Crna Gora se, sada je očigledno, suočava sa ozbiljnim rasulom u bezbjednosnom sektoru, dok se izbjegava sazivanje Savjeta za bezbjednost i odbranu, jedinog Ustavnog tijela nadležnog za ta pitanja, kazao je za Pobjedu politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić.

On je komentarisao jučerašnji niz događaja čiji su akteri bili predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, a povodom sazivanja sjednica na najvišem nivou različitih tijela koja se bave nacionalnim bezbjednosnim pitanjima.

ŠUM U KOMUNIKACIJI

Naime, Milatović je u nedjelju najavio da će sazvati sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu nakon što su u samo nekoliko dana u širem centru Podgorice ubijena dva bezbjednosno interesantna lica Ivan Milačić i Igor Nedović, te prebijen predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović. Za termin je odabrao srijedu u 14 sati, a pored druga dva člana Savjeta, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, te premijera Spajića, pozvao je i funkcionere Vlade u čijoj su nadležnosti resori bezbjednosti, te rukovodioce Uprave policije Lazara Šćepanovića i Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića.

- Građani moraju imati osjećaj da država stoji iza njih snažno, organizovano i bez oklijevanja. Zbog ozbiljnosti situacije, očekujem prisustvo svih pozvanih članova i učesnika sjednice – naveo je Milatović u najavi sjednice.

No, juče je uslijedio „hladan tuš“ kada je Spajić obavijestio Milatovićev Kabinet da ponovo ne može prisustvovati sjednici, te da mu za to ne odgovaraju ni srijeda, ni četvrtak.

Nekoliko sati kasnije, premijer je ozvaničio kako on za danas u 18 sati saziva sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, vladinog operativnog tijela koje se bavi istim pitanjima. Teme će biti iste - „analiza bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora“. Sjednici bi trebalo da prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, v. d. direktora UP Lazar Šćepanović, te načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Iz Kabineta predsjednika zatim je stigao odgovor kako „razumiju odluku Spajića da preuzme odgovornost i sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kako bi kroz to operativno tijelo sagledao aktuelne prijetnje i ubrzao efikasan odgovor na bezbjednosne izazove“.

- Ustav i zakoni Crne Gore zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju na najvišem nivou. Predsjednik države, Vlade i Skupštine moraju učestvovati u svakom zasijedanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, i to je odgovornost prema građanima Crne Gore. Kabinet Predsjednika ostaje otvoren u određivanju termina u petak, koji premijeru odgovara, kako bismo donijeli odgovarajuće odluke koje će vratiti punu sigurnost i bezbjednost za sve građane Crne Gore – stoji u saopštenju kojim je šef države predložio novi termin susreta.

Takođe je ukazao kako „sigurnost i dostojanstvo građana nijesu predmet političkih igara, ili nemara, već ustavna i moralna obaveza svih nosilaca najviših funkcija“.

- Svako ignorisanje najvišeg ustavnog tijela nadležnog za pitanja nacionalne bezbjednosti, odraz je neozbiljnosti, za koje se mora preuzeti odgovornost. Predsjednik Milatović neće oklijevati kada je u pitanju vraćanje osjećaja sigurnosti za sve građane Crne Gore i ostaje u potpunosti posvećen saradnji i koordinaciji svih institucija kako bismo zajednički sačuvali bezbjednost, stabilnost i dostojanstvo Crne Gore – zaključuje se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta.

UMNOŽAVANJE PROBLEMA

Rad najvišeg tijela koje se bavi bezbjednošću cijele nacije tako je opet omeo „šum“ u komunikaciji između predsjednika države i premijera. To je već druga kriza u manje od deset mjeseci, pošto se Savjet mjesecima nije mogao sastati kada je trebalo riješiti personalne promjene u Generalštabu i vrhuVojske Crne Gore. No, ovog puta je situacija u zemlji mnogo ozbiljnija, a nova personalna rješenja na operativnom nivou u bezbjednosnom sektoru očigledno su dodatno uvećala probleme koji postoje već decenijama. Sa tim je saglasan i analitičar Danilo Kalezić.

- Upravo odnos prema sjednicama Savjeta i prema Savjetu kao najvišem ustavnom organu koji treba da se bavi bezbjednosnim temama, govori o stanju u bezbjednosnom sektoru koji je, u najmanju ruku, kompromitovan. Bez ikakvih posljedica, imamo rasplamsavanje i novi talas obračuna kriminalnih klanova, dok se u sistemu bezbjednosti, pod krinkom vetinga, sprovodi politički revanšizam – naveo je sagovornik Pobjede.

On ističe da je, shodno Ustavu Crne Gore, „Savjet jedino referentno tijelo za pitanja bezbjednosti, odnosno za razmatranje bezbjednosnih tema i davanje obavezujućih preporuka“.

- Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje je Spajić sazvao i kome će prisustvovati, predstavlja operativno tijelo Vlade i nikako ne može imati supremaciju u odnosu na Savjet, jer, osim što je ustavna kategorija, Savjet ima i najviši politički legitimitet, jer ga čine tri predsjednika – države, parlamenta i Vlade. Barem je tako u teoriji. Ponavljam, u našem političkom sistemu, zaključke Savjeta treba da sprovodi i Vijeće, a ne obratno. I nikako drugačije – pojasnio je on.

Odbijanjem da se pojavi na sjednici Savjeta, prema riječima Kalezića, predsjednik Vlade „demonstrira nespremnost i manjak inicijative da se o tim temama uopšte razgovara“.

- Crna Gora treba što prije da izađe sa novom bezbjednosnom strategijom koja, sa političkog nivoa, treba da se koordiniše kroz instancu tri predsjednika, a da se nakon toga kroz Vijeće stvari operativno dalje razvijaju – rekao je naš sagovornik.

Kalezić je ukazao da Spajić „ne poznaje i ne razumije sistem bezbjednosti“, ali da ga to „ne dotiče“.

- Istovremeno, zarad mira u kući i koaliciji, koja je svakako pred pucanjem, on ne želi da postavi pitanje odgovornosti tandema Aleksa Bečić – Danilo Šaranović, koji komanduje bezbjednosnim sektorom – potcrtao je on poziciju dvojice funkcionera Demokrata u Vladi.

Premijerovo „preskakanje“ sjednice Savjeta, po Kaleziću, povezana je sa ličnim odnosom Spajića i Milatovića.

- Spajić ne želi da sluša kritike predsjednika države i ne želi da se ta tema aktuelizuje. Istovremeno, predsjednik države, kada je imao priliku da povuče politički potez, to nije učinio. Sada je doveden u podređenu poziciju. Uloga Mandića u svemu ovome postoji i prisutna je u samom Vijeću kroz njegove kadrove u Vladi. Njemu to politički savršeno odgovara. On ne trpi nikakvu političku štetu, već je trpe Demokrate i premijer Spajić – rekao je sagovornik Pobjede.

IZBJEGAVANJE ODGOVORNOSTI

No, premijeru upućuje i sljedeće pitanje: zašto uporno izbjegava da smijeni Bečića i Šaranovića. Razlozi za takve postupke su brojni, a kao ključne navodi izostanak kompetencija, političkog legitimiteta i referenci, zbog čega dvojica funkcionera Demokrata „ne mogu pokrivati tako odgovorne pozicije“.

Ovakvu ocjenu ilustruje i činjenica da Bečić, kao šef Vladinog Biroa za operativnu komunikaciju, nije skoro sazivao sjednicu tog tijela koje bi, reklo bi se, ovih dana moralo da zasijeda bez pauza.

- Usred rasula u bezbjednosnom sektoru nastavlja se stara praksa iz 2020. godine da se derogira Ustav na način što se ne poštuje ključni organ za bezbjednost. Smiješan je, ciničan i gotovo palanački način na koji se u javnosti govori o sjednicama Savjeta. Veću ozbiljnost i veći uticaj ima čas odjeljenske zajednice nego Savjet za odbranu i bezbjednost – prokomentarisao je Kalezić.

On, naravno, ukazuje i na to da ne treba biti populista, te da je jasno kako je neke od događaja gotovo nemoguće spriječiti.

- Objektivni razlozi su svakako to što Crna Gora ima tradiciju i iskustvo sa narko-klanovima, što je tema kojom smo se u prošlosti nedovoljno bavili. Subjektivni razlozi su ti što se Bečić i Šaranović, ali i ostatak vladajuće većine, bave „otimanjem“ bezbjednosnog sektora umjesto njegovom dogradnjom. Ne možete istovremeno, sa istim žarom i podjednako, da vodite bitku za prevlast u bezbjednosnom sektoru i da ga profesionalizujete. Jedno isključuje drugo – kazao nam je Kalezić.

Kao posljedicu, dodao je, sada imamo obračune i političke čistke koje se dešavaju na dnevnom nivou. Uz to, Demokrate pokušavaju da „kidnapuju“ bezbjednosni sektor, ali to još nijesu u potpunosti učinili.

- Nijesu uspjeli da osvoje ANB, ali zato to uspijevaju kroz policiju i vojsku. Dakle, riječ je o permanentnim nasrtajima nabezbjednosni sektor. I sada je na Spajiću, kao političkom lideru vladajuće većine, da makar formalno zaštiti bezbjednosni sektor. I da konačno neko podnese političku i moralnu odgovornost – zaključuje sagovornik Pobjede.