze iz oblasti bezbjednosti&ldquo;, nagla&scaron;ava Savić. Ukazuje da njihova kohabitacija nekad samo zaliči na onu koja se očekuje u demokratskom dru&scaron;tvu, ali, ističe da se to gotovo uvijek de&scaron;ava u situacijama u kojima treba zadržati fotelje.
&bdquo;Ovo ukazuje na nedostatak odgovornosti i su&scaron;tinskog razumijevanja funkcije, na obje strane, na ignorantski odnos prema realnosti u kojoj živimo i su&scaron;tinskog straha od gubitka funkcija. Sve navedeno pogubno je za normalno funkcionisanje dru&scaron;tva&ldquo;, poručuje sagovornik Antene M.
Kozmetičke promjene neće se pozitivno odraziti na integritet izbornog procesa
Analizirajući rad skup&scaron;tinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, te postignuti konsenzus o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, Savić ističe da Izborna reforma mora biti sveobuhvatna, &scaron;to znači da se parcijalne i kozmetičke promjene neće pozitivno odraziti na integritet izbornog procesa.
&bdquo;Smatram da je nužnost, i decenijska preporuka međunarodnih i domaćih organizacija, održavanje lokalnih izbora u jednom danu&ldquo;, nagla&scaron;ava Savić. Ukazuje i da sveobuhvatnost znači da se i ostali zakoni povezani s procesom mijenjaju u skladu sa ovim promjenama, jer, kako poja&scaron;njava, sprovođenje izbornog procesa u praksi znači usklađenost svih zakona kako bi se izbjegle pravne praznine.
&bdquo;Nijesam stava da parlamentarne izbore treba vezati za op&scaron;te lokalne ili ne makar da to bude u trenutku prvih op&scaron;tih lokalnih izbora. Nijesam ubijeđen da taj prijedlog ne dolazi isključivo zbog mogućeg produženja mandata ove vlasti&ldquo;, podvlači sagovornik Antene M. Kako kaže, ostavlja prostor pravnicima, ali ističe kako nije siguran da je produženje mandata pojedinim lokalnim samoupravama zakonski moguće.
"Takođe, ove poduhvate treba da prati temeljna reforma op&scaron;tinskih izbornih komisija i profesionalizacija državne izborne komisije&ldquo;, podvlači Savić. Kako dodaje, raduje ga &scaron;to sa vi&scaron;e relevantnih adresa imamo prijedloge kako ova reforma treba da izgleda.
&bdquo;Ipak, pozvao bih na uvažavanje stručnih glasova kojih u odboru ima. Dodatno, nijesam daleko od stava da bi upravo po pitanju produženja mandata i stručnog utvrđivanja datuma za prve op&scaron;te lokalne izbore trebalo konsultovati Venecijansku komisiju&ldquo;, ukazuje politikolog i akcentuje sveobuhvatnost reforme, jačanje DIK-a i temeljnu analizu biračkog spiska.
&bdquo;Nije te&scaron;ko predvidjeti da će se o datumu vagati i na osnovu partijskih interesa na lokalu&ldquo;, zaključuje Savić.

Savić: Crna Gora ulazi u rizičnu fazu polarizacije koja podstiče ekstremizam, nadam se da je opozicija kadra da iskoristi upozorenje UN

OCJENJUJE POLITIKOLOG

Nemam nikakve veze sa de&scaron;avanjima u Budvi i snažno osuđujem upotrebu sile, poručuje predsjednik Skup&scaron;tine i Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
Vjeruje da postoje video zapisi.
"Tražim da video zapisi svađe Nikole Jovanovića i braće Mitrović budu javni. Postoje tamo različite teme, to su ljudi koji se znaju. Nisam ja blizak sa nekim iz Budva, iz tog miljea da bi sad ja mogao da utičem na bilo &scaron;ta &nbsp;a ponajmanje na to da neko nekog napda i bije", dodaje Mandić za TV Prva.
Tu, kako kaže, postoje neka obećanja, neke razmirice, neki istorijat svega toga.&nbsp;
"Kampanja koja se vodi protiv mene da bi mi se nanijela &scaron;teta, da ja navodno organizujem batina&scaron;e koji treba d anapadnu jednog predsjednika op&scaron;tine, to nema nikakve veze sa mnom", tvrdi Mandić.
To, kako ističe, zna cijela Crna Gora.&nbsp;
"Građani Crne Gore i Budva nisu naivni, znaju da to nema nikakve veze sa Andrijom Mandićem, znaju da se tu radi o ličnim stvarima i razmiricama", napominje Mandić.
Podsjetimo, predsjednik Op&scaron;tine Budva, koji je pretučen 18. jula, tvrdi da je nalogodavac napada "mafija&scaron;ko-političke hobotnice iz OKG Budvanska - Andrija Mandić i NSD".

Mandić: Snimci svađe Nikole Jovanovića i braće Mitrović da budu javni

TVRDI DA NEMA VEZE SA PREBIJANJEM PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA

Crna Gora se, sada je očigledno, suočava sa ozbiljnim rasulom u bezbjednosnom sektoru, dok se izbjegava sazivanje Savjeta za bezbjednost i odbranu, jedinog Ustavnog tijela nadležnog za ta pitanja, kazao je za Pobjedu politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić.
On je komentarisao jučera&scaron;nji niz događaja čiji su akteri bili predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, a povodom sazivanja sjednica na najvi&scaron;em nivou različitih tijela koja se bave nacionalnim bezbjednosnim pitanjima.
&Scaron;UM U KOMUNIKACIJI
Naime, Milatović je u nedjelju najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu nakon &scaron;to su u samo nekoliko dana u &scaron;irem centru Podgorice ubijena dva bezbjednosno interesantna lica Ivan Milačić i Igor Nedović, te prebijen predsjednik op&scaron;tine Budva Nikola Jovanović. Za termin je odabrao srijedu u 14 sati, a pored druga dva člana Savjeta, predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, te premijera Spajića, pozvao je i funkcionere Vlade u čijoj su nadležnosti resori bezbjednosti, te rukovodioce Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića i Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića.
- Građani moraju imati osjećaj da država stoji iza njih snažno, organizovano i bez oklijevanja. Zbog ozbiljnosti situacije, očekujem prisustvo svih pozvanih članova i učesnika sjednice &ndash; naveo je Milatović u najavi sjednice.
No, juče je uslijedio &bdquo;hladan tu&scaron;&ldquo; kada je Spajić obavijestio Milatovićev Kabinet da ponovo ne može prisustvovati sjednici, te da mu za to ne odgovaraju ni srijeda, ni četvrtak.
Nekoliko sati kasnije, premijer je ozvaničio kako on za danas u 18 sati saziva sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, vladinog operativnog tijela koje se bavi istim pitanjima. Teme će biti iste - &bdquo;analiza bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora&ldquo;. Sjednici bi trebalo da prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, v. d. direktora UP Lazar &Scaron;ćepanović, te načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag &Scaron;uković.
Iz Kabineta predsjednika zatim je stigao odgovor kako &bdquo;razumiju odluku Spajića da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove&ldquo;.
- Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvi&scaron;em nivou. Predsjednik države, Vlade i Skup&scaron;tine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, i to je odgovornost prema građanima Crne Gore. Kabinet Predsjednika ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore &ndash; stoji u saop&scaron;tenju kojim je &scaron;ef države predložio novi termin susreta.
Takođe je ukazao kako &bdquo;sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najvi&scaron;ih funkcija&ldquo;.
- Svako ignorisanje najvi&scaron;eg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost. Predsjednik Milatović neće oklijevati kada je u pitanju vraćanje osjećaja sigurnosti za sve građane Crne Gore i ostaje u potpunosti posvećen saradnji i koordinaciji svih institucija kako bismo zajednički sačuvali bezbjednost, stabilnost i dostojanstvo Crne Gore &ndash; zaključuje se u saop&scaron;tenju iz Milatovićevog kabineta.
UMNOŽAVANJE PROBLEMA
Rad najvi&scaron;eg tijela koje se bavi bezbjedno&scaron;ću cijele nacije tako je opet omeo &bdquo;&scaron;um&ldquo; u komunikaciji između predsjednika države i premijera. To je već druga kriza u manje od deset mjeseci, po&scaron;to se Savjet mjesecima nije mogao sastati kada je trebalo rije&scaron;iti personalne promjene u General&scaron;tabu i vrhuVojske Crne Gore. No, ovog puta je situacija u zemlji mnogo ozbiljnija, a nova personalna rje&scaron;enja na operativnom nivou u bezbjednosnom sektoru očigledno su dodatno uvećala probleme koji postoje već decenijama. Sa tim je saglasan i analitičar Danilo Kalezić.
- Upravo odnos prema sjednicama Savjeta i prema Savjetu kao najvi&scaron;em ustavnom organu koji treba da se bavi bezbjednosnim temama, govori o stanju u bezbjednosnom sektoru koji je, u najmanju ruku, kompromitovan. Bez ikakvih posljedica, imamo rasplamsavanje i novi talas obračuna kriminalnih klanova, dok se u sistemu bezbjednosti, pod krinkom vetinga, sprovodi politički revan&scaron;izam &ndash; naveo je sagovornik Pobjede.
On ističe da je, shodno Ustavu Crne Gore, &bdquo;Savjet jedino referentno tijelo za pitanja bezbjednosti, odnosno za razmatranje bezbjednosnih tema i davanje obavezujućih preporuka&ldquo;.
- Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje je Spajić sazvao i kome će prisustvovati, predstavlja operativno tijelo Vlade i nikako ne može imati supremaciju u odnosu na Savjet, jer, osim &scaron;to je ustavna kategorija, Savjet ima i najvi&scaron;i politički legitimitet, jer ga čine tri predsjednika &ndash; države, parlamenta i Vlade. Barem je tako u teoriji. Ponavljam, u na&scaron;em političkom sistemu, zaključke Savjeta treba da sprovodi i Vijeće, a ne obratno. I nikako drugačije &ndash; pojasnio je on.
Odbijanjem da se pojavi na sjednici Savjeta, prema riječima Kalezića, predsjednik Vlade &bdquo;demonstrira nespremnost i manjak inicijative da se o tim temama uop&scaron;te razgovara&ldquo;.
- Crna Gora treba &scaron;to prije da izađe sa novom bezbjednosnom strategijom koja, sa političkog nivoa, treba da se koordini&scaron;e kroz instancu tri predsjednika, a da se nakon toga kroz Vijeće stvari operativno dalje razvijaju &ndash; rekao je na&scaron; sagovornik.
Kalezić je ukazao da Spajić &bdquo;ne poznaje i ne razumije sistem bezbjednosti&ldquo;, ali da ga to &bdquo;ne dotiče&ldquo;.
- Istovremeno, zarad mira u kući i koaliciji, koja je svakako pred pucanjem, on ne želi da postavi pitanje odgovornosti tandema Aleksa Bečić &ndash; Danilo &Scaron;aranović, koji komanduje bezbjednosnim sektorom &ndash; potcrtao je on poziciju dvojice funkcionera Demokrata u Vladi.
Premijerovo &bdquo;preskakanje&ldquo; sjednice Savjeta, po Kaleziću, povezana je sa ličnim odnosom Spajića i Milatovića.
- Spajić ne želi da slu&scaron;a kritike predsjednika države i ne želi da se ta tema aktuelizuje. Istovremeno, predsjednik države, kada je imao priliku da povuče politički potez, to nije učinio. Sada je doveden u podređenu poziciju. Uloga Mandića u svemu ovome postoji i prisutna je u samom Vijeću kroz njegove kadrove u Vladi. Njemu to politički savr&scaron;eno odgovara. On ne trpi nikakvu političku &scaron;tetu, već je trpe Demokrate i premijer Spajić &ndash; rekao je sagovornik Pobjede.
IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI
No, premijeru upućuje i sljedeće pitanje: za&scaron;to uporno izbjegava da smijeni Bečića i &Scaron;aranovića. Razlozi za takve postupke su brojni, a kao ključne navodi izostanak kompetencija, političkog legitimiteta i referenci, zbog čega dvojica funkcionera Demokrata &bdquo;ne mogu pokrivati tako odgovorne pozicije&ldquo;.
Ovakvu ocjenu ilustruje i činjenica da Bečić, kao &scaron;ef Vladinog Biroa za operativnu komunikaciju, nije skoro sazivao sjednicu tog tijela koje bi, reklo bi se, ovih dana moralo da zasijeda bez pauza.
- Usred rasula u bezbjednosnom sektoru nastavlja se stara praksa iz 2020. godine da se derogira Ustav na način &scaron;to se ne po&scaron;tuje ključni organ za bezbjednost. Smije&scaron;an je, ciničan i gotovo palanački način na koji se u javnosti govori o sjednicama Savjeta. Veću ozbiljnost i veći uticaj ima čas odjeljenske zajednice nego Savjet za odbranu i bezbjednost &ndash; prokomentarisao je Kalezić.
On, naravno, ukazuje i na to da ne treba biti populista, te da je jasno kako je neke od događaja gotovo nemoguće spriječiti.
- Objektivni razlozi su svakako to &scaron;to Crna Gora ima tradiciju i iskustvo sa narko-klanovima, &scaron;to je tema kojom smo se u pro&scaron;losti nedovoljno bavili. Subjektivni razlozi su ti &scaron;to se Bečić i &Scaron;aranović, ali i ostatak vladajuće većine, bave &bdquo;otimanjem&ldquo; bezbjednosnog sektora umjesto njegovom dogradnjom. Ne možete istovremeno, sa istim žarom i podjednako, da vodite bitku za prevlast u bezbjednosnom sektoru i da ga profesionalizujete. Jedno isključuje drugo &ndash; kazao nam je Kalezić.
Kao posljedicu, dodao je, sada imamo obračune i političke čistke koje se de&scaron;avaju na dnevnom nivou. Uz to, Demokrate poku&scaron;avaju da &bdquo;kidnapuju&ldquo; bezbjednosni sektor, ali to jo&scaron; nijesu u potpunosti učinili.
- Nijesu uspjeli da osvoje ANB, ali zato to uspijevaju kroz policiju i vojsku. Dakle, riječ je o permanentnim nasrtajima nabezbjednosni sektor. I sada je na Spajiću, kao političkom lideru vladajuće većine, da makar formalno za&scaron;titi bezbjednosni sektor. I da konačno neko podnese političku i moralnu odgovornost &ndash; zaključuje sagovornik Pobjede.
&nbsp;

Kalezić: Novi sukob Milatovića i Spajića ukazuje na ozbiljno rasulo u bezbjednosnom sektoru

"PREMIJER NE POZNAJE I NE RAZUMIJE SISTEM BEZBJEDNOSTI, ALI GA TO NE DOTIČE“

Datum održavanja lokalnih izbora 2027. godine treba dogovoriti do kraja sedmice, kazao je predsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević i poručio da od toga zavisi usvajanje dva ključna izborna zakona.
Rakočević je to rekao na sjednici Odbora na čijem dnevnom redu je bilo upoznavanje sa nacrtima zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izboru odbornika i poslanika.
On je kazao da su u značajnoj mjeri postigli ono &scaron;to je bilo zacrtano do kraja jula i da bi trebalo da nastave od septembra.
&bdquo;Postignut je dogovor da lokalni izbori budu 2027, ostalo je da, dok zakon ne uđe u proceduru, a planirano je da to bude u četvrtak-petak, političke partije dogovore datum kojeg će biti održani izbori&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je rekao da od tog dogovora zavisi da li će usvojiti ova rje&scaron;enja.
&bdquo;Smatram da neće biti problema da se nađe dogovor, ali ipak taj dio nije rije&scaron;en, i nadam se da će sve partije, pogotovo stranke vlasti, da pokažu volju i napor da ovaj posao bude zavr&scaron;en do kraja jula&ldquo;, kazao je Rakočević.
Kako je naveo, javna rasprava će biti održana u četvrtak nakon čega će, uključujući i izvje&scaron;taj sa dana&scaron;nje sjednice, biti sačinjen izvje&scaron;taj sa javne rasprave i biće uvr&scaron;tena ona rje&scaron;enja za koje radna grupa bude smatrala da treba se nađu u predlogu zakona.
Rakočević je pozvao predsjednika Skup&scaron;tine da sazove sjednicu Kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da u subotu, ili najkasnije u ponedjeljak, bude sjednica parlamenta na kojoj će, kroz izmjene i dopune dnevnog reda, biti uvr&scaron;teni predlozi zakona koji su predmet rada Odbora.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić rekao je da se najbitnije izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika odnose na održavanje lokalnih izbora u jednom danu i profesionalizaciji organa za sprovođenje izbora u prvom redu Državne izborne komisije (DIK) i op&scaron;tinskih izbornih komisija (OIK).
On je kazao da su na&scaron;li mehanizam da uvedu koncept op&scaron;tih lokalnih izbora, prema kom će se tačno znati kad se održavaju lokalni izbori.
&bdquo;Glavni efekat toga je politička stabilnost na lokalnom nivou. Svaka evropska država koja nije imala ovo, to je vremenom uvela&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je rekao da održavanje lokalnih izbora u jednom danu izlazi iz konstantnog izbornog ciklusa koji traje četiri godine.
Čarapić je istakao da se druga izmjena odnosi na &bdquo;lokalni turizam&ldquo;, odnosno da se neko ispisuje iz jedne i upisuje u drugu op&scaron;tinu da bi uticao na rezultat izbora.
Govoreći o datumu prvih lokalnih izbora, Čarapić je rekao da je to par ekselans političko pitanje.&nbsp;
&bdquo;Mi smo se potrudili da damo dovoljno prostora partijama i liderima da se do usvajanja zakona dogovore oko datuma. To je dio koji se tiče politike. Lider treba da odnesu odluku o tome&ldquo;, kazao je Čarapić.
On je kazao da je bitna stvar profesionalizacija izborne administracije, prije svega DIK-a koja se transformi&scaron;e u centralnu izbornu komisiju (CIK).
&bdquo;Depolitizacija i profesionalizacija znači da će predstavnici CIK-a morati da ispunjavaju stroge uslove za izbor, njih će predlagati posebna komisija koja će biti depolitizovana. To su predstavnici Udruženja sudija, Univerziteta Crne Gore, nevladinih organizacija (NVO) i po jedan predstavnik iz skup&scaron;tinske većine i opozicije&ldquo;, pojasnio je Čarapić.
On je rekao da će ta komisija od pet članova razmatrati prijave za članove i predsjednika CIK-a, i većinom od četiri glasa utvrđivati listu.&nbsp;
&bdquo;Skup&scaron;tina nema pravo da je koriguje, već samo utvrđuje listu glasanjem za ili protiv&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je rekao da CIK dobija posebnu nadležnost a to je izbor predsjednika OIK-a.
Čarapić je rekao da se OIK reformi&scaron;u i postaju poluprofesionalne, a predsjednik mora biti profesionalac, dok se broj članova smanjuje sa pet na tri.
CIK-u se, kako je naveo, dodaju nadležnosti tabeliranja rezultata, vođenja statistike i pisanja publikacija koje se tiču izbornog procesa.
Čarapić je, govoreći o efektima predloženih izmjena, kazao da su prema njegovom mi&scaron;ljenju oni istorijski.
&bdquo;Uticanjem na fundamente koje se tiču izbornih prava, prostiremo Crnoj Gori crveni tepih da uđe u Evropsku uniju 2028. bez ikakvih znakova navoda ili dilema. Uspjeh konsenzusa izborne reforme nama garantuje članstvo u Uniji. Građani dobijaju veću političku stabilnost&ldquo;, naveo je Čarapić.
On je, govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kazao da je regulisan režim sankcija, novčanih prekr&scaron;aja.
Čarapić je rekao da su u cjelosti upodobili nove materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja.
&bdquo;Materijalne odredbe koje se tiču finansiranja izbornih kampanja su brojne &ndash; odnose se na zloupotrebu državnih resursa u toku kampanje, napravili smo ogroman iskorak u tom dijelu, povećava se nivo transparentnosti partija koje se ionako finansiraju iz javnih sredstava&ldquo;, dodao je Čarapić.
On je rekao da partije dosad nijesu imale prevelike zahtjeve kada je u pitanju izvje&scaron;tavanje o finansijama, već je to bio odraz kako koja partija ima potrebu da dijeli te informacije.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna njihova podr&scaron;ka Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da bi trebalo smanjiti najveće uplate partijama od fizičkih i privatnih lica, i sa predloženih deset i 20 hiljada, smanjiti na dvije odnosno deset hiljada.
Zirojević je rekao da je jasno strate&scaron;ko opredjeljenje da svi lokalni izbori budu u istom danu, ali ne i parlamentarni.&nbsp;
&bdquo;Mislim da bi sve lokalne teme gurnuli sa strane u odnosu teme sa državnog nivoa&ldquo;, rekao je Zirojević.
On je kazao da treba povesti računa koliko dugo se produžavaju mandati op&scaron;tinama prilikom dogovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Zirojević je rekao da mu je čudna praksa uče&scaron;ća predstavnika Udruženja sudija u CIK-u, iako podržavaju njenu profesionalizaciju.
&bdquo;Nijesam siguran da li tu postoji konflikt interesa, da li se na neki način sudska grana vlasti dovodi u nezgodan položaj. Nijesam siguran da je broj od tri člana OIK-a dovoljan, ima tu dosta posla&ldquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Admir Adrović rekao da podržava da se uputi inicijativa Ministarstvu pravde da se izmijeni Krivični zakonik za ona djela koja se tiču izbornih radnji, a koja se mogu smatrati krivičnim djelom.
Adrović je rekao da smatra da lokalni i parlamentarni izbori ne treba da budu u istom danu.
Poslanik Albanske alternative Nikola Camaj je, govoreći o pravu garantovanih mandata, kazao da im se desilo da sa 12 hiljada glasova dođu do jednog mandata.
&bdquo;&Scaron;to mislim da nije pravo rje&scaron;enje za budućnost Crne Gore&ldquo;, dodao je Camaj.
On je rekao da sve države i u regionu nastoje da zakonima obezbijede broj predstavnika manjinskih naroda.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović rekao je da je ideja o zagarantovanim mandatima snažan mehanizam u predstavljanju nacionalnih zajednica.
&bdquo;Oni daju i mogućnost da manjinske partije svojom kulturom i sa svim &scaron;to predstavljaju bogate Crnu Goru&ldquo;, naveo je Vuksanović.
Predstavnica nevladinog sektora Nikoleta Đukanović je rekla da izmjene tretiraju samo nekoliko tematskih cjelina.
&bdquo;Nijesam razumjela za&scaron;to bi se sad usvajale izmjene zakona koje bi se mijenjale za nekoliko mjeseci, ako već ne postoji razlog zbog kojeg bi sad trebalo da izmjene budu usvojene. Ne znam da li bi rodne kvote u&scaron;le u ove izmjene, bez obzira na to, sugeri&scaron;em na to da se izmjene ne usvajaju ni na Odboru&ldquo;, rekla je Đukanović.
Ona je kazala da je sugestija Odbora za rodnu ravnopravnost veoma bitna, jer kvote iz 2011. godine nijesu ispunile očekivanja.
&bdquo;To možemo vidjeti po broju žena koje uđu u parlament nakon izbora, koji je nizak u odnosu na onaj kada se formira vlada, kad mu&scaron;karci preuzmu mjesta na izvr&scaron;nim funkcijama. To je samo jedan od argumenata za&scaron;to kvote treba povećati&ldquo;, smatra Đukanović.
Predstavnik NVO-a Dragan Koprivica rekao je da se ne može reći da dana&scaron;nje stavke nijesu dvije od deset najvažnijih izbornog sistema.
&bdquo;To me raduje, ali me brine konverzacija da ovo nije sveobuhvatna reforma, jer se ovaj odbor zove Odbor za sveobuhvatnu reformu&ldquo;, rekao je Koprivica.
On je kazao da je važna afirmativna akcija za manjine, pobolj&scaron;anje prava za osobe sa invaliditetom, pobolj&scaron;anje zastupljenosti žena.
Koprivica je rekao da ih najvi&scaron;e zabrinjava kako su urađeni izbori u jednom danu.
&bdquo;Predloženo rje&scaron;enje, ako stoji da će prvi izbori biti 2027, upitni su sa stanovi&scaron;ta po&scaron;tovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se to bazira na masovnom produženju mandata op&scaron;tinama, odnosno uskraćivaju prava glasa preko 240 hiljada ljudi&ldquo;, naveo je Koprivica.
On je kazao da ne treba spajati lokale i pralementarne izbore "jer lokalni izbori moraju biti prvorazredni događaj&ldquo;.
Koprivica smatra da treba tražiti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o predloženim izmjenama zakona.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da se održavanje izbora u istom danu ne može realizovati bez produženja ili skraćenja mandata.
&bdquo;Kada anliziramo pojedine op&scaron;tine u dijelu krajnjeg datuma, vidimo da bi u desetak op&scaron;tina izbori bili održani u novembru iduće godine. 2028. i 2029. bili bi održani u sedam op&scaron;tina&ldquo;, naveo je Rovčanin.
On je rekao da postoje i dva nedovr&scaron;ena procesa i da je srednje rje&scaron;enje 2027. godina.
Predstavnik NVO Zlatko Vujović rekao je da će biti ogromne promjene ukoliko parlament usvoji predložena izborna rje&scaron;enja.
&bdquo;Da li ima propusta, ima svakako, ali dobra stvar je &scaron;to ćemo se vratiti izbornom zakonu već na jesen. O održavanju lokalnih izbora u jednom danu - ne postoji dobro rje&scaron;enje, logika moja govorila bi da bi najbolje bilo da izbori budu održani kada bude talas lokalnih izbora krajem iduće godine&ldquo;, rekao je Vujović.
On je ocijenio da izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nose dobre promjene.
&bdquo;Ne možda dovoljne, ali trećina zakona se sastoji od kaznenih odredbi, &scaron;to govori o tome da su se objektivno sagledavali nedostaci u prethodnom periodu&ldquo;, rekao je Vujović.
On je, govoreći o rodnim kvotama, rekao da je do&scaron;lo kvalitetno rje&scaron;enje od Odobra za rodnu ravnopravnost i da ne vidi za&scaron;to to ne bi bilo sada uključeno.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da povećana participacija žena ima potencijal da dopuni i pro&scaron;iri paletu političkih prioriteta dru&scaron;tva, ali da ona izaziva otpor zbog tradicionalnih rodnih uloga koje su često usmjerene u sferu privatnog.
&bdquo;U partijarhatu, u kojem mi i dalje živimo, imamo taj otpor koji se tiče žena&ldquo;, dodala je Nedović.
Ona je rekla da se žene nalaze na čelu samo tri od 15 skup&scaron;tinskih odbora.
Nedović je kazala da se na administrativnim mjestima nalaze žene, a da su mu&scaron;karci na pozicijama odlučivanja.
Poslanik GP URA-e Zoran Mikić kazao je da podržava predlog o lokalnim izborima u jednom danu.
&bdquo;Ne vidim da je neki veliki problem osim finansijske strane zbog toga &scaron;to bismo imali parlamentarne izbore na proljeće 2027, a lokalne na jesen. Mi ćemo podržati ova rje&scaron;enja, malo sam skeptičan da će lideri uspjeti da dogovore datum održavanja lokalnih izbora, ali neka preuzmu odgovornost&ldquo;, rekao je Mikić.
On je kazao da podržava rje&scaron;enje Odbora za rodnu ravnopravnost o zastupljenosti žena.
&bdquo;Da li će to biti izazov - hoće, ali i dodatni podsticaj da motivi&scaron;emo veći broj žena da se uključe u izborne procese&ldquo;, naveo je Mikić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđu&scaron;ić ocijenio je da su "odradili dobar posao".
&bdquo;Iskustvo iz početnog perioda nije nas uvjeravalo da će biti tako, ali s obzirom na rokove i kompleksnost, mislim da smo dobili kvalitetna zakonska rje&scaron;enja&ldquo;, naveo je Anđu&scaron;ić.
On je kazao da se pitanje otvorenih lista treba da bude realizovano do kraja godina, ako već svi to podržavaju.
Anđu&scaron;ić je kazao da ovaj posao ne bi mogao biti zavr&scaron;en bez opozicije.
&bdquo;To smo vidjeli i 2019. godine, kad bez nekih valjanih razloga opozicija nije bila spremna da doprinese&ldquo;, dodao je Anđu&scaron;ić.

Rakočević: Do kraja sedmice dogovoriti datum lokalnih izbora 2027.

SJEDNICA ODBORA ZA SVEOBUHVATNU IZBORNU REFORMU

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode da su zabrinute zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju.
- Amandmani predloženog Zakona o javnom okupljanju nijesu u skladu sa Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
Smatramo da predloženi amandmani predviđaju op&scaron;tu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. Prema međunarodnom pravu, ograničenja kori&scaron;ćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću &bdquo;nesrazmjerno opterećenje", u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ogranićenja -&nbsp; ističe se, između ostalog, u dopisu koje potpisuju Diego Sorilja,rezidentni koordinator UN i Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudsks prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori).
Takva ogranićenja, kako dalje navode, ne smiju biti op&scaron;te zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima.
"Treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o gra&scaron;anskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom dru&scaron;tvu, srazmjerna i nediskriminatorna", ukazuju iz Ujedinjenih nacija.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno.
"Nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja", pi&scaron;e u dopisu.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i &scaron;efovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG &ndash; Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bo&scaron;njačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG &ndash; Demokratska narodna partija), Milo&scaron;u Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP &mdash; CIVIS), Borisu Mugo&scaron;i (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum &mdash; Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću i poslaničkim klubovima: Zabrinuti zbog predloženog Zakona o javnom okupljanju

"AMANDMANI NIJESU U SKLADU SA MEĐUNARODNIM AKTIMA"

Nakon &scaron;to je iz Vlade saop&scaron;teno da je premijer Milojko Spajić zakazao za sjutra sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, oglasil su iz Kabineta Predsjednika Crne Gore, uz poruku da razumiju odluku predsjednika Vlade da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove.
"Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvi&scaron;em nivou: Predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skup&scaron;tine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i to je odgovornost prema građanima Crne Gore", ističe se u saop&scaron;tenju.
Kabinet Predsjednika, kako poručuju, ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore.
"U trenutku alarmantnih bezbjednosnih prijetnji: ubistava, ugrožavanja sigurnosti i nasilja nad izabranim zvaničnicima, nijedna institucija ne smije usporiti na&scaron;u sposobnost da reagujemo brzo i odlučno. Sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najvi&scaron;ih funkcija. Zato, svako ignorisanje najvi&scaron;eg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Milatovićev kabinet: Ostajemo otvoreni u određivanju termina sjednice Savjeta u petak, koji odgovara premijeru

"IGNORISANJE NAJVIŠEG USTAVNOG TIJELA ZA PITANJA NACIONALNE BEZBJEDNOSTI ODRAZ JE NEOZBILJNOSTI"

Vlada je na telefonskoj sjednic utvrdila Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, na dana&scaron;njoj sjednici utvrđen je i Predlog zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi s izvje&scaron;tajem sa javne rasprave.
Osim toga, utvrđen je predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu s Izvje&scaron;tajem sa javne rasprave.
Navodi se da je Vlada utvrdila i predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata.

Vlada utvrdila Predlog zakona o ANB-u