Politika

&nbsp;Crna Gora je snaženjem institucija i imenovanjima u pravosuđu preduzela važne korake na putu ka Evropskoj uniji (EU) i ako nastavi sa sprovođenjem reformi, može zatvoriti jo&scaron; poglavlja tokom danskog predsjedavanja.
To je poručeno na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji se održava danas u Skup&scaron;tini.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je pet poglavlja interno spremno za zatvaranje ove godine tokom danskog predsjedavanja Unijom.
Ona je rekla da intenzivnim radom na obavezama iz pregovaračkih poglavlja paralelno djeluju u pravcu dugoročnih i održivih socio-ekonomskih reformi, kao i da je u cilju implemetacije ključnih preporuka EK Vlada usvojila akcione planove za sva poglavlja.
Kada je u pitanju vladavina prava, Gorčević je navela da je pozitivan IBAR označio prekretnicu za državu, istovremeno donoseći obavezu da se održi kontinuitet reformskog zamaha.
&ldquo;Na&scaron;a postugnuća su potvrđena i stabilnim bilansom rezultata u pogledu istraga i optužnica u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, čiji predmet su i biv&scaron;i visoki funkcioneri. Bilježi se rast broja finansijskih istaga i, &scaron;to je najvažije, osuđujućih presuda za organizovani kriminal&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da, svjesni da je imovinska korist glavni motiv kriminala, jačaju napore u oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelovanjem i dodala da će dono&scaron;enjem Zakona o oduzimanju imovine, koji je u formi nacrta, osnažiti insistucionalni odgovor na taj izazov.
Prema riječima Gorčević, u oblasti &scaron;verca cigareta napravljen je snažan iskorak dono&scaron;enjem odluke o uni&scaron;tavanju zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni &ldquo;Luka Bar&rdquo;.
Ona je kazala da su, vodeći se obavezama iz zavr&scaron;nog mjerila za poglavlje 24 da Crna Gora mora da uspostavi snažne i djelotvorne sisteme za suzbijanje i prevenciju organizovanog kriminala, prioritet dali unapređenju kredibiliteta i operativnih kapaciteta bezbjednosnog sektora i pravosuđa.
Kada je u pitanju pravosuđe, Gorčević je navela da je poseban akcenat stavljen na jačanje kapaciteta Specijalnog odjeljenja Vi&scaron;eg suda u Podgorici, koje se bavi najkompleksnijim predmetima organizovanog kriminala i korupcije, na mjere prevazilaženja nedostatka prostornih kapaciteta, kao i jačanje materijalnog položaja zaposlenih.
Ona je istakla značajan uspjeh u reformi izbornog zakonodavstva.
&ldquo;Crna Gora je unaprijedila reforme u oblasti socijalne politike i zapo&scaron;ljavanja usklađujuči radno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, pojačane su i inspekcije rada, uključena je mogućnost uvođenja sedmočasovnom radnog vremena, a nezaposlenost je konstantno u padu", rekla je Gorčević.
Ona je kazala da jasan napredak u svim oblastima potvrđuje posvećenost Crne Gore ispunjavanju kriterijuma za približavanje i pristupanje evropskoj zajednici.
&ldquo;Zajedno i uz kontinuiranu podr&scaron;ku na&scaron;ih partnera ostajemo istrajni na ovom putu&rdquo;,dodala je Gorčević.
Ambasadorka Danske Pernil Daler Kardel, zemlje koja predsjedava EU, kazala je da je situacija u Evropi složena nakon ruskog napada na Ukrajinu i da su mir, stabilnost i bezbjednost sada ugroženi.
&ldquo;EU mora biti jaka i ujedinjena. Da bi se to postiglo potrebno je djelovati, a najsnažniji instrument je pro&scaron;irenje&rdquo;, navela je Kardel.
Kako je kazala, pro&scaron;irenje nije samo tema za pregovaračkim stolom, nego je postalo strate&scaron;ki imperativ.
&ldquo;Pro&scaron;irenje je najbolja odbrana EU, odnosno Evrope. Ono donosi stabilnost tamo gdje postoji ranjivost&rdquo;, dodala je Kardel.
Ona je kazala da je Crna Gora, kao neko ko prednjači u reformama, udvostručavanjem svojih napora pokazala da je sa potrebnom posvećeno&scaron;ću i odlučno&scaron;ću pro&scaron;irenje moguće.
Kardel je podsjetila da je Crna Gora dobila pozitivan IBAR i da je, prema najavama, spremna da zatvori jo&scaron; neka poglavlja.&nbsp;
"Crna Gora je preduzela važne korake snaženjem institucija i imenovanjima u pravosuđu. Sada nije vrijeme da se uspori. Vlada mora da pojača napore, rije&scaron;i preostale stvari i da se naročito posveti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Jer va&scaron; napredak nije samo va&scaron;, već služi kao katalizator za cijeli Zapadni Balkan", kazala je Kardel.&nbsp;
Ona je kazala da Danska vidi rad i napore koje Crna Gora ulaže i da je spremna da je podrži na evropskom putu.
&ldquo;Crna Gora ima &scaron;ansu da vodi na putu ka EU. Ako se reforme nastave, postoji mogućnost da se zatvori jo&scaron; poglavlja tokom na&scaron;eg predsjedavanja, ali zamajac mora da dođe od vas&rdquo;, odala je Kardel.
Kako je rekla, budućnost Crne Gore, Zapadnog Balkana i EU je međusobno isprepletena.
&ldquo;Ne nosimo se samo sa sada&scaron;njim izazovima, već radimo da se izgradi bolja i sigurnija Evropa, koja će biti otporna na prijetnje i ujedinjena u posvećenosti slobodi i demokratiji. Ne možemo ostati podijeljeni. Ako idemo dalje zajedno jači smo, vrata su otvorena i vrijeme je do&scaron;lo&rdquo;, zaključila je Kardel.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je mnogo toga unaprijeđeno od oktobra pro&scaron;le godine, kada je POSP zasjedao u istom sastavu u Podgorici, ali da je jedno ostalo isto - posvećenost EU procesu pro&scaron;irenja.
On je rekao da Crna Gora ostaje na poziciji predvodnika u procesu EU integracija, kao i da vjeruje da Crna Gora ide u pravcu zatvaranja pet poglavlja do kraja godine.
Satler je istakao značaj i neophodnost popune mjesta u Ustavnom sudu, imenovanja članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, viceguvernera Centralne banke i članova Odbora Centralne banke.
On je rekao da treba sprovesti u djelo i preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine, kada je dala jasne preporuke kako da se izbjegnu budući problemi kada je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Prema riječima Satlera, mora se raditi na poglavljima vladavine prava i za&scaron;tite životne sredine.
On je rekao da se pitanje izgradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu doživljava kao nacionalno zdravstveno pitanje, navodeći da je to ne&scaron;to &scaron;to treba rije&scaron;iti.
&bdquo;To pitanje je najvažnije, jer polovina države živi u glavnom gradu. Taj projekat ima veliku podr&scaron;ku EU. Donedavno je to bio na&scaron; najveći grant i mislim da je odgovornost prema crnogorskim, ali i evropskim građanima, da se taj novac ne upropasti&ldquo;, rekao je Satler.
Satler je istakao značaj uvođenja SEPA plaćanje i poručio da EU nastavlja da pruža podr&scaron;ku pobolj&scaron;anju invrsticione klime u Crnoj Gori.
On je rekao da je ova godina produktivno iskori&scaron;ćena, a najavio je i da bi izvje&scaron;taj EK o napretku Crne Gore trebao biti objavljen do kraja ovog mjeseca, ili ne&scaron;to kasnije.&nbsp;
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić rekao je da se ključni problem Crne Gore danas odnosi na su&scaron;tinsku razliku između onoga &scaron;to vlast govori i radi.
&ldquo;Kontinuirani napadi na predstavnike medijske zajednice i civilnog dru&scaron;tva, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma, negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, samo su neke od političkih praksi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme&rdquo;, naveo je Nikolić.
On je rekao da dominatnu snagu vladajuće koalicije čine velikosrpski nacionalisti i negatori evropskog sistema vrijednosti, kao i da aktuelna vlast ne želi da rje&scaron;ava otvorena pitanja sa Hrvatskom.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova rekla je da integracija Zapadnog Balkana nije samo prazno obećanje nego ne&scaron;to na čemu će se naporno raditi, malo duže nego &scaron;to se inicijalno očekivalo.
&ldquo;Izvanredni napredak koji ste postigli u posljednjih par godina moramo prepoznati na najvi&scaron;em nivou i cijenimo spremnost političkih snaga da međusobno sarađuju da bi ostvarili zajedničkii cilj&rdquo;, rekla je Penkova.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec rekao je da u Crnoj Gori ima dosta problema i pote&scaron;koća, ali da je dobro &scaron;to je optimizam prisutan po pitanju evropskih integracija.
On je kazao da ga brinu podjele i politički stavovi koji koče proces i koji nijesu dobri za povjerenje građana u čitav proces, i naglasio da pitanja koja se tiču vladavine prava, a posebno Ustavnog suda, treba brzo rije&scaron;iti.
Kako je naveo, svima je u intresu da Crne Gora postane dio EU, i to &scaron;to prije
&ldquo;Crna Gora treba da ostane građanska država, koja se temelji na antifa&scaron;ističkoj borbi, da po&scaron;tuje vladavinu prava i da bude zemlja svih svojih građana, bez obzira na nacionalnost&rdquo;, naveo je &Scaron;arec.
Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol rekao je da je vidljiv napredak koji je Crna Gora postigla i istakao da Hrvatska nije problem na putu Crne Gore ka EU.&ldquo;Hrvatska želi da Crna Gora uđe u EU i nastaviće da podržava napore Vlade i premijera da uđete u EU&rdquo;, kazao je Sokol.
Prema njegovim riječima, problem prave one zemlje regiona koje bilaterlna pitanja koriste da navedu Hrvatsku da blokira evropski put Crne Gore kako bi je dostigle u pregovorima.
Sokol je rekao da misli da su Crna Gora i Hrvatska blizu toga da nađu dogovor oko pitanja o&scaron;tete logora&scaron;ima.

Satler: Izgradnja kolektora pitanje od nacionalnog interesa

PORUČIO AMBASADOR EU U CRNOJ GORI

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici razmotrila vi&scaron;e kadrovskih pitanja. Dosada&scaron;nji &scaron;ef Kabineta premijera Branko Krvavac naimenovan je za njegovog savjetnika, a na mjesto Krvavca izabrana je njegova dosada&scaron;nja zamjenica Tanja Musterović.
Osim toga, donijeta su sljedeća rje&scaron;enja:
- Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Amele Orahovac.
- Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva saobraćaja Maje Miju&scaron;ković.
- Rje&scaron;enje o imenovanju mr Sandre Radević za državnu sekretarku u Ministarstvu odbrane.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Žane Batrićević za članicu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
- Rje&scaron;enje o imenovanju dr Vojislava &Scaron;imuna, ministara zdravlja, za predsjednika Komisije za praćenje sprovođenja Plana restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju &bdquo;Dr Simo Milo&scaron;ević&ldquo; AD Igalo, dok su za članove imenovani: Milena Milović, Jelena Velimirović, Bojana Roganović, mr Andrej Nedović, Alden Selmanović, prof. dr Milena Konatar, prof. dr Milan Lakićević, prof. dr Milo&scaron; Knežević i prof. dr Marina Rakočević za članove/ice. Za sekretarku Komisije imenovana je Nikolina Ota&scaron;ević.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija na čelu sa Ernadom Suljevićem, ministarom regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Savjet broji 24 člana.
- Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju sekretarke Savjeta za pravednu tranziciju Naine Čuturić Knežević.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Milutina Butorovića, ministra bez portfelja, prof. dr Anđele Jak&scaron;ić-Stojanović, ministarke prosvjete, nauke i inovacija, Koče Đuri&scaron;ića, direktora Uprave za državnu imovinu i Agrona Camaja, direktora Uprave za ljudske resurse, za članove/ice Savjeta za pravednu tranziciju. Za sekretarku Savjeta imenovana je Danijela Čabarkapa.
- Rje&scaron;enje o prestanku mandata &scaron;efa Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Branka Krvavca.
- Rje&scaron;enje o prestanku mandata zamjenice &scaron;efa Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Tanje Musterović.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Branka Krvavca za glavnog savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Tanje Musterović za &scaron;eficu Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.
- Rje&scaron;enje o imenovanju Komisije za provjeru ponuda po javnom pozivu za izbor lica koje vr&scaron;i markiranje, u sastavu: Zorana Sekulić, predsjednica i Marina Janković i Marija Raičević, članice.

Krvavac savjetnik premijera, Musterović šefica Kabineta

KADROVSKE PROMJENE U VLADI

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.
Oni su to rekli &ldquo;Vijestima&rdquo; nakon &scaron;to je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvi&scaron;eg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu &scaron;efa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
&ldquo;Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skup&scaron;tinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za za&scaron;titu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora&rdquo;, kazali su redakciji iz Delegacije EU.
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
&ldquo;Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za za&scaron;titu osnovnih sloboda građana&rdquo;, naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skup&scaron;tinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira &scaron;to nije razmatran, ostaće u proceduri.
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrje&scaron;ava Skup&scaron;tina - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

POZIVAJU CRNU GORU DA BEZ ODGAĐANJA SPROVEDE PREPORUKE VENECIJANSKE KOMISIJE

Ovo &scaron;to se u kontinuitetu radi u sektoru bezbjednosti i odbrane odavno je prevr&scaron;ilo svaku mjeru &ndash; ovim je riječima u intervjuu za Pobjedu Boro Vučinić, nekada&scaron;nji ministar odbrane u Vladi Crne Gore i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, opisao diskutabilna rje&scaron;enja i aktuelno stanje u najznačajnijem segmentu jedne države.
On je otvorio pitanje suverenosti crnogorskog sistema odbrane i bezbjednosti.
- Očigledno vrlo malo, a i to malo je vrlo porozno. Zato su mnogi u pravu kada tvrde da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori uru&scaron;en. Kod čelnika tog sistema je podijeljen ideolo&scaron;ki osjećaj &ndash; naveo je sagovornik na&scaron;eg lista.
Podsjetio je kako ključnu ulogu ima Demokratska Crna Gora i njen predsjednik Aleksa Bečić &bdquo;u čijim se rukama nalazi gotovo čitav bezbjednosni i odbrambeni sistem, i na čijim se čelnim ministarskim pozicijama nalaze najvi&scaron;i rukovodioci te stranke&ldquo;.
To smatra &bdquo;neprimjerenim&ldquo; za jednu tako malu stranku, ističući da to &bdquo;proizvodi brojne probleme&ldquo; koji &bdquo;prave ozbiljnu &scaron;tetu državi i dru&scaron;tvu&ldquo;.
- Priča o vetingu u ovoj oblasti je pored, kako kažu, &bdquo;či&scaron;ćenja ovih resora&ldquo;, ujedno skretanje pozornosti sa realnih problema koji nastaju kao posljedica nesposobnosti vr&scaron;enja vlasti, zbog čega najvi&scaron;e trpe sami građani &ndash; naveo je Vučinić, te dodao kako se o tom pitanju ne raspravlja na Vladi već na organima pomenute partije.
Takođe, smatra da &bdquo;snažno partijsko uplitanje i javno demonstriranje pripadnosti Policije i Vojske Crne Gore resoru Demokrata&ldquo; stvara &bdquo;ne malu dozu neukusa&ldquo; zbog medijskog eksponiranja visokih stranačkih funkcionera.
On se osvrnuo i na svakodnevnu afirmaciju principa suprotnih zapadnom vrijednosnom sistemu NATO-a i EU koju sprovodi dio aktuelne vlasti &bdquo;pod patronatom Srpske pravoslavne crkve i uz ćutanje drugog dijela vladajuće koalicije&ldquo;.
- Istorijski revizionizam, izjednačavanje rodoljuba i izdajnika, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca praćeno govorom mržnje je iz temelja uzdrmalo i Ustav i građanski karakter na&scaron;e zemlje &ndash; potcrtao je on.
Kako je dodao, crnogorske službe bezbjednosti &bdquo;ne poku&scaron;avaju, niti im je u fokusu da imaju punu kontrolu i spriječe maligno djelovanje stranih službi&ldquo;.
- Pet godina nakon &scaron;to je promijenjena vlast u Crnoj Gori, javni prostor je u tolikoj mjeri kontaminiran i radikalizovan da bi to iziskivalo stalno praćenje i analiziranje bezbjednosnih prilika u državi, prije svih od strane Savjeta i Vijeća za nacionalnu bezbjednost &ndash; rekao je na&scaron; sagovornik.
Upravo to, dodao je, &bdquo;pokazuje kako im nacionalna bezbjednost zemlje nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti&ldquo;.
- Na žalost, i najveća politička tijela koja donose najvažnije odluke u oblasti bezbjednosti i odbrane zemlje postali su instrument preko kojeg se vr&scaron;e koalicioni partijski obračuni, zanemarujući pritom ustavnu obavezu da na najvi&scaron;em nivou brinu o nacionalnoj bezbjednosti države i naroda &ndash; zaključio je Vučinić.
U sektoru bezbjednosti, konkretno u Vojsci Crne Gore i policiji, u toku je &bdquo;tihi veting&ldquo; o kome se posljedično saznaje iz saop&scaron;tenja resornih ministarstava. Da li vladajuće strukture na taj način žele da izbjegnu politički pritisak u procesima koje sprovode ili je u pitanju ne&scaron;to drugo?
VUČINIĆ:&nbsp;Ovo &scaron;to se u kontinuitetu radi u sektoru bezbjednosti i odbrane odavno je prevr&scaron;ilo svaku mjeru. Da ne nabrajamo sve lo&scaron;e &scaron;to se u prethodnom periodu u tim resorima događalo: od tragičnih masovnih ubistava, nesnalaženja u postupanju u kriznim situacijama poplava i požara, pa do permanentnih kadrovskih turbulencija - i u policiji, i u vojsci - nepotrebnog provokativnog otvaranja spornih pitanja sa susjedima...
Sve se to događa u sistemu kojim koordinira potpredsjednik Vlade i predsjednik partije Demokrata Aleksa Bečić u čijim se rukama nalazi gotovo čitav bezbjednosni i odbrambeni sistem, i na čijim se čelnim ministarskim pozicijama nalaze najvi&scaron;i rukovodioci te stranke. Nije primjereno ni za mnogo veće, a kamoli za tako malu stranku da ima kompletan sistem odbrane i bezbjednosti države u svojim rukama. Posebno kada je ovako kadrovski potkapacitirana. Neminovno da to za posljedicu proizvodi brojne probleme kojima gotovo svakodnevno svjedočimo i koji prave ozbiljnu &scaron;tetu državi i dru&scaron;tvu.
Priča o vetingu u ovoj oblasti je pored, kako kažu, &bdquo;či&scaron;ćenja ovih resora&ldquo;, ujedno skretanje pozornosti sa realnih problema koji nastaju kao posljedica nesposobnosti vr&scaron;enja vlasti, zbog čega najvi&scaron;e trpe sami građani. Inače, cilj vetinga je da procijeni podobnost lica za vr&scaron;enje određene dužnosti. Treba naglasiti da Crna Gora jo&scaron; nije sistemski uredila to pitanje. U konkretnom slučaju, jasno je da je u pitanju procedura kroz koju se treba osloboditi onih pripadnika policije i vojske za koje se smatra da su politički nepodobni, a na njihova mjesta dovesti partijske lojaliste. Očigledno da stranačko rukovodstvo poku&scaron;ava da na taj način popravi njen srozani ugled. Umjesto da se zauzme stav na Vladi, o tom pitanju je raspravljano na organima pomenute partije, po čijim se kriterijima sada sprovodi postupak či&scaron;ćenja tih institucija, kako kažu, od kompromitovanog kadra. To se nije radilo, niti se o tome razmi&scaron;ljalo ni nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, iako je dotada&scaron;nja vojska državne zajednice Srbije i Crne Gore bila potencijalni faktor nestabilnosti u na&scaron;oj zemlji.
&nbsp;S obzirom na nedavnu personalnu i strukturalnu rekonstrukciju u samom vrhu Vojske Crne Gore, da li je riječ o uobičajenim aktivnostima nakon promjene načelnika General&scaron;taba VCG?
VUČINIĆ:&nbsp;Nijesu neuobičajene takve promjene, iako to nije pravilo. Mada ne vidim razlog za&scaron;to lica na visokim vojnim dužnostima, ako su odgovorno obavljala svoje poslove, treba bezrazložno pomjerati. Problem je, međutim, ako je motiv promjena partijska podobnost, a ne stručnost i kompetentnost za pokrivanje odgovorne pozicije u VCG.
Vjerujem da u ovom slučaju nije tako. Dobro je da u crnogorskoj Vojsci ima jo&scaron; dovoljno &scaron;kolovanih i sposobnih starje&scaron;ina koji mogu odgovoriti izazovima i obavezama sa kojima se na&scaron;a država i njena vojska, kao članica kolektivnog sistema bezbjednosti, srijeće - posebno sada kada se Evropa i svijet suočavaju sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama. I NATO se prije nekoliko dana suočio sa najvećom povredom svoje teritorije od osnivanja, kada su ruski dronovi upali u vazdu&scaron;ne prostore Poljske i Rumunije.
Ono &scaron;to stvara ne malu dozu neukusa jeste snažno partijsko uplitanje i javno demonstriranje pripadnosti Policije i VCG resoru Demokrata - uz nagla&scaron;eno medijsko eksponiranje najvi&scaron;eg stranačkog rukovodstva.
Prosto, ne ispu&scaron;taju taj i toliki nezasluženo stečeni partijski plijen iz ruku, misleći - valjda - da će takvom stranačkom uzurpacijom ublažiti strmoglavi rejting stranke. Vojsku treba podržavati i stvarati joj uslove da radi svoj posao i da ostvaruje svoju misiju definisanu Ustavom i zakonima sa &scaron;to manje stranačkog nametanja i svojatanja.
Prema pojedinim bezbjednosnim izvorima, Crna Gora uspijeva da održi poziciju sigurnog saveznika u NATO i kao zemlja kandidat za ulazak u EU. S druge strane, postoji li realna opasnost da bi se ovakva njena pozicija mogla pogor&scaron;ati?
VUČINIĆ:&nbsp;Naravno da postoji. Uticajniji dio aktuelne vlasti svjesno, a onaj manje uticajan - zbog zavidne nekompetentnosti i koalicione podjarmljenosti - gura Crnu Goru u smjeru suprotnom od onog koji vodi ka EU. Svakodnevno svjedočimo brojnim primjerima da dio aktuelne vlasti, pod patronatom Srpske pravoslavne crkve i uz ćutanje drugog dijela vladajuće koalicije, afirmi&scaron;e stvari koje su suprotne zapadnom vrijednosnom sistemu NATO-a i EU. Istorijski revizionizam, izjednačavanje rodoljuba i izdajnika, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca praćeno govorom mržnje je iz temelja uzdrmalo i Ustav, i građanski karakter na&scaron;e zemlje. Crna Gora već duže, reklo bi se nimalo slučajno, funkcioni&scaron;e stihijski. Nakon devetnaest godina od obnove nezavisnosti, kao članica UN-a, Crna Gora u posljednjih pola decenije svoj međunarodni subjektivitet održava formalno, najvi&scaron;e zahvaljujući svom članstvu u NATO.
&nbsp;Djelovanje stranih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori možemo skoro svakodnevno pratiti kroz kreiranje kriznih situacija, te nastavak &bdquo;podgrijavanja&ldquo; tema i događaja koji duboko dijele ovda&scaron;nje dru&scaron;tvo. Da li je crnogorski bezbjednosni sektor sada uop&scaron;te u poziciji da zaustavi i spriječi njihovo dalje djelovanje?
VUČINIĆ:&nbsp;Tu se, prije svega, nameće pitanje: koliko je crnogorski sistem odbrane i bezbjednosti suveren? Očigledno vrlo malo, a i to malo je vrlo porozno. Zato su mnogi u pravu kada tvrde da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori uru&scaron;en. Kod čelnika tog sistema je podijeljen ideolo&scaron;ki osjećaj. Sa jedne strane prema NATO-u, zato &scaron;to to jo&scaron; formalno moraju. A sa druge strane jako vode računa da se, shodno svom tradicionalnom partijskom legatu, previ&scaron;e ne udalje od Beograda i Moskve zbog vrlo nepredvidivog razvoja geopolitičkih prilika u Evropi i svijetu.
U politici je veoma važno imati jasno ideolo&scaron;ko opredjeljenje. Kada sa tim nemate problem, mnogo je lak&scaron;e baviti se politikom. Danas vlast u Crnoj Gori, ili bar njen dominantan dio, nema problem sa tim i to ne krije. Ali, ponekad ima potrebu da ga zbog pozicije kod zapadnih partnera malo zakamuflira, izigravajući &bdquo;posvećene evropejce&ldquo;, dok su u dubini du&scaron;e ideolo&scaron;ki potpuno na suprotnoj strani. Vidimo da se od strane lidera aktuelne većine, oličene u predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću, stalno priređuju razni &bdquo;iventi&ldquo; koji potiru najveće evropske i crnogorske vrijednosti, kao &scaron;to je antifa&scaron;izam. Utire se put za svesrpsko zajedni&scaron;tvo, predvođeno SPC-om, kao kleropolitičkom, radikalnom, ekspanzionističkom organizacijom. Upravo zbog takvog kalkulantskog pristupa vlasti, praćenog enormnom nekompetentno&scaron;ću, generi&scaron;u se brojni problemi u dru&scaron;tvu, koje duboko polarizovano nezaustavljivo klizi u beznađe. U takvom dru&scaron;tvu se ni jedan pojedinac ne može osjećati bezbjednim i sigurnim da će ga institucije sistema za&scaron;titi. Pogledajte samo najnoviji primjer sramnog hap&scaron;enja i kažnjavanja porodice Nikaljević u Crmnici...
Stoga bi najkraći odgovor na Va&scaron;e pitanje mogao da glasi: crnogorske službe bezbjednosti i sa to malo kapaciteta koje imaju ne poku&scaron;avaju, niti im je, izgleda, toliko u fokusu nastojanje da imaju punu kontrolu i spriječe maligno djelovanje stranih službi koje su suprostavljene obavje&scaron;tajno-bezbjednosnoj zajednici kolektivnog sistema bezbjednosti, pa i kada bi imali kapaciteta i snage za to. Takav inferioran položaj donekle umanjuje činjenica da Crna Gora pripada pomenutoj kolektivnoj obavje&scaron;tajno-bezbjednosnoj zajednici koja pokriva teritoriju NATO-a, a koji je sada jedini preostali garant na&scaron;e kakve-takve stabinosti i suverenosti.
Danas imamo do kraja apsurdnu situaciju da crnogorski suverenitet populaciono i teritorijalno ostvaruje aktuelna vlast koja se ne samo ideolo&scaron;ki, već i su&scaron;tinski nalazi pod patronatom SPC, kao ekspoziture beogradskog režima u Crnoj Gori, i za koju znamo da je okorjeli protivnik crnogorske nacionalne i državne samobitnosti.
Nacionalna bezbjednost Crne Gore nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti
Na &scaron;to ukazuje činjenica da se dva ključna državna tijela, Savjet za odbranu i bezbjednost i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, sastaju samo u kriznim situacijama, te da dono&scaron;enje odluka nerijetko izostaje zbog političkih obračuna?
VUČINIĆ: To, prije svega, pokazuje da im nacionalna bezbjednost zemlje, nažalost, očigledno nije na prvom mjestu i nije kontinuirani prioritet ove vlasti. Sve je podređeno prvenstveno partijskim interesima i ciljevima, koji se u najvećoj mjeri oblikuju van Crne Gore.
Nažalost, i najveća politička tijela koja donose najvažnije odluke u oblasti bezbjednosti i odbrane zemlje postali su instrument preko kojeg se vr&scaron;e koalicioni partijski obračuni, zanemarujući pritom ustavnu obavezu da na najvi&scaron;em nivou brinu o nacionalnoj bezbjednosti države i naroda.
Umjesto da stalno prati i procjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, &scaron;to mu je i ustavna obaveza, Savjet za odbranu i bezbjednost se sastaje tek nakon &scaron;to kriza uzme maha. Sjetimo se samo ljeto&scaron;njih požara sa, nažalost, ljudskim žrtvama kada se Savjet za odbranu i bezbjednost sastao da bi donio odluku da se svi kapaciteti koje na&scaron;a zemlja ima stave na raspolaganje u borbi sa vatrenom stihijom. To je učinjeno tek u avgustu, nakon &scaron;to su se požari razbuktali, umjesto da se takve odluke i mjere donesu znatno ranije, kada su se požari mogli očekivati, i da se spremno uđe u vreli ljetnji period. Sve to ne samo &scaron;to nije dobro za državu, već stvara lo&scaron;u sliku pred na&scaron;im saveznicima i partnerima, koji su i ovog puta značajno pomogli da se stihija obuzda.
Danas, pet godina nakon &scaron;to je promijenjena vlast u Crnoj Gori, javni prostor je u tolikoj mjeri kontaminiran i radikalizovan da bi to iziskivalo stalno praćenje i analiziranje bezbjednosnih prilika u državi, prije svih od strane Savjeta i Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Umjesto da se ozbiljno i odgovorno time bavi, vlast preko ovih tijela nezrelo demonstrira svoje suprotstavljene partijsko-političke ciljeve i čini ove organe dodatno nefunkcionalnim.

Vučinić: Bezbjednost države podređena je partijskim ciljevima koji se oblikuju van Crne Gore

OCJENJUJE NEKADAŠNJI PRVI ČOVJEK MINISTARSTVA ODBRANE I ANB-A

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) počeće danas u crnogorskom parlamentu.
&bdquo;Tokom dvodnevnog sastanka crnogorski i evropski poslanici razgovaraće o stanju pristupnih pregovora i odnosima između EU i Crne Gore, uz uče&scaron;će ministarke evropskih poslova Crne Gore, ambasadorke Kraljevine Danske u Crnoj Gori i ambasadora EU u Crnoj Gori&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako je navedeno, evropski i crnogorski parlamentarci razgovaraće i o napretku u oblasti vladavine prava, sa fokusom na veting i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, napretku u reformi izbornog zakonodavstva, kao i o poljoprivredi, ruralnom razvoju i održivom turizmu.&nbsp;
Sastanku će kopredsjedavati poslanik Skup&scaron;tine Crne Gore Dejan Đurović i &scaron;ef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.

U Skupštini Crne Gore danas počinje sastanak POSP-a

DVODNEVNI SASTANAK

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da će podnijeti krivičnu prijavu i tužbe protiv advokata Veselina Radulovića.
Radulović je dopunio krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrata zbog, kako je naveo, osnovane sumnje da Bogdanović počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti.
"Na gnusne, ničim povezane uvrede na moj račun, koje iznosi biv&scaron;i suspendovani policajac Veselin Radulović, a kojem je uručen otkaz u Policiji zbog malverzacija sa gumama, konačnu riječ po mojim prijavama daće sud. Tužbe i krivične prijave koje ću podnijeti pokazaće vrijednost njegovih riječi i težinu njegovih kleveta.
O pravničkom znanju Veselina Radulovića najbolje svjedoče sporovi u kojima je zastupao samog sebe, pa u svim tim sporovima izgubio. Sud je, uprkos njegovim &ldquo;spektakularnim&rdquo; odbranama, utvrdio da je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova bilo u pravu kada mu je uručen otkaz zbog malverzacija sa gumama", navodi Bogdanović.
Bogdanović kaže da je Raduloviću glavni argument tvrdnja da poslanik Demokrata dolazi iz sektora bezbjednosti i da se zbog toga osjeća ugroženim.
"Istina je jasna, ne dolazim iz tog sektora niti imam ikog rodbinski bliskog u bezbjednosnim strukturama. Na čelu Uprave policije se nalazi profesionalac, a na čelu ANB neko ko je izbor premijera Spajića", naveo je, između ostalog, Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Podnijeću tužbe i krivične prijave protiv Radulovića

NAKON ŠTO JE ADVOKAT DOPUNIO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV FUNKCIONERA DEMOKRATA

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos izjavila je da Evropska unija (EU) ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi.
&ldquo;Mije&scaron;anje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, &scaron;to je neprihvatljivo&rdquo;, rekla je Kos novinarima na konferenciji Savjeta EU za op&scaron;te poslove, nakon diskusije ministara vi&scaron;e zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU.
Tim Savjetom trenutno predsjedava Danska, a njena ministarka za evropske poslove Mari Bjere izjavila je da je vladavina prava u EU trenutno njena najvažnija vrijednost.
Bjere je rekla da su ministri tokom diskusije razgovarali o stanju vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, sa osvrtom na Izvje&scaron;taj koji je na tu temu Evropska komisija (EK) objavila u julu ove godine.
Na diskusiji Savjeta EU učestvovali su i ministri za evropske integracije Crne Gore, Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji se nisu oglasili o ishodu razgovora, prenijela je agencija Beta.
Kos je dodala da se članice EU oslanjaju na vladavinu prava, koja podrazumijeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju.
Ona je navela i da su države Zapadnog Balkana trenutno &ldquo;u centru procesa pro&scaron;irenja&rdquo;, a da im vladavina prava garantuje slobodu i snagu u tom procesu.
&ldquo;Jasno je da, ukoliko kandidati ne po&scaron;tuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije&rdquo;, rekla je Kos.
Bjere i Kos su govorile i o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, a one su zaključile da je potrebna jača evropska podr&scaron;ka Ukrajini, kao i jači otpor Rusiji.
&ldquo;Rusija je prijetnja po EU. Moramo da pokažemo odlučnost i izvr&scaron;imo dodatan pritisak na nju&rdquo;, rekla je Bjere.
Od svih država Zapadnog Balkana, jedino se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije.
Najvi&scaron;i zvaničnici Srbije i dalje održavaju bliske odnose sa Kremljom, uprkos pozivima iz Brisela da je Srbija u obavezi, kao država kandidat za članstvo u EU, da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom.

EU zabrinuta za stanje vladavine prava u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji

SAOPŠTILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Crna Gora je najzad raskrstila sa &scaron;vercerskom pro&scaron;lo&scaron;ću i vraća se u evropske tokove, gdje je i pripadala, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to rekao novinarima u Slobodnoj zoni Luke Bar, gdje je ozvaničen zavr&scaron;etak aktivnosti na uni&scaron;tenju zaplijenjenih duvanskih proizvoda.
Spajić je rekao da su, uz veliku podr&scaron;ku partnera iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i Evropske, komisije uspjeli da finalizuju zahtjevan poduhvat uni&scaron;tenja posljednjeg dijela cigara koje nijesu pod istragom, &scaron;to je, kako je rekao, nekih 90 odsto cigareta koje su bile skladi&scaron;tene u Slobodnoj zoni.
&bdquo;To je nekih oko 200 miliona eura vrijednosti, odnosno 1,7 tona cigareta. To je nevjerovatno količina za na&scaron;u malu zemlju&ldquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da bi &scaron;teta po državu bila u stotinama miliona eura.
&bdquo;Mislim da smo izbjegli takav scenario i ovo je jasan signal vladavine prava, ne samo domaćoj javnosti, nego čitavom svijetu i EK da je Crna Gora najzad raskrstila sa &scaron;vercerskom pro&scaron;lo&scaron;ću. Vi&scaron;e toga nema, vraćamo se u evropske tokove gdje smo i pripadali&ldquo;, poručio je Spajić.

Spajić: Crna Gora raskrstila sa švercerskom prošlošću, izbjegnuta šteta od nekoliko stotina miliona eura

SAOPŠTIO NOVINARIMA U SLOBODNOJ ZONI LUKE BAR

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saop&scaron;teno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već pro&scaron;ao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu za&scaron;titu za javno zdravlje i životnu sredinu. Poručili su da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 &ndash; Životna sredina i klimatske promjene.
Iz Delegacije napominju da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40% ukupne investicije, uz dodatnu podr&scaron;ku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekolo&scaron;ki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
"Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje preči&scaron;ćava otpadne vode za ne vi&scaron;e od 55.000 ljudi, &scaron;to predstavlja svega četvrtinu stanovni&scaron;tva Podgorice. Nepreči&scaron;ćena voda se trenutno ispu&scaron;ta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekolo&scaron;ku &scaron;tetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju", navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su zabrinutosti određenog broja mje&scaron;tana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasni&scaron;tva sa Podgorice na Zetu.
"Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je pro&scaron;ao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu za&scaron;titu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom na&scaron;ih kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda", kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 &ndash; Životna sredina i klimatske promjene.
"Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju &ndash; &scaron;to snažno podržava velika većina njenih građana &ndash; od su&scaron;tinskog je značaja izbjeći dalja ka&scaron;njenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet", navodi se u soap&scaron;tenju.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan ka&scaron;njenja znači vi&scaron;e zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogor&scaron;avajući ekolo&scaron;ku &scaron;tetu i rizike po javno zdravlje.
"Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi rije&scaron;ile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore", zaključili su u odgovoru.

Delegacija EU: Očekujemo da će kolektor u Botunu imati ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27

NAPOMINJU DA JE EVROPSKA UNIJA OBEZBIJEDILA GOTOVO 33 MILIONA EURA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Crna Gora sa aktuelnom vla&scaron;ću postaje nefunkcionalna država, ocijenio je &scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, navodeći da se pla&scaron;i da je interes dijela većine da Ustavni sud bude blokiran.
Poslanici crnogorskog parlamenta nijesu danas, na vanrednoj sjednici, raspravljali o predlogu za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda jer nije usvojen dnevni red.
Nikolić je rekao da Ustavni sud ima četvoro sudija, a do kraja godine četvrti treba da ode u penziju.
- Pla&scaron;im se da parlamentarna većina ili njen dio ima interes da do toga dođe - rekao je Nikolić novinarima nakon sjednice Skup&scaron;tine.
On je naveo da je danas jo&scaron; jedan ponižavajući dan za prestavničku demokratiju u Crnoj Gori.
- Ovo je poniženje koje je parlamentarna većina priredila i predsjedniku Crne Gore - istakao je Nikolić.
Kako je kazao, zbog neodgovornog i bahatog odnoda parlamentarne većine država se suočava sa potencijalnim problemom sa funkcionisanjem Uetavnog suda.&nbsp;
Nikolić je kazao da je nekome interes da država ima nefunkcionalnu predstavničku demokratiju i da se Ustavni sud uvede u novu blokadu.
- DPS je bio spreman da da prilog izostanku potencijalne blokade Ustavnog suda - naglasio je Nikolić.

Nikolić: Interes dijela većine da Ustavni sud bude blokiran

"OVO JE PONIŽENJE KOJE JE PARLAMENTARNA VEĆINA PRIREDILA I PREDSJEDNIKU CRNE GORE"

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Kola&scaron;inu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Informacija o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika Amfilohiju, usvojena je danas na telefonskoj sjednici.
U dokumentu se navodi da je sredstva za podizanje spomenika obezbijedila Op&scaron;tina Kola&scaron;in, kao i da bi trebalo da ga podigne Mitropolija crnogorsko - primorska u dvori&scaron;tu crkve Svetog Dimitrija.

Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju u Kolašinu