Politika

Nema nikakve sumnje da je Vlada Crne Gore ovim potezom poslala izuzetno &scaron;tetnu poruku saveznicima iz Evropske unije i NATO, posebno Hrvatskoj, ali i cijelom regionu i to &scaron;tetnu za državu Crnu Goru&rdquo;, ocjenjuje za Antenu M izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, komentari&scaron;ući prisustvo oficira General&scaron;taba Vojske Crne Gore na vojnoj paradi u Beogradu.
Podsjetimo, odlukom ministra odbrane Dragana Krapovića, pripadnici crnogorske vojske nijesu prisustvovali vojnoj paradi u Zagrebu, povodom obilježavanja 30.godi&scaron;njice vojnopolicijske operacije Oluja, već samo diplomatska predstavnica.
Kako nagla&scaron;ava sagovornica Antene M, umjesto da gradi i jača ionako krhke institucije, ova Vlada ih svakodnevno slabi, kompromituje i kako ističe, praktično pretvara u zarobljene resore koji se doživljavaju kao partijski feudi.
&ldquo;Mi vidimo da ministarstva funkcioni&scaron;u kao podijeljeni plijen, uz prećutni dogovor onih koji čine Vladu da se svako bavi svojim poslom, uslovno rečeno, dok izostaje održiva državna politika, a jo&scaron; važnije, izostaje svaka odgovornost za sistemske &scaron;tete koje se prave&rdquo;, podvlači Uljarević.
U ovom konkretnom slučaju, nagla&scaron;ava da najveća odgovornost leži na premijeru, koji se, kako navodi, ne bavi svojim osnovnim zadatkom, a to je obezbjeđivanje koherentnog i odgovornog djelovanja Vlade u svim njenim politikama i praktičnom sprovođenju tih politika.
&ldquo;Takođe, ovdje se ne ponižavaju samo Vojska i Vlada kao institucije. Uru&scaron;ava se međunarodni kredibilitet države Crne Gore i &scaron;alje signal da mi nemamo jasnu strategiju, niti ozbiljnu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. I da ne zaboravimo &ndash; upravo je to poglavlje koje nam je već bilo blokirano od strane Hrvatske, a ovakvi potezi samo potvrđuju da iz tog iskustva ni&scaron;ta nije naučeno&rdquo;, kategorična je direktorica CGO.
Koncept Vučićevog sveta prirodan Mandićev i Kneževićev ambijent
Uljarević ističe da nikoga ko iole povr&scaron;no prati prilike u Crnoj Gori prisustvo Andrije Mandića i Milana Kneževića na Vučićevoj paradi nije moglo iznenaditi.
&ldquo;Mandić i Knežević nikada nijesu promijenili svoju politiku. To je ista ona politika zbog koje su godinama bili izolovani i označeni kao oni sa kojima Zapad ne komunicira&rdquo;, napominje sagovornica Antene M.
Ukazuje da se danas promijenila konstelacija međunarodnih odnosa.
&ldquo;Sada imamo takve okolnosti da izgleda kao da će Crnu Goru i na nosilima unijeti u Evropsku uniju sa svim onim bagažima koji su u nekakvim drugim, uređenim okolnostima bili neprihvatljivi. I to je Mandiću primarno polje djelovanja koje on koristi, jer mu je otvorilo prostor da odigra poneku epizodnu ulogu u tom evropskom narativu&rdquo;, poja&scaron;njava Uljarević.
Međutim, kako podvlači, stvarni i prirodni Mandićev i Kneževićev ambijent ostaje Vučićeva pozornica i koncept srpskog sveta.
&ldquo;Odnosno, pravilnije bi bilo da to nazivamo koncept Vučićevog sveta, jer je to ideolo&scaron;ki okvir kojem oni pripadaju, a ne onom koji treba Crnu Goru da evropeizuje i demokratizuje, jer to nije u interesu ni samom Vučiću. Mislim da je to vrlo jasna poruka evropskim partnerima &ndash; da ova većina može glumiti evropski put, ali njen su&scaron;tinski pravac jeste povratak pod ki&scaron;obran Beograda, odnosno, ako uop&scaron;te iskorače, kontrola Beograda, kojem dosta duguju i &scaron;to su postali vlast, a to je dosta nezgodan dug prema nezgodnom pomoćniku iz tog perioda&rdquo;, izričita je Uljarević.
Spajićevo pona&scaron;anje srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije
A dok se crnogorska vojska zloupotrebljava i državni ugled uru&scaron;ava za račun svesrpskog jedinstva, premijer Milojko Spajić tvituje o novim tehnologijama i najavljuje rehabilitaciju dinastije Petrović Njego&scaron;.
Uljarević ocjenjuje da kontinuitet premijerovog upornog odsustva reakcije tamo gdje je ona potrebna, ili, kako kaže, nekakvi njegovi trivijalni tvitovi, ne samo da potvrđuje njegovu političku nesnađenost, već i jednu, sada već izraženu tendenciju gubitka autoriteta.
&ldquo;Takvo pona&scaron;anje ne samo da dodatno slabi institucije i uru&scaron;ava povjerenje građana, već i srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije bez stvarnog uticaja. Jer on tim iznadsitua&scaron;kim pristupom ne pokazuje distancu ili nadmoć. On pokazuje nemoć i neodgovornost, jer je očigledno da nema kontrolu nad svim akterima koji su u Vladi, a često ni nad većinom, pa je tu vi&scaron;e kao nekakvo pokazno lice, nego kao lider&rdquo;, kategorična je sagovornica Antene M.
Nagla&scaron;ava da dok god stvari tako funkcioni&scaron;u, slijedi nastavak razgradnje čitavog sistema, i faktičko funkcionisanje zarad partijskih i partikularnih interesa, a ne onoga &scaron;to bi trebao da bude javni i državni interes.&nbsp;
Priča o evropskim vrijednostima puki paravan iza kojeg se kriije politika klijentelizma
Predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i europoslanik Tomas Vajs, optužio je lidera DNP Milana Kneževića da sabotažom izgradnje kolektora u Botunu opstruira evropski put Crne Gore. Knežević je, između ostalog, Vajsa nazvao džuboksom DPS-a.
Poslanici PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković kritikovali su Kneževićeve izjave.
Sagovornicu Antene M upitali smo da li je riječ o koalicionim polemikama kojima svjedočimo gotovo svakodnevno i možemo li zaista povjerovati da PES brani evropske vrijednosti, ćutnjom na promociju srpskog sveta i opstrukcijom izbora sudija Ustavnog suda od strane većine njihovih poslanika.
&ldquo;Prvo, Tomas Vajs je neko ko jako dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i nije naravno jedini europoslanik koji ima tu dubinu uvida. Ali očigledno oni počinju da gube strpljenje kada i javno upiru prst u onoga koga vide kao krivca za određene procese, a to je ne&scaron;to o čemu se već dugo govori i na zatvorenim sastancima&rdquo;, ukazuje Uljarević.
Kako poja&scaron;njava, nije u pitanju samo situacija oko Botuna, iako je to pitanje sada najaktuelnije.
&ldquo;I gospodin Vajs dolazi iz grupacije Zelenih, pa je naravno i njegov fokus bio na ovome&rdquo;, napominje Uljarević.
Podvlači da je simptomatično &scaron;to PES-u, iako formalno najjačem poslaničkom klubu treba toliko pritiska i ohrabrenja sa strane, da bi se oglasili u znak odbrane osnovnih principa i strate&scaron;kih projekata od državnog značaja, koji, podsjeća na&scaron;a sagovornica, vodi njihov kadar, gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović.
&ldquo;To pokazuje da se unutar PES-a gradi naizgled jedna kultura ćutanja, a u stvari se prikriva da nemaju snage ni političke volje da se otvoreno suprotstave onome &scaron;to im svakodnevno diktiraju Mandić i Knežević. Pritom, dosada&scaron;nja praksa pokazuje da su Mandić i Knežević gotovo svaku rundu dobili, ili direktnim ostvarivanjem svojih ciljeva, ili kroz kompenzacije koje su bile i izda&scaron;nije od prvobitno traženog&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornica Antene M.
To je, dodaje, postao obrazac funkcionisanja vlasti, koji obesmi&scaron;ljava svaku priču o evropskim vrijednostima, principima i standardima i svodi je na puki paravan iza kojeg se vodi politika klijentelizma i održanja fotelja po svaku cijenu.
&ldquo;To naravno kompromituje i na&scaron; evropski put, ali i ogoljava činjenicu da je ova većina nesposobna da donese odluke u interesu države, dok se ključna pitanja, poput izbora sudija Ustavnog suda I za&scaron;tite državnog dostojanstva kalkulantski odlažu ili prepu&scaron;taju volji političkih partnera koji nas sve dublje guraju u onaj koncept Vučićevog sveta o kome smo govorili&rdquo;, izričita je direktorica CGO.
Nagla&scaron;ava i da se radi o većini, koja je, dok je bila u opoziciji, vrlo često glasno obećavala da će raditi na tome da profesionalizuje institucije i da neće vi&scaron;e biti podobnih i nepodobnih.
&ldquo;Oni koji su uop&scaron;te bili aktivni, jer imamo jedan broj ljudi koji su sada vaskrsli i koji se poku&scaron;avaju postaviti kao mjerilo nekada&scaron;njeg opozicionarstva&rdquo;&rdquo;, ukazuje Uljarević.
U kontekstu izbora sudija Ustavnog suda, podsjeća na izjavu poslanika PES-a Uglje&scaron;e Uro&scaron;evića, kojem je, kako pretpostavlja nespretno izletjela formulacija da oni žele podobnog sudiju US. Podsjetimo, uredni&scaron;tvo televizije na kojoj je gostovao nakon partijskog reagovanja saop&scaron;tilo je da je do oma&scaron;ke do&scaron;lo usljed brzine prilikom prekucavanja teksta.
Uljarević, ipak smatra da se ni&scaron;ta nije promijenilo kad je riječ o &scaron;tetnim praksama koje su kritikovali civilni sektor i opozicija.
&ldquo;Nego sada imamo na vlasti one koji to jo&scaron; agresivnije, jo&scaron; ogoljenije žele da sprovode. Mislim da to svima postaje bjelodano jasno, a i oni su vjerovatno negdje svjesni da to nije dugoročno održivo i da je sad samo pitanje &scaron;ta se može u nekom kratkom vremenskom periodu dobiti za lični i partijski interes&rdquo;, zaključuje Uljarević.

Uljarević: Prisustvo na Vučićevoj paradi jasna poruka evropskim partnerima da je suštinski pravac ove većine povratak pod kišobran Beograda

"PRIČA O EVROPSKIM VRIJEDNOSTIMA PUKI PARAVAN IZA KOJEG SE KRIIJE POLITIKA KLIJENTELIZMA"

Vlast ne želi da Ustavni sud profunkcioni&scaron;e, jer žele da ga kontroli&scaron;u, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je, u intervjuu za Televiziju Nik&scaron;ić, rekao da bi, da je parlamentrana većina htjela da ima konstruktivan odnos, danas imali funkcionalan Ustavni sud.
&bdquo;Sve &scaron;to smo vidjeli u posljednje dvije godine kada je u pitanju odnos parlametarne većine i Ustavnog suda je želja da se Ustavni sud politički kontroli&scaron;e&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je dodao da mu se čini da je na političkoj sceni kao činilac usamljen u odbrani nezavisnosti institucija.&nbsp;
&bdquo;Umjesto da smo dobili su&scaron;tinske promjene u karakteru nove vlasti u izgradnji i odbrani nezavisnih institucija, mi smo dobili samo zamjene u kontekstu potrebe da se institucije kontroli&scaron;u. Vlast ne želi da Ustavni sud profunkcioni&scaron;e, jer žele da ga oni kontroli&scaron;u&ldquo;, rekao je Milatović.
On je, komentari&scaron;ući to &scaron;to poslanici parlamentarne većine nijesu izglasali dnevni red i nijesu htjeli da uđu u raspravu i dijalog u kontekstu prijedloga za sudiju Ustavnog suda, kazao da je to neodgovorno pona&scaron;enje.
&bdquo;Nijesu uop&scaron;te htjeli da odlučuju o predlogu kandidata. Oni su pobjegli od svoje obaveze. Sada postoji pravna analiza da li su to poslanici uop&scaron;te imali pravo da urade &ndash; da li su ugrozili ustavno pravo predsjednika države? Ostavljam tu debatu pravnicima&ldquo;, naveo je Milatović.
On je istakao da je izabran od građana Crne Gore i da jedino njima polaže račune.
&bdquo;Interesuje me javi interes, interes građana. Ne prihvatam da budem dio političkih i partijskih igara koje su na u&scaron;trb građana. U tom kontektu sam i kritikovao broj članova Vlade jer je rezultat trulih partijskih kompromisa&rdquo;, rekao je Milatović.
On je, govoreći o evropskom putu Crne Gore, kazao da je zatvoren jedan broj poglavlja, da se ima pozitivan trend, ali da je država taj trend uvijek imala.
&bdquo;Od kada je počela priča o evropskim integracijama, ista je poruka &ndash; Crna Gora je predvodnica, prvi ćemo ući u Evropsku uniju (EU). Ali uvijek se postavljalo pitanje dinamike. To pitanje jedino danas u Crnoj Gori postavljam ja. Da li je dovoljno ovo &scaron;to smo do sada uradili? Mislim da nije&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, nema dovoljno jasne političke volje da se neke stvari i pitanja zaokruže.&nbsp;
Milatović je istakao da se stvari moraju ubrzati ukoliko država želi da bude u EU do 2028. godine.&nbsp;
&bdquo;Najveća odgovornost je na Vladi Crne Gore. A ne mislim da Vlada i parlamentarna većina punim kapacitetima i snažnom političkom voljom rade na tom cilju. Jedno su riječi, drugo djela. To fali političarima u Crnoj Gori &ndash; da sa riječi pređu na djela&rdquo;, naveo je Milatović.
Komentari&scaron;ući ekonomske prilike u državi, on je kazao da postoje zabrinjavajući podaci.
&bdquo;Usporavanje ekonomskog rasta, a uz to imamo najveću inflaciju u Evropi. Dodatan je problem pad prihoda od turizma. Imamo negativnu situaciju I sa stranim direktnim investicijama&ldquo;, rekao je Milatović.&nbsp;
On je istakao da ne vidi da neko to prvo konstatuje, a onda kaže &scaron;ta preduzima da bi se neke od tih stvri ispravile i unaprijedile.&nbsp;
&bdquo;Ne vidim nikoga iz Vlade Crne Gore da govori o održivoj strategiji ekonomskog razvoja&rdquo;, dodao je Milatović.
On smatra da se mora podržati domaća proizvodnja i poljoprivreda sa znatno većim subvencijama.
&bdquo;Subvencije za prizvodnju povrća, voća, žitarica, mlijeka i mlječnih proizvoda. To je jedini način da zadržimo ljude na selu. To je Evropa uradila davno. EU je priča o subvencijama&ldquo;, naglasio je Milatović.&nbsp;
Kako je kazao, jaz uvoza i izvoza u Crnoj Gori je najveći u prethodnih 30 godina i u tom smislu je najmanje konkuretna država u Evropi.
Milatović je poručio da se ne može pričati o Crnoj Gori kao atraktivnoj investicionoj destinaciji, kada ima nefunkcionalan Ustavni sud.
&bdquo;Ne morate ni&scaron;ta drugo da gledate. Svaki kredibilan investitor neće ulagati u Crnu Goru i tu se sva priča zavr&scaron;ava&rdquo;, zaključio je Milatović.

Milatović : Pitanje za pravnike da li je neizglasavanjem dnevnog reda ugroženo ustavno pravo predsjednika države

"VLAST NE ŽELI DA USTAVNI SUD PROFUNKCIONIŠE, JER HOĆE DA GA KONTROLIŠU"

Predsjednici države, Vlade i Skup&scaron;tine, Jakov Milatović, Milojko Spajić i Andrija Mandić, imaju 23 savjetnika, za čije zarade građani Crne Gore godi&scaron;nje daju najmanje 400.000 eura.
Jednak broj savjetnika u ovom momentu imaju Milatović i Spajić &ndash; po osam, dok Mandićev savjetnički tim trenutno ima sedam članova.
Najvi&scaron;e novca za zarade savjetnika potrebno je za Milatovićev kabinet &ndash; trenutno oko 150.000 eura na godi&scaron;njem nivou u neto iznosu. Za kulturu i protokol Milatovića savjetuje Milena Pejović Eraković, čija je avgustovska zarada iznosila 1.464 eura.
Dejan Vuk&scaron;ić je predsjednikov savjetnik za bezbjednost i odbranu, koji po tom osnovu prihoduje 1.719 eura mjesečno.
Za pravna pitanja, Milatovića savjetuje Ivan &Scaron;ikmanović, kome je avgustovska plata iznosila 1.600 eura. Olivera Vukajlović je savjetnica predsjednika države za održivi razvoj i ona po tom osnovu zarađuje 1.537 eura.
Savjete u vezi sa vanjskim poslovima predsjednik dobija od Irene Prelević, kojoj je plata 1.639 eura. Milica Marinović je predsjednikova savjetnica za medije, a njena plata iznosi 1.506 eura. Milatovićeva savjetnica za digitalne komunikacije Bojana Zulić za avgust je primila 1.489 eura. a njegov savjetnik za evropske poslove Milo&scaron; Radonjić 1.591 euro.
Za plate savjetnika premijera Spajića, prema njihovim trenutnim zaradama, godi&scaron;nje treba izdvojiti oko 132.000 eura, ne računajući prije tri dana imenovanog glavnog savjetnika (dotada&scaron;njeg &scaron;efa Kabineta premijera) Branka Krvavca. Njemu je plata na poziciji &scaron;efa kabineta bila oko 1.500 eura. Sa novim savjetnikom, i za premijerov tim će iz budžeta biti potrebno oko 150.000 eura na godi&scaron;njem nivou.
Mjesto glavnog savjetnika sistematizovano u martu
Pravilnikom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji službe Predsjednika Crne Gore, sistematizovano je 10 savjetničkih mjesta. Akt o sistematizaciji Kabineta premijera, koji je donesen u novembru 2023, mijenjan je u međuvremenu, a izmjenama iz marta ove godine sistematizovano je novo radno mjesto &ndash; glavni savjetnik.
Njegovo zaduženje je da "obavlja najsloženije stručne, analitičke i savjetodavne poslove u vezi sa ostvarivanjem funkcije predsjednika Vlade, kao i druge poslove po nalogu pretpostavljenog". Osim novog radnog mjesta glavnog savjetnika, Pravilnikom o sistematizaciji iz 2023, predviđeno je devet savjetničkih mjesta za prvog čovjeka Vlade. U odnosu na glavnog savjetnika, njihova zaduženja su da "obavljaju najsloženije poslove u vezi sa vr&scaron;enjem funkcije predsjednika Vlade u određenoj oblasti, kao i druge poslove po nalogu pretpostavljenog".
Prema Pravilniku o sistematizaciji Skup&scaron;tine, predviđeno je devet savjetnika predsjednika zakonodavnog doma. Njihova zaduženja su da obavljaju poslove u vezi sa vr&scaron;enjem funkcije predsjednika u određenoj oblasti i postupaju po propisanim uputstvima i obavljaju druge poslove po nalogu pretpostavljenih.
Krvavac je trenutno osmi naimenovani član Spajićevog savjetničkog tima, ali po zvanju &ndash; glavni. Spajić trenutno ima čak pet savjetnika koji ga savjetuju u vezi sa medijima &ndash; Vučić Ćetković (savjetnik za kulturu i medije), Veli&scaron;a Jovanović (savjetnik za medije), Ana Dulović (savjetnica za digitalne medije) i Ljubica Milićević (savjetnica za medije). Dodatno, njegova savjetnica Jovana Bojović je na čelu Službe za odnose s javno&scaron;ću, &scaron;to je takođe zaduženje koje je u vezi sa medijima.
Spajićeva savjetnica za ekonomsku politiku je Milena Milović, dok ga za oblast vanjskih poslova savjetuje Milica Peri&scaron;ić. Zarade savjetnika crnogorskog premijera kreću se između 1.500 i 1.600 eura.
I Mandić je prije nekoliko dana dobio novog savjetnika &ndash; sedmog u njegovom slučaju, i to predsjednicu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Ninu Ofner Bokan. Iznos njene zarade jo&scaron; nije poznat. Za godi&scaron;nje zarade preostalih &scaron;est Mandićevih savjetnika iz budžeta godi&scaron;nje treba izdvojiti oko 116.000 eura.
Mandića savjetuju Gordana Đuračić, Žana Pra&scaron;čević Milačić, Želidrag Nikčević, Matija Medojević, Biljana Vučurović i Simo Barović. Njihove savjetničke plate kreću se od 1.502 eura, koliko je u avgustu primila Pra&scaron;čević Milačić, do 1.910 eura, koliko je zaradila Biljana Vučurović, kao najplaćeniji savjetnik čelnika parlamenta.

Milatovića, Spajića i Mandića savjetuju 23 savjetnika

ZA ČIJE ZARADE GRAĐANI CRNE GORE GODIŠNJE DAJU NAJMANJE 400.000 EURA

Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održan je danas kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u Donjim Brčelima, prenosi Portal Analitika.
Pred vi&scaron;e stotina građana i mje&scaron;tana Crmnice skup je počeo intoniranjem crnogorske himne, a jedan od organizatora Nenad Nikaljević kazao je da danas ne brani svoju imovinu, nego svoju državu.
&ldquo;Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uni&scaron;tava na&scaron;a država! Ovo nije skup protiv Boga, jer ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije&rdquo;, naglasio je Nikaljević.
On je najavio da će, zajedno sa Udruženjem Crmničana i drugim zainteresovanim građanima, sastaviti zahtjeve koje će poslati ka EU sa porukom da poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom.
Lekić: Nećemo se odreći ni Boga ni na&scaron;ih svetinja
Zatim se obratio predsjednik Udrženja Crmničana Jovan Lekić, koji je podsjetio da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.
&ldquo;Od toga dana se na&scaron;a crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja&rdquo;, naglasio je, između ostalog, Lekić poručujući da dok ne dobiju odgovore neće stati.
Istakao je da su u obavezi da odbrane atak na na&scaron;e kulturno nasljeđe, ali i da se nijesu odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, te nijedne crkve i manastira u koje se, kaže, mora ići i pokazati čiji su.
&ldquo;Danas smo tu da poručimo Crkvi Srbije da želimo da živimo u miru sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crnogorsko. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca! Odavde im danas poručujemo - odbranićemo na&scaron;e sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire&rdquo;, poručio je on.
Gojnić: Na&scaron;a groblja nezakonito upisana na SPC&nbsp;
Diplomirani pravnik, Igor Gojnić izjavio je nakon uzurpacije porodične imovine primoran da istakne svoje porodično porijeklo.
&ldquo;Grobovi na&scaron;ih predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo &scaron;to ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa&rdquo;, upozorava Gojnić.
To je, kaže, bio razlog zbog kojeg je osnovana nevladina organizacija &bdquo;Komunica&ldquo;, kako bi se pred sudovima dokazalo vlasni&scaron;tvo porodice i mje&scaron;tana. Tim povodom iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor.
&ldquo;Na&scaron;a groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila &scaron;kolu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu&rdquo;, naglastio je Gojnić.
Radoman: Djelovanje SPC u Crnoj Gori je antidržavno i antihri&scaron;ćansko
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik Aleksandar Radoman danas je apostrofirao da se mora braniti ba&scaron;tinu i dio crnogorske istorije koju pripadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.
&ldquo;Djelovane beogradske patrijar&scaron;ije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihri&scaron;ćansko. Zato smo se okupili da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Ideologija koji promovi&scaron;e SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević. Takođe, mora znati da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte...", naveo je Radoman.
Vukanović: Crna Gora je preživjela i veće nasrtaje
Istoričar Milo&scaron; Vukanović ukazao je da je Crna Gora trn u oku Beogradu, te istakao da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.
&ldquo;Ono &scaron;to se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapi&scaron;emo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje&rdquo;, poručio je Vukanović.
Mijač-Sekulić: Vidimo se, pa nek ko&scaron;ta koliko ko&scaron;ta!
Penzionerka iz Utrga Snežana Mijač-Sekulić, naglasila je da joj i dom i rod nalažu da danas bude na protestu.
&ldquo;Tu sam da vas podržim u namjerama da spriječite u namjeri uzurpatore veličanstvenog oltara crnogorskog. Čujem da se obraćanje tim uzurpatorima sa &ldquo;Vidimo se&rdquo; kažnjava. E pa ja sam do&scaron;la da im poručim &ndash; Vidimo se, pa nek ko&scaron;ta koliko ko&scaron;ta! Isplatiće se&rdquo;, naglasila je Mijač-Sekulić.

Poruke iz Brčela: Ne branimo imovinu, branimo državu, na djelu tiha okupacija crkve Srbije

“ONO ŠTO SE DESILO CRNOGORSKIM MANASTIRIMA SE ISPRAVNO ZOVE KULTUROCID"

Učestvovanje pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) na vojnoj paradi u Beogradu predstavlja unižavanje i ponižavanje državne vojske od predsjednika parlamenta Andrije Mandića i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).&nbsp;
&ldquo;Slanje pripadnika VCG da prisustvuju vojnoj paradi, koju organizuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavlja jo&scaron; jedan primjer sramnog odnosa Vlade paf-paf premijera Milojka Spajića prema državi Crnoj Gori i njenim najboljim interesima&rdquo;, ocijenili su iz DPS-a.&nbsp;
Oni su naveli da je jasno da aktuelna vlast, koju dominantno, zahvaljujući Spajiću, &bdquo;čine velikosrpski nacionalisti i negatori Crne Gore, služi interesima zvaničnog Beograda&ldquo;.
&bdquo;Koji bi na&scaron;u državu da ugura u &ldquo;srpski svet&rdquo;, za koji se zdu&scaron;no zalaže Vučić, koji se ni danas ne miri sa činjenicom da je ovo nezavisna država, građanskog karaktera, čije trajno opredjeljenje predstavlja antifa&scaron;izam&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
Iz DPS su naveli da je &ldquo;ovo nezapamćeno unižavanje i ponižavanje državne vojske od Vučićevih sluga i poslu&scaron;nika&rdquo; Mandića i Kneževića, koji prisustvuju dana&scaron;njoj paradi, a koji čine aktuelnu vlast, a sve uz amin Spajića i Pokreta Evropa sad (PES).
Navodi se da Spajić i PES očigledno nemaju petlju da se suprotstave stvarnom &scaron;efu parlamentarne većine &ldquo;četničkom vojvodi i agendi koju, u ime Vučića, sa svojim pulenima isti sprovodi u državi&rdquo;.&nbsp;
Slanje vojnika, kako su rekli iz DPS-a, predstavlja ogledalo istine da u državnom vrhu sjede ljudi koji, umjesto da služe Crnoj Gori i njenim građanima, služe interesima drugih država.&nbsp;
&ldquo;No, to &scaron;to su navikli da obijaju tuđe kućne pragove i kleče pred centrima moći izvan granica Crne Gore, ne daje im za pravo da gaze državno dostojanstvo i brukaju Crnu Goru&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz DPS-a su rekli da uče&scaron;će vojnika na vojnoj paradi nije incident, &bdquo;to je dio starte&scaron;kog plana onih koji bi da satru ovu državu&rdquo;.
Oni su poručili da se zato ovo, kako su rekli, brutalno gaženje svega onoga &scaron;to predstavlja važan dio identiteta nezavisne, građanske, antifa&scaron;ističke i evropske Crne Gore, mora zaustaviti na narednim parlamentarnim izborima.&nbsp;
&ldquo;Tada će svaki Vučićev potrčko, a mnogo ih je u aktuelnoj većini, biti poslat u opoziciju iz koje neće moći da uru&scaron;ava Crnu Goru&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

DPS: Slanje pripadnika VCG na paradu još jedan primjer sramnog odnosa Vlade paf-paf premijera prema državi

"PONIŽAVANJE DRŽAVNE VOJSKE"

Da Crna Gora bilježi pomake na putu ka Evropskoj uniji (EU) smatra i evropski parlamentarac Tomas Vajs, ali napominje da pred na&scaron;om zemljom i dalje stoje ozbiljni izazovi, poput izbora sudija u Ustavnom sudu i rada na nezavisnosti Centralne banke.
Vajc se u intervjuu Televiziji Vijesti posebno osvrnuo na spor oko izgradnje kolektora u Botunu. On sumnja da iza protesta u Zeti stoje skriveni interesi, a poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića optužio je da opstrukcijom tog projekta želi da uspori evropski put Crne Gore.
"Postignut je prilično značajan napredak. Vidjeli ste to i kroz dobijanje IBAR-a. Nekoliko poglavlja je već zatvoreno. Do kraja godine moglo bi se zatvoriti jo&scaron; pet, &scaron;to bi ostavilo preostalih 20 poglavlja da se zatvore naredne godine. To zvuči mnogo, ali zapravo je mnogo toga već obavljeno. Prvi put čujem da i države članice, i Savjet, i Evropska komisija smatraju da postoji realna &scaron;ansa da Crna Gora zavr&scaron;i do kraja naredne godine", istakao je Vajc.
&nbsp;
&nbsp;

Vajs: Sumnjam da iza protesta u Zeti stoje skriveni interesi, Knežević opstruira izgradnju kolektora jer želi da uspori evropski put CG

SMATRA EVROPSKI PARLAMENTARAC

Ponovo svjedočimo pojavama koje podsjećaju na devedesete godine, kada je na&scaron;a susjedna i prijateljska zemlja Bosna i Hercegovina bila zahvaćena ratnim vihorom, a u Crnoj Gori pod određenom represijom bio veliki dio bo&scaron;njačko-muslimanskog stanovni&scaron;tva, kazao je za Antenu M predsjednik Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta Sead &Scaron;ahman.
On je komentarisao najavljenu promociju knjige &ldquo;Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 &ndash; 1945&ldquo; u sali Skup&scaron;tine op&scaron;tine Pljevlja. U knjizi se veličaju ratni zločinci, a zvanični organizator ove promocije je Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, biv&scaron;i nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.
&Scaron;ahman poručuje da danas nažalost svjedočimo relativizaciji zločina iz Drugog svjetskog rata.
"Sama promocija knjige, njen naslov i korica na kojoj su prikazani presuđeni ratni zločinci Pavle Đuri&scaron;ić i Draža Mihailović &ndash; najpoznatiji pripadnici kvislin&scaron;kog pokreta &ndash; &scaron;to &scaron;alje zabrinjavajuću poruku građanima Pljevalja", dodaje &Scaron;ahman.
Ističe da su Pljevlja grad bogate kulturne tradicije i nasljeđa, grad koji je oduvijek bio multietnički i multivjerski, te dodaje da ovakvim potezima lokalna administracija ne pokazuje spremnost da to nasljeđe ba&scaron;tini i &scaron;titi.
"Pozivam ih da dobro razmisle prije nego &scaron;to doprinesu raspirivanju netrpeljivosti među građanima Pljevalja, jer u tom gradu i dalje žive bo&scaron;njački muslimani &ndash; iako u manjini, oni su istinski bedem kulturnog nasljeđa Pljevalja i Crne Gore. Organizovanjem promocije knjige koja relativizuje zločine, ne samo da se vrijeđa sjećanje na žrtve Drugog svjetskog rata i devedesetih godina, već se veličaju i presuđeni ratni zločinci. To nije dobra poruka, niti to može biti Crna Gora kakvu želimo &ndash; građansku, multietničku i multivjersku zajednicu u kojoj se po&scaron;tuju sve kulture i svi identiteti", ocjenjuje &Scaron;ahman.
&Scaron;ahman i pored svega ne očekuje značajnije oscilacije u načinu vladanja u toj op&scaron;tini ili eventualnoj krizi vlasti, jer je, nažalost, kako kaže na&scaron; sagovornik, njihov zajednički imenitelj očuvanje fotelja, partijskih interesa i političkih privilegija.
"Vjerujem da je ovo stanje privremeno. Iskreno se nadam da će Crna Gora u narednom periodu progledati, osloboditi se ovakvog modela vladanja i vratiti se građanskim vrijednostima koje su je decenijama krasile", zaključuje &Scaron;ahman.

Šahman: Svjedočimo pojavama koje podsjećaju na devedesete godine

OCJENJUJE PREDSJEDNIK BOŠNJAČKOG DEMOKRATSKOG POKRETA

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skup&scaron;tini Crne Gore Oskar Huter ocijenio je da je &scaron;okantno &scaron;to premijer Milojko Spajić ni nakon devet mjeseci nije upoznat sa detaljima januarske tragedije na Cetinju.
- Ostavlja bez teksta da neko nakon toliko vremena nije spreman i upoznat sa tragedijom i detaljima oko nje. To je jo&scaron; jedna potvrda neozbiljnosti Milojka Spajića kao premijera i, nažalost, kao čovjeka - kazao je Huter gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
On je podsjetio da su građani Cetinja gotovo osam mjeseci protestuju i blokiraju saobraćajnicu na Kru&scaron;evom ždrijelu, tražeći institucionalni odgovor na masakr.
- Sedam mjeseci je trebalo da prođe da bi primio ljude koji su i po ki&scaron;i i po žaropeku protestovali. Nijesu to samo zahtjevi građana koji su na protestima, nego cijelog grada &ndash; jer je Skup&scaron;tina Prijestonice odmah nakon tragedije usvojila devet zaključaka i dva puta zasjedala povodom toga, ali premijer se nije ogla&scaron;avao - naveo je Huter.
Prema njegovim riječima, izjava Spajića da će se sa Cetinjanima ponovo sastati za 15 dana i tada preduzeti određene korake ne uliva povjerenje.
- Ne vjerujem njegovim izjavama, jer su to kalkulacije koje ima sa vladajućom većinom. To je većina podmirenja &ndash; fotelja je njihova nacija. Pretpostavljam da je i ovu situaciju iskoristio da ne&scaron;to istrguje i kupi mir unutar većine. Brzo ćemo se uvjeriti u to, jer je rekao da će se za 15 dana ponovo odrediti prema zahtjevima građana - poručio je Huter.

Huter: Šokantno da premijer ni nakon devet mjeseci nije upoznat sa detaljima masakra na Cetinju

"TO JE JOŠ JEDNA  NJEGOVA POTVRDA NEOZBILJNOSTI KAO PREMIJERA I, NAŽALOST, KAO ČOVJEKA"

&nbsp;Crna Gora je snaženjem institucija i imenovanjima u pravosuđu preduzela važne korake na putu ka Evropskoj uniji (EU) i ako nastavi sa sprovođenjem reformi, može zatvoriti jo&scaron; poglavlja tokom danskog predsjedavanja.
To je poručeno na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji se održava danas u Skup&scaron;tini.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je pet poglavlja interno spremno za zatvaranje ove godine tokom danskog predsjedavanja Unijom.
Ona je rekla da intenzivnim radom na obavezama iz pregovaračkih poglavlja paralelno djeluju u pravcu dugoročnih i održivih socio-ekonomskih reformi, kao i da je u cilju implemetacije ključnih preporuka EK Vlada usvojila akcione planove za sva poglavlja.
Kada je u pitanju vladavina prava, Gorčević je navela da je pozitivan IBAR označio prekretnicu za državu, istovremeno donoseći obavezu da se održi kontinuitet reformskog zamaha.
&ldquo;Na&scaron;a postugnuća su potvrđena i stabilnim bilansom rezultata u pogledu istraga i optužnica u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, čiji predmet su i biv&scaron;i visoki funkcioneri. Bilježi se rast broja finansijskih istaga i, &scaron;to je najvažije, osuđujućih presuda za organizovani kriminal&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da, svjesni da je imovinska korist glavni motiv kriminala, jačaju napore u oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelovanjem i dodala da će dono&scaron;enjem Zakona o oduzimanju imovine, koji je u formi nacrta, osnažiti insistucionalni odgovor na taj izazov.
Prema riječima Gorčević, u oblasti &scaron;verca cigareta napravljen je snažan iskorak dono&scaron;enjem odluke o uni&scaron;tavanju zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni &ldquo;Luka Bar&rdquo;.
Ona je kazala da su, vodeći se obavezama iz zavr&scaron;nog mjerila za poglavlje 24 da Crna Gora mora da uspostavi snažne i djelotvorne sisteme za suzbijanje i prevenciju organizovanog kriminala, prioritet dali unapređenju kredibiliteta i operativnih kapaciteta bezbjednosnog sektora i pravosuđa.
Kada je u pitanju pravosuđe, Gorčević je navela da je poseban akcenat stavljen na jačanje kapaciteta Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici, koje se bavi najkompleksnijim predmetima organizovanog kriminala i korupcije, na mjere prevazilaženja nedostatka prostornih kapaciteta, kao i jačanje materijalnog položaja zaposlenih.
Ona je istakla značajan uspjeh u reformi izbornog zakonodavstva.
&ldquo;Crna Gora je unaprijedila reforme u oblasti socijalne politike i zapo&scaron;ljavanja usklađujuči radno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, pojačane su i inspekcije rada, uključena je mogućnost uvođenja sedmočasovnom radnog vremena, a nezaposlenost je konstantno u padu", rekla je Gorčević.
Ona je kazala da jasan napredak u svim oblastima potvrđuje posvećenost Crne Gore ispunjavanju kriterijuma za približavanje i pristupanje evropskoj zajednici.
&ldquo;Zajedno i uz kontinuiranu podr&scaron;ku na&scaron;ih partnera ostajemo istrajni na ovom putu&rdquo;,dodala je Gorčević.
Ambasadorka Danske Pernil Daler Kardel, zemlje koja predsjedava EU, kazala je da je situacija u Evropi složena nakon ruskog napada na Ukrajinu i da su mir, stabilnost i bezbjednost sada ugroženi.
&ldquo;EU mora biti jaka i ujedinjena. Da bi se to postiglo potrebno je djelovati, a najsnažniji instrument je pro&scaron;irenje&rdquo;, navela je Kardel.
Kako je kazala, pro&scaron;irenje nije samo tema za pregovaračkim stolom, nego je postalo strate&scaron;ki imperativ.
&ldquo;Pro&scaron;irenje je najbolja odbrana EU, odnosno Evrope. Ono donosi stabilnost tamo gdje postoji ranjivost&rdquo;, dodala je Kardel.
Ona je kazala da je Crna Gora, kao neko ko prednjači u reformama, udvostručavanjem svojih napora pokazala da je sa potrebnom posvećeno&scaron;ću i odlučno&scaron;ću pro&scaron;irenje moguće.
Kardel je podsjetila da je Crna Gora dobila pozitivan IBAR i da je, prema najavama, spremna da zatvori jo&scaron; neka poglavlja.&nbsp;
"Crna Gora je preduzela važne korake snaženjem institucija i imenovanjima u pravosuđu. Sada nije vrijeme da se uspori. Vlada mora da pojača napore, rije&scaron;i preostale stvari i da se naročito posveti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Jer va&scaron; napredak nije samo va&scaron;, već služi kao katalizator za cijeli Zapadni Balkan", kazala je Kardel.&nbsp;
Ona je kazala da Danska vidi rad i napore koje Crna Gora ulaže i da je spremna da je podrži na evropskom putu.
&ldquo;Crna Gora ima &scaron;ansu da vodi na putu ka EU. Ako se reforme nastave, postoji mogućnost da se zatvori jo&scaron; poglavlja tokom na&scaron;eg predsjedavanja, ali zamajac mora da dođe od vas&rdquo;, odala je Kardel.
Kako je rekla, budućnost Crne Gore, Zapadnog Balkana i EU je međusobno isprepletena.
&ldquo;Ne nosimo se samo sa sada&scaron;njim izazovima, već radimo da se izgradi bolja i sigurnija Evropa, koja će biti otporna na prijetnje i ujedinjena u posvećenosti slobodi i demokratiji. Ne možemo ostati podijeljeni. Ako idemo dalje zajedno jači smo, vrata su otvorena i vrijeme je do&scaron;lo&rdquo;, zaključila je Kardel.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je mnogo toga unaprijeđeno od oktobra pro&scaron;le godine, kada je POSP zasjedao u istom sastavu u Podgorici, ali da je jedno ostalo isto - posvećenost EU procesu pro&scaron;irenja.
On je rekao da Crna Gora ostaje na poziciji predvodnika u procesu EU integracija, kao i da vjeruje da Crna Gora ide u pravcu zatvaranja pet poglavlja do kraja godine.
Satler je istakao značaj i neophodnost popune mjesta u Ustavnom sudu, imenovanja članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, viceguvernera Centralne banke i članova Odbora Centralne banke.
On je rekao da treba sprovesti u djelo i preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine, kada je dala jasne preporuke kako da se izbjegnu budući problemi kada je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Prema riječima Satlera, mora se raditi na poglavljima vladavine prava i za&scaron;tite životne sredine.
On je rekao da se pitanje izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu doživljava kao nacionalno zdravstveno pitanje, navodeći da je to ne&scaron;to &scaron;to treba rije&scaron;iti.
&bdquo;To pitanje je najvažnije, jer polovina države živi u glavnom gradu. Taj projekat ima veliku podr&scaron;ku EU. Donedavno je to bio na&scaron; najveći grant i mislim da je odgovornost prema crnogorskim, ali i evropskim građanima, da se taj novac ne upropasti&ldquo;, rekao je Satler.
Satler je istakao značaj uvođenja SEPA plaćanje i poručio da EU nastavlja da pruža podr&scaron;ku pobolj&scaron;anju invrsticione klime u Crnoj Gori.
On je rekao da je ova godina produktivno iskori&scaron;ćena, a najavio je i da bi izvje&scaron;taj EK o napretku Crne Gore trebao biti objavljen do kraja ovog mjeseca, ili ne&scaron;to kasnije.&nbsp;
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić rekao je da se ključni problem Crne Gore danas odnosi na su&scaron;tinsku razliku između onoga &scaron;to vlast govori i radi.
&ldquo;Kontinuirani napadi na predstavnike medijske zajednice i civilnog dru&scaron;tva, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma, negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, samo su neke od političkih praksi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme&rdquo;, naveo je Nikolić.
On je rekao da dominatnu snagu vladajuće koalicije čine velikosrpski nacionalisti i negatori evropskog sistema vrijednosti, kao i da aktuelna vlast ne želi da rje&scaron;ava otvorena pitanja sa Hrvatskom.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova rekla je da integracija Zapadnog Balkana nije samo prazno obećanje nego ne&scaron;to na čemu će se naporno raditi, malo duže nego &scaron;to se inicijalno očekivalo.
&ldquo;Izvanredni napredak koji ste postigli u posljednjih par godina moramo prepoznati na najvi&scaron;em nivou i cijenimo spremnost političkih snaga da međusobno sarađuju da bi ostvarili zajedničkii cilj&rdquo;, rekla je Penkova.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec rekao je da u Crnoj Gori ima dosta problema i pote&scaron;koća, ali da je dobro &scaron;to je optimizam prisutan po pitanju evropskih integracija.
On je kazao da ga brinu podjele i politički stavovi koji koče proces i koji nijesu dobri za povjerenje građana u čitav proces, i naglasio da pitanja koja se tiču vladavine prava, a posebno Ustavnog suda, treba brzo rije&scaron;iti.
Kako je naveo, svima je u intresu da Crne Gora postane dio EU, i to &scaron;to prije
&ldquo;Crna Gora treba da ostane građanska država, koja se temelji na antifa&scaron;ističkoj borbi, da po&scaron;tuje vladavinu prava i da bude zemlja svih svojih građana, bez obzira na nacionalnost&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol rekao je da je vidljiv napredak koji je Crna Gora postigla i istakao da Hrvatska nije problem na putu Crne Gore ka EU.&ldquo;Hrvatska želi da Crna Gora uđe u EU i nastaviće da podržava napore Vlade i premijera da uđete u EU&rdquo;, kazao je Sokol.
Prema njegovim riječima, problem prave one zemlje regiona koje bilaterlna pitanja koriste da navedu Hrvatsku da blokira evropski put Crne Gore kako bi je dostigle u pregovorima.
Sokol je rekao da misli da su Crna Gora i Hrvatska blizu toga da nađu dogovor oko pitanja o&scaron;tete logora&scaron;ima.

Satler: Izgradnja kolektora pitanje od nacionalnog interesa

PORUČIO AMBASADOR EU U CRNOJ GORI

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Kola&scaron;inu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Informacija o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika Amfilohiju, usvojena je danas na telefonskoj sjednici.
U dokumentu se navodi da je sredstva za podizanje spomenika obezbijedila Op&scaron;tina Kola&scaron;in, kao i da bi trebalo da ga podigne Mitropolija crnogorsko - primorska u dvori&scaron;tu crkve Svetog Dimitrija.

Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju u Kolašinu

SREDSTVA ZA PODIZANJE SPOMENIKA OBEZBIJEDILA OPŠTINA KOLAŠIN

Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT) formiralo je predmet zbog ugrožavanja sigurnosti vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i policijskih službenika koji su bili u njegovoj pratnji, saop&scaron;teno je Pobjedi iz te institucije.
&ldquo;Predmet, formiran zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, nalazi se u postupku izviđaja&rdquo;, saop&scaron;tili su iz ODT-a, dodajući da radi za&scaron;tite interesa postupka trenutno nijesu u mogućnosti da iznose vi&scaron;e detalja.
Prema saznanjima Pobjede, incident se dogodio na putu Cetinje &ndash; Podgorica, kada je vozač automobila u vi&scaron;e navrata preticao službeno vozilo u kojem se nalazio Marković, a potom usporavao kretanje, čime je ozbiljno ugrozio bezbjednost vrhovnog državnog tužioca i njegovog obezbjeđenja.
Zahvaljujući brzoj reakciji policajaca iz pratnje, izbjegnuto je da dođe do sudara, a o događaju su odmah obavije&scaron;tene nadležne službe.
Iz ODT-a nijesu odgovorili koje su mjere preduzete povodom ovog slučaja, niti kada se tačno dogodio incident.

Tužilaštvo utvrđuje motiv presrijetanja vozila Milorada Markovića