Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini, navodi se u godišnjem izvještaju Stejt Dipartmenta o trgovini ljudima, koji je sinoć u Vašingtonu predstavio američki državni sekretar Mark Rubio.

"Vlada je pokazala sveukupno povećanje napora u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom; stoga je Crna Gora ostala na nivou Grupe 2 (lista za nadzor). Ovi napori su uključivali identifikaciju većeg broja žrtava i otvaranje i potpuno finansiranje privremenog vladinog skloništa za djecu, žrtve trgovine ljudima. Vlada je ojačala svoju Jedinicu za borbu protiv trgovine ljudima kroz reorganizaciju, što joj je omogućilo da rasporedi specijalizovane službenike lokalnim kancelarijama", piše u izvještaju.

Kako se ističe, Vlada je povećala napore u prevenciji, uključujući povećanje finansiranja operativnih troškova Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, pružanje grantova nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i dodjeljivanje sredstava za jačanje ljudskih prava romske zajednice, stanovništva ranjivog na trgovinu ljudima. Međutim, vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti, upozorava se.

"Vlada je istraživala, krivično gonila i osudila manje trgovaca ljudima. Uprkos reorganizaciji, posebna jednica je imala ozbiljne nedostatke resursa i kapaciteta sa samo tri službenika. Vlasti su gonile moguće slučajeve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije kao krivična djela sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je raspoređivala advokate sa malo ili bez iskustva na suđenja žrtvama. Privremeno vladino sklonište za djecu žrtve nalazilo se zajedno sa centrom za maloljetnički pritvor za djecu sa problemima u ponašanju, što je moglo da smanji bezbjednost i privatnost žrtava u skloništu", upozorava se.

Procedure licenciranja, dodaje se, zahtijevale su od nevladinih organizacija koje traže dozvolu za rad skloništa ili pružanje usluga žrtvama da posjeduju imovinu na osnovu svog poslovanja, što je sprečavalo kvalifikovane nevladine organizacije da se prijave za licence.

Preporučuje se da je potrebno energično istražiti i krivično goniti zločine trgovine ljudima, uključujući i one u koje su uključeni saučesnici, i tražiti adekvatne kazne za osuđene trgovce ljudima, što bi trebalo da uključuje značajne zatvorske kazne.

"Dodijeliti dovoljno resursa i osoblja Jedinici za trgovinu ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima i rasporediti specijalizovane službenike za trgovinu ljudima u regionalnim kancelarijama. Osigurati da je lokacija skloništa za djecu žrtve odgovarajuća i povjerljiva. Obezbijediti dovoljno resursa za zaštitu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za zaštitu žrtava i nastaviti sa obukom novog osoblja skloništa za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama", piše u izvještaju. 

Kako se naglašava, treba povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među pojedincima u komercijalnom seksu, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama.

Srejt Department ukazuje da su trgovci ljudima pretežno muškarci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu.

"Žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa identifikovane u Crnoj Gori su prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja Istočne Evrope. Trgovci ljudima eksploatišu žrtve u ugostiteljstvu, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće.

Trgovci ljudima eksploatišu djecu, posebno Rome, Aškalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske djevojčice iz Crne Gore su navodno prodavane u brakove i prisiljavane na kućno ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu", ističe se.

Trgovci ljudima eksploatišu migrantske radnike iz Turske u građevinarstvu, a migrantski radnici iz susjednih zemalja su ranjivi na prisilni rad, posebno tokom ljetnje turističke sezone, dodaje se.

"Slično tome, trgovci ljudima su regrutovali radnike iz Azerbejdžana lažnim obećanjima i eksploatisali žrtve u trgovini radnom snagom u građevinarstvu sa zadržavanjem plata, prisilnim prekovremenim radom i neadekvatnim smještajem. Trgovci ljudima su prethodno regrutovali radnike iz Tajvana, oduzimali im pasoše i ograničavali im kretanje, i osnovali kol centar gdje su prisiljavali žrtve iz Tajvana da obavljaju lažne pozive", navedeno je u izvještaju. 

"Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Vlada je pokazala sveukupno povećanje napora u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom; stoga je Crna Gora ostala na nivou Grupe 2 (lista za nadzor). Ovi napori su uključivali identifikaciju većeg broja žrtava i otvaranje i potpuno finansiranje privremenog vladinog skloništa za djecu, žrtve trgovine ljudima. Vlada je ojačala svoju Jedinicu za borbu protiv trgovine ljudima kroz reorganizaciju, što joj je omogućilo da rasporedi specijalizovane službenike lokalnim kancelarijama", piše u izvještaju.

Kako se ističe, Vlada je povećala napore u prevenciji, uključujući povećanje finansiranja operativnih troškova Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, pružanje grantova nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i dodjeljivanje sredstava za jačanje ljudskih prava romske zajednice, stanovništva ranjivog na trgovinu ljudima. Međutim, vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti, upozorava se.

"Vlada je istraživala, krivično gonila i osudila manje trgovaca ljudima. Uprkos reorganizaciji, posebna jednica je imala ozbiljne nedostatke resursa i kapaciteta sa samo tri službenika. Vlasti su gonile moguće slučajeve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije kao krivična djela sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je raspoređivala advokate sa malo ili bez iskustva na suđenja žrtvama. Privremeno vladino sklonište za djecu žrtve nalazilo se zajedno sa centrom za maloljetnički pritvor za djecu sa problemima u ponašanju, što je moglo da smanji bezbjednost i privatnost žrtava u skloništu", upozorava se.

Procedure licenciranja, dodaje se, zahtijevale su od nevladinih organizacija koje traže dozvolu za rad skloništa ili pružanje usluga žrtvama da posjeduju imovinu na osnovu svog poslovanja, što je sprečavalo kvalifikovane nevladine organizacije da se prijave za licence.

Preporučuje se da je potrebno energično istražiti i krivično goniti zločine trgovine ljudima, uključujući i one u koje su uključeni saučesnici, i tražiti adekvatne kazne za osuđene trgovce ljudima, što bi trebalo da uključuje značajne zatvorske kazne.

"Dodijeliti dovoljno resursa i osoblja Jedinici za trgovinu ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima i rasporediti specijalizovane službenike za trgovinu ljudima u regionalnim kancelarijama. Osigurati da je lokacija skloništa za djecu žrtve odgovarajuća i povjerljiva. Obezbijediti dovoljno resursa za zaštitu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za zaštitu žrtava i nastaviti sa obukom novog osoblja skloništa za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama", piše u izvještaju. 

Kako se naglašava, treba povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među pojedincima u komercijalnom seksu, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama.

Srejt Department ukazuje da su trgovci ljudima pretežno muškarci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu.

"Žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa identifikovane u Crnoj Gori su prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja Istočne Evrope. Trgovci ljudima eksploatišu žrtve u ugostiteljstvu, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće. Trgovci ljudima eksploatišu djecu, posebno Rome, Aškalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske djevojčice iz Crne Gore su navodno prodavane u brakove i prisiljavane na kućno ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu", ističe se.

Trgovci ljudima eksploatišu migrantske radnike iz Turske u građevinarstvu, a migrantski radnici iz susjednih zemalja su ranjivi na prisilni rad, posebno tokom ljetnje turističke sezone, dodaje se.

"Slično tome, trgovci ljudima su regrutovali radnike iz Azerbejdžana lažnim obećanjima i eksploatisali žrtve u trgovini radnom snagom u građevinarstvu sa zadržavanjem plata, prisilnim prekovremenim radom i neadekvatnim smještajem. Trgovci ljudima su prethodno regrutovali radnike iz Tajvana, oduzimali im pasoše i ograničavali im kretanje, i osnovali kol centar gdje su prisiljavali žrtve iz Tajvana da obavljaju lažne pozive", navedeno je u izvještaju.